Istorija| Planeta| Putovanja| Tehnologija

Navigare necesse est, vivere non est necesse

a_jovicic RSS / 04.06.2016. u 17:48

... ili što bi stari Latini rekli "Ploviti se mora, živeti (baš i) ne"

 bh12.png

Skoro tri četvrtine površine planete na kojoj živimo je prekriveno vodom. Zato nije ni čudno što je ljudsko biće od davnina koristilo mora i okeane za transport dobara sa udaljenih tačaka poznatog im sveta. Jedna od prednosti pomorskog transporta je što nije bilo potrebno graditi puteve i pruge, probijati nepristupačne planinske vence pa čak ni obezbedjivati energiju za pokretanje prevoznog sredstva (dugo se za to koristila snaga vetra) a količina robe, koju je na ovaj način moguće transportovati, u poredjenju sa ostalim vidovima transporta, čini pomorski transport najjeftinijim.

Medjutim, za razliku od putovanja kopnom, gde najveća greška koju možete načiniti jeste da skrenete pogrešno na nekoj raskrsnici i da time produžite vreme provedeno u putu (što naravno takodje može da bude nezgodno ako ostanete bez goriva), putovanje morem u pogrešnom smeru može lako da dovede do nesreća koje mogu imati mnogo šire posledice po okolinu (npr. izlivanje nafte iz nasukanih tankera ili prekid podmorskih komunikacionih kablova koji povezuju kontinente)

Iz tog razloga se pomorskoj navigaciji posvećuje mnogo veća pažnja nego kopnenoj a ovaj tekst će pokušati da pruži samo maleni uvid u izazove koje navigacija morima i okeanima nosi.

1. Dozvoljeno je sve što nije zabranjeno

Pomorski "putevi" su generalno dvosmerni ... bolje reći višesmerni. Osim u relativno malom broju situacija (npr. prilaz lukama ili prolaz kroz tesnace) vaše plovilo može da se kreće bilo kojom rutom i bilo kojom dinamikom. Pa kako ta sloboda ne dovede do "haosa" na pomorskim "putevima"? Naravno da postoje pravila pa tako neka plovila imaju prednost u odnosu na ostala (npr. plovila pokretana snagom vetra nemaju agilnost upravljanja kao i ona na motorni pogon ... a sa druge strane kontejnerski brod krcat teretom ne može da napravi manevar istom brzinom kao i neko plovilo manje nosivosti). Znači kao što kod kopnenog transporta postoje saobraćajna pravila tako i kod pomorskog postoje pravila za izbegavanje sudara.

Medjutim, to ne znači da je kretanje po moru, zaustavljanje i sidrenje ostavljeno potpuno na volju "kapetanu" ladje čak i tamo gde nema nikoga u blizini. More ima jednu vrlo nezgodnu osobinu ... sakriva prepreke (odnosno delove dna koji su na manjoj dubini nego što je gaz vašeg plovila) i dovodi u opasnost posadu i putnike da na takve prepreke nalete, pa plovilo ostane "na suvom" (nasuče se) ili još gore, nastavi da plovi ali dodje do prodora vode i posle nekog vremena potone.

Takodje ni sidrenje nije potpuno bezopasno ... sidrenje na pogrešnom mestu može da dovede do prekida podvodnih cevovoda (bilo pitke vode, kanalizacije ili naftovoda) ili podmorskih kablova (za napajanje energijom ili prenos podataka). Ribarenje mrežom u zonama za istovar municije može da dovede i do "ulova" neeksplodiranih ubojnih sredstava i do potapanja plovila.

Pa kako se povećava sigurnost plovidbe? Znanjem i informisanošću! Ali osnovno je da znamo gde se nalazimo i kuda se krećemo. Da krenemo od ...

2. Odredjivanje pozicije

Prethodni blog-post je dao blagi uvod u matematičke osnove modela planete Zemlje i ukazao na izazove koje satelitska navigacija nosi ali postoje situacije u kojima nije moguće dobiti GNSS poziciju i tada je neophodno koristiti tradicionalne metode. Evo jednog interesatnog istorijskog pregleda navigacionih metoda koje su koristili pomorci kroz vekove ...

Zavisno od blizine obale, vremenskih uslova, doba dana, tehničkih sredstava kojima se raspolaže i iskustva pomorca, primenjuju se i metode za odredjivanje pozicije. Minimum, minimuma je da navigator poseduje spravu za merenje uglova (sekstant), vremena (brodski hronometar ili precizniji časovnik) i ažurnu navigacionu kartu. Ukoliko je relativno blizu obali i vidljivost je dobra (nema magle, vidi orjentire na kopnu) primenjuje terestričku navigaciju.

Ukoliko je pak daleko od obale, neophodne su mu i nautičke tablice (nautical almanac)  pomoću kojih na osnovu položaja nebeskih tela i vremena u koje su izmereni uglovi, računa geografsku širinu (dužina se računa na osnovu razlike izmedju lokalnog i griničkog vremena). Ovo se zove astronomska navigacija ...

Odredjivanje trenutne pozicije jeste neophodno ali ne i dovoljno da bi planirali kuda da plovite. Dok je na kopnu dovoljno da od tačke A do tačke B samo pratite put (i ne pogrešite skretanje na raskrsnici) na moru na kretanje vašeg plovila utiče niz sila. Na pravac kretanja utičete promenom ugla kormila prema uzdužnoj osi plovila medjutim za razliku od upravljanja automobilom na stvarni pravac kretanja utiču i spoljne sile ... vetar, morske struje, talasi ... tako da "suvozemni" vozači mogu da uporede upravljanje plovilom sa vožnjom po ledu. Iz tog razloga je potrebno da pri računanju zeljenog kursa, u obzir uzmete i te sile koje vas ometaju i da onda sve to ucrtate na pomorsku kartu (za šta vam treba grafitna olovka, gumica, šestar i navigacioni trouglovi) ...

3. Planiranje kursa

Evo primera kako to izgleda u malo zahtevnijim vodama gde je uticaj plimnog talasa prilično jak ...

... i naravno ... umalo da zaboravim ... sada vam treba još jedan uredjaj ... kompas. Kao što znate kompas odredjuje pravac u odnosu na sever, medjutim ne postoji jedan "sever" tako da zato postoje i razne vrste kompasa. Najstariji oblik je naravno magnetni kompas koji pokazuje magnetni sever. Medjutim magnetni sever "šeta" a i Zemlja nije homogena pa na pravac magnetnog severa utiču lokalne devijacije. Iz tog razloga je neophodno magnetni sever preračunati u "pravi" sever (true north) pa tek onda takve kurseve nanositi na kartu (koja je orjentisana uvek na "pravi" sever). Ukoliko je plovilo veće, obično ima i žiro-kompas, koji prikazuje "pravi" a ne magnetni sever.

Ostaje nam "samo" da držimo zadati kurs (ako nemamo auto-pilot onda to znači neprekidno "motanje" levo-desno kormila pokušavajući da zadati kurs držimo na kompasu ... i da naravno povremeno ubeležimo svoju poziciju. Pošto odredjivanje pozicije nije uvek trivijalan zadatak (pogotovo u slučaju astronomske navigacije) ili jednostavno nam vremenski uslovi ne dozvoljavaju da vidimo bilo kakav orjentir, prinudjeni smo da radimo ...

4. Zbrojena (računska) navigacija (eng. Dead Reckoning - DR)

U ovom slučaju trenutnu poziciju odredjujemo na osnovu poslednje poznate pozicije, kursa i brzine kretanja.

Zbog uticaja gore pomenutih sila, što više vremena protiče to nam je greška pozicije veća. Iz tog razloga je korisno odrediti poziciju drugim metodama čim se uslovi vidljivosti poprave i tom prilikom odredjujemo i korekciju proračunatih uticaja drugih sila (ako smo izračunali da bi trebali da budemo na poziciji X a našli smo se na poziciji Y, vektor XY koristimo za korekciju sledećeg "kolena" rute.

Nadam se da će posle svega ovoga, blogo-kolege koji su se žalili na svoju GPS "pomoćnicu" (kad ih navede na prašnjavu džadu umesto autoputa) znati više da cene dobrobiti satelitske navigacije.

No ovde nije kraj. Čak i kada smo se približili svom odredištu, naša avantura se ne završava ... upravo tu počinje. Prava opasnost nas vreba što smo bliže obali. Što smo bliže to je pliće ... a što je pliće to više rizikujemo da "očešemo" kobilicu o nevidljivu prepreku. Pa pošto već sami ne vidimo šta nas vreba ispod površine, koristićemo upozorenja onih koji mogu da "vide". To su pre svega hidrografske službe čiji je zadatak da neprestano premeravaju morsko dno u svojoj zoni odgovornosti i sve novo-otkrivene prepreke ili promene unose na pomorske karte ... agencije za pomorsku sigurnost koje se brinu da se sa promenama upoznaju pomorci koji se nalaze u njihovim vodama ... meteorološke službe koje rade prognoze vremenskih nepogoda i stanja mora ... i sve ostale agencije ili službe koje na ovaj ili onaj način učestvuju u održavanju plovnih "puteva". Navigator je dužan "samo" da sve te informacije prikuplja i ažurira svoje pomorske karte ... što znači sve počinje od ...

5. Nautička karta

Za razliku od saobraćajnih mapa koje su slabo standardizovane (pa tako svaki izdavač može da bira kako će da izgledaju), pomorske karte su visoko standardizovane. Medjunarodna hidrografska organizacija je izdala niz dokumenata kojima se do tančina opisuje sadržaj i skup simbola koji se moraju koristiti na nautičkim kartama. Nautičke karte su po nečemu vrlo različite od kopnenih mapa. Imaju dosta praznina. Zašto more nije "ofarbano" u neku boju? Zato što se po ovim kartama mnogo crta. Ucrtavaju se pozicije, kursevi, ispravke. Ako je sadržaj pretrpan pozicija i kurs će biti nečitljivi.

Evo primera jedne nautičke karte prilično krupne razmere na kojoj se može videti konfiguracija dna i terena ali i prepreke, pokriveni smerovi, objekti za pomoć navigaciji i pomoćne informacije bitne za ucrtavanje pozicija (kartografska projekcija, geodetski datum, izvor podataka)

05-01.png
(klik za uvećanu verziju)

Priča o pomorskim kartama bi zahtevala poseban blog-post te ako ima zainteresovanih mogao bih da se time bavim u nekom od narednih tekstova.

No lista navigacionih "pomagala" (sekstant, hronometar, karta, kompas, nautičke tablice, šestar, navigacioni trouglovi, olovka i gumica) nije ovim zatvorena. Svaka nautička karta mora da se održava ažurnom a promene se objavljuju kako svakodnevno, kroz radio-oglase (Radio-warnings) tako i povremeno u vidu "Oglasa za pomorce" (Notices to Mariners). Znači na listu uredjaja dodati i radio-stanicu.

6. Ostale publikacije

Oglas za pomorce (OZP) je publikacija u kojoj su navedene sve promene nastale od prethodnog izdanja. To može da bude promena karakteristika svetala, novoizgradjeni objekti za pomoć navigaciji ili brisanje postojećih (ako se npr. otkači plutača), privremeno zabranjene zone za plovidbu (zato što se npr. održavaju vojne vežbe sa gadjanjem ili se vrši hidrografski premer) ... drugim rečima sve što je bitno za navigaciju a desilo se u neposrednoj prošlosti i što je emitovano dnevnim radio-oglasima.

Evo primera OZP publikacije.

ozp.png
(klik za celu publikaciju)

Sve promene karakteristike ili pozicija svetala se povremeno publikuju kroz još jedan dokument ... "Popis svetala" (List of Lights). U tekstu više puta spominjem reč "svetlo" a ne "svetionik", zato što postoji razlika ... Svetionik je veći objekat na kojem često zna da živi neko ko se brine o reflektorima i agregatima za napajanje, a "svetlo" je bilo koji objekat za pomoć navigaciji koji je noću vidljiv i poznata mu je pozicija, tj. namenjen je za te svrhe. Ukoliko pomorac nije neko vreme ažurirao karte područja u koje uplovljava, nabaviće Popis svetala, ažurirati sve promene na svojim kartama i onda tako ispravljenu kartu dodatno ažurirati promenama iz OZP publikacija izdatim od trenutka kada je uneo poslednju promenu na kartama. Tek tada je karta sigurna za plovidbu.

Evo primera Popisa svetala

list_of_lights.png
(klik za celu publikaciju)

A ni ovo nije sve. More je vrlo dinamična sredina. Nivo mora se menja svakog trenutka. Nebeska tela značajno utiču na nivo mora i ta promena se zove morske mene. Srećna okolnost je što su ove promene prilično dobro predvidive te se mogu izračunati čak i više godina unapred. Publikacija koja sadrži vremena nastupanja visokih voda (plime) i niskih voda (oseke) se naziva Tablica morskih mena (Tide Tables)

Evo primera jedne takve tablice

tide_tables_2006.png
(klik na publikaciju)

Danas je naravno moguće imati i elektronsku verziju u sadržajno mnogo bogatijem obliku

tides.jsp?h=200&w=400&p=Bar&pr=1023.5&r=LAT&tz=CET_CES
(klik na web sajt)

Sve dubine prikazane na karti su date u odnosu na neki od predefinisanih vertikalnih datuma (ta informacija mora da stoji na karti). Da bi znali kolika je trenutna dubina odnosno kada je pravo vreme za uplovljenje ili isplovljenje, dubine sa karte treba preračunati na osnovu prognoza mena a onda to još korigovati trenutnom vrednošću atmosferskog pritiska (svaki milibar atmosferskog pritiska menja nivo mora za 1 centimetar ... što je pritisak viši, nivo mora je niži)

Ni ovo nije sve. Ukoliko plovite manjim plovilom pa vam za uplovljenje u luku nije neophodno angažovanje profesionalnog pilota (osoba koja savetuje zapovednika pri uplovljenju u luku ili pri prolasku kroz prevodnice) korisno je da imate i "Peljar" (Sailing Directions), publikaciju koja sadrži detaljne planove luka i lučica, lokalne klimatološke podatke (npr. karakterističnu ružu vetrova koji duvaju u toj oblasti), kontakt telefone, pristanišnu infrastrukturu, preporučene pravce za plovidbu, dodatna pojašnjenja korišćenja pokrivenih smerova ... i sve ono što nautičaru-amateru može da bude od koristi.

A da ovaj blog-post ipak ostane "geeky" red bi bio pomenuti i moderne elektronske "novotarije" u vidu GPS (GNSS) prijemnika koji su na brodovima najčešće integrisani sa elektronskim nautičkim kartama (Electronic Navigational Charts - ENC) prikazanim na nekom od kartografskih sistema (ECDIS na većim brodovima i ECS na manjim plovilima). Pozicija ostalih plovila se naravno prati na radarskom pokazivaču a od pre par godina je u ceo brodski sistem sve češće integrisan i Automation Identification System - AIS koji obezbedjuje da sva plovila koja poseduju njegovu aktivnu varijantu šalju svoju GNSS poziciju kao i plan kretanja, a ona koja imaju jeftiniju, pasivnu, mogu da prime pozicije ostalih u blizini (i na taj način se još više smanjuje verovatnoća sudara)

O navigacionoj problematici bi se moglo pisati još mnogo blog-postova ali nisam siguran da je to toliko interesantno za širu javnost tako da priču ovde završavama. Čestitke onima koji su izdržali čitanje do ovog trenutka! :)

------

Naslovna ilustracija: Hidrografska barkasa BH12, jedno od plovila Hidrografskog Instituta Ratne Mornarice (HIRM) SFRJ/SRJ/SCG



Komentari (113)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

a_jovicic a_jovicic 21:51 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

mirelarado
Једрењак Америго Веспучи, који служи за обуку полазника италијанске Поморске академије, ових дана, реновиран, модернизован и у пуном сјају, прославља 85. рођендан.


Imamo i mi "našeg" ... ne mnogo mladjeg (uskoro će napuniti 83 godine) ... školski brod "Jadran" ...

a_jovicic a_jovicic 22:01 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

emsiemsi
Ја не бих смео нити да се попнем на ту шклопоцију, а камоли да пловим.

Da ponovim Mirelin "prevod" ...

Tko plovi vrijedi.
Tko vrijedi plovi.
Tko ne plovi ne vrijedi.



Ne brini MC2 ... te ladje, ako se dobro održavaju, neće te izneveriti ... Može samo da te izneveri vetar (no ima caka ... jesu to jedrenjaci ali imaju i motore kad baš nema vetra)
docsumann docsumann 22:12 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Imamo i mi "našeg" ... ne mnogo mladjeg (uskoro će napuniti 83 godine) ... školski brod "Jadran" ...


tjekom odsluženja vojnog roka, Septembar 1988-89, krstario sam sa Jadranom 7 dana duž skoro čitave jadranske obale SFRJ.
bio sam komandir jednom odjeljenju pitomaca polaznika 1. razreda srednje mornaričke vojne škole u Splitu, a to im je kao bila gušterska ekskurzija ... nezaboravno iskustvo.
31.05.2016. dao sam otkaz u brodogradilištu Bijela, ostavivši šk Jadran u nezavršenom remontu. gro nezavršenih radova je inače ostao u domenu pogona čiji sam načelnik bio.
no imam više nego veliko pšovjerenje u ljude koji su ostali da ih završe.


PS (a da se malo i samoizreklamiram) dao sam čak i neka interesantna tehnološka rješenja za montažu linija izduvnih cijevi kroz jarbol
a_jovicic a_jovicic 22:46 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

docsumann

Rubni pozdrav za docsumanna! ... ura ... ura ... ura!

krkar krkar 08:20 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Једрењак Америго Веспучи, који служи за обуку полазника италијанске Поморске академије, ових дана, реновиран, модернизован и у пуном сјају, прославља 85. рођендан.


Prvi put sam na njemu bio 1977. ili 78, još imam slike. Impresivno.

Na Jadranu sam mnogo puta bio, plovio s njim - ali Vespucci je i veći i moćniji brod.
krkar krkar 08:33 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Тко плови вриједи.
Тко вриједи плови.
Тко не плови не вриједи.





Moja posada u zvaničnim majicama

krkar krkar 08:36 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Ne brini MC2 ... te ladje, ako se dobro održavaju, neće te izneveriti ... Može samo da te izneveri vetar (no ima caka ... jesu to jedrenjaci ali imaju i motore kad baš nema vetra)



Može da te izneveri zapovednik ako je idiot. A posebno ako su i on i zamenik budaline i idioti - što se upravo Jadranu desilo na poslednjem velikom putovanju u Englesku na zlatni jubilej 2002.

Kreteni su pod svim razvijenim jedrima uleteli u oluju u Biskaju, jednom od mora koje najmanje praštaju i uzela su najviše žrtava.

Samo zahvaljujući inteligenciji i znanju brodskog meteorologa spaseni su i brod i ljudi.

Naravno da se u najboljoj balkanskoj tradiciji prikrivanja svih sranja koja naprave nekompetentni idioti sa političkom pozadinom sve zataškalo.

Što znači da će se kad-tad opet desiti.
krkar krkar 08:38 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

PS (a da se malo i samoizreklamiram) dao sam čak i neka interesantna tehnološka rješenja za montažu linija izduvnih cijevi kroz jarbol


Daj neki detalj na pp bar. Većina današnjih jedrenjaka ima izduvnu cev kroz zadnji jarbol, i na ovoj strani pomenuti Vespucci i Sea Cloud 2 (za jedinicu nisam siguran). Mislim da su rešenje prvi put primenili Nemci na Preussenu i Potosiju i toj seriji velikih jedrenjaka.
a_jovicic a_jovicic 19:00 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

krkar
Na Jadranu sam mnogo puta bio, plovio s njim - ali Vespucci je i veći i moćniji brod.

Svakako ... no naša manguparija je znala čak i 'talijane da zavitlava ...

Na proslavi 200 godina od bitke kod Trafalgara, "Vespucci" je bio vezan na molo a na njega "Jadran". Kažu da su zezali 'talijane kako "Jadran" nikada nije imao bolji i veći siz*




---
* platforma preko koje se ulazi na palubu

EDIT: No čisto o "odnosu snaga" ...



Sa leva na desno ... "Gloria" (RM Kolumbije), "Jadran" pa "Vespucci"

(fotografije preuzete sa portala www.paluba.info)
a_jovicic a_jovicic 19:11 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

krkar
Ne brini MC2 ... te ladje, ako se dobro održavaju, neće te izneveriti ... Može samo da te izneveri vetar (no ima caka ... jesu to jedrenjaci ali imaju i motore kad baš nema vetra)


Može da te izneveri zapovednik ako je idiot. A posebno ako su i on i zamenik budaline i idioti - što se upravo Jadranu desilo na poslednjem velikom putovanju u Englesku na zlatni jubilej 2002.

Kreteni su pod svim razvijenim jedrima uleteli u oluju u Biskaju, jednom od mora koje najmanje praštaju i uzela su najviše žrtava.

Samo zahvaljujući inteligenciji i znanju brodskog meteorologa spaseni su i brod i ljudi.

Naravno da se u najboljoj balkanskoj tradiciji prikrivanja svih sranja koja naprave nekompetentni idioti sa političkom pozadinom sve zataškalo.

Što znači da će se kad-tad opet desiti.

To se podrazumeva (da i najbolja ladja može da ode na dno zbog nesposobnog zapovednika)

Mala ispravka ... nije u pitanju 2002. nego 2005. ... 200 godina od bitke kod Trafalgara. Iskopah neku fotku koju su uslikali baš u Biskaju ...

krkar krkar 19:52 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Mala ispravka ... nije u pitanju 2002. nego 2005. ... 200 godina od bitke kod Trafalgara. Iskopah neku fotku koju su uslikali baš u Biskaju ...


Da, pobrkao iz glave godine i jubileje - ali sranje i način kako se nepotrebno u njega ušlo nisam.

Jebeš pomorca koji nema ogroooooomno strahopoštovanje prema Biskaju!

Za Biskaj šta god planiraš i izračunaš, dodaj još 10-20% faktora sigurnosti, nećeš se zajebati
vcucko vcucko 23:05 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

krkar


Jebeš pomorca koji nema ogroooooomno strahopoštovanje prema Biskaju!

Za Biskaj šta god planiraš i izračunaš, dodaj još 10-20% faktora sigurnosti, nećeš se zajebati

Biskaj je konstanta. Ali mnogo (većina?) starih pomoraca koje sam pitao gde i kad je bilo najgore, rekli bi: "Matapan, godina ta i ta..."
Tako da i Balkan konja za trku ima
mirelarado mirelarado 23:28 07.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Na Jadranu sam mnogo puta bio, plovio s njim - ali Vespucci je i veći i moćniji brod.


Када је била олимпијада у Риму, 1960, на њему је допловила олимпијска бакља из Грчке.


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana