Društvo| In memoriam| Kultura| Politika| Život

Nebojša Popov: Republikanac i Građanin

Nebojša Milenković RSS / 16.04.2016. u 13:15

Srpsko društvo se doslovce raspalo. Političke stranke obesmislile su demokratiju, ekonomisti ekonomiju, ljudi u kulturi više ne veruju u vlastitu misiju a novinari u moć medija da išta menjaju. U tom kontekstu, oproštaj od Nebojše Popova oproštaj je sa jednim od poslednjih predstavnika generacije javnih intelektualaca koji su verovali u vlastitu društvenu ulogu. Koji nisu tražili smisao već su ga stvarali ― ubeđeni da će naše društvo biti upravo onakvo kakvi smo i mi u njemu. Koji nisu pasivno prihvatali mišljenje većine. Koji su postavljali pitanja. Izražavali sumnju. Apelovali. Protestvovali... Jednom, kad opet rešimo da postanemo društvo, toga ćemo se svakako setiti ― do tada, putujte gospodine Popov u vašu Republiku...

 18660.jpg

Otegao se život rečenica je kojom Nebojša Popov započinje svoju političku i životnu ispovest Kako smo dospeli dovde (Sećanja 1939-2015), a kako sa sećanjima obično biva, posebno ovakvim povodima, u fokusu je uvek ličnost onoga ko se seća pa bih svoju pažnju usmerio najpre na ličnost autora, zatim na to ko smo i kakvi smo to mi, gde smo stigli i na kraju pokušao da naznačim da li uopšte postoji izlaz iz ovoga u šta smo zabasali.

Ključni pojmovi koji sintetišu različita društvena, politička, naučnička i intelektualna opredeljenja, gledišta i stavove Nebojše Popova svakako su pojmovi Republike i Slobode. Mislim, naravno, i na republikansko političko uređenje ali i naziv najozbiljnijih novina koje smo ovde uopšte imali, list Republiku kao Nebojšino životno delo. E ta Republika koja u svom zaglavlju ima odrednicu: Glasilo građanskog samooslobađanja — Protiv stihije straha, mržnje i nasilja jedna je od ključnih platformi na kojima se u poslednjih dvadesetak godina formirao, edukovao i ohrabrivao ovdašnji Građanin. Reč je o onoj vrsti javnog delovanja koje proizvodi političku zajednicu — pošto je upravo Građanin onaj koji Republiku čini mogućom. Građanin shvaćen kao aktivni subjekt a ne kao pasivni objekt (ovdašnje) politike. Neko ko je doslovno ovistan o postojanju Slobode, i ko je bez obzira na cenu spreman da brani svoju Republiku i vrednosti na kojima ona počiva. Građanin je onaj koji bez hleba i Slobode jednostavno ne može.

U zemljama s nerazvijenom demokratijom, poput naše, Građanin je najveći patriota. On je taj koji prvi izvikuje čuveno NO PASARAN kad god mu je ugroženo lično, ili pak dostojanstvo društva u kom živi. A dostojanstvo jednog društva meri se njegovim Slobodama. Zato je preduslov Slobode povlačenje jasne granice koja sprečava samovolju i bahatost bilo koje vlasti. Razmicanje i stalno širenje prostora Slobode, kao preuslova demokratskog razvoja srpskog društva, tema je kojoj je gospodin Nebojša Popov posvetio vlastiti život.

Jedan od ključnih trenutaka tokom kojih Sloboda zadobija i osvaja pravo građanstva na našim prostorima, Popov vidi u čuvenoj 1968. i događajima koji su se odvijali oko i povodom nje. Takođe, 1968. ključna je i za praćenje istorijskog kontinuiteta straha od društvene alternative kao konstante političkog delovanja ovdašnjih vlastodržaca. Kao sociolog, on je ubeđen kako je traženje i stvaranje alternative osnovni zadatak društva.

Nebojša Popov na vlastitom primeru demaskira i mit o neprijatelju na kom tradicionalno počivaju ovdašnje samozvane političke elite— odnosno politički uzurpatori društva, pošto da biste bili elita prvo trebate da budete odgovorni prema javnom interesu a zatim i moralni. Neprijatelj nasušni ovde je tradicionalni izgovor za svaku nesposobnost ili neučinkovitost vlasti. Alternativa, debate i rasprave oko puteva i ciljeva koje društvo koje teži razvoju sebi treba da postavlja, po Nebojši Popovu, pretnja su sistemu u kom je kao središnja vrednost postavljena vlast a ne sloboda.

Među ključnim političkim tezama Nebojše Popova je i ona da politiku ne predstavlja samo vlast već to, u mnogo većoj meri, jeste njena kontrola. Da bi se jedno društvo uopšte moglo smatrati društvom ono stalno mora da razvija mehanizme otpora i kontrole vlastodršcima, koji resurse društva prisvajaju za ličnu dob(rob)it. Samodršce je najlakše prepoznati po famoznoj političkoj tezi o idejnom, partijskom ili nacionalnom jedinstvu kao preduslovu napretka i razvoja. Znate već onu floskulu kako samo jedinstveni možemo svenju još uvek slušamo, iako znamo da su u najveće nesreće i postradanja naše društvo i narod upadali upravo onda kada je to jedinstvo bivalo dosegnuto. Jedinstvenost ovde uvek podrazumeva jednomišljeništvo, to jest odricanje od mišljenja. Jedinstvo i zagovaranje jedinstva nešto su što svaki put treba da nam bude signal za građansku akciju. I tu je slučaj gospodina Popova indikativan. U vreme ratova, kada svako kritičko mišljenje zamire, hajde da budemo realni pa da kažemo ne samo kod nas, kada medijska municija lako poprimi elemente hajke i linča ─ uostalom videli smo to na još nerazrešenim ubistvima Slavka Ćuruvije, Milana Pantića, Dade Vujasinović ili sudski tek delimično razrešenim ubistvom Ivana Stambolića ─ Nebojša Popov je priredio i objavio zbornik Srpska strana rata, koji demaskira srpske ratne ciljeve i njihovu pljačkašku prirodu. Takođe, tih godina Republika je jedini medij koji nikad nije podlegao ratnoj cenzuri. Ona biva oslonac za održanje osećaja samopoštovanja društva, i osećanja intelektualne i duševne ravnoteže. U ovom zborniku i Republici pravo građanstva imali su oni utišani glasovi koji su se tada retko čuli. Koji su imali intelektualnu i ličnu hrabrost da misle i govore različito od zvaničnih dogmi i sopstvenim primerima pokazuju da su, čak i onda kada sve deluje apsolutno beznadežno, alternativa i moralnost uvek moguće. Glas Nebojše Popova, i njegovih prijatelja i istomišljenika koji su donedavno identifikovani sintagmom Druga Srbija, koja je u međuvremenu takođe obesmišljena, glasovi su koji pokazuju da je osim one ratničke, koja je uništavala sve čega se dohvatila, a na kraju najtemeljnije razorila i samu sebe ─ paralelno sa njom postojala i ona druga, građanska, razumna i miroljubiva Srbija.

E upravo na takvim primerima vidimo da je i sam princip numeričke većine u politici krajnje relativan ─ i kako brojčana manjina vremenom lako postane moralna većina.

Ta brojčana manjina ona je koja pokazuje odgovornost prema društvu. U svim društvima ta manjina predstavlja most kojim zabludeli populisti, opsednuti vlastitom bahatošću i manijom veličine, uspevaju da se makar privremeno primire i vrate u kakvu takvu normalnost. Nažalost, samo do nove opsene, novog jedinstva ili, u našem slučaju, do novog vođe.

Otuda Nebojša Popov u ovoj knjizi kaže: Opsednut sam pitanjem o svom udelu u odgovornosti za ono što se događalo. Odgovori koje Popov pokušava da pronađe uvek su povezani sa pitanjima građanskog morala, političke i lične odgovornosti. Uz svest o tezi Aleksisa de Tokvila o tome kako su kroz istoriju mnoge nacije propadale pre nego što su postale svesne vlastitih grešaka, ispovest Nebojše Popova je i knjiga o greškama ─ kako onim velikim istorijskim greškama i diskontinuitetima u koje smo upadali kao društvo, tako i sasvim ličnim greškama samog Nebojše Popova kao građanina i kao čoveka. Pre svih prema vlastitoj porodici. Otuda je ova knjiga posebno uzbudljiva u onim segmentima u kojima Nebojša Popov ne pokazuje problem sa tim da nedvosmisleno prizna vlastite političke i životne greške i ogrešenja. I već sasvim na kraju, preporučujući vam da knjigu Nebojše Popova svakako pročitate, dozvolite mi da citiram pitanje koje gospodin Popov postavlja povodom srpskog kapitalizma i već čuvenog slučaja hrabrih radnika zrenjaninskog preduzeća Jugoremedija.

Pitanje glasi:

Ima li stida u Srbiji danas?

 

Izgovoreno na promociji knjige Nebojše Popova: Kako smo dospeli dovde (Sećanja 1939-2015), SKC Fabrika, Novi Sad, 22.marta 2016.

Tekst objavljen u današnjem vikend dodatku dnevnog lista Danas  

 

Atačmenti



Komentari (196)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 00:57 17.04.2016

Re: Elementi nacije

krkar
Ne samo Srbija. Zato ja i mislim da su svi južnoslovenski narodi koji se jasno razumeju i sporazumevaju na istom jeziku (Hrvati, Srbi, Muslimani, Crnogorci) svi, zapravo, deo jednog te istog, polusvršenog naroda a kod koga taj proces identifikacije i mitologizacije zajedničke prošlosti nije prošao.


Oh, yes. Sve ti je to isto. Nedopravljeno. Falično.

A kurčevito!

Da, a pazi kad sam znao i da će boleti.
krkar krkar 01:05 17.04.2016

Re: Elementi nacije

Da, a pazi kad sam znao i da će boleti.


Glupost i treba da boli. I kolektivna i individualna. Jer ako ne boli onda može budali i da bude lepo i da uživa što je glup, pa to onda propagira, pa se to proširi...

Bol je pravo rešenje za glupost. Ko može i ume - možda će i da se opameti. Oni drugi će da se primire.
princi princi 01:08 17.04.2016

Re: Elementi nacije

Ti nekad s tim olakim etiketiranjima podsećaš na ovog baju: ono, nosiš masu nekih govana i predrasuda u svojoj glavi, ali opet se nekako krećeš.

krkar krkar 01:22 17.04.2016

Princijeva hermeneutika

Ti nekad s tim olakim etiketiranjima


Ti to nešto opšte, svetska univerzalna teorija, ili konkretno. Ako je konkretno daj neki citat, referencu.

A bar od tebe koji sve znaš o svemu nisam očekivao da ti hje problem kad neko o nečemu ima stav.
jkt2010 jkt2010 03:24 17.04.2016

Re: Elementi nacije

Krkar
za stvaranje modernih evropskih nacija u identitetskom smislu ključna 3 elementa:
1. opšta školska obaveza i jedinstveni školski programi
2. opšta vojna obaveza i stajaća regrutna vojska
3. železnička mreža
Pa je li onda jasno zašto Srbija teško da je ikada bila nacija u modernom smislu?

Pa nije jasno, jer:
Ad 1: Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je u Srbiji još u 19.veku i koliko znam obaveza je još na snazi;
Ad 2: Isto, još u vreme vlade knjaza Mihajla stvorena je i narodna vojska i uvedena opšta vojna obaveza, koji su tek tu nedavno ukinuti tj zamnjeni profesionalnom vojskom. Što je trend u svim državama.
Ad 3: Isto ko i gore. Pruga Beograd - Niš izgrađena još u 2. polovini 19. veka

Pa otkud smo onda ... istim putem i preko istih mesta došli na ovako različite pozicije?
blogovatelj blogovatelj 07:22 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

A bar od tebe koji sve znaš o svemu nisam očekivao da ti hje problem kad neko o nečemu ima stav.


Ti pošto si muževan uglavnom imaš stav o muževnim stvarima. Noževi, avioni, brijanje.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:55 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Eh, kad bi romantične literarne teorije iz knjiga osamdesetih ili blogovske ad hoc teorije o nastanku nacija davale tačno objašnjenje. Kao i u mnogim drugim situacijama, pobrojane putanje stvaranja nacija jesu tek opšta načela, koja se uopšte u pojedinim situacijama ne moraju ispoljiti. Kako to izgleda kad se sukobe teorije i konkretne stvari, ovde je lepo pokazao jkt2010, jer se ispostavilo da ništa od tih na rečima privlačnih promišljanja ne pije vodu, kad je o Srbiji reč.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:08 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Такође (дођох до компа), очигледно је SFRJ распад једино српска нација дочекала са каквом таквом оствареном националном државом, која се, после Првог рата, утопила у претенциозну краљевину са још пет-шест пубертетских нација. То значи да су оне настојале да изађу из тог свог пубертета, и то тако што ће се побити са својим старијим братом или оцем, као што сваки пубертетлија напокон и уради. Остало је историја. А старији брат? Па, он је једини који је могао да паметно каналише ствари... И да разуме ове историјске процесе.
anonymous anonymous 13:17 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
Такође (дођох до компа), очигледно је SFRJ распад једино српска нација дочекала са каквом таквом оствареном националном државом, која се, после Првог рата, утопила у претенциозну краљевину са још пет-шест пубертетских нација. То значи да су оне настојале да изађу из тог свог пубертета, и то тако што ће се побити са својим старијим братом или оцем, као што сваки пубертетлија напокон и уради. Остало је историја. А старији брат? Па, он је једини који је могао да паметно каналише ствари... И да разуме ове историјске процесе.


MIsliš USA, EU , Nemačka..... ?

I dalje kontejnersko razmišljanje.
freehand freehand 13:20 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
Такође (дођох до компа), очигледно је SFRJ распад једино српска нација дочекала са каквом таквом оствареном националном државом, која се, после Првог рата, утопила у претенциозну краљевину са још пет-шест пубертетских нација. То значи да су оне настојале да изађу из тог свог пубертета, и то тако што ће се побити са својим старијим братом или оцем, као што сваки пубертетлија напокон и уради. Остало је историја. А старији брат? Па, он је једини који је могао да паметно каналише ствари... И да разуме ове историјске процесе.

Pa pubertetske nacije imale su železnicu, telegraf, pa i kapitalizam pre Srbije. Dakle uslove koje si ti onako ne trepnuvši pobrojao kao bitne, a ipak ostale u pubertetu?
anonymous anonymous 13:29 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

krkar
Ti nekad s tim olakim etiketiranjima


Ti to nešto opšte, svetska univerzalna teorija, ili konkretno. Ako je konkretno daj neki citat, referencu.

A bar od tebe koji sve znaš o svemu nisam očekivao da ti hje problem kad neko o nečemu ima stav.


" ni reke ni brda ne dele narode,već jednom narodu , koji je prešao preko brda i voda,granicu može da postavi samo njegov vlastiti jezik"

Vladika Nikolaj
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:38 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Pa pubertetske nacije imale su železnicu, telegraf, pa i kapitalizam pre Srbije. Dakle uslove koje si ti onako ne trepnuvši pobrojao kao bitne, a ipak ostale u pubertetu?

Досадан си.
Такмичиш се.

Био сам прецизан: неким нацијама то није било неопходно за кохезију. Већ су је ранији установиле, ту кохезију.

Другим, млађим нацијама, побројане ствари биле су штакапри формирању националног корпуса.

Трећим нацијама ништа од тога није било потребно: оне су настале у књигама, и из њих касније искорачиле у државу, претходно је и изгубивши.

Нема јединственог manuala за склапање нити рецепта за формирање нација. Негде једна ствар ради и пресудна је, другде друга. Коџа Милош правио је државу по сељачки, за себе. (Држава -- то је стара српска реч за властито имање.) Никаквог Душана на уму није имао, Душана смо се после присетили. Главни јунак српске епике није кнез Лазар, рецимо, или Душан, већ... већ... већ -- Марко Краљевић! А Марко је заврзан.

Национални идентитет Срба сачувала је СПЦ. Само... она је имала своју земаљску хијарархију, просто -- СПЦ је иамала реалну политичку моћ. Српски патријарх је врховни политички представник Срба, као таквим с њим причају освајачи и покоритељи.
apostata apostata 13:41 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
krkar
Ti nekad s tim olakim etiketiranjima


Ti to nešto opšte, svetska univerzalna teorija, ili konkretno. Ako je konkretno daj neki citat, referencu.

A bar od tebe koji sve znaš o svemu nisam očekivao da ti hje problem kad neko o nečemu ima stav.


" ni reke ni brda ne dele narode,već jednom narodu , koji je prešao preko brda i voda,granicu može da postavi samo njegov vlastiti jezik"

Vladika Nikolaj

E sad' si naebo ... neka ti je Bog na pomoći.
freehand freehand 13:51 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Био сам прецизан: неким нацијама то није било неопходно за кохезију. Већ су је ранији установиле, ту кохезију.

Другим, млађим нацијама, побројане ствари биле су штака.

Трећим нацијама ништа од тога није било потребно: оне су настале у књигама, и из њих касније искорачиле у државу, претходно је и изгубивши.


Jesi, bio si precizan rekavši ono što sam naveo, i to čini mi se ne na ovom blogu a sad samo ponavljaš pa relativizuješ.
Ali sad već lupaš naveliko
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:58 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

" ni reke ni brda ne dele narode,već jednom narodu , koji je prešao preko brda i voda,granicu može da postavi samo njegov vlastiti jezik"

Vladika Nikolaj

:)))))))))

Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два. Како оно беше... Америка и Енглеска биће земља пролетерска...

Владика Николај не може скоро ништа да каже модерној Србији. Он је човек средњег века, по својим ставовима, памети и расним идејама.
anonymous anonymous 14:23 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

freehand
Био сам прецизан: неким нацијама то није било неопходно за кохезију. Већ су је ранији установиле, ту кохезију.

Другим, млађим нацијама, побројане ствари биле су штака.

Трећим нацијама ништа од тога није било потребно: оне су настале у књигама, и из њих касније искорачиле у државу, претходно је и изгубивши.


Jesi, bio si precizan rekavši ono što sam naveo, i to čini mi se ne na ovom blogu a sad samo ponavljaš pa relativizuješ.
Ali sad već lupaš naveliko


Ма , не...
anonymous anonymous 14:48 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
" ni reke ni brda ne dele narode,već jednom narodu , koji je prešao preko brda i voda,granicu može da postavi samo njegov vlastiti jezik"

Vladika Nikolaj

:)))))))))

Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два. Како оно беше... Америка и Енглеска биће земља пролетерска...

Владика Николај не може скоро ништа да каже модерној Србији. Он је човек средњег века, по својим ставовима, памети и расним идејама.



" Оно људско у језику,песништву,праву и историји,ближе је нашим срцима од животиња, биљака и елемената.
Истим оружјем национално побеђује оно што је страно ."
freehand freehand 14:51 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su to Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:56 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

freehand
Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su toi Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!

Баш, баш, баш... си досадан.

Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.
anonymous anonymous 15:05 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika


Predrag Brajovic
freehand
Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su toi Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!

Баш, баш, баш... си досадан.

Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.


Ја мислим да си ти бубнуо ....
freehand freehand 15:06 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
freehand
Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su toi Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!

Баш, баш, баш... си досадан.

Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.

A, razumem: Englezi su ideju o jeziku kao kohezionom faktoru nacije odbacili formirajući irsku, škotsku, američku i australijsku naciju?
Sem što en ženeral konstrukcija deluje nedotupavno, ne znam da li ti je neko skrenuo pažnju da Škoti imaju svoj jezik, Irci svoj, a da su australijska i američka nacija (ako australijska uopšte postoji) miš-maš i pačvokrk nacije formirane na sasvim drugim osnovama, prvenstveno teritorije i imovine?

Inače, ako su Englezi (Britanci) negde formirali nacije to je bilo u Africi, i u delovima Azije.

Edit: opet dopisuješ. Ti si neverovatan.

Земље једног језика. А различитих нација.

Koja je to? Pazi dobro šta ćeš da bubneš!
anonymous anonymous 15:07 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

freehand
Predrag Brajovic
freehand
Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su toi Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!

Баш, баш, баш... си досадан.

Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.

A, razumem: Englezi su ideju o jeziku kao kohezionom faktoru nacije odbacili formirajući irsku, škotsku, američku i australijsku naciju?
Sem što en ženeral konstrukcija deluje nedotupavno, ne znam da li ti je neko skrenuo pažnju da Škoti imaju svoj jezik, Irci svoj, a da su australijska i američka nacija (ako australijska uopšte postoji) miš-maš i pačvokrk nacije formirane na sasvim drugim osnovama, prvenstveno teritorije i imovine?

Inače, ako su Englezi (Britanci) negde formirali nacije to je bilo u Africi, i u delovima Azije.




А Немци ...
krkar krkar 15:10 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Владика Николај не може скоро ништа да каже модерној Србији. Он је човек средњег века, по својим ставовима, памети и расним идејама.


Na ovo nemam šta da dodam a za ostalo nemam vremena da komentarišem.

Uostalom, vidim da su došli univerzalni proseranti i psihijatrijski progonitelji pa sreća što moram da radim dok će sad da krenu trolovi i ista isprazna prepucavanja istih neostvarenih ljudi. Neučenih i peručenih.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:12 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

freehand
A, razumem: Englezi su ideju o jeziku kao kohezionom faktoru nacije odbacili formirajući irsku, škotsku, američku i australijsku naciju?
Sem što en ženeral konstrukcija deluje nedotupavno, ne znam da li ti je neko skrenuo pažnju da Škoti imaju svoj jezik, Irci svoj, a da su australijska i američka nacija (ako australijska uopšte postoji) miš-maš i pačvokrk nacije formirane na sasvim drugim osnovama, prvenstveno teritorije i imovine?

Inače, ako su Englezi (Britanci) negde formirali nacije to je bilo u Africi, i u delovima Azije.

Шта је, опет те жена изнервирала, па мораш негде да се истресеш?
Молим те, прескочи мене. Немам воље за недотупавна надгорњавања.
freehand freehand 15:16 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Uostalom, vidim da su došli univerzalni proseranti i psihijatrijski progonitelji pa sreća što moram da radim dok će sad da krenu trolovi i ista isprazna prepucavanja istih neostvarenih ljudi. Neučenih i peručenih.

Znaš, Krkare, imali smo svojevremeno u razredu jednog idiota koji je o svemu sve znao najbolje, a redovni i omiljeni argumenti su mu bili dernjava, psovanje i pesnice kad proceni da je jači. Pa kad mu to ne prođe i svi mu se smeju ili dobije po tamburi - a ideja o pevanju Marine uz šutiranje u dupe na Kaleniću, na pazarni dan mi baš dobro zvuči - taj poplavi, pomodri, nabije se u ćošak i cmizdri ko čkapi sve sikćući kad ga niko ne vidi.
Zvali smo ga Puvara.

Jebem mu miša - da se ne znamo mi od ranije?
freehand freehand 15:17 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Шта је, опет те жена зајебава?

Ne razumem. To ti sad nešto prebacuješ na privatni teren, kao svaki pravi intelektualac i Europljanin?
Шта је, опет те жена изнервирала, па мораш негде да се истресеш?

urbana_gerila urbana_gerila 15:18 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
Немам воље за недотупавна надгорњавања.


još niste dostigli ni uobičajeni nivo, đe žuriš?
anonymous anonymous 15:20 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika


krkar
16:10 17.04.2016
Re: Princijeva hermeneutika

Uostalom, vidim da su došli univerzalni proseranti i psihijatrijski progonitelji pa sreća što moram da radim dok će sad da krenu trolovi i ista isprazna prepucavanja istih neostvarenih ljudi. Neučenih i peručenih.



Половично се слажем са тобом Крки.

Ах,да.

Уз извињење.
Грешком сам навео да је цитат о језику написао Владика Николај.

Није. Него - Јакоб Грим .

Објављено у публикацији Расправе германиста, а наведено из дела Постнационална констелација , Јиргена Хабермаса.





Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:21 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

još niste dostigli ni uobičajeni nivo, đe žuriš?

I to je istina!
Зато ћу да се искључим.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:25 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Није. Него - Јакоб Грим .

Па да.
Идеологија од пре два-три века.
Исти став је имао и Вук Караџић.
Можда га је, уосталом, преузео од Грима.

anonymous anonymous 15:29 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
Није. Него - Јакоб Грим .

Па да.
Идеологија од пре два-три века.
Исти став је имао и Вук Караџић.
Можда га је, уосталом, преузео од Грима.



Наведено из дела Постнационална констелација, од Јиргена Хабермаса.

Ти као добар познавалац формирања нација, национализама, националног идентитета, свакако си пропратио најновије тезе најчувенијег немачког филозофа.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:41 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous

Чекај, је ли то цитат Грима или Хабермаса, чије су оне речи?
anonymous anonymous 15:50 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
anonymous

Чекај, је ли то цитат Грима или Хабермаса, чије су оне речи?


?????

anonymous anonymous 15:55 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika


freehand
16:06 17.04.2016
Re: Princijeva hermeneutika


Ако сам ја добро разумо нашег Зналца, нису језик и култура, већ аутопутеви и железнице били пресудни за формирање нација.

Немо се залећеш , мислим на Брају.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:00 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
Predrag Brajovic
anonymous

Чекај, је ли то цитат Грима или Хабермаса, чије су оне речи?
????

Дакле -- Јакоба Грима.
Човека рођеног у осамнаестом веку.
Та монолингвистичка национална теорија напуштена је већ у деветнаестом, чисто да напоменем.

А идеја да српски језик, који је, под различитим именом и формама, заједнички овдашњим народима, одређује и национално биће тих народа, јесте, дакле, идеја Јакоба Грима и Вука Караџића, људи рођених пре скоро два и по века, и једино још у неким шупљим српским главама има важности и значаја. Исто као идеја српске старине -- старине српске нације -- по којој су, онда, све остале нације из ње настале, а самим тим и мање од родитеља...

Углавном, шупља и тупава прича, као и цео твој наступ овде.
blogovatelj blogovatelj 16:07 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Није. Него - Јакоб Грим .




Da vidiš kako će sad da naprasno postane apologeta Njemcu, kako će da požuri da ti objasni da je citirano neviđena mudrost.

PS. Mislio sam na Krkara Puvaru, da ne bude zabune.
anonymous anonymous 16:11 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic



монолингвистичка национална теорија


anonymous anonymous 16:23 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
Predrag Brajovic



монолингвистичка национална теорија





Један од наших врсних новинара је пре неки дан у Политици, објавио текст о " патриотском новинарству "

Измислио синтагму, па се онда испљувао по значењу које јој је приписао.


Тако да и по Браји, теорија може да буде, национална,...а вероватно и расна, верска ...., а свака од њих моно лингвистичка или мултилингвистичка.


Само још да оформимо и науку која ће се бавити тим теоријама.



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:42 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
Predrag Brajovic



монолингвистичка национална теорија



Comparative Education, Volume 20, Issue 2, 1984: Is the Monolingual Nation‐state Out‐of‐date? A Comparative Study of Language Policies in Australia and the Philippines, by J. J. Smolicz

Монолигвистичка теорија нације.
anonymous anonymous 17:02 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
anonymous
Predrag Brajovic



монолингвистичка национална теорија



Comparative Education, Volume 20, Issue 2, 1984: Is the Monolingual Nation‐state Out‐of‐date? A Comparative Study of Language Policies in Australia and the Philippines, by J. J. Smolicz

Монолигвистичка теорија нације.


Skloni post, dok ga ostali nisu videli.

Smejaće ti se.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:06 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Skloni post, dok ga ostali nisu videli. Smejaće ti se.

Ти заиста у ово верујеш?
Неће.
anonymous anonymous 17:13 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
Skloni post, dok ga ostali nisu videli. Smejaće ti se.

Ти заиста у ово верујеш?
Неће.


Ti zaista ne razumeš engleski 1

anonymous anonymous 17:30 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
Predrag Brajovic
Skloni post, dok ga ostali nisu videli. Smejaće ti se.

Ти заиста у ово верујеш?
Неће.


Ti zaista ne razumeš engleski 1



1.монолингвистичка национална теорија
2.Монолигвистичка теорија нације.
.......

.......

-------

Jednojezična država-nacija

urbana_gerila urbana_gerila 17:39 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
anonymous
Predrag Brajovic
Skloni post, dok ga ostali nisu videli. Smejaće ti se.

Ти заиста у ово верујеш?
Неће.


Ti zaista ne razumeš engleski 1



1.монолингвистичка национална теорија
2.Монолигвистичка теорија нације.
.......

.......

-------

Jednojezična država-nacija




qq!
sad kad prorade bojni otrovi sa obe strane bojišnice - dijagrami, tabele, statistike, citati...
odoK da nađem gas-masku...
anonymous anonymous 19:20 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

urbana_gerila
18:39 17.04.2016


qq!
sad kad prorade bojni otrovi sa obe strane bojišnice - dijagrami, tabele, statistike, citati...
odoK da nađem gas-masku...



Ништа од тога.
Жао ми је што сме те разочарали.
Али,ипак све у границама....
urbana_gerila urbana_gerila 20:00 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

anonymous
urbana_gerila
18:39 17.04.2016


qq!
sad kad prorade bojni otrovi sa obe strane bojišnice - dijagrami, tabele, statistike, citati...
odoK da nađem gas-masku...



Ништа од тога.
Жао ми је што сме те разочарали.
Али,ипак све у границама....


pusti ti mene i moja očekivanja u tvojoj polemici sa brajovićem, gore imaš razgovor ugodni koji ne umeš da nastaviš.
anonymous anonymous 21:13 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika


urbana_gerila
21:00 17.04.2016


Ти би да ја радим и у трећој смени.

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:35 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

pusti ti mene i moja očekivanja u tvojoj polemici sa brajovićem, gore imaš razgovor ugodni koji ne umeš da nastaviš.


Koliko ja vidim, razgovor završen? Namesto da pusti Brajka da napravi još jedno desetak iteracija nerazumevajućeg mu pojma (kad je učio Ruski kao dobar komunista) otvorio mu je stranu sa rešenjima ☻ Sada Brajko otišao na seansu, da prizove Veneovog duha, ne bi li mu ovaj otkrio koje su te "očigledne operacije" koje dovode do citiranog rešenja ;>
krkar krkar 23:50 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Jebem mu miša - da se ne znamo mi od ranije?


Sigurno se znamo. Seoskih luda sam se nagledao u životu. A i majmuna koji okreću vergl sa snimljenom muzikom.

Ne bih te, doduše, prepoznao. Fali elemenata ličnosti.


krkar krkar 23:52 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Грешком сам навео да је цитат о језику написао Владика Николај.

Није. Него - Јакоб Грим .


Tih 200 godina razlike taman savršeno ilustruju sav besmisao Srbskih Grimova.

Posebno onih u mantijama!
krkar krkar 23:55 17.04.2016

Kovčežić

А идеја да српски језик, који је, под различитим именом и формама, заједнички овдашњим народима, одређује и национално биће тих народа, јесте, дакле, идеја Јакоба Грима и Вука Караџића, људи рођених пре скоро два и по века, и једино још у неким шупљим српским главама има важности и значаја.


Srbi Svi i Svuda!
freehand freehand 23:57 17.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

krkar
Jebem mu miša - da se ne znamo mi od ranije?


Sigurno se znamo. Seoskih luda sam se nagledao u životu. A i majmuna koji okreću vergl sa snimljenom muzikom.

Ne bih te, doduše, prepoznao. Fali elemenata ličnosti.



E bre, Puki, ovo je duhovito ko od veleštovanog Brajovića da si prepisivao, kad se ono vrati iz šetnje bodar i oran za smeh i šalu.
krkar krkar 23:58 17.04.2016

Svet iz vizure dresiranog majmuna

blogovatelj




Idi, bre, bacaj francuske ključeve u razvodne table, razvlači majstorima žice i bavi se aktivnostima koje može da spozna tvoj suženi um.
blogovatelj blogovatelj 00:18 18.04.2016

Re: Svet iz vizure dresiranog majmuna

Idi, bre, bacaj francuske ključeve u razvodne table, razvlači majstorima žice i bavi se aktivnostima koje može da spozna tvoj suženi um.




Vidim posipaš se pepelom za Grima. I treba. Možda je bolje da obrišeš sve što si napisao, da ne vide šefovi, a?
blogovatelj blogovatelj 00:27 18.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Tih 200 godina razlike taman savršeno ilustruju sav besmisao Srbskih Grimova.


Grim i Nikolaj su rođeni sa jedno sto godina razmaka.
feliks.krul feliks.krul 01:11 18.04.2016

Re: Elementi nacije

krkar
Pa je li onda jasno zašto Srbija teško da je ikada bila nacija u modernom smislu?


"Nation is a social concept with no uncontroversial definition."

Moderan smisao, nije jedini smisao, doćiće i moderniji? Ako hoćeš o teorijama onda je i Herderova teorija ubrajala Srbe.

Srbi su jedna starija nacija od pre sredine 18tog veka. Mnogo toga se dešavalo u prošlosti i u nacionalnoj istoriji ne moram da ti nabrajam. Sve ono o čemu se piše u knjigama sadržanim u Matici srpskoj na primer sadrže delove naše nacije. Mnogo toga se napisalo u 17tom veku. Počeviši od grupe prosvetitelja koji su napisali prve naučne knjige na srpskom. Grupe koju je organizovao Dositej Obradović posle obilaska evropskih naroda i susreta sa masonima u tim zemljama. Masoni su bili nešto kao što Soros danas, samo što su finansirali i države i privatnike. Problem je što danas neki kao Soros finansiraju Centre za Dekontaminaciju Kulture, o čemu ću pisati uskoro.

To što ti ne želiš da dosegneš dubinu naše kulture to je nešto drugo. Ne bih rekao da je fašistički reći da su Srbe kao naciju videli mnogo ranije u prošlosti nego što ti dozvoljavaš. Jer Teritorija, Kraljevina i Crkva su bila tri stožera srpske nacije. Dakle tu je početak, kao kod većine evropskih nacija.

Pa onda Kosovski epovi, koji su bili dokaz evropskim prosvetiteljima da je Srbija nacija. Gete je to shvatio kad je čitao Hasanaginicu (Morlačku), a drugi su čitali i više, epove o Kraljeviću Marku. To je bilo vreme kada mislioci otkrivali i upoređivale nacionalne kulture.

Pošto smo došli u vreme gde se sve obesmislilo, kao što nam pokazao Radomir Konstantinović, onda moramo stalno vraćati diskusiju na definiciju pojma, i merkanju do kog stepena je ova nacija razvijena po kriteriju ne znam kog. Milorad Ekmečić se bavio teorijom nacije, i on je mislio da je religija ima najjači uticaj u stvaranju naših nacia, što je prilično očigledno. Ali to je tako i u drugim nacijama bilo.

Oni koji su Srbi znaju da imaju naciju u svakom smislu pa i modernim smislovima. Oni koji to osporavaju ne moraju da imaju naciju. Postoji veliki broj ljudi na svetu koju su anacionalni. To je sasvim normalno. Čovek mora živeti negde, Ali neka ostavi okolne naciju na miru. Da nas ne zove Fašistima na primer. Je Srbi nisu Fašisti.
princi princi 01:41 18.04.2016

Re: Samo kratko

da sa mnogim glupostima koje su mi ovde u ovoj ili onoj formi pripisane nemam nikakve veze. Teorija nastanka nacije koju sam, moguće pomalo nemušto, izneo nije moja ni blogovska nego Benedicta Andersona. Čovek se nije time amaterski bavio, između dva espresa, nego je čitav život posvetio tome (bio Emeritus profesor na Cornelu, ne znam da li nekom nešto znači). Čovek je bio vrlo progresivan, marksistički nastrojen, inače veliki prijatelj Tarika Alija (ne znam ni ovo ime da li nešto znači ili je samo prozviždalo iznad glave).

Ove gluposti o prugama, avionima, kamionima, transportnoj i internet infrastrukturi i ostale mistifikacije mislim da nisu vredne ozbiljnog komentarisanja.
krkar krkar 02:13 18.04.2016

Re: Samo kratko

Ove gluposti o prugama, avionima, kamionima, transportnoj i internet infrastrukturi i ostale mistifikacije mislim da nisu vredne ozbiljnog komentarisanja.


Samo se ti drži Tarika Alija, on je toliko antiprotivan da je skoro Srbin, (engleski Kusturica kad bi tako nešto bilo moguće) pa ti ne treba nikakvo dublje objašnjenje.

Meni je ipak predavao Gellner pa ne mogu da se bavim Andersonom i sličnom boranijom.
princi princi 02:18 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Ove gluposti o prugama, avionima, kamionima, transportnoj i internet infrastrukturi i ostale mistifikacije mislim da nisu vredne ozbiljnog komentarisanja.


Samo se ti drži Tarika Alija, on je toliko antiprotivan da je skoro Srbin, (engleski Kusturica kad bi tako nešto bilo moguće) pa ti ne treba nikakvo dublje objašnjenje.

Meni je ipak predavao Gellner pa ne mogu da se bavim Andersonom i sličnom boranijom.

Šta ti je predavao Gellner?
krkar krkar 03:29 18.04.2016

Re: Samo kratko

Šta ti je predavao Gellner?


Nacije i nacionalizam. CEU, 1993-94
anonymous anonymous 05:50 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Šta ti je predavao Gellner?


Nacije i nacionalizam. CEU, 1993-94


Budimpešta ?
Znači Sorošev stipendista ?

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:40 18.04.2016

Re: Samo kratko

Ја мислим да не би требало овде да понеке увредљиве коментаре примамо са превише озлојеђености. Мене је мој професор Василије Орлов, кад бих нешто погрешио, опомињао са једним кратким "Тупане!", и то тиме тепајући ми.

Ове будалаштине са као Николајем, па Гримом, па Хабермасом, Freeови досадни подјебавачки коментари, недостојни паметног човека, и остала лупетања -- помало су одраз немоћи да се достојно расправља, јер, изгледа, некима расправа не служи да понекад пронађу нешто ново, него једино да се утврде у оном старом.

А може се претпоставити шта мислим о интелекту оне шесторице блогера које су препоручили овај коментар:
Половично се слажем са тобом Крки.

Ах,да.

Уз извињење.
Грешком сам навео да је цитат о језику написао Владика Николај.

Није. Него - Јакоб Грим .

Објављено у публикацији Расправе германиста, а наведено из дела Постнационална констелација , Јиргена Хабермаса.


Пази, није Николај, него -- Јакоб Грим???
Дебилно.
Немој да се неко због овога љути. Ја ово тепам, к'о мени Василије Орлов.

Но, не треба се много једити због свега овога.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:45 18.04.2016

Re: Kovčežić

krkar
А идеја да српски језик, који је, под различитим именом и формама, заједнички овдашњим народима, одређује и национално биће тих народа, јесте, дакле, идеја Јакоба Грима и Вука Караџића, људи рођених пре скоро два и по века, и једино још у неким шупљим српским главама има важности и значаја.


Srbi Svi i Svuda!

Kad čovjek pomisli npr. da Madžara ima i rimskoga i kalvinskoga zakona, pa se svi zovu Madžari; ili: da Nijemaca ima i rimskoga i lutoranskoga i kalvinskoga zakona, pa se opet svi zovu Nijemci; mora se čuditi kako se barem ovi Srbi zakona rimskoga neće Srbi da zovu. .
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:53 18.04.2016

Re: Elementi nacije

i on je mislio da je religija ima najjači uticaj u stvaranju naših nacia, što je prilično očigledno. Ali to je tako i u drugim nacijama bilo.

Није.
Од случаја до случаја.
freehand freehand 07:59 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Šta ti je predavao Gellner?


Nacije i nacionalizam. CEU, 1993-94

Ovakav način pozivanja na autoritete karakterističlan je za mediokritete. Ko god da je taj Erliner - čisto ne verujem da svojim prisustvom prosvetljava. Jer to što je nekom predavao ne znači obavezno i da ga je čemu naučio, a ako si od njega naučio to što ovde demonstriraš nisi morao da se cimaš do te Budimpešte. Takvih je "eksperata" i ovde bilo koliko hoćeš.
Svejedno, moraš da razumeš da ulazak dvanaestogodišnjaka u štampariju (ako te nisu zajebavali pa trafiku zvali štamparijom) ne znači da je taj dvanaestogodišnjak magistar tipografije, niti da u svom odrastanju kasnije ne mora da nauči ništa više sem prezimena jednog autoriteta iz oblasti o kojoj bi da učeno raspravlja.
Moglo bi se desiti da se negde gadno povrediš, i to na mestu na kome ne možeš da pobrišeš sve što u zaletu iza sebe ostaviš, niti da ukineš mogućnost da ti se to kaže.
Elem, ako nekog smatraš neprikosnovenim autoritetom valjalo bi da citiraš neki njegov stav i navedeš rad koji smatraš za temu, jer to što si negde sedeo pored njega ili ručao u istoj kafani u kojoj i on, makar i u isto vreme ovde nije od značaja, a naročito je neozbiljno time sebi dati za pravo da se podsmehneš drugom stručnjaku iz iste oblasti, poput Andersona.
Za koga sam, onako anpasan, takođe siguran da ga nisi čitao, ali i što bi kad ti je predavao Erliner na nekom od kurseva iz serije "Serbien mus šterbien".
freehand freehand 08:27 18.04.2016

Re: Samo kratko

Freeови досадни подјебавачки коментари, недостојни паметног човека, и остала лупетања -- помало су одраз немоћи да се достојно расправља, јер, изгледа, некима расправа не служи да понекад пронађу нешто ново, него једино да се утврде у оном старом.

Pa dobro, Brajoviću, meni je ono o engleskom jeziku kao kohezionom faktoru u formiranju irske i škotske nacije bilo potpuno novo, novije od uticaja autoputa na formiranje srpske. Ali pošto nije svaka novina pametna stvar - složićeš se - nije inteligentno ni složiti se sa svakom glupošću koju tupan bubne.
A opet, stil neslaganja prilagođen je nivou demonstriranog znanja i obrazlaganja teza, tome zahvali za ono "podjebavački".
Da ti svaki drugi komentar podvučem sa "tupane" bilo bi, ipak, potcenjivački.
krkar krkar 09:09 18.04.2016

Re: Samo kratko

Budimpešta ?


Tada nije bilo Budimpešte
krkar krkar 09:12 18.04.2016

Re: Samo kratko

Ovakav način pozivanja na autoritete karakterističlan je za mediokritete. Ko god da je taj Erliner - čisto ne verujem da svojim prisustvom prosvetljava. Jer to što je nekom predavao ne znači obavezno i da ga je čemu naučio, a ako si od njega naučio to što ovde demonstriraš nisi morao da se cimaš do te Budimpešte. Takvih je "eksperata" i ovde bilo koliko hoćeš.
Svejedno, moraš da razumeš da ulazak dvanaestogodišnjaka u štampariju (ako te nisu zajebavali pa trafiku zvali štamparijom) ne znači da je taj dvanaestogodišnjak magistar tipografije, niti da u svom odrastanju kasnije ne mora da nauči ništa više sem prezimena jednog autoriteta iz oblasti o kojoj bi da učeno raspravlja.
Moglo bi se desiti da se negde gadno povrediš, i to na mestu na kome ne možeš da pobrišeš sve što u zaletu iza sebe ostaviš, niti da ukineš mogućnost da ti se to kaže.
Elem, ako nekog smatraš neprikosnovenim autoritetom valjalo bi da citiraš neki njegov stav i navedeš rad koji smatraš za temu, jer to što si negde sedeo pored njega ili ručao u istoj kafani u kojoj i on, makar i u isto vreme ovde nije od značaja, a naročito je neozbiljno time sebi dati za pravo da se podsmehneš drugom stručnjaku iz iste oblasti, poput Andersona.
Za koga sam, onako anpasan, takođe siguran da ga nisi čitao, ali i što bi kad ti je predavao Erliner na nekom od kurseva iz serije "Serbien mus šterbien".


Ovo je kao kad bih ja komentarisao šta se uči u baletskoj školi i zašto je taj program loš i zašto bih ja napravio bolji.

Nisam pohađao, jhebiga. Nisam kvalifikovan. Džaba mi onoliko gledanje baleta.

Al' dobro, javiće se neki stručnjak za balet čije se iskustvo svodi na dugogodišnje drkanje na balerine. I kevtanje o tome.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:19 18.04.2016

Re: Samo kratko

freehand
Freeови досадни подјебавачки коментари, недостојни паметног човека, и остала лупетања -- помало су одраз немоћи да се достојно расправља, јер, изгледа, некима расправа не служи да понекад пронађу нешто ново, него једино да се утврде у оном старом.

Pa dobro, Brajoviću, meni je ono o engleskom jeziku kao kohezionom faktoru u formiranju irske i škotske nacije bilo potpuno novo, novije od uticaja autoputa na formiranje srpske. Ali pošto nije svaka novina pametna stvar - složićeš se - nije inteligentno ni složiti se sa svakom glupošću koju tupan bubne.
A opet, stil neslaganja prilagođen je nivou demonstriranog znanja i obrazlaganja teza, tome zahvali za ono "podjebavački".
Da ti svaki drugi komentar podvučem sa "tupane" bilo bi, ipak, potcenjivački.

Pojede mi komp veći komentar, a drugi me mrzi da pišem sa telefona. Uglavnom, ja nisam rekao to što ti kažeš, i dao sam link ka knjizi Deklana Kajberda Inventing Ireland koji irsku naciju i identitet objašnjava i time da su Irci ono što nisu Englezi i obrnuto. Ring a bell? To je kao ovo sa Hrvatima, čije je možda danas najistaknutije određenje da su Hrvati ono što/koji nisu Srbi. Tako, uostalom, piše i Vuk, u onom citatu koji sam naveo.
anonymous anonymous 09:44 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Budimpešta ?


Tada nije bilo Budimpešte

Znači Prag ?
freehand freehand 09:47 18.04.2016

Re: Samo kratko

Pojede mi komp veći komentar, a drugi me mrzi da pišem sa telefona. Uglavnom, ja nisam rekao to što ti kažeš, i dao sam link ka knjizi Deklana Kajberda Inventing Ireland koji irsku naciju i identitet objašnjava i time da su Irci ono što nisu Englezi i obrnuto. Ring a bell? To je kao ovo sa Hrvatima, čije je možda danas najistaknutije određenje da su Hrvati ono što/koji nisu Srbi. Tako, uostalom, piše i Vuk, u onom citatu koji sam naveo.

Dabre.
Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.
freehand freehand 09:49 18.04.2016

Re: Samo kratko

Ovo je kao kad bih ja komentarisao šta se uči u baletskoj školi i zašto je taj program loš i zašto bih ja napravio bolji.

Pa to ti je modus operandi.
Šta drugo inače ovde govoriš?
Al' dobro, javiće se neki stručnjak za balet čije se iskustvo svodi na dugogodišnje drkanje na balerine. I kevtanje o tome.

Hoće sigurno. Onda ćete u duetu da drkate i kevćete.
apostata apostata 12:20 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Ove gluposti o prugama, avionima, kamionima, transportnoj i internet infrastrukturi i ostale mistifikacije mislim da nisu vredne ozbiljnog komentarisanja.


Samo se ti drži Tarika Alija, on je toliko antiprotivan da je skoro Srbin, (engleski Kusturica kad bi tako nešto bilo moguće) pa ti ne treba nikakvo dublje objašnjenje.

Meni je ipak predavao Gellner pa ne mogu da se bavim Andersonom i sličnom boranijom.

Nema razloga Krkar da nipodastavas Andersona.

I Gelner i on su po pitanju nacije modernisti i konstruktivisti. I jedan i drugi su svoje knjige izdali '83. I zajedno sa Hobsbaumom i Rendjerom (koji su takođe svoje radove objavili te godine) rodonačelnici su konstruktivističko-modernističkog pristupa problemu formiranja nacije.

Svi oni se međusobno nadopunjuju i među njima problema nema.

Sve do 2012. njihove teze su dominirale u nauci, a onda se spomenute godine pojavila knjiga Истоки национализма. Альтернативная история со времен античного Рима до Германии раннего нового времени (ja je imam na ruskom), svajcarskog istoricara Kaspara Hirsija.

Hirsi svoju knjigu započinje izjavom da je on konstruktivist i da se prema nacionalizmu kao ideologiji odnosi negativno, no to mu u nastavku neće smetati da "pošteno" (uz analizu obilja dokumenata) iskritikuje pojedine teze tvoraca vec tri decenije vladajuće teorije o postanku nacija.

Veoma zanimljiva i inspirativna knjiga - svako ko se interesuje ovim problemom trebao bi je pročitati.
krkar krkar 13:36 18.04.2016

Re: Samo kratko

Nema razloga Krkar da nipodastavas Andersona.


Ma to je bila samo replika Princiju koji je nabo Andersona pa sad po njegovoj knjizi pravi i puslice i salčiće.

Gellner i Hobsbawm su mi bliski, vrlo bliski. Hobsbawm i kao istoričar i kao kritičar istorije, posebno pojam izmišljenih tradicija (što je tebi, verujem, jasno iz onoga što pišem na blogu). Gellner pre svega o nacionalizmu, ima stvari koje ni kod njega ne smatram prvoklasnim. Tako da je Anderson meni posle njih ipak malo nategnut.

Od Hirschija sam čitao 2-3 eseja, objavljivao je u nemačkim novinama, i bio je interesantan. I nameravam već neko vreme da ga pročitam, nikako da dođe na red. Prošle godine trađim u Foylesu - imaju samo hardcover, skoro 100 funti. Mnogo. Eno mi je na wish list amazonskoj. Neka čeka još, imam 2 metra nepročitanih, ne stiže se. A nemam ni obavezu, sad sam u drugim vodama.
princi princi 13:38 18.04.2016

Re: Samo kratko

I Gelner i on su po pitanju nacije modernisti i konstruktivisti. I jedan i drugi su svoje knjige izdali '83. I zajedno sa Hobsbaumom i Rendjerom (koji su takođe svoje radove objavili te godine) rodonačelnici su konstruktivističko-modernističkog pristupa problemu formiranja nacije.

Da, htedoh baš da zapitam Krkara, u čemu su to bitne razlike između osnovnih teza Nation and Nationalism i Imagined communities, ali, dobro, nije to sad ni bitno.

Pogledaću ovog Hiršija, u svakom slučaju, hvala za preporuku. I inače mislim, napisao sam na jednom drugom mestu (tj kod sebe na blogu, :))) da je nacionalna država u velikoj krizi. Mnogo toga što vidimo po Evropi i po USA je zapravo negativni backlash globalizacije. Čini se da internet i ove društvene mreže zapaćuju klice nekakvih novih imagined communities, i da ove interakcije umjetnih i naših moždanih neuronskih mreža stvaraju uslove za formiranje nekakvih drugačijih identiteta.
tess tess 14:44 18.04.2016

Re: Samo kratko

krkar
Nema razloga Krkar da nipodastavas Andersona.

Ma to je bila samo replika Princiju koji je nabo Andersona pa sad po njegovoj knjizi pravi i puslice i salčiće.

:))
blogovatelj blogovatelj 15:45 18.04.2016

Re: Samo kratko

Znači Sorošev stipendista


Lasno je prepoznati proveren kadar.
blogovatelj blogovatelj 15:47 18.04.2016

Re: Samo kratko

Но, не треба се много једити због свега овога.


To ti kazem, ja blog prihvatam kao salu. Jes vam ga zavuko anonimni, da prostis. Junacki.
Da, ja sam jedan od debila koji je preporucio komentar.
emsiemsi emsiemsi 12:37 20.04.2016

Re: Elementi nacije

krkar
Da proširim nešto što je Princi intuitivno započeo.

Klasična teorija kaže da su za stvaranje modernih evropskih nacija u identitetskom smislu ključna 3 elementa:

1. opšta školska obaveza i jedinstveni školski programi
2. opšta vojna obaveza i stajaća regrutna vojska
3. železnička mreža

Ad 1: opismenjavaju se društveni slojevi za koje se do tada smatralo da im obrazovanje nije potrebno. Razlog je što je novim industrijskim odnosima potreban veći broj stručnijih radnika koji imaju znanja koja im omogućavaju prilagođavanje novim tehnologijama.

Da bi omogućilo opšte školovanje potrebno je bilo standardizovati jezik. Upravo standardizacija jezika kao osnovnog identitetskog elementa stvara prvi stub nacije - moj je onaj koga takvim doživljavam. Jedinstveni školski programi i knjige potrebne za njih na zajedničkom jezičkom standardu omogućavaju i brže i dalje širenje nacionalnih mitova koji su takođe jedan od osnovnih elemenata koja stvaraju osećaj zajedništva tj. pripadanja ajednici

Ad 2: stajaće vojske, koje tada tipično traju 4-5 godina, a koje uzimaju muškarce u najproduktivnijim i najplodnijim godinama stvaraju vrlo jak osećaj podaništva tj. lojalnosti centralnoj državi - za razliku od feudalne lojalnosti lokalnom gospodaru. Drugi ključni element stajaće vojske je mešanje ljudi iz raznih krajeva države i usađivanje nacionalne svesti koja se njihovim povratkom kućama širi i na one koji nisu bili u vojsci

Ad 3: masovna i brza komunikacija (uz železnicu ovde spada i telegraf) koja omogućava fizičku komunikaciju ali i širenje ideja i olakšava fizičku mobilnost stručno osposobljenog stanovništva koje više nije vezano za svoj kraj dvama feudalnim vezama, pravnom vezanošću za zemlju i logističkim i finansijskim ograničenjima putovanja. Dodatno, železnica omogućava nove načine ratovanja koji povećavaju ulogu vojske kao kohezivnog elementa

Sve to, naravno, treba platiti. Da bi se to platilo treba postojati neka proizvodnja, nekakve elite koje kontrolišu sve to i neki društveni i politički sistem koji reguliše odnose svih tih činilaca.

Pa je li onda jasno zašto Srbija teško da je ikada bila nacija u modernom smislu?

Срби су све то имали --- и језик, и војску, и производњу за своју војску.
Наравно, то се за остале, назовимо их народима, на простору бивше заједничке државе није могло рећи. Невероватно је шта ти све не покушавају да украду од Срба, од језика па надаље.
emsiemsi emsiemsi 12:49 20.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

freehand
Predrag Brajovic
freehand
Па ту слепу идеју да нацију чини језик још сеу Енглези давно одбацили, уназад век или два.

Koji su toi Englezi, Brajoviću? Englezi kao narod ili imaš na umu nekog specifičnog sociologa, filozofa, teoretičara politike i prava?
Mada ja mislim da si to bubnuo onako krkarovski, jerbo - ko da proverava takve autoritete?!

Баш, баш, баш... си досадан.

Погледаш на карту света, па видиш Америка, Аустралија, Енглеска... па још Шкотска, Ирска, има, сигурно, још.

Земље једног језика. А различитих нација.

A, razumem: Englezi su ideju o jeziku kao kohezionom faktoru nacije odbacili formirajući irsku, škotsku, američku i australijsku naciju?
Sem što en ženeral konstrukcija deluje nedotupavno, ne znam da li ti je neko skrenuo pažnju da Škoti imaju svoj jezik, Irci svoj, a da su australijska i američka nacija (ako australijska uopšte postoji) miš-maš i pačvokrk nacije formirane na sasvim drugim osnovama, prvenstveno teritorije i imovine?

Inače, ako su Englezi (Britanci) negde formirali nacije to je bilo u Africi, i u delovima Azije.

Edit: opet dopisuješ. Ti si neverovatan.

Земље једног језика. А различитих нација.

Koja je to? Pazi dobro šta ćeš da bubneš!

Сада ти лупардаш - али баш !
Шта је спорно у Брајовићевој тези да истим језиком говоре мноштво нација --- енглеским, шпанским, португалским, ... Погледај само да још 3 нације (добро де, то они кажу за себе) говоре српским.
emsiemsi emsiemsi 12:57 20.04.2016

Re: Princijeva hermeneutika

Predrag Brajovic
anonymous
Predrag Brajovic
anonymous

Чекај, је ли то цитат Грима или Хабермаса, чије су оне речи?
????

Дакле -- Јакоба Грима.
Човека рођеног у осамнаестом веку.
Та монолингвистичка национална теорија напуштена је већ у деветнаестом, чисто да напоменем.

А идеја да српски језик, који је, под различитим именом и формама, заједнички овдашњим народима, одређује и национално биће тих народа, јесте, дакле, идеја Јакоба Грима и Вука Караџића, људи рођених пре скоро два и по века, и једино још у неким шупљим српским главама има важности и значаја. Исто као идеја српске старине -- старине српске нације -- по којој су, онда, све остале нације из ње настале, а самим тим и мање од родитеља...

Углавном, шупља и тупава прича, као и цео твој наступ овде.

Па да !
Потпуно нелогично да су мање нације настале од српске, већ је логично да су Срби настали од тих мањих.
Јеботе патак !
emsiemsi emsiemsi 13:09 20.04.2016

Re: Samo kratko

krkar

...

Nisam pohađao, jhebiga. Nisam kvalifikovan. Džaba mi onoliko gledanje baleta.

Al' dobro, javiće se neki stručnjak za balet čije se iskustvo svodi na dugogodišnje drkanje na balerine. I kevtanje o tome.

Ко може да дрка на балерине !?
emsiemsi emsiemsi 13:14 20.04.2016

Re: Samo kratko

princi
I Gelner i on su po pitanju nacije modernisti i konstruktivisti. I jedan i drugi su svoje knjige izdali '83. I zajedno sa Hobsbaumom i Rendjerom (koji su takođe svoje radove objavili te godine) rodonačelnici su konstruktivističko-modernističkog pristupa problemu formiranja nacije.

Da, htedoh baš da zapitam Krkara, u čemu su to bitne razlike između osnovnih teza Nation and Nationalism i Imagined communities, ali, dobro, nije to sad ni bitno.

Pogledaću ovog Hiršija, u svakom slučaju, hvala za preporuku. I inače mislim, napisao sam na jednom drugom mestu (tj kod sebe na blogu, :))) da je nacionalna država u velikoj krizi. Mnogo toga što vidimo po Evropi i po USA je zapravo negativni backlash globalizacije. Čini se da internet i ove društvene mreže zapaćuju klice nekakvih novih imagined communities, i da ove interakcije umjetnih i naših moždanih neuronskih mreža stvaraju uslove za formiranje nekakvih drugačijih identiteta.

Има тога што кажеш. Управо због тога треба бити (и) опрезан. На пример, од лупардања појединаца са ових имагинарних (да ли ?) комуна се треба чувати, могу синапсе да отекну од толиких бисера. Погледај само овога кркана, на пример.
emsiemsi emsiemsi 13:15 20.04.2016

Re: Samo kratko

blogovatelj

...
Da, ja sam jedan od debila koji je preporucio komentar.

Нисмо ни сумњали.
krkar krkar 00:28 17.04.2016

Nenapravljene elite


I onda dođemo do ključnog elementa, onog jednog koji je neizbežan, najbitniji: nepostojanje društvenih elita.

Nešto je na onom zasranom blogu bio neko to spomenuo ali se diskusija izgubila u ludilu. Ali nepostojanje pravih, kvalitetnih elita onemogućilo je i još uvek onemogućava stvaranje potpunioh i zaokruženih zdravih država i nacija na ovim prostorima.

Koliko je meni poznato teorija nema odgovor šta se iz ovakve papazjanije rađa. Ima nagađanja ali nema nikakvih iskustava. Ni u Africi ovakvoga sranja nije bilo.

Tako da smo svi mi zajednički učesnici u jednom velikom drušvenom eksperimentu in vivo.
anonymous anonymous 00:40 17.04.2016

Re: Nenapravljene elite

krkar

I onda dođemo do ključnog elementa, onog jednog koji je neizbežan, najbitniji: nepostojanje društvenih elita.

Nešto je na onom zasranom blogu bio neko to spomenuo ali se diskusija izgubila u ludilu. Ali nepostojanje pravih, kvalitetnih elita onemogućilo je i još uvek onemogućava stvaranje potpunioh i zaokruženih zdravih država i nacija na ovim prostorima.

Koliko je meni poznato teorija nema odgovor šta se iz ovakve papazjanije rađa. Ima nagađanja ali nema nikakvih iskustava. Ni u Africi ovakvoga sranja nije bilo.

Tako da smo svi mi zajednički učesnici u jednom velikom drušvenom eksperimentu in vivo.


Чини ми се као да си негде затурио слободу и право на самоопредељење.

Слободу испољавања свог језика,писма,вере, културе.

Као и право на формирање државе од свих припадника нације који желе да јој припадају.
krkar krkar 00:54 17.04.2016

Nedobijeni ratovi

Као и право на формирање државе од свих припадника нације који желе да јој припадају.


Vojo, ti li si? Kako mace?

Pa nek joj pripadaju. Kad dođu u maticu. Ili kad pobede u ratu.

Inače sam za apsolutnu slobodu ispoljavanja svih elemenata nacionalnog identiteta dok god oni nikoga ne ugrožavaju. Što se mene tiče možeš da vičeš, urlaš, pevaš... Ja sam Srbin! ali ako može da jačina bude u skladu sa zakonom koji reguliše buku.

I, naravno, ne na mom placu.
anonymous anonymous 00:59 17.04.2016

Re: Nedobijeni ratovi

krkar
Као и право на формирање државе од свих припадника нације који желе да јој припадају.


Vojo, ti li si? Kako mace?

Pa nek joj pripadaju. Kad dođu u maticu. Ili kad pobede u ratu.

Inače sam za apsolutnu slobodu ispoljavanja svih elemenata nacionalnog identiteta dok god oni nikoga ne ugrožavaju. Što se mene tiče možeš da vičeš, urlaš, pevaš... Ja sam Srbin! ali ako može da jačina bude u skladu sa zakonom koji reguliše buku.

I, naravno, ne na mom placu.


Inače sam za apsolutnu slobodu ispoljavanja svih elemenata nacionalnog identiteta dok god oni nikoga ne ugrožavaju. Što se mene tiče možeš da vičeš, urlaš, pevaš... Ja sam Албанац! ali ako može da jačina bude u skladu sa zakonom koji reguliše buku.

I, naravno, ne na mom placu.
krkar krkar 01:03 17.04.2016

Re: Nedobijeni ratovi

Inače sam za apsolutnu slobodu ispoljavanja svih elemenata nacionalnog identiteta dok god oni nikoga ne ugrožavaju. Što se mene tiče možeš da vičeš, urlaš, pevaš... Ja sam Албанац! ali ako može da jačina bude u skladu sa zakonom koji reguliše buku.

I, naravno, ne na mom placu.


Šta bi sad ovo trebalo da ti znači?

Meni je svako urlanje "Ja sam _______" glupo, besmisleno, društveno atavistično... ali jebiga, ko voli neka viče dok ne maltetira druge okolo.

Isti mi qrc Srbi, Albanci, Klingonci.

Dakle, šta je bila svrha ovog kopipejsteta?
princi princi 01:10 17.04.2016

Re: Nenapravljene elite

krkar

I onda dođemo do ključnog elementa, onog jednog koji je neizbežan, najbitniji: nepostojanje društvenih elita.

Nešto je na onom zasranom blogu bio neko to spomenuo ali se diskusija izgubila u ludilu. Ali nepostojanje pravih, kvalitetnih elita onemogućilo je i još uvek onemogućava stvaranje potpunioh i zaokruženih zdravih država i nacija na ovim prostorima.

Koliko je meni poznato teorija nema odgovor šta se iz ovakve papazjanije rađa. Ima nagađanja ali nema nikakvih iskustava. Ni u Africi ovakvoga sranja nije bilo.

Tako da smo svi mi zajednički učesnici u jednom velikom drušvenom eksperimentu in vivo.


Ovo je takvo ljotićevsko proseravanje, da ne zaslužuje ni da se komentariše. U stvari je pravo čudo kako se ti i Krle ne nalazite svako jutro na kafi.
krkar krkar 01:25 17.04.2016

Re: Nenapravljene elite

Ovo je takvo ljotićevsko proseravanje, da ne zaslužuje ni da se komentariše.


Pa ti ne znaš ni šta je Ljotić zagovarao!
anonymous anonymous 01:28 17.04.2016

Re: Nedobijeni ratovi


krkar
02:03 17.04.2016
Re: Nedobijeni ratovi

Šta bi sad ovo trebalo da ti znači?

Dakle, šta je bila svrha ovog kopipejsteta?


anonymous anonymous 01:42 17.04.2016

Re: Nedobijeni ratovi

anonymous

krkar
02:03 17.04.2016
Re: Nedobijeni ratovi

Šta bi sad ovo trebalo da ti znači?

Dakle, šta je bila svrha ovog kopipejsteta?


илити - да не мењам претходно



jkt2010 jkt2010 14:35 17.04.2016

Re: Nenapravljene elite

krkar

I onda dođemo do ključnog elementa, onog jednog koji je neizbežan, najbitniji: nepostojanje društvenih elita.

Ko zna šta ti podrazumevaš pod društvenom elitom, al kladim se da nije isto što i ja. To je ona tzv srednja klasa, tzv buržoazija, ono između plemstva & crkve sa jedne, i narodne sirotinje sa druge strane. Bez te srednje klase nema ni elite, jer elita se iz te klase rađa.

Tu društvenu elitu smo mi uglavnom što pobili što najurili zajedno sa srednjom klasom, ono kad se narod pitao hoćemo Titao.

Sada je ta srednja klasa ono nešto između političko-tajkunske oligarhije i narodne sirotinje. Kod nas je tek u nastajanju prva generacija te prave, buržoaske, srednje klase, pošto dok se Titao pitao nije bilo baš nešto uslova za njen prirodan razvoj.

Tako da se ja ne bih brinuo. Srednja klasa je već tu, ali budući da je u pitanju tek prva generacija posle pokolja, treba malo vremena da ta klasa stasa i ojača, da iškoluje svoj podmladak kojekude po svetu, da se uhvati priključak sa evropskom srednjom klasom. E, ta druga generacija će biti prava, nefalsifikovana, etablirana, situirana, srednja klasa. A uzgred budi rečeno, ti klinci već polako pristižu, ali će tek u narednih 20-30 godina sve to skupa da se iskristališe, kad ih bude bilo "u brojevima". A onda dolazi na red i formiranje elita, mora se redom...
freehand freehand 09:32 17.04.2016

Čudno je to

... kad se omaž čoveku čije delo i život toliko poštujemo počne rečenicama koje bi ga, da je živ i prisutan, naterale da glasno negoduje a ovako ga sveže mrtvog teraju da se prevrne u novom staništu.
Teško da bi se Popov složio sa crnilom kojim se u uvodu opisuje realnost i još više - perspektiva Srbije danas. A i neistina je da posle njega, Nebojše Popova nije pretekao niko ko misli da se za slobodu i demokratiju vredi i mora boriti.
Kao što je neistina da je samo "Republika" neokaljana ratnom propagandom. Jer - šta je sa "Vremenom" u tom smislu? A pitanje nije samo retoričko, niti je u pitanju sitničarenje.
nowhereman nowhereman 14:40 19.04.2016

* * *



Jednom sam Popova sreo u samom podnožju spomenika knezu Mihailu - bio je tu nekakav skup opozicionara, više se uopšte ne sećam kakvim povodom. Popov je delio svoju "Republiku", a pomagala mu je jedna devojka - aktivistkinja, kako sam je ocenio. Možda sam hteo nešto da ga pitam, pa sam prišao, ali mi je on pružio jednu gomilicu papira i rekao: "Deli dalje".


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana