Astrologija| Budućnost| Na današnji dan| Satira

Superprognosticari

princi RSS / 22.05.2016. u 17:38

Prognoze su sastavni deo nasih zivota. Skoro sve sto u zivotu radimo je povezano sa ovom ili onom vrstom prognoze. Pocevsi od "kakvo ce vreme sutra biti" i "sta da se danas obuce", pa preko planiranja mesecnog budzeta i "hoce li me zvati veceras?", pitanja koja skola da se upisuje, do toga s kim, gde i kako ziveti, kako i koliko stedeti za neku starost (koja se, opet, ne mora doziveti), sve je, na neki nacin, povezano sa prognozom bilo vremenskih prilika, bilo prilika u svetu, bilo nasih bilo ponasanja ljudi oko nas.

S obzirom na vaznost prognoza za nasu egzistenciju, ocekivalo bi se da su ljudi dobr prognosticari. Cinjenice, nase sudbine, sudbine nasih prijatelja nas, medjutim, cesto ubedjuju u suprotno. Koliko nas je samo zavrsilo u bednoj jaknici na nekoj teskoj kisurdaci,  koliko nas je uslo u brak, na primer, ocekujuci rozikastu buducnost sa gomilom pametne i prelepe dece, a zavrsilo buljeci u televizor pored izoblicenong coveka ili zene koji je totalno nezainteresovan/a za nasu egzistenciju, ili pored deteta koje ne ispunjava nase snove iz mladosti, koliko nas se naslo na sredini zivota, onako nasukan, ostavljen na cedilu od nekih ljudi kojima je, uvek se na kraju pokaze, bezumno verovao, ne znajuci kojim putem dalje da ide, koliko nas je, na koncu, neke 1989. ili 1990. ocekivalo kalvariju koja nas je pratila narednih 10 godina? Koliko nas je moralo da nauci da zivi sa svojim razocarenjima, licnim brodolomima, pa nekad i pravim katastrofama? Koliko nas je moralo da nauci da zivi u nekim, sto bi Paul Weller rekao, private hells? Koliko nas je moralo da nauci da suck it up i pokupi svoje prnje posto je pukao lovu na projekat koji je, zapravo, od samog pocetka bio osudjen na propast? Elem, losi smo prognosticari, losi statisticari i to nije samo nacionalna odlika- to je pre, reklo bi se, odlika ljudske vrste.

Postoji li nacin da covek poboljsa svoje prognozerske sposobnosti? Po Philipu Tetlocku, cuvenom bihevioralnom naucniku, autoru studije koja je pokazala da expertske prognoze nisu nista bolje od dart-throwing monkeys i knjige "Superforecasting"- nada postoji. Da bi covek postao bolji prognosticar, po Tetlocku, potrebno je pridrzavati se nekih 11 principa. Tih 11 principa su:

1) Trijaza- skoncentrisati se na pitanja gde je moguce ocekivati neki pay off. Glupo je trositi zivot i energiju na pitanja za koje je nemoguce naci odgovor.

2) Razbiti kompleksna u jednostavnija, lakse resiva pitanja- drugim recima, potrebno je "fermizovati" probleme cija se prognoza pravi  (po Fermijevim pitanjima)

3) Potrebno je naci ravnotezu izmedju unutrasnjeg i spoljasnjeg pogleda na neki problem, tj izmedju specificnih i opstih karakterstika pitanja ciji se razvoj prognozira. Superprognosticari se, po Tetlocku, ne trude da nadju vrucu vodu. Oni svoju kreativnost koriste na nalazenje analogija po kojima se neko pitanje moze postaviti u siru klasu problema i onda na prognozu svog pitanja gledaju spolja na unutra. Drugim recima, pokusavaju prvo da apstrahuju specificnosti, i problem sagledavaju kao deo sire klase slicnih problema, a tek onda gledaju da li specificnosti mogu promeniti trend koji karakterise klasu.

4) Potrebno je naci ravnotezu izmedju  pod i nadreakcije na nove dokaze. Belief updating je kljucan pri prognoziranju. Spremnost da se ubiju nove ideje je isto toliko bitna koliko i da se one uniste i to brzo.

5) Potrebno je iznaci potencijalno suprotstavljene uzroke pojava i biti spreman na perspektivu "vilinskog konjica". Navodno, vilinski konjic ima 100 pari ociju i, po Tetlocku, covek uvek mora biti spreman da situaciju koju analizira upravo tako sagledava- bez emocija i iz sto vise razlicitih uglova.

6) Nijanse su sve. U zivotu i stvarnosti jako je malo stvari sigurno i izvesno, a "moze da bidne a ne mora da znaci" nije od neke preterane pomoci. Stoga, u svakoj situaciji, covek bi trebalo da proba da kvantifikuje, nijansira moguce ishode: 60/40 opklada nije isto sto i 40/60 opklada, a ova je, opet, potpuno drugacija od 90/10. Tu je, naravno, neophodno prevazici probleme vague-verbiage. Magloviti, lose definisani ili lose shvaceni izrazi, neprecizno izrazavanje su veliki problem, ali, uz vezbu, to je moguce prevazici. 

7)  Treba se cuvati prebrzih zakljucaka, naci ravnotezu izmedju mudriosti i odlucnosti.

8)  Greske ne treba odbacivati, naprotiv, neizbezne su, potrebno je analizirati ih, ali se istovremeno treba cuvati i rearview-mirror hindsight biasa. Greske su sastavni deo prognoziranja, nisu nikakva slabost karaktera ili dokaz necije gluposti. Glupo je jedino ne izanalizirati kako su greske nastale. Pri tome se covek treba cuvati tog hindsight biasa kojim  se ne preispitiuju osnovne pretpostavke prognoze, nego se daje lazna i pogresna tezina nekim nebitinim i efemernim faktorima.

9) Skupna pamet je uvek veca od individualne. Superprognosticari prognoziraju s drugima, i to tako sto uzajamno jedni u drugima pobude ono najbolje. 

10) Prethodnih 10 principa se ne treba drzati kao pijan plota. Nauci da vozis error-balancing bickikl,  budi fleksibilan, :). 

 11) Jel sam mnogo smorio s ovim? 



Komentari (409)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

uros_vozdovac uros_vozdovac 17:41 22.05.2016

ma nisi more

zaintrigiran sam "fermizovanjem" pitanja :)
zilikaka zilikaka 18:03 22.05.2016

jedva 2

11) Jel sam mnogo smorio s ovim?


Uh, da prostiš, zakomplikovao si toliko da nisam mogla pažljivo da pročitam. A tema mi baš zanimljiva.
Komplikovano, bre brate.
Ko će turira mozak nedeljom popodne iz čista mira?!
princi princi 19:44 22.05.2016

Re: jedva 2

Sine, zammuljuio ga, zakukuljio... smarac.
emsiemsi emsiemsi 20:04 22.05.2016

Re: jedva 2

princi
Sine, zammuljuio ga, zakukuljio... smarac.

Занимљив блог !
Молим појашњење (уз, ако може, одговарајући пример) тачке 3.
Успут --- у последње време прилично балансирам покушавајући да донесем стратешку животну одлуку.
princi princi 20:17 22.05.2016

Re: jedva 2

Da, ta je zanimljiva. Ljudi imaju teznju da kad treba nesto da urade svoje projekcije, prognoze donose na osnovu specificnih prilika kojima su okruzeni, imas taj exhuberance kad su, na primer, projekti u pitanju. Praksa je, medjutim, pokazala da ljudi uvek precenjuju uticaj tih specificnosti i da, na primer, projekti uvek traju duze i kostaju skuplje (cesto i znacajno) nego sto su bile prve prognoze. Zasto? Zato sto se zanemaruju neki objektivni faktori, i njima se daje manja vaznost pri odlucivanju. Zato je jako bitno, pri donosenju odluka, napraviti napor, i zanemariti te specificnosti, i svesti taj svoj projekat, problem, sta je vec u pitanju, na odredjenu klasu projekata i videti kakve su procene za tu klasu projekata. Tek onda treba uzeti u obzir te neke specificnosti.

Kazu da onaj cuveni ekonomista Larry Summers ima praksu da svoje saradnike pita koliko ce im trebati da obave odredjeni posao. Kad mu oni kazu koliko, on to odmah pomnozi sa dva i onda to sve pomeri na prvu vecu vremensku jedinicu. Tako, na primer, kad mu saradnik kaze da mu za neki posao treba 1 sat, on to pomnozi sa dva i zaokruzi na 2 dana. Ako kaze da mu treba 2 dana, on to pomnozi sa 2 i zaokruzi na 1 nedelju.
emsiemsi emsiemsi 20:35 22.05.2016

Re: jedva 2

princi
Da, ta je zanimljiva. Ljudi imaju teznju da kad treba nesto da urade svoje projekcije, prognoze donose na osnovu specificnih prilika kojima su okruzeni, imas taj exhuberance kad su, na primer, projekti u pitanju. Praksa je, medjutim, pokazala da ljudi uvek precenjuju uticaj tih specificnosti i da, na primer, projekti uvek traju duze i kostaju skuplje (cesto i znacajno) nego sto su bile prve prognoze. Zasto? Zato sto se zanemaruju neki objektivni faktori, i njima se daje manja vaznost pri odlucivanju. Zato je jako bitno, pri donosenju odluka, napraviti napor, i zanemariti te specificnosti, i svesti taj svoj projekat, problem, sta je vec u pitanju, na odredjenu klasu projekata i videti kakve su procene za tu klasu projekata. Tek onda treba uzeti u obzir te neke specificnosti.

Kazu da onaj cuveni ekonomista Larry Summers ima praksu da svoje saradnike pita koliko ce im trebati da obave odredjeni posao. Kad mu oni kazu koliko, on to odmah pomnozi sa dva i onda to sve pomeri na prvu vecu vremensku jedinicu. Tako, na primer, kad mu saradnik kaze da mu za neki posao treba 1 sat, on to pomnozi sa dva i zaokruzi na 2 dana. Ako kaze da mu treba 2 dana, on to pomnozi sa 2 i zaokruzi na 1 nedelju.

Чекај, зашто људи пренаглашавају специфичности које су недетерминистичкије од објективних околности чији утицај је прогнозирабилнији ?
princi princi 20:42 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa zato sto ljudi nisu racionalni. Prevelik znacaj daju stvarima koje su im neposredno ispred nosa ili koje se desavaju u sadasnjosti ili neposrednoj proslosti. Misli na to kao na neki prozor kod window filteringa. I taj prozor, ta funkcija odgovora ti je eksponenncijalna funkcija, ona nesrazmerno veliki znacaj daje dogadjajima koji nam trenunto zaokupljaju paznju a potpuno zanemaruje dogadjaje "u pozadini" koji zapravo mogu biti mnogo bitniji.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:19 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa zato sto ljudi nisu racionalni.

Мислим да је лепше да се каже: људи јесу рационални, у оквиру своје интелигенције и карактера. Тако да те канеманске тезе имају ту своје велико ограничење.
docsumann docsumann 21:28 22.05.2016

Re: jedva 2

uh, mislim da inteligencija nema veze s racionalnošču. bar ne u smislu sinonima, pa čak ni analogije.
inteligentan čovjek može da se ponaša krajnje neracionalno.
recimo vrhunski matematičar, svakako da u svojoj struci mora koristiti strog, kompleksan i doslijedan logički sistem, tj. djelovati krajnje racionalno, ali izvan toga, on može biti potpuno van vinkla. gotovo nesposoban za život.
Gedel je npr. umro od gladi, jer je valjda jeo samo onu hranu koju on višetruko propere ili sterilše, ne sjećam se sad detalja.
princi princi 21:32 22.05.2016

Re: jedva 2

Da, i ja sam sklon takvom vidjenju racionalnosti. Racionalan covek je razuman covek, neko ko prati racionalan argument, ko logicno razmislja, ko je u stanju da kontrolise svoje nagone, ko ne reaguje instiktivno. Inteligentan je neko ko se brzo prilagodjava promenjenim uslovima.
emsiemsi emsiemsi 21:50 22.05.2016

Re: jedva 2

princi
Da, i ja sam sklon takvom vidjenju racionalnosti. Racionalan covek je razuman covek, neko ko prati racionalan argument, ko logicno razmislja, ko je u stanju da kontrolise svoje nagone, ko ne reaguje instiktivno. Inteligentan je neko ko se brzo prilagodjava promenjenim uslovima.

Зависи како гледаш на ствари --- рационалност и интелигенција су синоними, под условом да посматраш најопштији контекст (живот у целини итд...).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:52 22.05.2016

Re: jedva 2

Па не можете се понашати рационално ако вам интелигенција не допушта да сагледате где је рационалност у предметном проблему. Као она омиљена прича, да се људи нерационално понашају, ето, тако, јер су такви. Не, нису: они боље не могу.

И то је зато што:
а) им интелигенција поставља ограничења;
б) њихов карактер, њихова личност поставља ограничења.

Уз све то има ту и оне формалне наобразбе, потребне да се неки проблеми разумеју. Тако да је погрешно оцењивати људско понашање не разумевајући оне претходно изнете ствари.

Има онај пример са брачним паровима, онима што се размножавају к'о зечићи, па имају 6-7-8 до стотину деце, па се људи -- истина је -- махом буне што и такви добијају социјалну помоћ, јер су, јелте, неодговорни спорам свог потомства и себе и друштвене заједнице. Не, нису неодговорни, напросто -- они су глупи, тупави, неспособни да пројектују своје проблеме у реалним равнима, да размишљају о контрацепцији, образовању за своју децу, лечењу, будућности... Осуђивати такве људе због природног ограничења које им је дато просто је неумесно. А можете мислити шта мислим о томе кад би се њима приговарало да се не понашају рационално. Па -- наравно! Јер за потпуно рационално понашање нису способни.
emsiemsi emsiemsi 21:55 22.05.2016

Re: jedva 2

Predrag Brajovic
Pa zato sto ljudi nisu racionalni.

Мислим да је лепше да се каже: људи јесу рационални, у оквиру своје интелигенције и карактера. Тако да те канеманске тезе имају ту своје велико ограничење.

Успут --- како сместити морал у тај контекст.
Мислим оно, нека неморална пизда пријави, пиздетина банује, педерчина зна списак банованих, прозива бановане који не могу да му одговоре.
Постоји ли рационално и интелигентно објашњење за такву калакурцију и башибозук ?
Или је боље одустати од тачке 1. уводног текста --- 1) Trijaza- skoncentrisati se na pitanja gde je moguce ocekivati neki pay off. Glupo je trositi zivot i energiju na pitanja za koje je nemoguce naci odgovor.
princi princi 21:58 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa nisu skroz sinonimi ali, da racionalnost je neko vodjenje principima logike, biti razuman u svakoj situaciji, rukovodjenja cinjenicama. A inteligencija je sposobnost prikupljanja novih cinjenica i primene znanja u nekim novim situacijama. Medjutim, fora je u tome ljudima pamet najcesce sluzi za to da opravdavaju potpuno iracionalne odluke. Tako da inteligentni ljudi nisu oni koji donose pametnije odluke, nego oni koji smisle bolju pricu za odluke koje su doneli iz ko zna kog razloga.
emsiemsi emsiemsi 22:02 22.05.2016

Re: jedva 2

princi
Pa nisu skroz sinonimi ali, da racionalnost je neko vodjenje principima logike, biti razuman u svakoj situaciji, rukovodjenja cinjenicama. A inteligencija je sposobnost prikupljanja novih cinjenica i primene znanja u nekim novim situacijama. Medjutim, fora je u tome ljudima pamet najcesce sluzi za to da opravdavaju potpuno iracionalne odluke. Tako da inteligentni ljudi nisu oni koji donose pametnije odluke, nego oni koji smisle bolju pricu za odluke koje su doneli iz ko zna kog razloga.

Па да !
И будале могу да буду рационални.
princi princi 22:05 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa da. Svaka budala ce ti naci savrseno logicno objasnjenje za svoje postupke, ma koliko da su ti postupci idiotski. Da li je ta budala racionalna?
docsumann docsumann 22:10 22.05.2016

Re: jedva 2

б) њихов карактер, њихова личност поставља ограничења.


e, ovdje si ozbiljno proširio polje djelovanja uvođenjem ličnosti. to je mnogo širi aspekt od karaktera.
ličnost podrazumjeva svašta nešto, i svjesno i nesvjesno u čovjeku, čitavu kompleksnost psihičke prirode, emotivni život ...

tako da s ovako proširenim tumačenjem nemam problema.

emsiemsi emsiemsi 22:10 22.05.2016

Re: jedva 2

princi
Pa da. Svaka budala ce ti naci savrseno logicno objasnjenje za svoje postupke, ma koliko da su ti postupci idiotski. Da li je ta budala racionalna?

Ма јасно !
Рационалност је имперсонализована оптимизација .
docsumann docsumann 22:16 22.05.2016

Re: jedva 2


racionalnost dođe kao falsifikovano ljekarsko opravdanja za časove s kojih si pobjegao da bi kod drugara čitao original Marvelove stripove.

hoću reći, ona često, ko Marko stigne na Kosovo na kome već samo ranjenici ječe i gavrani lete nakon okončanog boja.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:22 22.05.2016

Re: jedva 2

Мислим оно, нека неморална пизда пријави, пиздетина банује, педерчина зна списак банованих

epic shit!!! :))))))))))))))))))))))
princi princi 22:27 22.05.2016

Re: jedva 2

Mislim, samo da naglasim, nema ljude smisla osudjivati zbog iracionalnosti. Oni su jednostavno takvi. Ljudi su prirodno losi statisticari, ne po izboru. Recimo, onaj zakon nezeljenih posledica moze proizvesti nekakve skroz cudne rezultate. Primerice, Englezi su se u 19. veku sreli sa velikim problemom otrovnih kobri u Delhiju. I sta su radili? Raspisali su nagradu za svaku ubijenu kobru koja im se donese. Sta su radili Indusi? JEdnostavno poceli da gaje kobre i donose Englezima ne bi li pokupili obecane nagrade. REzultat? Najezda kobri u Delhiju. Ko je tu bio racionalan a ko iracionalan?

Ili, onaj belgijski zlikovac kralj Leopold. Kako bi naterao Kongoance da proizvedu sto vise kaucuka i gume, poslao je tamo svoje SS trupe. E, sad, veseli Belgijanci, kad su se nasli u Kongou, imali su pametnija posla nego da jure gumu za svog Leopolda, i masovno su isli u lov. Da bi sprecio to, Leopold je od svojih vojnika trazio da mu za svaki podbacaj u proizvodnji kaucuka donesu odsecene ruke ubijenih domorodaca. Vojnici su bili placani ili po kolicini kaucuka ili po broju odsecenih ruku. Rezultat? Apsolutni podbacaj proizvodnje kaucuka, ali zato prepune korpe odsecenih ruku, na racun kojih su Belgijanci trazili svoju krvavo zaradjenu nadnicu. Nije se to desavalo tako davno, pre nekih stotinak godina. Da li su ti vojnici a i sam Leopold bili racionalni, pored toga sto su bili ekstremno svirepi?

Mislim, cudni su putevi gospodnji i granice ljudske "racionalnosti".
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:31 22.05.2016

Re: jedva 2

Belgijanci

opasna stoka, jedna od najgorih te vrste.
docsumann docsumann 22:37 22.05.2016

Re: jedva 2

Belgijanci



opasna stoka




Belgium Blue
princi princi 22:41 22.05.2016

Re: jedva 2

BebaOdLonchara
Belgijanci

opasna stoka, jedna od najgorih te vrste.

Uh, da, verovatno najgori zlikovci u svetskoj istoriji. Pri tome, za te njihove zlocine ne postoji ni Nirnberg ni 9. ili koji vec jul, ni Srebrenica, ni Hag, ni Biki, ni zeneucrnom... sve obavijeno dosta debelim i efikasnim velom sleganja ramena, desilosebozemoj, takvasubilavremena i slicno.

Inace, original teksta o incentiveima i nezeljenim posledicama.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:44 22.05.2016

Re: jedva 2

Ljudi su prirodno losi statisticari, ne po izboru.

Ovo je jednako smisleno reći koliko i da su ljudi prirodno loši kartografi. Ili -- drvodelje. Ili -- muzičari.

Svaka od ovih veština nije urođena, nego se stiče. Isto tako je i sa statističkom veštinom. Ona se razvija, uči, širi specifičnim načinom. Ona nije gramatika ili mehanika kretanja ljudskog tela da bi se usvajala bez dodatnog podsticaja, prirodno.

Svi ljudi su loši poznavaoci Tore po rođenju. Hasidi, koji svoj život posvete njenom izučavanju, superiorni su spram običnih ljudi u tumačenju Tore. Iz njihove perspektive moguće je da se zaključi: "Ljudi su prirodno loši tumači Tore, ne po izboru." Jer oni su uvežbani da Toru tumače, drugi nisu, i Hasidi na tu uvežbanoat mogu da zaborave. Kao što statističari i ekonomisti zaborave da ljudi nisu prirodno statističari i ekonomisti.

U velikoj meri ovakve su postavke lažno produktivne.
Ribozom Ribozom 22:47 22.05.2016

Re: jedva 2

Predrag Brajovic

Има онај пример са брачним паровима, онима што се размножавају к'о зечићи, па имају 6-7-8 до стотину деце, па се људи -- истина је -- махом буне што и такви добијају социјалну помоћ, јер су, јелте, неодговорни спорам свог потомства и себе и друштвене заједнице. Не, нису неодговорни, напросто -- они су глупи, тупави, неспособни да пројектују своје проблеме у реалним равнима, да размишљају о контрацепцији, образовању за своју децу, лечењу, будућности... Осуђивати такве људе због природног ограничења које им је дато просто је неумесно. А можете мислити шта мислим о томе кад би се њима приговарало да се не понашају рационално. Па -- наравно! Јер за потпуно рационално понашање нису способни.


Sve to treba Brajovicu kastrirati i sterilisati pre nego sto pocnu da prave skotove.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:49 22.05.2016

Re: jedva 2

docsumann
Belgijanci



opasna stoka




Belgium Blue

Prirodna selekcija.
Nekom biku okinuo gen za hipertrofiju mišića, pa ga usmeravali posle
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:51 22.05.2016

Re: jedva 2

Sve to treba Brajovicu kastrirati i sterilisati pre nego sto pocnu da prave skotove

Naprotiv.
Jasno sam rekao da ih ne treba osuđivati.
To bi bilo kao da kažnjavaš decu što čine ogrešenja o norme odraslih.
principessa_etrusca principessa_etrusca 22:58 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa nisu skroz sinonimi ali, da racionalnost je neko vodjenje principima logike, biti razuman u svakoj situaciji, rukovodjenja cinjenicama.

Рекла бих да нису уопште синоними, као што нису синоними глупост (неинтелигенција) и ирационалност, супротности интелигенције и рационалности.

Интелигенција, у најчистијој форми, је способност разумевања, логичког закључивања, баратања апстрактним садржајима и налажења решења која могу бити у сфери апстрактног или у сфери практичног.

За рационално понашање није потребна никаква бриљантна или изузетна интелигенција, али је потребна способност да се интернализује оно што интелект појми и да се дела у складу са тим.

Тешко је замслити да сви не знамо макар неколико примера веома интелигентних људи који се понашају сасвим ирационално, Живот би био веома једноставан када би мотивација зависила искључиво од интелигенције.

Medjutim, fora je u tome ljudima pamet najcesce sluzi za to da opravdavaju potpuno iracionalne odluke.

Сасвим тачно. Ко може боље да рационализује од веома интелигентне особе? То може да иде дотле да је за неке људе, у неким ситуацијама, интелигенција скоро хендикеп јер служи за оправдавање сопствене екстремне ирационалности.
docsumann docsumann 22:58 22.05.2016

Re: jedva 2

Predrag Brajovic
docsumann
Belgijanci



opasna stoka




Belgium Blue

Prirodna selekcija.
Nekom biku okinuo gen za hipertrofiju mišića, pa ga usmeravali posle


ne, već samo selekcionisanje, odabiranjem i forsiranjem najmesnatijih, odnosno najmuskuloznijih primjeraka pri ukrštanju.
već u 4. generaciji su počeli dobijati ekstremno mišićave primjerke.


tu se uvijek zapitam kakve bi bile njemačke atlete da su nacisti dobili WWII?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:03 22.05.2016

Re: jedva 2


Sve to treba Brajovicu kastrirati i sterilisati pre nego sto pocnu da prave skotove.

nema to veze sa tupošću i glupošću i neodgovornim ponašanjem. ti koji imaju (pre)više dece ih prave i rađaju da (bar oni koji prežive) im zarađuju. ili ih šalju u nadničenje, ili u kriminal, ili u prošnju, ili ih prodaju u belo roblje, šalju da se prostituišu, ili ih prodaju krijumčarima dece za sečenje kakaa, ili rade u fabrikama Nike...svuda u svetu gde imaš sirotinju epskih razmera imaš i porodice sa mnogo dece. nisu to prirodna ograničenja, oni su racionalni u okviru svoje logike i svojih mogućnosti. oni u startu nemaju nikakve uslove za školovanje dece, često nemaju ni osnovno zdravstveno osiguranje ili ono uopšte ne postoji, ili su manjina tretirana kao niža bića...ili imaju višedecenijske ratove, pa rađaju decu jer im pola pogine.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:04 22.05.2016

Re: jedva 2

tu se uvijek zapitam kakve bi bile njemačke atlete da su nacisti dobili WWII?

jbt!!! obožavam ovog docsa. :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:09 22.05.2016

Re: jedva 2

tu se uvijek zapitam kakve bi bile njemačke atlete da su nacisti dobili WWII?

A pomisli isto to -- na mentalnom frontu?
Šta ako se pametni razmnožavaju samo sa pametnima? Šta ako je ovo trend?

I kako se to odražava na manje inteligentne? Šta ako ovaj jaz realno postoji, i jača?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:11 22.05.2016

Re: jedva 2

BebaOdLonchara

Sve to treba Brajovicu kastrirati i sterilisati pre nego sto pocnu da prave skotove.

nema to veze sa tupošću i glupošću i neodgovornim ponašanjem. ti koji imaju (pre)više dece ih prave i rađaju da (bar oni koji prežive) im zarađuju. ili ih šalju u nadničenje, ili u kriminal, ili u prošnju, ili ih prodaju u belo roblje, šalju da se prostituišu, ili ih prodaju krijumčarima dece za sečenje kakaa, ili rade u fabrikama Nike...svuda u svetu gde imaš sirotinju epskih razmera imaš i porodice sa mnogo dece. nisu to prirodna ograničenja, oni su racionalni u okviru svoje logike i svojih mogućnosti. oni u startu nemaju nikakve uslove za školovanje dece, često nemaju ni osnovno zdravstveno osiguranje ili ono uopšte ne postoji, ili su manjina tretirana kao niža bića...ili imaju višedecenijske ratove, pa rađaju decu jer im pola pogine.

Da, o ovom stavu sam govorio.
docsumann docsumann 23:12 22.05.2016

Re: jedva 2

Šta ako se pametni razmnožavaju samo sa pametnima? Šta ako je ovo trend?


mislim da je pamet, pa čak i inteligencija, mnogo kompleksniji "produkt" nego mišićna masa.
odnosno nisam siguran da li je obrazac pri naslijeđivanju jednako linearan.
princi princi 23:14 22.05.2016

Re: jedva 2

Ovo je jednako smisleno reći koliko i da su loši kartografi. Ili -- drvodelje. Ili -- muzičari.

Svaka od ovih veština nije urođena, nego se stiče. Isto tako je i sa statističkom veštinom. Ona se razvija, uči, širi specifičnim načinom. Ona nije gramatika ili mehanika kretanja ljudskog tela da bi se usvajala bez dodatnog podsticaja, prirodno.

Pa, ne znam. Ljudi ne znaju da voze ni bicikl, pa kad jedan put nauce, vise nikad ne padaju s njega. Ljudi nikako nisu lose drvodelje kad nauce tesarski zanat. Ljudi koji nauce Njutnove zakone ili principe logike nemaju nikakve probleme da ih primenjuju u svakodnevnom zivotu. Ali ljudi koji znaju statistiku, koji znaju verovatnocu, koji su profesori statistike ili verovatnoce, ne umeju tu statistiku da primene u svakodnevnim situacijama. Mislim, nije u pitanju poznavanje, jednostavno je ta vrsta razmisljanja kontraintuitivna.
docsumann docsumann 23:17 22.05.2016

Re: jedva 2

Mislim, nije u pitanju poznavanje, jednostavno je ta vrsta razmisljanja kontraintuitivna.


hmmm, pa i kvantna mehanika je još neituitivnija, pa se naučnici u njoj sasvim solidno snalaze.

misim oni koji se njome bave u smislu predviđanja.
evo na prvu na pamet mi padoše Fermi, Dirak, Fajneman ...
princi princi 23:20 22.05.2016

Re: jedva 2

Da, ali kvantna mehanika ti ne treba u svakodnevnom zivotu. Ona ti recimo ne odgovara na pitanja bola, srece, ljubavi, stednje, bogatstva...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:22 22.05.2016

Re: jedva 2

Ali ljudi koji znaju statistiku, koji znaju verovatnocu, koji su profesori statistike ili verovatnoce, ne umeju tu statistiku da primene u svakodnevnim situacijama.

Pa i to mora da se vežba, zar ne?
Uostalom, sličnu stvar poručuje i tvoj tekst.

A i ako se navežba, naš racio mora da pobedi žute mrlje naše ličnosti. Te žute mrlje su, recimo, neka naša "dobrovoljna" slepila, kako bismo očuvali integritet naše ličnosti i vlastitu predstavu o njoj.

Evo, nek svako uzme sebe za primer, kad je poslednji put tako nešto uradio, sam sebe zavarao. :))))
princi princi 23:27 22.05.2016

Re: jedva 2

Pa da, naravno, moze da se navezba. Ali ta vezba zahteva napor volje, energiju, a to su neki ograniceni resursi. To je cena koju placamo zbog toga sto nam te stvari ne dolaze prirodno.
nsarski nsarski 23:48 22.05.2016

Re: jedva 2

A i ako se navežba, naš racio mora da pobedi žute mrlje naše ličnosti. Te žute mrlje su, recimo, neka naša "dobrovoljna" slepila, kako bismo očuvali integritet naše ličnosti i vlastitu predstavu o njoj.


Zuta mrlja (macula lutea) je pigmentisana oblast blizu retine i na njoj (i njenoj blizini) je vid najostriji jer ima najvecu koncentraciju fotoreceptora.
Slepa mrlja je deo oka gde se opticki nerv spaja sa optickim diskom i na tom delu nema fotoreceptora.
princi princi 23:49 22.05.2016

Re: jedva 2

tu se uvijek zapitam kakve bi bile njemačke atlete da su nacisti dobili WWII?

Jebi ga, kod produzenja vrste se samo jedan misic racuna. A tu su Cigosi i Crnje mnogo veci majstori "njemackih atleta". Pored toga, imas i onu foru da ti je evolocija, mutacija + prirodna selekcija. Promene se prirodni uslovi i ode cela prica s misicima u tandariju. Nemci su bili doomed. Mislim da su to i oni ukapirali (doduse posle 2 rata).
princi princi 23:54 22.05.2016

Re: jedva 2

nsarski
A i ako se navežba, naš racio mora da pobedi žute mrlje naše ličnosti. Te žute mrlje su, recimo, neka naša "dobrovoljna" slepila, kako bismo očuvali integritet naše ličnosti i vlastitu predstavu o njoj.


Zuta mrlja (macula lutea) je pigmentisana oblast blizu retine i na njoj (i njenoj blizini) je vid najostriji jer ima najvecu koncentraciju fotoreceptora.
Slepa mrlja je deo oka gde se opticki nerv spaja sa optickim diskom i na tom delu nema fotoreceptora.

Nasao skoro jednu finu pricu o covekovom oku i koliko je to, u stvari, jedan los dizajn (uostalom, kao i nasi zglobovi). Ima mnogo boljih i efikasnijih ociju u prirodi. Jos jedan razlog da citiram najbolju i najprecizniju definiciju evoluciju koju sam ikad procitao:
Evolution doesn't think ahead on what would be best and then evolve, it throws shit out there and sees what sticks. Our system isn't the best possible, but the shittiest that works.
Everything doesn't have a specific "because", sometimes it's just "because it randomly happened and the host seemed to survive more often than not".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:55 22.05.2016

Re: jedva 2

Jebi ga, kod produzenja vrste se samo jedan misic racuna.

Nije u pitanju mišić.
Inače bi mogao da se navežba, i to kao najpopularnija BB disciplina, zar ne?

Doco, evo linearnih obrazaca ukrštanja, pogledaj, zanimljivo je: Провери твит @GerardAraud: https://twitter.com/GerardAraud/status/734513654364786688?s=09

Hvala, nsarski.
alselone alselone 23:56 22.05.2016

Re: jedva 2

but the shittiest that works.


zar nije shittless tacniji termin?
docsumann docsumann 00:29 23.05.2016

Re: jedva 2

Nije u pitanju mišić.
Inače bi mogao da se navežba, i to kao najpopularnija BB disciplina, zar ne?


nije, al' opet postoje metode i tehnike kojim se postiže hipertrofija.

pomalo su brutalne, a kao folkolor prisutne kod pojedinih afričkih plemena.

docsumann docsumann 01:36 23.05.2016

Re: jedva 2

nsarski


ej, sarski, nabasah noćas (ranojutros) na najavu filma (uskoro stiže) o Ramanujanu!
Hardija igra Džeremi Ajrons. Srinavasu neki meni nepoznat inidjski glumac, vjerovatno britanac indijskog porijekla.
mislim da se film zove The Man Who Knew Infinity ili tako nešto.

svarog svarog 12:00 23.05.2016

Re: jedva 2

Medjutim, fora je u tome ljudima pamet najcesce sluzi za to da opravdavaju potpuno iracionalne odluke. Tako da inteligentni ljudi nisu oni koji donose pametnije odluke, nego oni koji smisle bolju pricu za odluke koje su doneli iz ko zna kog razloga.


Ja bih ovde napravio razliku.

Ljudi zaista teže da naknadno opravdaju svoj izbor, čak do nivoa imbecilnosti. ALI kada imaju ponovo priliku da donesu odluku, koja će stvarno da ih košta, mnogo se racionalnije ponašaju.
evo neki banalan primer: recimo kupi auto neke x marke i onda hvali tog proizvođača do iznemoglosti, jelte da bi ispalo kako je mnogo dobar auto kupio. Onda kad ga se reši i kupuje novi, onda stvarno uzima u obzir sve njegove mane
svarog svarog 12:09 23.05.2016

Re: jedva 2

Da dodam, mislim da ljudi uopšteno nisu iracionalni, već racionalni u okviru svojih saznanja i informisanosti. Mislim, ti kažeš koliko puta nismo obukli jaknu, a pada kiša, a ono oko nas sve ljudi sa kišobranima :)
Takođe, lako je ocenjivati (ne)racionalnost ex post nekog događaja. Na kraju krajeva tu se radi o verovatnoći, pa i ako je 90 odsto za neki događaj, ipak se lako može realizovati onih 10% posebno sa 6 milijardi ljudi na planeti
princi princi 12:22 23.05.2016

Re: jedva 2

Takođe, lako je ocenjivati (ne)racionalnost ex post nekog događaja. Na kraju krajeva tu se radi o verovatnoći, pa i ako je 90 odsto za neki događaj, ipak se lako može realizovati onih 10% posebno sa 6 milijardi ljudi na planeti

Meni se cini da ovde mnogi iracionalnost poistovecuju sa gluposcu. A meni se vise cini da se radi o ne-znanju. Ti jednostavno nemas dovoljno informacija, ne znas sta ce se desiti. Ne znas da li ce avion zveknuti u neke zgrade, da li ce poceti III svetski rat, da li ce izbiti neka epidemija, jednostavno ne znas. Taj skup dogadjaja na kome definises te svoje verovatnoce nije kompletan. I on u zivotu nikad nije kompletan. Doduse, dosta cesto je nekompletan zbog covekovog previda. I upravo u tome je snaga ovih Tetlockovih saveta, da probamo da budemo malo obazriviji, manje zucni, manje strastveni, mudriji i, u izvesnoj meri, aloof, udaljeniji od situacije u kojoj donosimo odluke ili prognoze.
docsumann docsumann 12:43 23.05.2016

Re: jedva 2


postoji i sasvim drugačij pristup iracionalnosti, odnosno shvatanju iste.

npr. intucionističko učenje Anri Bergsona.

u najkraćem - racionalno je hladno, beživotno, usmjereno na kvantitativno, nemoćno da istinski razumje i uči. nesposobno da stvara.
iracionalno, imaginativno je ono životno, suštinski spoznajno, dinamičko i kreativno, koje prodire u srž, doživljava, shvata, pronalazi.
princi princi 12:51 23.05.2016

Re: jedva 2

iracionalno, imaginativno je ono životno, suštinski spoznajno, dinamičko i kreativno, koje prodire u srž, doživljava, shvata, pronalazi.

Ne mora biti samo imaginarno. Recimo, mene strasno zanima kako svi ti signali koji su van opsega nasih cula, recimo, EM zracenja van opsega vidljivog spektra ili mehanicki zvukovi van opsega 20-20K Hz, deluju na te nase neuralne mreze? Da li ih one 'vide', osecaju? Da li i to predstavlja deo nase intuicije? Da li to nekako deluje na tu nasu neuroplasticnost, na te sinapse koje se formiraju medju neuronima? Da li oni trigeruju te neke neurofizioloske signale. Drugim recima, da li sa spoljasnjim svetom kontaktiramo samo preko cula ili imamo jos tih kanala kojih nismo svesni, koji izmicu nasem "raciju"? (barem na ovom stupnju nase spoznaje rada mozga i nervnog sistema).
docsumann docsumann 13:09 23.05.2016

Re: jedva 2


malo, malo, pa proširimo temu zanimljivom digresijom

ok, sad opet ja.
pobornici koncepta kolektivne svijesti smatraju da je kohezioni faktor sveljudske nadsvjesti magnetno polje zemlje.
na koji način ono intereaguje sa našim pojedinačnim el.moždanim kolima ostaje da se provjeri (mislim da li i uopšte fercera na taj način).

a što se čula tiče, da klasična predstava o 5 čula je koliko znam davno napuštena. sposobnost empatije je npr. jedan vid čula za emocvije druge osobe.

lično sam sklon i Jungovom učenju o kolektivnom nesvjesnom. mada ga objašnjavam konceptom o univerzalnom polju svijesti i još nekim egzotičnim fenomenima.
docsumann docsumann 13:13 23.05.2016

Re: jedva 2


e, ovo je film o kome sam pričao. jedva čekam




jbt, suza mi krenula dok sam gledao trejler
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:21 23.05.2016

Re: jedva 2

princi

Meni se cini da ovde mnogi iracionalnost poistovecuju sa gluposcu. A meni se vise cini da se radi o ne-znanju. Ti jednostavno nemas dovoljno informacija, ne znas sta ce se desiti. Ne znas da li ce avion zveknuti u neke zgrade, da li ce poceti III svetski rat, da li ce izbiti neka epidemija..

Ирационалност може да буде последица недовољне или лоше информисаности, али најчешће није.

Много чешће ми имамо информације на основу којих бисмо могли да донесемо рационалну одлуку, али их игноришемо и препуштамо се да нас воде емоције или интуиција, т.ј доносимо ирационалну одлуку.

То је наравно много очигледније када се ради о одлукама о стварима које нас се најдиректније тичу, односно о неким веома личним одлукама.
princi princi 13:26 23.05.2016

Re: jedva 2

docsumann

malo, malo, pa proširimo temu zanimljivom digresijom

ok, sad opet ja.
pobornici koncepta kolektivne svijesti smatraju da je kohezioni faktor sveljudske nadsvjesti magnetno polje zemlje.
na koji način ono intereaguje sa našim pojedinačnim el.moždanim kolima ostaje da se provjeri (mislim da li i uopšte fercera na taj način).

a što se čula tiče, da klasična predstava o 5 čula je koliko znam davno napuštena. sposobnost empatije je npr. jedan vid čula za emocvije druge osobe.

Dobro, ovo o Jungu sam izbacio kao pseudo-nauku i pricam ti pricu, ali mi je ovaj koncept kolektivne svesti interesantan. Jer, ako je tacno da je svest proizvod te kompleksnosti mozga, tj da moze postojati samo ako imam kritican broj tih neuronskih clustera koji se bore za prevlast nad citavim mozgom, zasto to isto ne bi radilo i na vecoj skali? I da li su, u tom smislu, ljudi koji pricaju isti jezik, na primer, deo jedne svesti? Nije li jezik, u izvesnom smislu, izraz te zajednicke, tj kolektivne svesti? Mislim, lupetanja, ali mi pade na pamet.

Sto se cula tice, ne postoji nista posebno kod njih. JA njih smatram samo za transducere, pretvarace jedne u druge vrste signala. A ppet, da se vratimo na pitanje svesti, nemoguce je cula potpuno odvojiti od tog "prisustva" svesti. E sad, da li je njihov uticaj samo u tome sto stvaraju sumu tih signala u nasem mozgu, te clustere, ili i u necem drugom, to ne znam. Mislim, ne znam mnoge stvari, nego seam necim morao da zavrsim.
princi princi 13:27 23.05.2016

Re: jedva 2

jbt, suza mi krenula dok sam gledao trejler

Pa kad si bilder emotivac.
docsumann docsumann 13:45 23.05.2016

Re: jedva 2


ne bih ja Junga tako olako odbacivao. preporučujem za čitanje i uživanje njegovu knjigu Sjećanja, Snovi, Razmišljanja. ozbiljan i masivan je to rad, izučavanje, hvatanje u koštac sa sopstvenim psihičkim silama, takoreći demonima. al' i o tome možemo nekom drugom prilikom.

glede kompleksnosti kompjutacije neuronske mreže kao preduslova imanaciej svijesti ... prije nekoliko godina (mrzi me da guglam detalje, al' može kasnije) rađen je ozbiljan naučni eksperiment u kom je ispitivan rad mozga ljudi na psilocibinu.
ajde pošto znam kako te stvari šljakaju ( ), da ukratko opišem tamnošnje fenomene.
vizuelizacije su iznimno oštre, precizne, boje naglašene i intezivne. mozak ti radi 300 na sat i to na način da pokušava da održi pravac u bujici nevjerovatno intrigantnih ideja, misli, "znanja" koje ti pristižu iz nepoznatih dubina tvoje psihe ... čini ti se da unutra sve vrije od mentalne akcije. nekakav osjećaj imanentne spirutualnosti je neupitan. povezanost sa cjelokupnim kosmos tako očigledna stvar. gotovo banalna.
počinješ da doživljavaš sopstveno JA na način na koji nikad o njemu nisi razmišljao. pomalo te i strah od toga ko si ustvari TI...

i šta misliš kako se sve to očitavalo na aparatu za elektomiografiju?
očekivao bi požare u mnogim područjima mozga. međutim, ono - ništa. potpuna umrtvljenost, s tek sporadičnim pobudama pojedinih rijetkih regiona, nalik dubokom snu (!?)

odakle onda tako kompleksne, ekstraordinarne vizije, začuđujuđe sadržajne (da ne kažem mudre)?

mnogim pobornicima nematerijalističke prirode svijesti upravo je to jedan od ključnih argumenata da svijest nije u mozgu, mada s njim korespondira.

docsumann docsumann 13:49 23.05.2016

Re: jedva 2

princi
jbt, suza mi krenula dok sam gledao trejler

Pa kad si bilder emotivac.


nači nisam sajko ... ili baš jesam
docsumann docsumann 13:54 23.05.2016

Re: jedva 2

I da li su, u tom smislu, ljudi koji pricaju isti jezik, na primer, deo jedne svesti? Nije li jezik, u izvesnom smislu, izraz te zajednicke, tj kolektivne svesti? Mislim, lupetanja, ali mi pade na pamet.


da, to je nominalistički koncept kolektivne svijesti, u kojem se ona objašnjava kao područje zajedničkog kulturološkog bekgraunda u kome odvijamo svoj svakodnevni duhovni, intelektualni, emotivni život.
tsunade tsunade 11:44 24.05.2016

Re: jedva 2

Kazu da onaj cuveni ekonomista Larry Summers ima praksu da svoje saradnike pita koliko ce im trebati da obave odredjeni posao. Kad mu oni kazu koliko, on to odmah pomnozi sa dva i onda to sve pomeri na prvu vecu vremensku jedinicu.


frustrirajuće, ali mudro.

pri čemu treba imati u vidu i mentalitet ljudi s kojima radiš. ako su prirodno ludi od ležernosti, onda te to vreme koje gubiš gura u antilogičnu, antitržišnu, antiekonomsku kalkulaciju: nije bitno koliko ću love na nekom projektu da zaradim. ček da vidim koliko mogu da si dozvolim da izgubim.
pnbb pnbb 13:58 25.05.2016

Re: jedva 2

Има онај пример са брачним паровима, онима што се размножавају к'о зечићи, па имају 6-7-8 до стотину деце, па се људи -- истина је -- махом буне што и такви добијају социјалну помоћ, јер су, јелте, неодговорни спорам свог потомства и себе и друштвене заједнице. Не, нису неодговорни, напросто -- они су глупи, тупави, неспособни да пројектују своје проблеме у реалним равнима, да размишљају о контрацепцији, образовању за своју децу, лечењу, будућности... Осуђивати такве људе због природног ограничења које им је дато просто је неумесно. А можете мислити шта мислим о томе кад би се њима приговарало да се не понашају рационално. Па -- наравно! Јер за потпуно рационално понашање нису способни.

nije lose obratiti ponekad paznju na sve tipke na tastaturi...narocito backspace.
zna da bude korisno
pnbb pnbb 14:43 25.05.2016

Re: jedva 2

Uh, da, verovatno najgori zlikovci u svetskoj istoriji.

tu je bas ozbiljna konkurencija... po kvantitetu mislim da ih spanci siju, a po mastovitosti japanci
princi princi 14:50 25.05.2016

Re: jedva 2

po kvantitetu mislim da ih spanci siju

Kažu da su Belgijanci pobili 10M ljudi za svega par godina.
docsumann docsumann 14:52 25.05.2016

Re: jedva 2

princi
po kvantitetu mislim da ih spanci siju

Kažu da su Belgijanci pobili 10M ljudi za svega par godina.


to je već kategorija "ekspeditivnost"
princi princi 15:08 25.05.2016

Re: jedva 2

Efikasnost!
docsumann docsumann 15:23 25.05.2016

Re: jedva 2

princi
Efikasnost!


ne mora da znači

pazi, niko ne zna da l' su mogli bolje da koriste poziciju i resurse.
pnbb pnbb 15:54 25.05.2016

Re: jedva 2

Re: jedva 2
princi
po kvantitetu mislim da ih spanci siju

Kažu da su Belgijanci pobili 10M ljudi za svega par godina.


to je već kategorija "ekspeditivnost"

u jbt..
negde sam citao da su spanci potamanili 90% stanovnistva srednje i juzne amerike, dokle su zasli
sad koliko je to u milionima, ne znam
princi princi 16:13 25.05.2016

Re: jedva 2

Imaš neku apsolutnu cifru? Špancima golo ubijanje nije bilo previše u interesu jer im je trebala radna snaga za rudnike srebra. Belgijanci su imali sistem koji je insentivizovao ubijanje: ako se ne dostigne Leopoldova kvota za kaučuk, odsecanje ruku. Vojnici su bili plaćeni ili po količini kaučuka, ili po broju posečenih ruku. Belgijskim veseljacima bilo lakše da kintu zarade na račun ruku Kongoanaca nego da jure Leopoldove kvote (koje su i inače bile teško dostižne).
pnbb pnbb 16:31 25.05.2016

Re: jedva 2

Imaš neku apsolutnu cifru? Špancima golo ubijanje nije bilo previše u interesu jer im je trebala radna snaga za rudnike srebra.

ne znam u milionima... imam negde taj clanak (ja naime kopiram ceo clanak kad negde nesto procitam, umesto da zapamtiim link...jbg)
to je tacno, utamanjivanje je vise doslo kao nuspojava preteranog rada, novih bolestina..verovatno se i pobunio neko, pa ovi potamanili celo pleme, d ane gube vreme
uopste su ti spanci imali dobr aopravdanja - konkvista imala za cilj namicanje bogatstva, torkemada stitila veru..
princi princi 16:39 25.05.2016

Re: jedva 2

uopste su ti spanci imali dobr aopravdanja - konkvista imala za cilj namicanje bogatstva, torkemada stitila veru..

Ma da... širili kulturu, :).
Spiridon Spiridon 18:38 22.05.2016

..


Sami smo sebi natakli brnjicu, jer sve sto se desava, sve impulse i nagone koje imamo, sputavamo kompromisima koje prihvatamo kao pravilo igre, kao zivotni kompas bez kojeg svesni covek ne moze da zivi.

Zivojin Pavlovic



Milan Novković Milan Novković 19:15 22.05.2016

Samo da kažem ...

... da je sve ovo cool pa neću ni da idem u tu stranu nego tamo gde imam povetarac od neslaganja pa poneki, alternativni dodatak (to mu dođe ko alternativna medicina, vrlo fluidnog kvaliteta):

- Ja ne mislim da su ljudi ni približno loši u dijagnostici, bar ne u prvoj fazi nekog višefaznog procesa. Evo odmah primera redukcijom do apsurda: ti si juče mogao da (co)prognoziraš lepo vreme danas pa super provod na najmestu tu u Kanadi sa gomilom lepih i pametnh ljudi. I onda ti se sinoć, iznenada javi najdraža drugarica posle par godina ćutnje i ti šta ćeš, kažeš "Princi, batice, dosta si poena stekao na progrnoziranje pa odi ti, blago čici, sa drugaricom u kafanu sutra". Simples.

A da si juče vrteo sve kombinacije, i to da će te pozvati neočekivano neko od 30 ljudi posle 2 godina ćutanja, je loša i neefikasna upotreba glikogena, hormona rasta i testosterona.

- Nači, ti si jedinka žestoko upetljana u kontekst nad kojim naječešće ne umeš da gospodariš, ne zato što nemaš znanja nego zato što nemaš dovoljno informacija.

Pa kad imamo kontekt imamo onda tu, najbolje je nabacati ih na gomilu, raznih entiteta:

- Ajd prvo taj kontekst u kome ti vidiš delić, ali je i on fluidan (i to je bolja reč od "dinamičan". Većina konteksta ume da bude nevidljiva, pa isto fluidna (tj i nevidljivo ume da vrši pritisak na vidljivo, ali je to teže primetiti i ako je jasno definisano, a ako je fluidno onda skoro nemoguće).

- Pa imaš svoje biće, jelte. Umesto da nam je gospodin svevišnji (ili gospođa) dao još onomad tehnologiju pa fino podesio egoizam, narcisoidnost, i ostale mačo atribute u tragovima tek da nam da šmek, on nam dao kosku, ko u Kjubrikovoj Odiseji, pa ajmo, kud koji mili moji.

Vidi šta to dvoje rade u pravilima "trgovine" (nisu uvek dobra i novac ovde uključeni). Prva dva pravila:

1. Kupi jeftino prodaj skupo

2. Ride your profits, cut your losses short.

Nači, ako nešto dobro krene u početku, kao što smo i prognozirani, mi volimo da pojurimo i keširamo profit, pošto niko od nas ne voli da mu se kaže vidi što si ružan, a nisi ni nešto pametan, nego volimo drugu stranu te medalje, da nas pohvale, zato pojurimo.

Slično, ako nešto krene suprotno od našeg prognoziranja mi ne umemo, po defaultu, da to svoje ponašanje ubijemo na licu mesta nego nastavljamo u maniru sve mož da bidne samo ne mož da bidne da ispadnem glup (i ružan) (ja što stariji i ružniji sve više ubacujem lepotu u rečenice, i nikako da nađem gde mi stoji taj prekidač)

Pa imamo - ljude koji odlično prognoziraju, 80% su u pravu, ali prave mizerne profitčiće. Istovremeno, samo u 20% situacija nisu u pravu ali tada prave ogromne gubitke. Pa tako, net efekat im je jako loš.

Pa onda imaš, bukvalno, masters of the universe, i ovde znam ljude iz finansijskog tradinga, koji su u pravu u 35-40% situacija i kažu da im je to dovoljno da prave neverovatne profite, ono, i po stotine procenata godišnje. Oni "rasturaju" ovo gore pravilo dva. Munjevito priznaju greške i iskaču iz njih, a cede vodu i iz suve drenovine onoga gde su bili u pravu, bez imalo želje da požure i ogrebu se za tapšanje po ramenu.

- Pa onda idu struktura entiteta, relacija i transformacija u nekim "sistemima" gde prognoziramo, gde je sve fluidno.

Spomenu si i brak - nema uopšte garancija niti dokaza da smo mi preterano loši u prognozama kada to popuca. Umemo da budemo loši, naravno, ali radi se o:

- Co-evoluciji tog "sistema". Retko je ono što nas je u nekoliko godina onomad zbližilo baš bilo toliko loše sagledano da smo mi pogrešili u prognozi.

- Nego smo dozvololi, često, da loše co-evoluiramo, zaboravimo i zapustimo lepo, organic, da bi neki retail hormoni stupili u igru, jeftini i puni "aditiva".

Tako, sve je em fluidno, em najčešće bez jasnih granica, mi, sve oko nas, procesi, naši sistemi vrednosti, value funkcije, pa ...

... tako i prognoziranje, ono je proces rastegnut u prostoru i vremenu, traje bez jasnog početka i-ili kraja, sa potrebom za mnogo heuristike, svega i svačega, poštovanje prirodnih sila, ali ovde polako zatvaram krug i vraćam se, u stvari, na tvoj blog.
princi princi 19:50 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

Pa to koliko smo dobri ili losi prognosticari je lako izmeriti. Samo se treba vratiti i videti sta je ko pricao pre 2, 3 ili vise godina. Recimo, Taleb uzeo na twitteru juce Stiglica i citavu ekonomsku struku na zub, zbog toga sto je Stiglic 2007. hvalio neke aspekte venecuelanske ekonomske politike. (iako ja mislim da je to malo nefer sto je Taleb radio, tj da je mesao grandmothers and frogs). Uostalom, i na sopstvenom primeru mozes proveriti, koliko puta si dobre investicijske odluke doneo, koliko te nekad jednostavno prosralo, a koliko si tacno znao i planirao da ce nesto desiti.
emsiemsi emsiemsi 20:11 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

Milan Novković
... da je sve ovo cool pa neću ni da idem u tu stranu nego tamo gde imam povetarac od neslaganja pa poneki, alternativni dodatak (to mu dođe ko alternativna medicina, vrlo fluidnog kvaliteta):

- Ja ne mislim da su ljudi ni približno loši u dijagnostici, bar ne u prvoj fazi nekog višefaznog procesa. Evo odmah primera redukcijom do apsurda: ti si juče mogao da (co)prognoziraš lepo vreme danas pa super provod na najmestu tu u Kanadi sa gomilom lepih i pametnh ljudi. I onda ti se sinoć, iznenada javi najdraža drugarica posle par godina ćutnje i ti šta ćeš, kažeš "Princi, batice, dosta si poena stekao na progrnoziranje pa odi ti, blago čici, sa drugaricom u kafanu sutra". Simples.

A da si juče vrteo sve kombinacije, i to da će te pozvati neočekivano neko od 30 ljudi posle 2 godina ćutanja, je loša i neefikasna upotreba glikogena, hormona rasta i testosterona.

- Nači, ti si jedinka žestoko upetljana u kontekst nad kojim naječešće ne umeš da gospodariš, ne zato što nemaš znanja nego zato što nemaš dovoljno informacija.

Pa kad imamo kontekt imamo onda tu, najbolje je nabacati ih na gomilu, raznih entiteta:

- Ajd prvo taj kontekst u kome ti vidiš delić, ali je i on fluidan (i to je bolja reč od "dinamičan". Većina konteksta ume da bude nevidljiva, pa isto fluidna (tj i nevidljivo ume da vrši pritisak na vidljivo, ali je to teže primetiti i ako je jasno definisano, a ako je fluidno onda skoro nemoguće).

- Pa imaš svoje biće, jelte. Umesto da nam je gospodin svevišnji (ili gospođa) dao još onomad tehnologiju pa fino podesio egoizam, narcisoidnost, i ostale mačo atribute u tragovima tek da nam da šmek, on nam dao kosku, ko u Kjubrikovoj Odiseji, pa ajmo, kud koji mili moji.

Vidi šta to dvoje rade u pravilima "trgovine" (nisu uvek dobra i novac ovde uključeni). Prva dva pravila:

1. Kupi jeftino prodaj skupo

2. Ride your profits, cut your losses short.

Nači, ako nešto dobro krene u početku, kao što smo i prognozirani, mi volimo da pojurimo i keširamo profit, pošto niko od nas ne voli da mu se kaže vidi što si ružan, a nisi ni nešto pametan, nego volimo drugu stranu te medalje, da nas pohvale, zato pojurimo.

Slično, ako nešto krene suprotno od našeg prognoziranja mi ne umemo, po defaultu, da to svoje ponašanje ubijemo na licu mesta nego nastavljamo u maniru sve mož da bidne samo ne mož da bidne da ispadnem glup (i ružan) (ja što stariji i ružniji sve više ubacujem lepotu u rečenice, i nikako da nađem gde mi stoji taj prekidač)

Pa imamo - ljude koji odlično prognoziraju, 80% su u pravu, ali prave mizerne profitčiće. Istovremeno, samo u 20% situacija nisu u pravu ali tada prave ogromne gubitke. Pa tako, net efekat im je jako loš.

Pa onda imaš, bukvalno, masters of the universe, i ovde znam ljude iz finansijskog tradinga, koji su u pravu u 35-40% situacija i kažu da im je to dovoljno da prave neverovatne profite, ono, i po stotine procenata godišnje. Oni "rasturaju" ovo gore pravilo dva. Munjevito priznaju greške i iskaču iz njih, a cede vodu i iz suve drenovine onoga gde su bili u pravu, bez imalo želje da požure i ogrebu se za tapšanje po ramenu.

- Pa onda idu struktura entiteta, relacija i transformacija u nekim "sistemima" gde prognoziramo, gde je sve fluidno.

Spomenu si i brak - nema uopšte garancija niti dokaza da smo mi preterano loši u prognozama kada to popuca. Umemo da budemo loši, naravno, ali radi se o:

- Co-evoluciji tog "sistema". Retko je ono što nas je u nekoliko godina onomad zbližilo baš bilo toliko loše sagledano da smo mi pogrešili u prognozi.

- Nego smo dozvololi, često, da loše co-evoluiramo, zaboravimo i zapustimo lepo, organic, da bi neki retail hormoni stupili u igru, jeftini i puni "aditiva".

Tako, sve je em fluidno, em najčešće bez jasnih granica, mi, sve oko nas, procesi, naši sistemi vrednosti, value funkcije, pa ...

... tako i prognoziranje, ono je proces rastegnut u prostoru i vremenu, traje bez jasnog početka i-ili kraja, sa potrebom za mnogo heuristike, svega i svačega, poštovanje prirodnih sila, ali ovde polako zatvaram krug i vraćam se, u stvari, na tvoj blog.

Да Милане !
Све стоји што си навео, но, да би живот био могућ, доминантан алат који нам стоји приликом одлучивања је ДА или НЕ. Поред тога, веома често је немогуће извести фрагментацију проблема чак и само за један степен на доле.
Milan Novković Milan Novković 20:23 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

Pa to koliko smo dobri ili losi prognosticari je lako izmeriti. Samo se treba vratiti i videti sta je ko pricao pre 2, 3 ili vise godina.

Može, naravno, ali "samo" i merenje nisu uvek laki, pogotovo ako ne dopuštaš kockanje u procesu.

Tj prognoza ishoda jednog procesa ume da bude rezultat, i samo je to prava metodologija, sekvence malih prognoza dok proces traje, gde imaš dovoljno analitičkog materijala samo za prvi korak u sekvenci, ostalo je velikim delom nagađanje.

Tu ti onda možeš, i to je ispravno, svako malo da menjaš misljenje, kao dobar prognozer, ali da te ne razumeju lošiji a popularniji od tebe, od raznih Taleba (trejdera i risk managera), do čak raznih Štiglica (nobelovaca).

Primer (keste iz moje prakse pa tako reprezentativan ove potrebe za sekvenciranjem i dinamikom jedne prognoze).

- Očekivala se vest o US ekonomiji (pre više od 10 godina je ovo bilo) i konsenzus je bio da će biti relativno loša.

- Ja sam progozirao da će biti relativno dobra (nije bitno moje znanje, mogao sam i da nagađam)

- I bude dobra, mnogi "kupili" US (kupiš S&P index, npr, to je dobar proxy)

- Ali ti mnogi ne znaju kako su se ostale karte rasporedile, pošto ih većina skriva.

- I na neočekivano dobru vest index krene dobro, kupci kažu jao što smo pametni, al onda, polako pa na kraju do značajnog nivoa index opadne i ti pametni izgube novac, a bili u pravu.

Deo "zdravog" konteksta je da ako nešto krene na gore zbog dobre vesti oni koji to nešto imaju ne žure da ga prodaju (mogu da ga prodaju kasnije, kada značajno skoči cena).

A ovde su naglo počeli to nešto da prodaju oni što su ga imali, US ekonomiju su prodavali, zato što im je "očajnički" trebao novac za nešto sasvim deseto, pa su čekali dobru vest da bi prodavali, pošto dobra vest održava cenu čak i kad je veliki prodajni pritisak, tj cena ne opada previše.

Ti ne možeš da znaš za te buduće prodavce, pošto oni skrivaju svoje namere, tj neće protivnicima da pokažu karte.

Pa ti, zamisli da si prognozer koji prodaje trading signals, kao dobar imaš često situaciju da svako malo menjaš mišljenja, a fundamentals se nisu uopšte promenili, i neko sa strane, manji stručnak, kaže kako ti paničih kao amater, dok ne stekneš reputaciju, iako si ti jako dobar.

Tako, baš u domenu Taleba i Štiglica (a tamo se frlja samo tako, uopšte ih ne braim imaš često jako komppleksan, svestki kontext, i ponekad je nemoguće:

- Posmatrati jednu državu ili kontinet izolovano

- Davati prognose koje su iole dugoročne. Ti ponekad imaš u jednom danu neverovatan volatility, pa ima puno manipulacije, ... pa si osuđen na reku prognoza vezanih često za jednu te isu relativno malu stvar.

Samo, slažem se ja, ima baš svašta, neko ja navodim karakteristične primere koje drugi ne navode.
princi princi 20:38 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

Pa pomenuo sam problem sa vague verbiage- nejasnim izrazavanjem. U praksi se to radi sto svog sagovornika ili citaoca jednostavno izbombardujes salvom nekih fraza, nejasnih izraza, vremenski neodredjenih, lose definisanih, poludefinisanih i slicno i onda posle kazes: "Jesam li ti rekao?" To jeste problem, ali se on dosta lako resava. Kako? Pa tako sto te, na primer, pitamo vrlo jasno i jednostavno pitanje na koje mozes da odgovoris samo sa "da" ili "ne". Na primer,
1) hoce li Britanci na referendumu 23. juna glasati da UK izadje iz EU?
2) Hoce li Boris Johnson postati novi premijer UK pre kraja septembra 2016.?
3) Hoce li americke izbore u novembru dobiti Trump ili Clinton?
4) Hoce li Putin napasti Ukrajinu pre novembre 2016.?
5) Hoce li nafta preci cenu od $100 po barelu pre kraja 2016.?

Itakodalje i tako blize...
Milan Novković Milan Novković 20:43 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

Поред тога, веома често је немогуће извести фрагментацију проблема

Evo iz elektronike, ona je, u stvari, vrlo reprezentativna:

Ti pored šeme možeš da imaš dobre parametre komponenti, dobre matematičke modele ponašanja tih komponenti, i elektromagnetika ti obajšnjava ponašanje provodnika ako si na previsokim frekvencijama.

Pa imaš kompleksnu šemu, povratne sprege, ... simulriaš unapred, uradiš worst-case (po opsezima parametara komponenti, ne samo nominalnim vrednostima) i znaš šta ti je činiti sa parametrima kola, podesiš i ono tako, otprilike radi i uživo, a nikako ne unosi opasnost u operacije.

Zamisli da nemaš nit model nit parametre jedne komponente, a moraš, bar malo unapred, da prognoziraš stanja nekih netlista u šemi, bar malo unapred.

Tj zamisli da kontrolišeš plasma containment u fuzionom torusu gde si morao da zameniš poznatu komponentu nekom ruskom ili kineskom sa buvljaka, ili nešto što je Srki dizajnirao pa nije hteo da ti da simulacione params

Ti ona NEMAŠ načina, džaba ti znanje, nego da oko te nove komponente staviš probes, meriš koliko često mora, i ultra brzo ubacuješ u simulaciju ostalih komponenti, čije modele imaš, da vidiš da li da brzo menjaš neke parametre celog kola da ne bi uništio unutrašnju košuljicu torusa. (ovo je sve hipotetički slučaj, naravno, gde si zamenio komponentu in-running pošto ne smeš da ugasiš mašinu)

To je, npr, SVAKODNEVNA pojava u ogromnom delu finansijskog tradinga.
docsumann docsumann 20:44 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

To jeste problem, ali se on dosta lako resava. Kako? Pa tako sto te, na primer, pitamo vrlo jasno i jednostavno pitanje na koje mozes da odgovoris samo sa "da" ili "ne".


ma kod Sveta M. ni to ne pomaže

misim čovjek je na slobodi pa se opet možemo šegačiti bez grižnje savjesti ...
princi princi 21:38 22.05.2016

Re: Samo da kažem ...

docsumann
To jeste problem, ali se on dosta lako resava. Kako? Pa tako sto te, na primer, pitamo vrlo jasno i jednostavno pitanje na koje mozes da odgovoris samo sa "da" ili "ne".


ma kod Sveta M. ni to ne pomaže

misim čovjek je na slobodi pa se opet možemo šegačiti bez grižnje savjesti ...

:))))))))))), tacno.
jinks jinks 19:33 22.05.2016

...

Izgleda da su među boljim prognozerima oni koji umeju prilikom prognoziranja i predviđanja u potpunosti da isključe lični ugao gledanja, što je neretko vrlo teško.

Mada, to si na neki način već i pomenuo u tački 5.
princi princi 19:52 22.05.2016

Re: ...

Izgleda da su među boljim prognozerima oni koji umeju prilikom prognoziranja i predviđanja u potpunosti da isključe lični ugao gledanja, što je neretko vrlo teško.

Bingo! Bas to rekoh bebi ispod.
princi princi 19:52 22.05.2016

Re: ...

Ne kazem ja za dz da je jinks jedan od najpametnijih i najinteligentnijih ljudi na ovom blogu.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 19:38 22.05.2016

.

ali problem nastaje kada shvatiš da stvari najmanje zavise od tebe. da ne smaram ponovo na temu tiranije izbora. odlučiš da muvaš ribu na koju otkineš, ali ne znaš da je ona već smuvana "tajno" pa ti se neda, a ti ne provaljuješ zašto, i onda ćeš odbitak da shvatiš kao svoju pogrešnu procenu. ili ćeš da od deteta očekuješ da bude ono što si ti želeo da budeš, ali ti nisi ćale koji treba tom detetu da bi postigao to što misliš da treba, jer tebe nisu tretirali onda kad su trebali tako da bi postao takav ćale, plus/minus karakter. jbg, ne može sve da se predvidi, nemamo tih 100 pari očiju, emotivna smo bića sa bagovima iz rane mladosti, nerešenim kompleksima, drugi nas uvale u situacije u kojima sav plan koji smo s toliko pažnje (i soma pari očiju) crtali ode u qrac, jer je neko rešio da otme deo tvoje zemlje, jer je jači, i ti tu ništa ne možeš. ili neko odluči da sjebe baš tvoju banku ili penzionu kasu/osiguravjuću kuću, jer je gramziv, i onda ostaneš na ulici iako nisi ništa pogrešio.

ne znam ko je lik, nisam ga guglala, sad je kasno, volim da pametujem kad izađem iz teretane, kad me rade svi oni lepi hormoni, ali to što priča mi je teški BS. a i bihevioralizam je u problemu već neko (duže?) vreme. moguće je da sam totalno u krivu, što je takođe ok.
princi princi 19:43 22.05.2016

Re: .

Pa da, u tome i jeste stvar: kad donosis odluke, pogotovu one bitne, treba se skroz ocistiti od sebe, da ne postojis, prakticno. Jutros naleteo na dva super citata Charles Mungera na temu ko ima pravo da ima misljenje.
emsiemsi emsiemsi 21:16 22.05.2016

Re: .

BebaOdLonchara
ali problem nastaje kada shvatiš da stvari najmanje zavise od tebe. da ne smaram ponovo na temu tiranije izbora. odlučiš da muvaš ribu na koju otkineš, ali ne znaš da je ona već smuvana "tajno" pa ti se neda, a ti ne provaljuješ zašto, i onda ćeš odbitak da shvatiš kao svoju pogrešnu procenu. ili ćeš da od deteta očekuješ da bude ono što si ti želeo da budeš, ali ti nisi ćale koji treba tom detetu da bi postigao to što misliš da treba, jer tebe nisu tretirali onda kad su trebali tako da bi postao takav ćale, plus/minus karakter. jbg, ne može sve da se predvidi, nemamo tih 100 pari očiju, emotivna smo bića sa bagovima iz rane mladosti, nerešenim kompleksima, drugi nas uvale u situacije u kojima sav plan koji smo s toliko pažnje (i soma pari očiju) crtali ode u qrac, jer je neko rešio da otme deo tvoje zemlje, jer je jači, i ti tu ništa ne možeš. ili neko odluči da sjebe baš tvoju banku ili penzionu kasu/osiguravjuću kuću, jer je gramziv, i onda ostaneš na ulici iako nisi ništa pogrešio.

ne znam ko je lik, nisam ga guglala, sad je kasno, volim da pametujem kad izađem iz teretane, kad me rade svi oni lepi hormoni, ali to što priča mi je teški BS. a i bihevioralizam je u problemu već neko (duže?) vreme. moguće je da sam totalno u krivu, što je takođe ok.

Ти у теретани билдујеш мозак или гузицу (не знам како се зову тачно они мишићи) ?!
docsumann docsumann 21:20 22.05.2016

Re: .

не знам како се зову тачно они мишићи


možda nisu mišići, možda su voluharice. one su baš sitne
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:08 22.05.2016

Re: .

možda nisu mišići, možda su voluharice. one su baš sitne

:)))))))))))))
docsumann docsumann 20:41 22.05.2016

ti puno bolje poznaješ te sfere


pa me interesuje tvoje mišljenje o prognozerskim sposbnostima Martin Armstronga.
čitam, gledam, kako se mnogi ekonomisti kunu u njega i njegovo gotovo mistično povezivanje broja Pi sa svim i svačim.
meni to pomalo vuče na pseudonauku i prodavanje iluzionističkih fora za magiju.
princi princi 20:49 22.05.2016

Re: ti puno bolje poznaješ te sfere

docsumann

pa me interesuje tvoje mišljenje o prognozerskim sposbnostima Marti Armstronga.
čitam, gledam, kako se mnogi ekonomisti kunu u njega i njegovo gotovo mistično povezivanje broja Pi sa svim i svačim.
meni to pomalo vuče na pseudonauku i prodavanje iluzionističkih fora za magiju.

Ne znam ko je Marti Armstrong, ali mislim da su finansije i ekonomija preslozeni da bi bilo moguce davati bilo kakve prognoze. Evo, gore navedoh primer Stiglica. Covek je ekonomista sa vrhunske skole, uvazen profesor, nobelovac, konsultant, cudo prirode, pa je 2007. otisao da hvali sistem koji je danas milione ljudi bukvalno doveo na ivicu gladi. Nije on usamljen primer. I Krugman je 1996. pricao kako je Internet tehnoloska inovacija na nivou faks masine. Jednostavno se ispostavlja da su ekonomisti tek malo vise od ljudi koji pisu politicke pamflete potkrepljene manje ili vise dodgy statistikama. Ko god gudi da tu ima neku moc predvidjanja, taj je ili budala ili hohstapler.
docsumann docsumann 21:02 22.05.2016

Re: ti puno bolje poznaješ te sfere


jest malo poduži dokumentarac, ali mislim da će ti biti zanimljiv.



možda te i trejler zaintrigira



ima jedna sjajna izjava u filmu gdje on objašnjava kako s velikom sigurnošću znate da u nekoj zemlji izbija rat. i sad svi očekuju neke sofisticirane kkriterijume, a on im kaže, parafraziram, samo vidite kad oni koji to znaju, političari, generali počinju da premještaju svoj novac
princi princi 21:06 22.05.2016

Re: ti puno bolje poznaješ te sfere

Aha, vazi, pogledacu. Hvala.
jasnaz jasnaz 21:06 22.05.2016

: činjenice + pretpostavke x procene =


lični stav.


Jednostavno se ispostavlja da su ekonomisti tek malo vise od ljudi koji pisu politicke pamflete potkrepljene manje ili vise dodgy statistikama. Ko god gudi da tu ima neku moc predvidjanja, taj je ili budala ili hohstapler.



svarog svarog 12:22 23.05.2016

Re: ti puno bolje poznaješ te sfere

princi
docsumann

pa me interesuje tvoje mišljenje o prognozerskim sposbnostima Marti Armstronga.
čitam, gledam, kako se mnogi ekonomisti kunu u njega i njegovo gotovo mistično povezivanje broja Pi sa svim i svačim.
meni to pomalo vuče na pseudonauku i prodavanje iluzionističkih fora za magiju.

Ne znam ko je Marti Armstrong, ali mislim da su finansije i ekonomija preslozeni da bi bilo moguce davati bilo kakve prognoze. Evo, gore navedoh primer Stiglica. Covek je ekonomista sa vrhunske skole, uvazen profesor, nobelovac, konsultant, cudo prirode, pa je 2007. otisao da hvali sistem koji je danas milione ljudi bukvalno doveo na ivicu gladi. Nije on usamljen primer. I Krugman je 1996. pricao kako je Internet tehnoloska inovacija na nivou faks masine. Jednostavno se ispostavlja da su ekonomisti tek malo vise od ljudi koji pisu politicke pamflete potkrepljene manje ili vise dodgy statistikama. Ko god gudi da tu ima neku moc predvidjanja, taj je ili budala ili hohstapler.


Zato što u ekonomiji i kod ekonomista jako bitnu ulogu igra ideologija, tj. opredeljenost. I ego im ne dozvoljava da kažu da ideologija koju oni zastupaju u konkretnom slučaju proizvodi gubitak. To si već gore pominjao. Ali to samo kad se radi o opštim mestima, tipa ekonomija Venecuele. Međutim, on nije stavio svoje pare u banku u venecueli ili kupio hartije na njihovoj berzi (ako je uopšte ima).

P.S. inače u gardijanu su 2013. hvalili venecuelu iako već tada nije bilo toalet papira. ljudi nekad biraju da budu slepi. Pa pogledaj samo ovde PvČ duel
AlexDunja AlexDunja 21:26 22.05.2016

;)))

gde je maksa iz dvehiljadeosme?
el samo ja imamam problem sa nedostatkom dijakritika,
ili je to postalo in?
mnogo je važna tema, pa nije bitno da se klikne
na deugačiju tastaturu?
wtf?
mirelarado mirelarado 21:40 22.05.2016

Ко се жури...

7) Treba se cuvati prebrzih zakljucaka, naci ravnotezu izmedju mudrosti i odlucnosti.


Мислим да се у сваком случају ваља чувати исхитрених одлука. Понекад се проблем разреши сам од себе, стицајем непридвидивих околности, а човек онолико лупао главу, предвиђао, сагледавао...
jasnaz jasnaz 22:05 22.05.2016

: Ко се жури...


!


( )
emsiemsi emsiemsi 22:07 22.05.2016

Re: Ко се жури...

mirelarado
7) Treba se cuvati prebrzih zakljucaka, naci ravnotezu izmedju mudrosti i odlucnosti.


Мислим да се у сваком случају ваља чувати исхитрених одлука. Понекад се проблем разреши сам од себе, стицајем непридвидивих околности, а човек онолико лупао главу, предвиђао, сагледавао...

Ја не могу већ скоро годину дана да однесем прилично битну одлуку !
Добро, што би се рекло, није о главу, но, стратешка је и не знам да ли, ако нисам за више од годину дана успео да одлучим, да ли је боље да одустанем у потпуности од тога ... небитно о чему се ради.
mirelarado mirelarado 22:46 22.05.2016

Re: Ко се жури...

emsiemsi
mirelarado
7) Treba se cuvati prebrzih zakljucaka, naci ravnotezu izmedju mudrosti i odlucnosti.


Мислим да се у сваком случају ваља чувати исхитрених одлука. Понекад се проблем разреши сам од себе, стицајем непридвидивих околности, а човек онолико лупао главу, предвиђао, сагледавао...

Ја не могу већ скоро годину дана да однесем прилично битну одлуку !
Добро, што би се рекло, није о главу, но, стратешка је и не знам да ли, ако нисам за више од годину дана успео да одлучим, да ли је боље да одустанем у потпуности од тога ... небитно о чему се ради.


Не могу да знам одговор, али ако ти је битно (а верујем да јесте) немој да одустанеш. Увек постоји могућност да нађеш право решење. Оклевање је ОК, али одустајање само ако се баш мора.
natasavb natasavb 22:13 22.05.2016

A zamisli

kako bi život bio dosadan da smo bolji prognostičari?






Dobri su ovi saveti, ali ne poznajem baš mnogo ljudi koji su sposobni da "izađu iz sebe", potisnu emocije, i svoj život i odluku koju treba da donesu, pogledaju potpuno racionalno.

Ljudska lakomost je zeznuta stvar. Ne možemo prestati da želimo, a upravo to nas i uznosi i ubija.

Zeznuto je kad su u jednoj osobi objedinjeni osećaj za realnost i sulude ideje. (Ništa ne priznajem!:))



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana