Gost autor

Program razvoja turizma Srbije

uros_vozdovac RSS / 31.05.2016. u 11:40

Gost autor : Nenad Vukašinović NOVA stranka - nefa-63

Kako je nastao ovaj Program?

Kada čovek u zrelom dobu može da kaže da je pola života proveo baveći se poslom, u okviru jednog prirednog sektora- u ovom slučaju uslugama, kada može da kaže da je tokom celog tog perioda stepen razvoja privrede u svojoj zemlji upoređivao sa privredno razvijenijim i kad može da kaže da je skoro ceo život posvetio učenju, prirodno je što poželi da napiše kako on vidi stvari i kako veruje da bi sve moglo da bude bolje...

Turizam je jedan od najvažnijih privrednih sektora sa aspekta razvoja Republike Srbije. Razlozi za to su:

Globalni rast turizma

Prirodni i drugi potencijali koje naša zemlja ima u tom pogledu

Značaj turizma u smislu razvoja drugih privrednih delatnosti

Porastom broja stranih gostiju, raste popularnost i poznatost jedne zemlje, a time i zainteresovanost investitora.

Program NOVE u oblasti razvoja turizma je izvozno orijentisan, podstiče privatnu inicijativu, kreativnost i preduzetništvo.

U poslednjih deset godina, devizni priliv od turizma naše zemlje je povećan skoro četiri puta i dostigao je vrednost od oko milijardu evra. Teško je pronaći neku drugu oblast poslovanja u kojoj smo zabeležili ovakav rast.Ovakav rezultat će imati pozitivan uticaj na:

povećanje ukupnog prihoda od turizma (ne treba zaboraviti ni domaće goste)

razvoj drugih grana privrede (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, trgovina, saobraćaj...)

otvaranje novih radnih mesta

razvoj banjskog turizma, koji će dalje imati pozitivan uticaj na razvoj pojedinih regiona koji sada zamiru

povećanje popularnosti naše zemlje, na njenu prepoznatljivost na tržištu, što će u krajnjem dovesti do povećanja zainteresovanosti stranih investitora.

4 milijarde evra deviznog priliva od turizma. Moguće je!

Međutim, ovaj rast je mnogo više proizvod niza objektivnih i subjektivnih okolnosti, nego što je rezultat koordinisanog rada, usmerenog ka jasnom cilju. Sama vlada i turistička privreda je na taj rezultat uticala, otprilike isto onoliko koliko i na kišu koja danas pada u Beogradu.

Zamislite kakav bi taj rezultat danas bio, da smo imali jasnu strategiju razvoja turizma.

Ono što mi nudimo je upravo strategija – program, jasan koncept razvoja koji bi doprineo konstantnom povećanju deviznog prihoda. Taj devizni priliv prema našem planu, za deset godina bi mogao da dostigne iznos od preko četiri milijarde evra, što je za našu zemlju značajan rezultat.

Naš cilj je jasan – 4 milijarde evra.

Kako ovo ostvariti?

1. Potrebno je definisati turistički proizvod. Činjenica je da taj proizvod do sada nismo definisali i da previše lutamo u kreiranju turističke ponude. Prvi uslov da bismo postigli planirani rezultat prodaje je da imamo proizvod. Mi to danas nemamo.

Naš plan je da to bude: BMB – Beograd, Manifestacije, Banje. Osnova turističkog proizvoda je glavni grad sa svim svojim potencijalima koji se ogledaju u razvoju kongresnog turizma, gradskog odmora, manifestacija, festivala. To je mesto gde se prepliću istorija, kultura, reke; središte regiona i dr. Potencijal u oblasti manifestacionog turizma će se najbolje videti posmatranjem slučaja EXITA. Festival koji je krenuo zahvaljujući kreativnosti, upornosti i preduzetničkom duhu nekoliko ljudi, danas je izrastao u jedan od najvažnijih svetskih događaja tog tipa. Postoji još mnogo manifestacija koje bi mogle dostići nivo Exita. Potrebno je ljudima dati šansu da iznesu svoje ideje i pružiti podršku onim događajima koji mogu svojim rastom doprineti porastu prihoda od turizma. Banje – imamo preko 300 izvora geotermalnih voda, a njihova iskorišćenost je svega 10%!? Potrebno je napraviti jasan plan investiranja u pojedina banjska mesta kako bi u realnom periodu, od 3 – 4 godine bar 20 banja u Srbiji svojom ponudom doveli na nivo destinacija tog tipa iz okruženja, npr. Mađarska i Slovenija. Od ostalih vrsta turizma obratićemo pažnju na kongresni turizam, zdravstveni, sportski, nautički, religiozno-kulturni turizam, turizam zasnovan na sportskim aktivnostima i dr. U okviru kompletne ponude, plan je da promovišemo domaću kuhinju i tradicionalnu gostoljubivost i srdačnost našeg naroda.

2. Definisati tržište. Tržišta prvog prioriteta su zemlje ex Yu prostora, Nemačka, Rusija, Italija, Bugarska, Rumunija, ali i zemlje iz kojih nam ne dolazi veliki broj gostiju, iako one imaju ogroman potencijal u tom smislu, a to su SAD, Velika Britanija, Francuska i posebno Kina. Kina je najbrže rastuće tržište u pogledu putovanja turista u druge zemlje i u tom smislu je potrebno iskoristiti i tradicionalno dobre odnose koje imamo sa ovom državom. Postoji i dobar deo zemalja u kojima bi trebalo koristiti brojnost naše dijaspore, npr. Austrija, Švajcarska, Švedska, Norveška, Kanada, Australija i dr.

3. Promocija. Postići ćemo efektnije i efikasnije korišćenje sredstava namenjenih za promociju i koordinisanje svih aktivnosti ka postavljenom cilju (prednost PR-a u odnosu na marketing, e- marketing, sajmovi turizma). Planiramo angažovanje ambasadora turizma. Ambasadori turizma bi bili neki od naših vrhunskih sportista, umetnika, naučnika, koji bi mogli da budu promoteri turističke ponude Srbije. Osim njih, za Turističku organizaciju Srbije – TOS, bi radili i posebno odabrani pojedinci koji žive u državama definisanim kao tržišta prvog prioriteta. Ovi ljudi bi prošli odgovarajuće obuke. Efekti njihovog rada bi bili lako merljivi.

4. Ljudi. Najvažnija tačka našeg programa. Zbog značaja ove oblasti zalažemo se za osnivanje posebnog ministarstva turizma. Zalažemo se za depolitizaciju i profesionalizaciju Turističke organizacije Srbije i lokalnih turističkih organizacija. Izbor direktora TOS-a i njegovog tima je jako značajan za ostvarenje ciljeva. Neophodan je javni konkurs, na kome bi se izabralo najbolje rešenje. Direktor bi bio izabran na period od četiri godine, na osnovu svoje radne biografije i predloženog programa rada. Dalje, potrebno je organizovati treninge i obuke za sve subjekte turističke privrede.

5. Procesi. Neophodno je kreiranje procesa koji će za rezultat imati povećan broj gostiju i profit. Škole/fakulteti → praksa → kadrovi → obuke/treninzi → GOST/PROFIT.

Kroz obuke nastavnog osoblja stvoriti kvalitetniji output iz škola i fakulteta, što će se postići i povećanim brojem časova praktične nastave. Dobijamo određeni broj svršenih učenika i studenata koji je neophodno usaglasiti sa potrebnim brojem u privredi. Iz tog razloga, oni će relativno brzo pronalaziti posao, a kroz dodatne obuke i treninge će se osposobiti za kvalitetan rad koji će rezultirati dovođenjem gostiju i povećanjem prihoda.

Investicije → projekti → kontrola → standardi → GOST/PROFIT → investicije → projekti...

Potrebno je obezbediti odgovarajuće investicije, uložiti u kvalitetne projekte koji su usklađeni sa strategijom razvoja, kontrolisati izvođenje projekata. Završeni projekti moraju da budu u skladu sa unapred usvojenim standardima, što će dovesti do povećanja broja gostiju i prihoda. Ovo je kružni proces.

6. Cenovna politika je nešto što će diktirati tržište, ali je potrebno da ona bude balansirana. Generalno cene bi trebalo da budu niže od Slovenije. U strukturi cena je potrebno ukalkulisati troškove marketinga i PR-a i troškove radne snage što se kod nas u značajnom broju slučajeva ne radi.Ovakav rezultat će imati pozitivan uticaj na:

povećanje ukupnog prihoda od turizma (ne treba zaboraviti ni domaće goste)

razvoj drugih grana privrede (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, trgovina, saobraćaj...)

otvaranje novih radnih mesta

razvoj banjskog turizma, koji će dalje imati pozitivan uticaj na razvoj pojedinih regiona koji sada zamiru

povećanje popularnosti naše zemlje, na njenu prepoznatljivost na tržištu, što će u krajnjem dovesti do povećanja zainteresovanosti stranih investitora.

4 milijarde evra deviznog priliva od turizma. Moguće je!

7. Prepoznatljivost na tržištu

Sve ovo što smo zamislili može imati efekta samo pod jednim uslovom- da sve ovo što pričamo kupci i potencijalni kupci naših usluga prepoznaju na tržištu.

Cilj ovog programa je devizni priliv od preko 4 milijarde evra na kraju posmatranog perioda. Ovakav rezultat će imati pozitivan uticaj na:

povećanje ukupnog prihoda od turizma (ne treba zaboraviti ni domaće goste)

razvoj drugih grana privrede (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, trgovina, saobraćaj...)

otvaranje novih radnih mesta

razvoj banjskog turizma, koji će dalje imati pozitivan uticaj na razvoj pojedinih regiona koji sada zamiru

povećanje popularnosti naše zemlje, na njenu prepoznatljivost na tržištu, što će u krajnjem dovesti do povećanja zainteresovanosti stranih investitora.

4 milijarde evra deviznog priliva od turizma. Moguće je!

 
Link ka pezentaciji

Atačmenti



Komentari (258)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kukusigameni kukusigameni 07:59 01.06.2016

Re: predlog

vcucko

angie01


Znaš kako, ovde je čovek koji je izložio neki program provučen kroz toplog zeca, što je normalna dobrodošlica ovog mesta.

S druge strane, zaskakanja oko regulacije tržišta (koje baš i nema toliko koliko su se zakačili ili ja barem nisam video) je ovde neminovna.

Meni je u ovom programu isimpatično, što konačno neko predviđa Beograd kao polaznu tačku razvoja turizma. Sve ostalo je čista nadogradnja.

Takve primere imamo u svim komplementarnim državama i gradovima.

E sad, svi su kao za tržište, a grad Beograd diktira većinu parametara koji čine Beograd poželjnom ili manje poželjnom destinacijom. Ma šta grad, i republika. Pa dovoljno je da postavimo sebi pitanje bezbednosti u Beogradu.

Zato sam i napisao Ministarstvo kulture i turizma jer definitivno bez bilo kakve strategije razvoja kulture (a nemamo je ni u naznakama) neće biti velikih pomaka ni u turizmu.
Zato mislim da je svaki predlog, pa i ovaj koji je ovde prezentovan, bolji nego nikakav predlog.

U ovim uslovima, teško da bilo ko može do kraja da razreši klupko zaostavštine iz prošlih vremena ali može makar da ga popravi u datim uslovima.

Da, tržište će sve da reši, ako bi sve bilo "gurnuto" na tržište. Ali, nije. I sa tim danas baratamo.
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:26 01.06.2016

Re: predlog

angie01
ajde banje (socrealizam),


samo cu ovaj deo, jer ono sve drugo sto je nabacano, ne stoji bas previse- sem da se ovde niko ne bavi ozbiljno nekim pravim projektom za razvoj turizma.

u celom svetu je banjski turizam hit- to sto je kod nas postojala super mogucnost da zbog zdravstevnih razloga u vreme socijalizma pacijenti mogu na ime socijalno-zdravstvenog osiguranja da koriste usluge banja i da se lece, a nama to ostalo u secanju kao neki seknd hend odmor za penzose, je stvar pogresne percepcije.

stvarnost je sasvim drugacija,...u bivsoj Yu, Srbija je imala najvise prirodnih termalnih izvora i to veoma razlicitog sastava, cija je lekovitost pokrivala sirok spektar oboljenja- i iste, posle raspada velike drzave, za razliku od Slovenije npr.-zapustila, sem nekoliko njih u poslednje vreme, u cije revitalizacije su se ukljucili privatnici povratnici, koji su u belom svetu videli sta takvi izvori znace....tamo gde nema prirodnih, prave vestacke, dodavajuci vodi potrebne sastojke i grejuci je, ( nase vode vecinom moraju da se hlade)-i boravak u njima skupo naplacuju,...pokazao se kao izuzetno trazen vikend paket, jer se ljudi za 2-3 dana uz odgovarajuce tretmane stvarno resetuju, u ponudi su ceto i kozmeticki tretmani, pa tim jednim odlaskom uradis i retusiranje:))),....kako da kazem- potpuno obozavana destinacije,....dok se mi femkamo sa prirodnim bogatstvom koje imamo.

Огромна разлика између Словеније и Србије, када су бање у питању, је у томе да је још пре тридесетак и више година рецимо Рогашка била пуна аустријских пензионера који у бадемантилима иду од базена до базена, са третмана на третман. стакленим пролазима који још тада повезивали различита бањска здања. Ти клијенти су имали нека очекивања и захтеве. У то исто време, парком у Врњачкој бањи се шетала домаћа сиротиња раја која се ту нашла преко социјалног, са чашом са минералну воду обешеном око врата, са транџом у руци и без слушалица. У Матарушкој бањи станеш да попијеш кафу на некој хотелској тераси над Ибром, а око тебе жене у цветним шлафроцима. У то доба, у српске бање није ишла ни српска средња класа, па није било ни минимално захтевне клијентеле. Донекле је изузетак била Буковичка бања у Аранђеловцу због летње вајарске радионице и фестивала 'Мермер и звуци'.

Краћи викенд боравци у spa-хотелима углавном повезују лаки детокс са оним што би се на енглеском звало pampering, често се маркетују као прилика за женски bonding и продају се у пакету за две пријатељице које онда имају третмане једна поред друге.

Једнонедељни боравци обично имају и циљ губитка мало тежине и мало трајнијег ефекта, а један одличан пример озбиљнијег 'ресетовања' је оно што пружа нпр. клиника Viva-Mayr код Клагенфурта.

ЛИНК
vcucko vcucko 08:38 01.06.2016

Re: predlog

kukusigameni
vcucko

angie01


Znaš kako, ovde je čovek koji je izložio neki program provučen kroz toplog zeca, što je normalna dobrodošlica ovog mesta.


Što se mene tiče, nikakav zec, ni topao ni ladan. Cenim svačiji rad i trud. Samo sam po prirodi takav, ne volim nerealna očekivanja i volim da spuštam na zemlju, sebe i druge, to je jače od mene
U zemlji u kojoj se ne zna ni za kakav red, gde nema ni najrelativnije izvesnosti tipa "a šta ćemo sutra ujutru?" - ne može turizam da bude osnov preporoda i zamajac razvoja. Pokušati sve u svojoj moći na nekom mikro nivou, naravno.
I shvatimo da nemamo neke posebne komparativne prednosti za nekakav masovni priliv gostiju. To što imamo, već se koristi, haotično, ali sve je tako. Urediti banje, uvesti kompletnu ponudu - OK, sve je to neko već negde odradio, samo treba prepisati, ali... treba i to odraditi. Plus košta.
Ne znam da li se razumemo, ukratko mnogo više bih voleo da je predstavljena konkretna analiza sa planom za neku konkretnu destinaciju; recimo za grupu banja izdvojenu po nekom održivom teritorijalnom ili sadržajnom principu. Ovako u širinu je više politika, a izbori prođoše - i ovo nije zajedljivo i ne znam šta, naprotiv dobronamerno je.
kukusigameni kukusigameni 10:41 01.06.2016

Re: predlog

vcucko
Ne znam da li se razumemo, ukratko mnogo više bih voleo da je predstavljena konkretna analiza sa planom za neku konkretnu destinaciju; recimo za grupu banja izdvojenu po nekom održivom teritorijalnom ili sadržajnom principu.


To jeste način da se na najbrži i najbolji mogući način pokaže model po kome se može nešto unaprediti. Tako da sam saglasan u potpunosti.

vcucko
Ovako u širinu je više politika


Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.
zilikaka zilikaka 16:30 01.06.2016

Re: predlog

Ovako u širinu je više politika

Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.


Abre, Kuku, pa tebi bar ne priliče ovakvi odgovori, pa nek je partija kolko oće u pitanju.
kukusigameni kukusigameni 17:34 01.06.2016

Re: predlog

zilikaka
Ovako u širinu je više politika

Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.


Abre, Kuku, pa tebi bar ne priliče ovakvi odgovori, pa nek je partija kolko oće u pitanju.


Ne priliči mi istina? Ok. Ubij donosioca loše vesti.
predatortz predatortz 17:37 01.06.2016

Re: predlog

kukusigameni
zilikaka
Ovako u širinu je više politika

Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.


Abre, Kuku, pa tebi bar ne priliče ovakvi odgovori, pa nek je partija kolko oće u pitanju.


Ne priliči mi istina? Ok. Ubij donosioca loše vesti.


Polako, nemoj da se jediš...
Tek si ušao u politiku. Odučićeš se ti od istine.
kukusigameni kukusigameni 17:39 01.06.2016

Re: predlog

predatortz
kukusigameni
zilikaka
Ovako u širinu je više politika

Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.


Abre, Kuku, pa tebi bar ne priliče ovakvi odgovori, pa nek je partija kolko oće u pitanju.


Ne priliči mi istina? Ok. Ubij donosioca loše vesti.


Polako, nemoj da se jediš...
Tek si ušao u politiku. Odučićeš se ti od istine.


Pa istina je prijatelju. Jedio se ja ili ne.
predatortz predatortz 17:46 01.06.2016

Re: predlog

kukusigameni
predatortz
kukusigameni
zilikaka
Ovako u širinu je više politika

Na moju veliku žalost, u Srbiji politika diktira i ovu oblast.


Abre, Kuku, pa tebi bar ne priliče ovakvi odgovori, pa nek je partija kolko oće u pitanju.


Ne priliči mi istina? Ok. Ubij donosioca loše vesti.


Polako, nemoj da se jediš...
Tek si ušao u politiku. Odučićeš se ti od istine.


Pa istina je prijatelju. Jedio se ja ili ne.


Znam da jeste. Bez uplitanja politike, u Srbiji ni veću automehaničarsku radnju ne možeš da vodiš. Teram na zajebanciju, lakše mi tako.
kukusigameni kukusigameni 17:55 01.06.2016

Re: predlog

predatortz
Znam da jeste. Bez uplitanja politike, u Srbiji ni veću automehaničarsku radnju ne možeš da vodiš. Teram na zajebanciju, lakše mi tako.


Pa i jeste za smejanje.

Izeš turizam bez nasmejanih ljudi.

predatortz predatortz 17:59 01.06.2016

Re: predlog

kukusigameni
predatortz
Znam da jeste. Bez uplitanja politike, u Srbiji ni veću automehaničarsku radnju ne možeš da vodiš. Teram na zajebanciju, lakše mi tako.


Pa i jeste za smejanje.

Izeš turizam bez nasmejanih ljudi.



Ako se nastavi ovaj naš ubrzani progres, kao što Vođa najavljuje da hoće, biće nama ona Džonijeva:

sanjao sam sretna lica
dugo nisam takva gledao
znam za smijeh
zbog čega da se smijem
znam za ples
nikom se ne pleše
znam za noć
vidim
tu je oko mene
kao nesreća na putu
kao život
ili
smrt
nefa-63 nefa-63 12:47 06.06.2016

Re: predlog

kukusigameni

Evo, iako ja baš nisam nešto previše verziran u turizam kao većina blogera hteo bih da predložim da se turizam priključi ministarstvu kulture.

Dakle da bude Ministarstvo kulture i turizma.

Meni to deluje nekako bolje nego ovako kako je sada.


Zanimljiva ideja.
nefa-63 nefa-63 12:51 06.06.2016

Re: predlog

u celom svetu je banjski turizam hit

Slažem se u potpunosti. Primeri Austrije, Mađarske i posebno Slovenije, koja ima i nešto morske obale, najbolje govore o tome.
nefa-63 nefa-63 12:58 06.06.2016

Re: predlog

Zato mislim da je svaki predlog, pa i ovaj koji je ovde prezentovan, bolji nego nikakav predlog.

Ko ima bolji predlog, neka izađe na svetlost dana.
Usudili smo se da 11 godina posle skupo plaćene Strategije razvoja turizma RS, (koja je u većini tačaka bila- promašena tema, kako bi rekla nastavnica srpskog u osnovnoj školi posle neocenjenog pismenog zadatka) , iznesemo predlog kako bismo mi to uradili. Što je najzanimljivije, verujemo da je ovo izvodljivo.
nefa-63 nefa-63 13:00 06.06.2016

Re: predlog

vcucko
kukusigameni
vcucko

angie01


Znaš kako, ovde je čovek koji je izložio neki program provučen kroz toplog zeca, što je normalna dobrodošlica ovog mesta.


Što se mene tiče, nikakav zec, ni topao ni ladan. Cenim svačiji rad i trud. Samo sam po prirodi takav, ne volim nerealna očekivanja i volim da spuštam na zemlju, sebe i druge, to je jače od mene
U zemlji u kojoj se ne zna ni za kakav red, gde nema ni najrelativnije izvesnosti tipa "a šta ćemo sutra ujutru?" - ne može turizam da bude osnov preporoda i zamajac razvoja. Pokušati sve u svojoj moći na nekom mikro nivou, naravno.
I shvatimo da nemamo neke posebne komparativne prednosti za nekakav masovni priliv gostiju. To što imamo, već se koristi, haotično, ali sve je tako. Urediti banje, uvesti kompletnu ponudu - OK, sve je to neko već negde odradio, samo treba prepisati, ali... treba i to odraditi. Plus košta.
Ne znam da li se razumemo, ukratko mnogo više bih voleo da je predstavljena konkretna analiza sa planom za neku konkretnu destinaciju; recimo za grupu banja izdvojenu po nekom održivom teritorijalnom ili sadržajnom principu. Ovako u širinu je više politika, a izbori prođoše - i ovo nije zajedljivo i ne znam šta, naprotiv dobronamerno je.

Zanimljiv predlog. Hvala!
nefa-63 nefa-63 13:02 06.06.2016

Re: predlog

kukusigameni
predatortz
Znam da jeste. Bez uplitanja politike, u Srbiji ni veću automehaničarsku radnju ne možeš da vodiš. Teram na zajebanciju, lakše mi tako.


Pa i jeste za smejanje.

Izeš turizam bez nasmejanih ljudi.


krkar krkar 06:24 01.06.2016

Re: ***

ivana23
OVO JE PLAN Siniše Malog kako da sledeće godine privuče 6 MILIONA KINESKIH TURISTA u Srbiju!


To je 16438 dolazaka dnevno ili 25 sletanja Airbusa 380 dnevno, 1 na sat!

Kakva država, kakve budale!!!!!
st.jepan st.jepan 10:00 01.06.2016

Re: ***

krkar
ivana23
OVO JE PLAN Siniše Malog kako da sledeće godine privuče 6 MILIONA KINESKIH TURISTA u Srbiju!

To je 16438 dolazaka dnevno ili 25 sletanja Airbusa 380 dnevno, 1 na sat!
Kakva država, kakve budale!!!!!

Kakva krkarovština!
Čovek se malo našalio:
"600 miliona Kineze svake godine poseti inostranstvo - kada bismo uspeli da privučemo samo 1 odsto, to znači dolazak 6 miliona turista ovde i mi ćemo biti sasvim zadovoljni - našalio se Mali."
krkar krkar 10:21 01.06.2016

Re: ***

našalio se Mali."


Aaa, šala!

rinocerosa rinocerosa 23:53 31.05.2016

Држи воду

Evo jedne od banja.

Nikoličevska banja nalazi se na nadmorskoj visini od 114 do 210m. Na lokalitetu koji se nalazi na periferiji sela postoji osam termalnih izvora temperature od 19-28 stepeni i izdašnošću od dvadesetak litara u sekundi.
Nalazi se na putu Bor Zajecar.

Prosle godine sam otisla da je posetim, i nisam mogla da poverujem
da neko TO naziva banjom.

Posto ne znam kako se slika ubacuje, ostavljam link pa se uverite sami.

https://i.ytimg.com/vi/WqUT6ZJOK5g/hqdefault.jpg
krkar krkar 06:13 01.06.2016

Re: Држи воду

Evo jedne od banja.


Nije banja ono što ima termalni izvor.

Banje je ono što ima dobar hotel koji izgleda prijatno, sa dobrom atmosferom, u kojem dobro obučeni zaposleni titraju oko gosta koji ih plaća i obraćaju mu se na njegovom jeziku, gde ga ne drndaju lokalne kabadahije u kafani, gde se u hotelu ne održavaju lokalne svadbe, gde bazen i sauna rade do ponoći, gde imaš nepušašku salu u restoranu...
kukusigameni kukusigameni 06:25 01.06.2016

Re: Држи воду

Ovo je projekat koji se stalno koči.
Rasteruju se investitori, sve je sporo i teško da se izvede.
Ko o čemu, ja o Paliluli.

Spa centar Ovča---LINK
zilikaka zilikaka 08:46 01.06.2016

Malji Djokica

Oko banja. Ne znam nista al imam misljenje.
Ono što mi trenutno imamo je ili zdravstvena ustanova iz vremena soc-realizma i gde se dolazi po uputu,a možeš i da platiš ali si u istim uslovima.
Tamo imaju osoblje koje već kako koje, hoće i zna il pak ne. I nema načina da ih pokreneš ako neće.
Uslovi smeštajaoprema, ponuda su uglavnom na nivou najnužnijeg.
Dakle, da ne udje o ne mora.
Daleko od turizma.

Ono sto znam da se privatno otvara su uglavnom objekti nameljeni bancenju i bahanalijama raznih vrsta,gde je najvaznije da ozvucenje pravi dovoljno decibela.
Valjda je to prilagodjeno klijenteli koja se ocekuje.
krkar krkar 09:07 01.06.2016

Re: Malji Djokica

Valjda je to prilagodjeno klijenteli koja se ocekuje.


Videćeš efekte Ryanaira u Niš: pivo, pljeskavice, kurve, decibeli, jeftin krevet.

I hitna pomoć za baksuze ali ona je iovako xhabe.
angie01 angie01 09:22 01.06.2016

Re: Malji Djokica

Ono što mi trenutno imamo


oni vasi Melenci su cisto blago- al zapusteno,....ono blato sto izvlace iz slanog jezera pored banjskog kompleksa- :),....je zivo cudo od lekovitosti koje je priroda dala na poklon, a niko da se adekvatno postavi i napravi u tom okruzenju raj,...to bi bila velika steta da mazne neki stranac.....ima uslova za pticarenje, ribolov, organik fud,....pa majkumu, ovi zapadnjaci sto lupom traze samo jedan deo od ponude, sigurno bi rado dolazili na ovakav paket, samo da sve skocka i prilagodi traznji ostalih uslova.
zilikaka zilikaka 16:41 01.06.2016

Re: Malji Djokica

oni vasi Melenci su cisto blago- al zapusteno,....ono blato sto izvlace iz slanog jezera pored banjskog kompleksa- :),....je zivo cudo od lekovitosti koje je priroda dala na poklon, a niko da se adekvatno postavi i napravi u tom okruzenju raj,...to bi bila velika steta da mazne neki stranac.....i


Ma dajbože da neko mazne, al neće niko.
Upravo tu banju sam imala na umu kad sam pisala.

Smeštaj relativno loš, hrana nikakva, tretmani se sprovode tako da većinu vremena provedeš čekajući na red.
Kad dobiješ preko socijanog teško da bolje možeš da očekuješ, ali da im neko dođe na iste takve uslove i plati zato što hoće, a baš ne mora...teško.

Verovatno ne postoji potražnja za podizanjem nivoa ponude jer se tim blatom uglavnom leče ljudi posle moždanih udara, saobraćajki...a to nije klijentela koja posećuje spa centre da bi se resetovala.

octopus octopus 17:38 01.06.2016

Re: Држи воду

krkar
Evo jedne od banja.


Nije banja ono što ima termalni izvor.

Banje je ono što ima dobar hotel koji izgleda prijatno, sa dobrom atmosferom, u kojem dobro obučeni zaposleni titraju oko gosta koji ih plaća i obraćaju mu se na njegovom jeziku, gde ga ne drndaju lokalne kabadahije u kafani, gde se u hotelu ne održavaju lokalne svadbe, gde bazen i sauna rade do ponoći, gde imaš nepušašku salu u restoranu...


Ne može biti jednostavnije i jasnije ovako izrečeno, a to drndanje od strane lokalnih kabadahija je bilo često od strane Banjaroša ( stanovnika Banje Koviljače). Osetili smo to i mi Lozničani povremeno.

Doduše proredilo se ni Banjaroši nisu što su nekada bili.
angie01 angie01 17:40 01.06.2016

Re: Malji Djokica

.a to nije klijentela koja posećuje spa centre da bi se resetovala.


to blato je dobro za revitalizaciju celokupnog lokomotronog sistema,...a i za kozu,( taj deo za pakovanje blatom je renoviran, kao i neki apartmani)...koliko sam videla, imaju i neki stidljivi deo za relaks masazu i sl,...tu da se uleti sa lovom i da se postavi neki dobra menadzment koji zna kako da napravi programe i dobra reklama, pa sine- nije daleko od velikih centara,vikend za restovanje, dusi dalo- al onu hranu kao iz sivog doma da su dopremili ili iz zemunske bolnice- odelenja za trudnice:( moraju da dovedu na neki normalan nivo....postavis posle stvari na sledeci nivo- za strane turiste, gde ceo paket mora da je kurentan na trzistu gde se oni pojavljuju.

meni tu radi drugarica, pa sam shvatila da je problem sto nemaju lovu, male su plate, a posto je centar drzavno vlasnistvo, sve inovacije zavise od volje, je l te, vlastodrzaca.
zilikaka zilikaka 19:48 01.06.2016

Re: Malji Djokica

koliko sam videla, imaju i neki stidljivi deo za relaks masazu i sl,...tu da se uleti sa lovom i da se postavi neki dobra menadzment koji zna kako da napravi programe i dobra reklama, pa sine- nije daleko od velikih centara,vikend za restovanje, dusi dalo- al onu hranu kao iz sivog doma da su dopremili ili iz zemunske bolnice- odelenja za trudnice

Patotikaem!
Kao u nekadašnjim bolnicama.
To što ima nekoliko sređenih apartmana ne menja stvar za sve ostalo.
A da ima perspektive, bar bi tamo lako bilo otkupiti one ciganske kuće oko bare za male pare i napraviti nešto.
To od države ne možeš da očekuješ.
Privatniku se pa više isplati da napravi salu za svadbe i sarane i dve tri sobe za švaleranje nego da ulaže u spa centar.
Mnogo manje ulaganje i brži povrat novca.
Ovako, em ima da zida objekte, pa bazene i saune, pa sale za razne terapije (baška smeštaj i oshrana).
Onda mora da zaposli nekoliko ekipa stručnih ljudi, lekara i tehničara koji će obavljati tretmane, a njih baš ne može da plati 20 hiljada i drži neprijavljene, kao što može s kelnerima i sobaricama.

E, onda se postavlja pitanje, kad dođeš u Melence, (inače, kaže se Umelence), šta još možeš tamo da radiš.
Pretpostavlja se da te na bacaju na leđa susedni svinjci i kokošinjci, nego bi bar voleo i neku trim stazu, teniski teren, koji otvorem bazen leti.
To kolko da znaš za šta si platio.

...daleko je to od perspektivnog, ma kako samo blato bilo lekovito.

Nego, ne znam da li ste skoro bili u Kanjiži?.
JA nekad prođem, i vidim da ono počinje da liči.
Isto ko Rusanda, banja za slične probleme ali razlika ko dupe i oko, da prostite.
angie01 angie01 20:06 01.06.2016

Re: Malji Djokica

sto ko Rusanda, banja za slične probleme ali razlika ko dupe i oko, da prostite.


pa to ti sve vreme pricam,...a cene u Kanjizi duple, troduple, nikada nema mesta.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:29 01.06.2016

Крстарења по Дунаву

Изгледа да свака подунавска земља, са изузетком некада Југославије, а сада Србије, има своју туристичку флоту за крстарења од Беча до Будимпеште или од Беча све до Црног мора. Они којима зафале бродови изнајмљују руске, а Србија од целог тог огромног саобраћаја на Дунаву, има корист само тако што прода најам аутобуса и водича на неколико сати и евентуално неку вечеру.

Србија не само да нема флоту која би запослила стотине људи, већ, колико ја знам, нема ни путничка пристаништа/граничне прелазе осим у Београду и Новом Саду, па нико од можда сто хиљада људи који годишње прокрстаре поред Лепенског вира, није имао прилику да види једно од најстаријих европских археолошких налазишта које тавори у очекивању посетилаца из Београда.

Јасно је да Срби не могу да се такмиче са Карневалом, али зашто не би могли са румунским власницима Стеле Дунарее или бугарским власницима брода Русе?
krkar krkar 09:41 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

па нико од можда сто хиљада људи који годишње прокрстаре поред Лепенског вира, није имао прилику да види једно од најстаријих европских археолошких налазишта које тавори у очекивању посетилаца из Београда.


Država je prošle godine dala 1200000€ za kupovinu 5 pristana (Sr. Karlovci, Smederevo, Kostolac, Golubac, Lepenski vir) ali ni jedan još nije kupljen (i pare su prebačene na druge budžetske pozicije jer je istekao rok i propale bi da nisu prebačene) jer ni jedna od opština nije htela da kupi ploveće pristane ako se ne ugradi u njih. Jedna od opština je pokušala da kupi od rahmetli JRB stari šlep pa njega prilagodi ali su kruzeri rekli da korišćenje takve skalamerije ne dolazi u obzir.

Slika Srbistana.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 15:12 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Ovo poredjenje Slo banje pre Hrista i nase sindikalne banje koje je napisala Princeza Etruska mi deluje realno, mada nikad nisam bila u banjama. Pretpostavljam da se u Slo odavno ulagalo u tom pravcu.

Meni je uvek zao sto nam je zemlja cesto prljava po coskovima.Znakovi pored puta.Necu da nabrajam djubre da kvarim svoje misli danas.

Dunav.Postojao hidrogliser za koji svi znate, sedamdesetih, osamdesetih, i vozio do Djerdapa.Nestade(ima negde sta je tacno bilo sa njim).Sada postoje izlwtnicki brodovi, bila citava jedna familija skoro, ali vracanje busom(!!!). Ne bih otisla nikad, iako je divno, bajno, rucak, istoricar drzi predavanje...

Verujem da x nas ima ideja oko turizma, od suvenira do obilazaka.( ja prva ). To malo lici na ono da svako u Srbiji odmah sastavi fudbalsku reprezentaciju(ja ne) i ima izrazene i cvrste stavove o jos par stvari bar, misleci da zna bolje.
Ne razumem samo zasto bi bilo koju ideju bilo ko ngde rekao ako za to nije placen.Za cije babe zdravlje, dok u TOS sedi neko drugi...
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:56 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

jednarecfonmoi
.

Dunav.Postojao hidrogliser za koji svi znate, sedamdesetih, osamdesetih, i vozio do Djerdapa.



Bila je cela flota tih hidroglisera, zvai su se "Bela flota" Poslednji su plovili 1986. godine:

Meteor 4 komada i to: Svetozarevo, Priština, Zaječar i Beograd koji nije vozio zadnjih godina.

Vashod 2 komada: Titograd i čini mi se Zagreb koji nije vozio( bio na suvom doku kod Kalemegdana kao i Beograd)

Raketa 1 komad: Smederevo( sada Sveti Nikola). Neku godinu kasnije ju je kupio Jugoturs i vozila je istu relaciju ali kratko je to trajalo.
Zarja 2 komada, imena da me ubiješ ne mogu da se setim.

Svi su rasprodati/rashodovani
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 16:17 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

uros_vozdovac
jednarecfonmoi
.

Dunav.Postojao hidrogliser za koji svi znate, sedamdesetih, osamdesetih, i vozio do Djerdapa.



Bila je cela flota tih hidroglisera, zvai su se "Bela flota" Poslednji su plovili 1986. godine:

Meteor 4 komada i to: Svetozarevo, Priština, Zaječar i Beograd koji nije vozio zadnjih godina.

Vashod 2 komada: Titograd i čini mi se Zagreb koji nije vozio( bio na suvom doku kod Kalemegdana kao i Beograd)

Raketa 1 komad: Smederevo( sada Sveti Nikola). Neku godinu kasnije ju je kupio Jugoturs i vozila je istu relaciju ali kratko je to trajalo.
Zarja 2 komada, imena da me ubiješ ne mogu da se setim.

Svi su rasprodati/rashodovani


Mnogo hvala za info Urose

Jako mi je zao da se nisam vozila, cak nikog ne znam da jeste .Da nisi ti mozda?
Plasim se da je mozda ugodjaj slican katamaranu Brac-Split gde maltene nemas osecaj mora zbog brzine i toga sto si unutra.
Ali sve je bolje nego povratak busom. Valjda je jedino tako sad i moguce, ali ne hvala. Brod -divno, bus- nocna mora.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:56 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Да будем јасна, ја наравно волим што најшири слојеви имају приступ лечењу у бањама и против сам приватизације онога што је заједничко добро које треба да служи свима, а то су извори воде, лековито блато и јавни простори/бањски паркови. Тако је било у антици и нема разлога да тако не буде данас.

Бање су места где могу и треба да коегзистирају луксузни хотели и јефтини пансиони, као рецимо у Баден Бадену, или уосталом у сваком одмаралишту, и где нико никога не угрожава, понајмање силеџијском буком.
st.jepan st.jepan 16:58 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Jako mi je zao da se nisam vozila,

A meni neobično drago što sam se vozio. O, mnogo puta! Celo jedno davno leto družio se s Lepencima i boljotinskim Vlasima, pa svakog vikenda glisiraj vamo - glisiraj namo. Šibalo to, šibalo, pa ipak, trajalo skoro 4 sata. Da ne bi odličnog bara i čarobnih stjuardesa, ne bi mi padalo na pamet.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:13 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

jednarecfonmoi
uros_vozdovac
jednarecfonmoi
.

Dunav.Postojao hidrogliser za koji svi znate, sedamdesetih, osamdesetih, i vozio do Djerdapa.



Bila je cela flota tih hidroglisera, zvai su se "Bela flota" Poslednji su plovili 1986. godine:

Meteor 4 komada i to: Svetozarevo, Priština, Zaječar i Beograd koji nije vozio zadnjih godina.

Vashod 2 komada: Titograd i čini mi se Zagreb koji nije vozio( bio na suvom doku kod Kalemegdana kao i Beograd)

Raketa 1 komad: Smederevo( sada Sveti Nikola). Neku godinu kasnije ju je kupio Jugoturs i vozila je istu relaciju ali kratko je to trajalo.
Zarja 2 komada, imena da me ubiješ ne mogu da se setim.

Svi su rasprodati/rashodovani


Mnogo hvala za info Urose

Jako mi je zao da se nisam vozila, cak nikog ne znam da jeste .Da nisi ti mozda?
Plasim se da je mozda ugodjaj slican katamaranu Brac-Split gde maltene nemas osecaj mora zbog brzine i toga sto si unutra.
Ali sve je bolje nego povratak busom. Valjda je jedino tako sad i moguce, ali ne hvala. Brod -divno, bus- nocna mora.

Jao jesam dva puta, oba puta su bili doživljaji :) Jednom sam zakačio "Smederovo" uživancija :)

Objašnjenje je bilo da su - nerentabilni, skupo održavanje a troše mnogo goriva.

Zanimljivo dan danas jedna Raketa drži liniju Split - Brač, ali ja idem na Šoltu pa im zavidim... Meni obično zapadne "Vladimir Nazor"
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:16 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Jako mi je zao da se nisam vozila, cak nikog ne znam da jeste .Da nisi ti mozda?

Ја сам се возила мислим два пута, први пут као девојчица. Имали смо госте из Француске, тип је био инжињер и баш хтео са види брану.
Полазак је био у цик зоре, у 6 или 7, онда смо обилазили нека постројења на Ђердапу, што мене тада није уопште занимало, и провели смо неколико сати у Кладову где се баш потрефио пијачни дан.
Сама вожња није била много занимљива јер си у затвореном простору, али се види Смедерево, Голубац, Трајанова табла итд.
Други пут када смо се враћали за Београд ударило неко невреме, ништа се није видело од кише и нека сломљена грана се упетљала у елису на глисеру па смо мало плутали са угашеним мотором на тој киши.
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:25 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Кад помену Брач, чини ми се са је Хвар "одувек" имао глисерску везу са Сплитом.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 19:03 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

st.jepan
Jako mi je zao da se nisam vozila,

A meni neobično drago što sam se vozio. O, mnogo puta! Celo jedno davno leto družio se s Lepencima i boljotinskim Vlasima: svakog vikenda glis vamo - glis namo. Šibalo to, šibalo, pa ipak, trajalo skoro 4 sata. Da ne bi odličnog bara i čarobnih stjuardesa, ne bi mi padalo na pamet.


Blagish tebi xD

Znam od negde za duzinu puta.

Steta da vise ne voze. Uf, ja odmah smisljam da li ima negde da ae izadje malo napolje dok juri vodom, mada kapiram da je to vrlo nebezbedno.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 19:05 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

principessa_etrusca
Кад помену Брач, чини ми се са је Хвар "одувек" имао глисерску везу са Сплитом.


Moguce, bila sam na Hvaru vise puta ali se ne secam kako smo se prevozili.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 19:08 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

uros_vozdovac
jednarecfonmoi
uros_vozdovac
jednarecfonmoi
.

Dunav.Postojao hidrogliser za koji svi znate, sedamdesetih, osamdesetih, i vozio do Djerdapa.



Bila je cela flota tih hidroglisera, zvai su se "Bela flota" Poslednji su plovili 1986. godine:

Meteor 4 komada i to: Svetozarevo, Priština, Zaječar i Beograd koji nije vozio zadnjih godina.

Vashod 2 komada: Titograd i čini mi se Zagreb koji nije vozio( bio na suvom doku kod Kalemegdana kao i Beograd)

Raketa 1 komad: Smederevo( sada Sveti Nikola). Neku godinu kasnije ju je kupio Jugoturs i vozila je istu relaciju ali kratko je to trajalo.
Zarja 2 komada, imena da me ubiješ ne mogu da se setim.

Svi su rasprodati/rashodovani


Mnogo hvala za info Urose

Jako mi je zao da se nisam vozila, cak nikog ne znam da jeste .Da nisi ti mozda?
Plasim se da je mozda ugodjaj slican katamaranu Brac-Split gde maltene nemas osecaj mora zbog brzine i toga sto si unutra.
Ali sve je bolje nego povratak busom. Valjda je jedino tako sad i moguce, ali ne hvala. Brod -divno, bus- nocna mora.

Jao jesam dva puta, oba puta su bili doživljaji :) Jednom sam zakačio "Smederovo" uživancija :)

Objašnjenje je bilo da su - nerentabilni, skupo održavanje a troše mnogo goriva.

Zanimljivo dan danas jedna Raketa drži liniju Split - Brač, ali ja idem na Šoltu pa im zavidim... Meni obično zapadne "Vladimir Nazor"



To sam i ja cula da su nerentabilni bili.
Ej a za Brac, pa znam samo Jadrolinijju, sto je kul, ogroman brod gde se moze napolje i fino polagacke plovi preko talasa na Bracu.Drugo je katamaran koji ide jednom ili dva put dnevno ali on je hermeticki zatvoren.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:52 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

jednarecfonmoi
principessa_etrusca
Кад помену Брач, чини ми се са је Хвар "одувек" имао глисерску везу са Сплитом.


Moguce, bila sam na Hvaru vise puta ali se ne secam kako smo se prevozili.

Нема ту много варијанти. Једна је трајект од Дрвеника до Сућурја, друга брод или глисер од Сплита до Хвара. Тај катамаран који иде до Бола, наставља за Јелсу, а има и трајект из Сплита за Стариград.
krkar krkar 22:30 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Кад помену Брач, чини ми се са је Хвар "одувек" имао глисерску везу са Сплитом.



Hidrogliseri (tačnije hidrokrilci) u Hrvatskoj ne voze već skoro 10 godina.

Redovne linije ne voze od 1972. Ne verujem da se iko na ovom blogu toga uopšte i seća.

Sve do početka ovog veka hidrogliseri su vozili izletničke ture i transfere ali ne redovne linije. Imali su ih u floti

Atlas (najviše)
Kvarner Express
Kompas
Turistkomerc Zadar

Osim njih nekad davno ih je imao i Aerodrom Split i na kratko i Dalmacijaturist.

Potpuno su komercijalno neisplativi jer u originalnoj verziji Meteori i Komete imaju ruske motore Zvezda od 1400 KS koji troše kao ludi. Atlas, a kasnije i Kvarner Ekspres, zamenili su ih otprilike 1980-83. italijanskim motorima Isota Fraschini koji su trošili skoro 40% goriva manje pa su i oni bili na granici isplativosti.

Poslednji je izrezan pre nekoliko godina (čini mi se 2010.) na molu riječke luke Kvarner Ekspresova Magnolija klase Kolhida.

Za Hvar, Brač, Vis itd voze brzobrodske linije koje danas sve koriste katamarane kalkulacijske putne brzine 24 čvora.

Jadrolinija je firma a ne brod ni vrsta broda. Ima klasične brodove, trajekte i brze brodove (katamarane).
krkar krkar 22:34 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Zanimljivo dan danas jedna Raketa drži liniju Split - Brač, ali ja idem na Šoltu pa im zavidim... Meni obično zapadne "Vladimir Nazor"


Raketa nije nikad vozila ni jednu liniju na Jadranu.

A cenim da na Braču nisi bio jedno 10-12 godina najmanje jer Nazor ne vozi za Brač otkako je kupljen Valun. Nakon povlačenja sa linija za Supetar i Starigrad Nazor je vozio Ploče-Trpanj a sada je na liniji Zadar-Bribinj (Dugi otok)
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:12 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Hidrogliseri (tačnije hidrokrilci) u Hrvatskoj ne voze već skoro 10 godina.

Redovne linije ne voze od 1972. Ne verujem da se iko na ovom blogu toga uopšte i seća.

Ја се сећам глисера у хварској луци и мада никад нисам ишла њима, мислила сам да је то била редовна линија. У задњих десетак година сам ишла само преко Дрвеника.
vcucko vcucko 23:29 01.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

krkar

Hidrogliseri (tačnije hidrokrilci) u Hrvatskoj ne voze već skoro 10 godina.

Redovne linije ne voze od 1972. Ne verujem da se iko na ovom blogu toga uopšte i seća.

Sve do početka ovog veka hidrogliseri su vozili izletničke ture i transfere ali ne redovne linije. Imali su ih u floti

Atlas (najviše)
Kvarner Express
Kompas
Turistkomerc Zadar


Kad sam bio baš mali hidrogliseri su redovno kretali iz riječke luke. To se otprilike poklapa sa ovim što si napisao (do '72.). Gde su išli, nemam pojma. Nešto mi se motaju Lošinj i Mleci, ali verujem (više nagađam) da su išli i dalje prema ST/DU. Posle su ovu uzduž-jadransku liniju u potpunosti preuzeli feriboti "Liburnija" i "Ilirija", leti produženo do Krfa/Igumenice. Uveče Rijeka - Zadar - Split - Korčula - popodne Dubrovnik pa Helada.
Hidrogliseri su vozili i posle, ali verovatno u nekakvim čarterima, po potrebi.
krkar krkar 00:15 02.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Kad sam bio baš mali hidrogliseri su redovno kretali iz riječke luke. To se otprilike poklapa sa ovim što si napisao (do '72.). Gde su išli, nemam pojma. Nešto mi se motaju Lošinj i Mleci, ali verujem (više nagađam) da su išli i dalje prema ST/DU. Posle su ovu uzduž-jadransku liniju u potpunosti preuzeli feriboti "Liburnija" i "Ilirija", leti produženo do Krfa/Igumenice. Uveče Rijeka - Zadar - Split - Korčula - popodne Dubrovnik pa Helada.
Hidrogliseri su vozili i posle, ali verovatno u nekakvim čarterima, po potrebi.


Jedini hidrogliser koji je ikada vozio redovne linije bio je Jadrolinijin Vihor koji je vozio Rijeka-Cres-Mali Lošinj-Pula. Ali pogrešio sam godine: vozio je 1961-67. Pa ako se njega sećaš svaka čast!



Bio je jedan sličan njemu i iz istog brodogradilišta (Rodriquez) ali malo manji, imali su ga Slovenci (Slavnik Koper) i to relativno kratko, 2-3 godine, ali nije vozio redovne linije nego samo izlete za Veneciju iz Kopra i Rovinja.

A svi ostali su bili ruski i nisu vozili redovne linije nego samo izlete i turističke transfere.





Liburnija je dužobalnu liniju Venezia-Rijeka-Rab-Zadar-Split-Hvar-Korčula-Dubrovnik-Krf-Igumenica vozila 1965-2014. (izrezana je 2015.) Venecija je ukinuta otprilike 1976. a Grčka negde 1986-87.
Liburniji se na toj liniji 1971. posle prodaje Jugoslavije u Francusku pridružila Ilirija a 1976, nakon što je prodat i poslednji klasični brod koji je vozio dužobalnu liniju, Jadran, i trajekt Slavija.
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:53 02.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Posle su ovu uzduž-jadransku liniju u potpunosti preuzeli feriboti "Liburnija" i "Ilirija", leti produženo do Krfa/Igumenice. Uveče Rijeka - Zadar - Split - Korčula - popodne Dubrovnik pa Helada.

Сећам се тога, требало је скоро 20 сати од Дубровника до Игуменице, пристајало се и у Бару, а у крфској луци било задржавање од 2-3 сата!
uros_vozdovac uros_vozdovac 02:09 02.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

krkar
Zanimljivo dan danas jedna Raketa drži liniju Split - Brač, ali ja idem na Šoltu pa im zavidim... Meni obično zapadne "Vladimir Nazor"


Raketa nije nikad vozila ni jednu liniju na Jadranu.

A cenim da na Braču nisi bio jedno 10-12 godina najmanje jer Nazor ne vozi za Brač otkako je kupljen Valun. Nakon povlačenja sa linija za Supetar i Starigrad Nazor je vozio Ploče-Trpanj a sada je na liniji Zadar-Bribinj (Dugi otok)

Da ne veruješ jedno 20 godina nisam bio na Braču, meni Šolta zapadne
vcucko vcucko 07:22 02.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

krkar

Jedini hidrogliser koji je ikada vozio redovne linije bio je Jadrolinijin Vihor koji je vozio Rijeka-Cres-Mali Lošinj-Pula. Ali pogrešio sam godine: vozio je 1961-67. Pa ako se njega sećaš svaka čast!

Bem li ga, sećam se da sam ih viđao na redovnoj bazi, kako sam i napisao. Gde su išli i po kom osnovu, malo je mnogo za dete od 7-8 godina da zna. Znam da su stariji pominjali Lošinj i Veneciju.

Zanimljivost oko Liburnije i Ilirije: negde pred kraj 1991. po sporazumu JNA (gen. Čad) - HR vlasti ovi brodovi su evakuisali vojsku i narod koji je išao sa vojskom prema Crnoj Gori. Kasnije sam ovde sretao neke koji su pretrčali ničiju ulicu prema trsatskoj kasarni pa u konvoju preko toplog zeca na rivi do broda. Doduše, nešto malo manje toplog nego negde drugo (otprilike stisnute pesnice, pljuvanje i psovke sa obe strane), taman za koliko se RI razlikovala od recimo Zadra. Tako da su ovi brodovi, može da se kaže, učestvovali ne baš u borbenim dejstvima, ali u ratu svakako.
nefa-63 nefa-63 13:12 06.06.2016

Re: Крстарења по Дунаву

Ne razumem samo zasto bi bilo koju ideju bilo ko ngde rekao ako za to nije placen.Za cije babe zdravlje, dok u TOS sedi neko drugi...

Verujem da ćemo delove ovog Programa uskoro gledati i slušati od strane predstavnika stranaka na vlasti i ne vidim u tome nikakav problem. Bolje je moždane vijuge trenirati tako što ćemo nešto predložiti, nego tako što ćemo nešto kritikovati. Ako ovaj rad donese bilo šta dobro, to će nam biti dovoljna nagrada.
kukusigameni kukusigameni 18:28 01.06.2016

turista bez kofera

Evo jedan interesentan primer iz
ODLUKE O JAVNOM LINIJSKOM PREVOZU PUTNIKA NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA:

Član 38. stav 1 : "Putnik može u vozilo uneti ručni prtljag, dečja kolica, invalidska kolica, lovačku ili sportsku opremu (pušku u futroli bez naboja, skije, pribor za ribolov i slično) i drugi prtljag koji svojim dimenzijama i svojstvima ne ugrožava sigurnost putnika."





uros_vozdovac uros_vozdovac 18:36 01.06.2016

Re: turista bez kofera

kukusigameni
Evo jedan interesentan primer iz
ODLUKE O JAVNOM LINIJSKOM PREVOZU PUTNIKA NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA:

Član 38. stav 1 : "Putnik može u vozilo uneti ručni prtljag, dečja kolica, invalidska kolica, lovačku ili sportsku opremu (pušku u futroli bez naboja, skije, pribor za ribolov i slično) i drugi prtljag koji svojim dimenzijama i svojstvima ne ugrožava sigurnost putnika."



elem nije preterana regulacija :)
kukusigameni kukusigameni 15:32 02.06.2016

a šta kažete na ovo?


"Beočinska fabrika cementa Lafarž prodala je parcelu na kojoj se nalazi jedno od najlepših fruškogorskih jezera, Bešenovačko jezero, poznatije kao jezero Beli kamen."

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/136936/Jos-jedno-fruskogorsko-jezero-otislo-privatniku.html---LINK
nsarski nsarski 17:05 02.06.2016

Re: a šta kažete na ovo?

kukusigameni

"Beočinska fabrika cementa Lafarž prodala je parcelu na kojoj se nalazi jedno od najlepših fruškogorskih jezera, Bešenovačko jezero, poznatije kao jezero Beli kamen."

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/136936/Jos-jedno-fruskogorsko-jezero-otislo-privatniku.html---LINK

To pitanje je davno postalo Cementirano pitanje. Raspitaj se jos ko je bio direktni posrednik pregovora za prodaju Beocinske cementare, tadasnji Vlahovicev podredjeni.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana