Astronomija

Kratke lekcije iz (ne samo) astronomije (I)

babmilos RSS / 16.06.2016. u 10:30

Rotacija Zemlje oko Sunca. Putanja kojom se Zemlja kreće oko Sunca naziva se ekliptika, i obično se crta baš onako kako mali Mikica zamišlja elipse: izdužena zatvorena kriva linija čija je jedna dimenzija znatno veća od druge. Tačka u kojoj je Zemlja najbliža Suncu naziva se perihel i, u našoj epohi, Zemlja je doseže otprilike 4. januara. Tačka u kojoj je Zemlja najdalje od Sunca naziva se afel i, u našoj epohi, Zemlja je doseže otprilike 4. jula. No, stvarnost je unekoliko drugačija. Sledeća slika prikazuje Zemljinu orbitu oko Sunca i samo Sunce u razmeri 1:1.

as1.jpg 

Vidimo, Zemljina orbita oko Sunca je zapravo skoro odličan krug. Na gornjoj slici je pravi krug i ucrtan, što se vidi po blago debljoj levoj strani zatvorene linije. Poluprečnik Zemljine orbite je otprilike stotinu puta već od prečnika Sunca, a Zemlja je u afelu od Sunca udaljena 3% više nego u perihelu. To su fine razlike koje oučavamo i koje ipak značajno utiču na klimu na Zemlji.

(Religijske i ostale (geo)političke organizacije nas izdašno bombarduju homocentričnim posmatranjem društvenih i prirodnih pojava. Potrošimo malo vremena, pogledajmo ponovo prethodnu sliku. Mi zaista jesmo zanemarljiva mrlja na oko-sićušne-tačke-motajućoj zanemarljivoj mrlji, sposobna da sve to i shvati. Ovo nije razlog ni za očaj ni za slavlje. Mi smo to što jesmo, te je svako vreme krajnje vreme da odrastemo i počnemo da živimo saglasno onome što jesmo.)

 

Kažemo da Zemlja kruži oko Sunca. Ovakva kratka izjava znači sledeće: Sunce, jedna od zvezda galaksije Mlečni put i Zemlja, jedna od planeta lokalnog planetarnog sistema koji nazivamo Sunčev sistem, kreću se (u odnosu na udaljene, fiksne zvezde) oko zajedničkog centra gravitacije. U slučaju Sunca i Zemlje, zajednički centar gravitacije se praktično nalazi u centru Sunca, tako da se u ovom smislu Sunce praktično ne kreće. Zemlja se (gledano sa Sunca) kreće po putanji koja je, istorijski govoreći, prvobitno opisana empirijskim zakonima koje je ustanovio Johan Kepler (koristeći podatke koje je, osmatrajući nebeska tela, sakupio Tiho Brahe). Keplerovi zakoni postuliraju da se Zemlja (gledano sa Sunca) kreće po elipsi u čijoj se jednoj od žiža nalazi Sunce, te da linija koja spaja centar Sunca i centar Zemlje u jednakim vremenskim intervalima prebriše jednake površine – što zapravo znači da se Zemlja (gledano sa Sunca) kreće brže što je njen položaj bliži Suncu, i obratno. Keplerovi zakoni su u saglasju sa Njutnovim zakonom gravitacije, odličnim teorijskim objašnjenjem kretanja (gledano sa Sunca) svih planeta izuzev Merkura.

(Čitalac će možda smatrati da je moje insistiranje na gledanju sa Sunca dosadno (ili u prevodu na hrvatski: smatrati moje insistiranje na gledanju sa Sunca dosadnim). No, da budemo načisto: jedan od suštinskih razloga za traljavo znanje fizike koje naše škole pružaju jeste olako prelaženje preko relativnosti svih kretanja u prirodi. Zapamtimo da bezuslovno uvek kada o nekom kretanju razmišljamo moramo pre svega da se odlučimo u odnosu na šta to kretanje posmatramo. I da, sve ovo ne važi u slučaju sedenja na stolicama.)

Godišnja doba. Naša matična planeta Zemlja, tokom svog kretanja oko obližnje zvezde koju zovemo Sunce, menja položaj na takav način da različiti delovi njene površine bivaju više ili manje osunčani (na udaru Sunčeve energije), što obično prikazujemo sledećom slikom:

as2.jpg 

Na slici vidimo četiri karakteristična položaja koja Zemlja zauzima tokom godišnje rotacije oko Sunca. Levi i desni položaj je solsticij, dok gornji i donji položaj nazivamo ravnodnevnica. Iz istorijskih razloga (dominantnih priloga tzv. zapadne civilizacije nauci), redom se sa desna nalevo ovi položaji zovu zimski solsticij (22. decembar), prolećna ravnodnevnica (21. mart), letnji solsticij (22. jun) i jesenja ravnodnevnica (23. septembar). Odgovarajuća godišnja doba počinju upravo tokom naznačenih dana.

(Datumi su ovde dati orijentaciono i važe samo za našu epohu, jer tanani uticaji koje je teško grupisati i numerički izraziti menjaju ove datume od godine do godine, ali ne dalje od par dana.)

Slika prikazuje i osnovni razlog za prepoznavanje godišnjih doba: promena u osunčanosti Zemlje. U okolini zimskog solsticija vidimo da je severna polulopta Zemlje izložena Sunčevim zracima tako da oni stižu pod oštrim uglom – odnosno, drugačije rečeno, Sunce se pojavljuje niže na nebu. Takođe, na delu je efekat koji opisuje drugi Keplerov zakon: pošto je Zemlja u zimskom solsticiju bliža Suncu, ona se brže kreće, što se projektuje u brže Sunčevo kretanje po nebu – stoga obdanica traje kraće.

Rotacija Zemlje oko sopstvene ose. Zemlja, osim rotacije oko Sunca, izvodi i rotaciju oko sopstvene ose rotacije. Pošto ravan Zemljinog ekvatora zaklapa sa ekliptičkom ravni ugao od 23,4°, a osa sopstvene rotacije Zemlje je normalna na ravan Zemljinog ekvatora, obično kažemo da je Zemljina osa sopstvene rotacije nagnuta pod uglom od 23,4°. Ta osa, prirodno, prolazi kroz Zemljine polove i u našoj epohi je usmerena ka zvezdi Severnjači.

Ova činjenica je veoma bitna. Uspeh zapadne civilizacije se u dobroj meri zasniva na moreplovstvu, koje je imalo uspeha upravo zato što je zvezda Severnjača najbolji nebeski marker koji je moguće imati – dovoljno je i sjajna i usamljena na severnom nebu.)

Za praktične potrebe godišnjih proračuna, možemo reći da osa sopstvene rotacije ostaje sama sebi paralelna tokom godine. No, na duže, milenijumske staze ova izjava nije tačna.

Precesija. Pravac Zemljine ose sopstvene rotacije nije stabilan, već se menja tokom vremena. Kažemo da Zemljina osa sopstvene rotacije izvodi precesiju, odnosno rotira u odnosu na udaljene (praktično stalne) zvezde. Precesiono kretanje je posledica zakona o održanju momenta impulsa, koji se može odlično simulirati pomoću čigre (a klizači na ledu ga izdašno koriste za pravljenje raznoraznih kerefeka).

as3.jpg 

Precesija je prilično spor proces za ljudske standarde: ceo precesioni krug osa sopstvene rotacije Zemlje obavi za nekih 26 hiljada godina. Ovo znači da je u našim krajevima pre 13 hiljada godina leto počinjalo onog dana kada nama počinje zima, da je pre 6500 godina leto počinjalo kada nama počinje proleće (ove dve izjave treba shvatiti uslovno: klima je tada bila značajno drugačija nego sada, i teško je olako praviti paralele), kao i da se Zemljina osa sopstvene rotacije pomerila za nekih 30° od vremena Aristotela do danas. Otuda, kompletna priča koju ovde pričamo važi za našu epohu, vreme od (u odnosu na danas) nekih prethodnih i budućih hiljadu godina.

(Spomenimo ovde još samo da su precesija i slični spori procesi, koji ne utiču na naš svakodnevni život, razlozi za postavljanje Milankovićeve teorije klimatskih promena. Posledični Milankovićev godišnji kalendar je klasičan primer pucanja topom u vrapce: kalendar koji čini grešku od jednog dana u četiri hiljade godine je našoj civilizaciji nepotreban.)

Trajanje dana. Astronomi na Zemlji se ne stide korišćenja naziva koji impliciraju kretanje Sunca oko Zemlje, čime blago čuvaju sećanje na epska vremena Ptolomejeve, geocentrične astronomije. Recimo, vreme potrebno Zemlji da napravi jednu punu rotaciju oko svoje ose astronomi nazivaju Sunčev dan. Administrativno, dan na Zemlji traje 24 časa, ili 86400 sekundi. No, ova vrednost se u astronomiji obično zove srednji Sunčev dan. Trajanje stvarnog Sunčevog dana razikuje se od administrativne vrednosti zbog delovanja nekoliko parametara, od kojih se u standardnim proračunima koriste dva: uticaj iskošenosti Zemljine ose sopstvene rotacije, i ranije pomenuti uticaj promene brzine kretanja Zemlje tokom godine. Uključivanjem ovih parametara, dobijamo vreme trajanja Sunčevog dana u toku godine:

as4.jpg 

Vidimo da se trajanje dana u toku godine menja tako da se tek četiri puta godišnje administrativno trajanje dana poklapa sa stvarnim Sunčevim danom. Takođe vidimo da tokom godine stvarno trajanje dana može da bude i do 14 minuta kraće, odnosno i do 16 minuta duže od administrativnog.

(Nastaviće se) 

Tagovi



Komentari (86)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

rade.radumilo rade.radumilo 10:56 16.06.2016

Đe nađe...

(Spomenimo ovde još samo da su precesija i slični spori procesi, koji ne utiču na naš svakodnevni život, razlozi za postavljanje Milankovićeve teorije klimatskih promena. Posledični Milankovićev godišnji kalendar je klasičan primer pucanja topom u vrapce: kalendar koji čini grešku od jednog dana u četiri hiljade godine je našoj civilizaciji nepotreban.)


Sad će ti objasniti, kako je Milankovićev kalendar savršenstvo, ali da je njegovo neprihvatanje zavera Vatikana-Iluminata-Masona-Rozenkrojcera-Templara-Vanzemaljaca, samo zato što se jedan SrBski naučnik dosetio da napravi savršen kalendar.
a_jovicic a_jovicic 23:39 16.06.2016

Re: Đe nađe...

rade.radumilo
(Spomenimo ovde još samo da su precesija i slični spori procesi, koji ne utiču na naš svakodnevni život, razlozi za postavljanje Milankovićeve teorije klimatskih promena. Posledični Milankovićev godišnji kalendar je klasičan primer pucanja topom u vrapce: kalendar koji čini grešku od jednog dana u četiri hiljade godine je našoj civilizaciji nepotreban.)


Sad će ti objasniti, kako je Milankovićev kalendar savršenstvo, ali da je njegovo neprihvatanje zavera Vatikana-Iluminata-Masona-Rozenkrojcera-Templara-Vanzemaljaca, samo zato što se jedan SrBski naučnik dosetio da napravi savršen kalendar.

Pa Milankovićev kalendar prva nije prihvatila SPC ... zapadnjaci su već usvojili dovoljno precizan kalendar ali avaj njega je "nametnuo" Papa što je sasvim dovoljno da ga "naši" odbiju.

Nego ja bih baš potencirao priču o tačnosti Milankovićevog kalendara ... da ovi iz SPC-a shvate kako će "naš" biti i tačniji i lepši od "njihovog" ... možda se prevare pa ga i usvoje.
Atomski mrav Atomski mrav 06:59 17.06.2016

Re: Đe nađe...

Nego ja bih baš potencirao priču o tačnosti Milankovićevog kalendara ... da ovi iz SPC-a shvate kako će "naš" biti i tačniji i lepši od "njihovog" ... možda se prevare pa ga i usvoje.

Jes' pa da se i papa doseti jadu i uvede i on Milankovićev kalendar... ne, ne, ovako je bolje, sigurno se neće vraćati na julijanski kalendar pa će ga ipak zadržati (sem ako možda Rusi ne odluče drugačije).
zilikaka zilikaka 11:45 16.06.2016

mene su ucili

Da relativno kretanje tela poput Zemlje najbolje definise sferni koordinatni sistem i Ojlerovi uglovi. Msm, pomocu tog alata lakse shvatas i jos lakse petljas sa nekim racunom.
Milankovic je sticajem okolnosti bio rodonacelnik i sef katedre za nebesku mehaniku, dok je bog po zemlji hodao a PMF skolovao i diplomce na odseku mehanike. Znaci, umeo je odlicno da vlada tim (i drugim potrebnim) matematickim modelima.
Posto mi po prirodi posla nije trebalo da dublje udjem u pricu uticaja tog kretanja na klimatske promene, ne mogu o tome, al ne razumem cemu ismevanje njegovog evidentnog doprinosa fundamentalnoj nauci.
ai.machine ai.machine 13:07 16.06.2016

Re: mene su ucili

zilikaka
al ne razumem cemu ismevanje njegovog evidentnog doprinosa fundamentalnoj nauci.


Kako ne razumeš? Pa eminentni naučnik svetskog glasa (Miloš Babović) je dobio priliku da na ovom blogu popiša sve neznalice, kvaziinovatore i kvazinaučnike, kao i neke od istorijskih, mitskih i drugih ličnosti i institucija. Krenuo je da zapišava redom: Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Milutin Milanković. Videćemo ko je sledeći.

Naravno, očekuje se da on sada objasni kako mi nismo razumeli i kako on kritikuje naše razumevanje njihovih dostignuća. Ili da obriše ovaj komentar.
zilikaka zilikaka 17:05 16.06.2016

Re: mene su ucili

Sad sam tek shvatila ovaj komentar (kao i još jedan drugi na koji sam reagovala slanjem PP.
Drugari, nisam pratila stvaralački opus Domaćina. I ovo bih verovatno propustila da slučajno nije povezano sa temom o kojoj sam ja pre koji dan pisala, pa me zainteresovalo.

Dakle, zaboravljajte SVE i praštajte.
oort oort 18:49 17.06.2016

Re: mene su ucili

zapišava redom:

Leba ti ai, nemoj da te mrzi nego daj tačne citate u kojima je Miloš zapišao Teslu, Pupina i Milankovića.
ai.machine ai.machine 22:40 17.06.2016

Re: mene su ucili

oort
Leba ti ai, nemoj da te mrzi nego daj tačne citate u kojima je Miloš zapišao Teslu, Pupina i Milankovića.


Evo ovo npr:

ja i mislim da je Tesla bio dunđer!


Itd. Ima toga koliko hoćete što u tekstu što u njegovim komentarima.
Ne želim više da pišem na tu temu ovde jer je besmisleno.
oort oort 06:14 18.06.2016

Re: mene su ucili

Evo ovo npr:

Jao stvarno. Užas, nije ni seckao dok je pišao.
Itd. Ima toga koliko hoćete što u tekstu što u njegovim komentarima.
Ne želim više da pišem na tu temu ovde jer je besmisleno.

Ehej, nemoj sada da staješ. Daj jedno pišanje po Pupinu.
krkar krkar 12:47 16.06.2016

Doprinos NVO

Obavezno se dotaći i NVO SPC koja bi sa pogrešnog kalendara prešla samo na najsavršeniji, nikako na ovaj vatikanski.

A ako ne može tako - onda nikako. Tojest - i dalje pogrešno.
zilikaka zilikaka 13:08 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

E ubiomebogakovasrazumem.
Šta sad, treba Milankovićev kalendar ili ne treba?
Ozbiljni ljudi postavili pitanje koliko je komplikovano i skupo njegovo uvodjenje i da li se neporeciva preciznost isplati.
Msm, to da li potrebna civilizaciji je lose pistavljeno putanje. Odgovor je sigurno da treba jer svaka veca preciznost u mekom merenju je i napredak civilizacije, a ovde se radi o merenju vremena. Jedne od osnovnih velicina.

A i inače, samo merenje tezi sto vecoj i tacnosti i preciznosti.
Za neupucene, osnovne etalon mere fizičkih veličina odavno nisu one koje smo mi nekad ucili. Sad se svodi na nivo atomskih velicina.
U tom svetu, gledanom iz nase perspektive nema previse preciznog, tako da je prica o pucanju topom u vrapca u najmanju ruku bajata.
babmilos babmilos 13:18 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Msm, to da li potrebna civilizaciji je lose pistavljeno putanje. Odgovor je sigurno da treba jer svaka veca preciznost u mekom merenju je i napredak civilizacije, a ovde se radi o merenju vremena. Jedne od osnovnih velicina.

Dakle, civilizaciji treba. Pa što ga onda niko ne uvede?
zilikaka zilikaka 13:37 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

babmilos
Msm, to da li potrebna civilizaciji je lose pistavljeno putanje. Odgovor je sigurno da treba jer svaka veca preciznost u mekom merenju je i napredak civilizacije, a ovde se radi o merenju vremena. Jedne od osnovnih velicina.

Dakle, civilizaciji treba. Pa što ga onda niko ne uvede?

Komplikovano. Mnogo toga treba prilagodjavati. Verovatno trenutno skuplja dara nego mera. Što ne znači da za 20, 50 ili 100 godina neće biti uveden
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:43 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Dakle, civilizaciji treba. Pa što ga onda niko ne uvede?

Један од разлога је и инерција система, да не кажем конзервативност. Нешто у стилу „уосталом, ко га шиша, нама лепо ради и ово, а и скуууупо мењање у вражју матер и много посла“.
babmilos babmilos 13:44 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Komplikovano.

уосталом, ко га шиша, нама лепо ради и ово, а и скуууупо мењање у вражју матер и много посла

Dakle, nije pucanje topom u vrapce nego računanje površine pravouganika integralom?
Što ne znači da za 20, 50 ili 100 godina neće biti uveden

Ne znači.
Atomski mrav Atomski mrav 13:50 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Gregorijanski kalendar je svima u svetu dovoljno dobar i precizan, ne vidim šta bi se dobilo uvođenjem još preciznijeg kalendara a proces svakako ne bi bio jednostavan i jeftin. Dakle, stvarno bi bilo "skuplja dara nego mera".
rade.radumilo rade.radumilo 14:07 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

A i inače, samo merenje tezi sto vecoj i tacnosti i preciznosti.


Ne, svako merenje teži dovoljnoj tačnosti i preciznosti. Tamo gde je potrebna velika preciznost, ona se i realizuje (LIGO).
little_radojica little_radojica 14:11 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Komplikovano. Mnogo toga treba prilagodjavati. Verovatno trenutno skuplja dara nego mera. Što ne znači da za 20, 50 ili 100 godina neće biti uveden


Људи, јел може мени неко да објасни шта ту има да се прилагођава? Колико сам ја схватио сад да га уведу све до 2800. године ће бити у длаку исти као и грегоријански, а разлика је само у томе што ће сваких четристотињак година бити уведена још по једна преступна. Шта ту мора да се подешава? И шта ту кошта? Па није да се мења трајање секунде...
zemljanin zemljanin 14:15 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Sećate se frke sa novim milenijumom ... e pa to isto ali na 100 stepen ... znači dok ne mora - ne diraj
antioksidant antioksidant 14:15 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Pa nastampani dzepni kalendari bi morali da se pobacaju
little_radojica little_radojica 14:23 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Ма кад смо заменили марку за јевро, ово је тривијално. А и џепни календари за 2801. још нису изашли из штампе...
antioksidant antioksidant 14:26 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

to mozda u tvojoj stampariji ali postoje oni koji su duze planirali i zasto uvek najbolji da plate cenu za tudje povrsnosti?
zilikaka zilikaka 14:42 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

rade.radumilo
A i inače, samo merenje tezi sto vecoj i tacnosti i preciznosti.


Ne, svako merenje teži dovoljnoj tačnosti i preciznosti. Tamo gde je potrebna velika preciznost, ona se i realizuje (LIGO).

Dobro, šta je sad tu sporno?
I čemu link koji ilustruje samo jedan od primera?
Što se ključne reči "dovoljno" tiče, meni kad odem na plažu treba informacija koje je doba dana, što ne znači da je to dovoljno u opštem slučaju za ovaj stepen razvoja civilizacije.

little_radojica little_radojica 14:57 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

antioksidant
to mozda u tvojoj stampariji ali postoje oni koji su duze planirali i zasto uvek najbolji da plate cenu za tudje povrsnosti?


Па ако стварно има неко ко је планирао наредних хиљаду година по календару за који се одавно зна да није најбољи, онда је тај неко површан. А и што се дуже чека цена је све већа (више наштампаних џепних календара), а уштеда све мања. Него највећа цена се ту плаћа у сујети.
antioksidant antioksidant 15:03 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

mudre misli
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:18 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Људи, јел може мени неко да објасни шта ту има да се прилагођава?

Има, ако ништа друго сви озбиљни софтверски пакети би морали да се прилагоде.

И то аутоматски кошта, сваки зарез који желиш да промениш кошта, а камоли рачунање дана у недељи, броја дана између два датума, ...

Наравно, могло би и да се не мења, али онда мораш корисницима дати до знања да ти календарске функције нису тачне после 2800.
little_radojica little_radojica 15:38 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

marco_de.manccini
Људи, јел може мени неко да објасни шта ту има да се прилагођава?

Има, ако ништа друго сви озбиљни софтверски пакети би морали да се прилагоде.

И то аутоматски кошта, сваки зарез који желиш да промениш кошта, а камоли рачунање дана у недељи, броја дана између два датума, ...

Наравно, могло би и да се не мења, али онда мораш корисницима дати до знања да ти календарске функције нису тачне после 2800.


Хвала. То ми је јасно, ја сам се бојао да има нешто што ми је онако скроз изван видокруга, обртање магнетних полова земље и такото. До 2800. године има довољно времена да се натенане развије системско решење и да сваки нови софтвер има то покривено/закрпљено. Не знам само да ли то има неке импликације на механички део информатичких система (оне пробушене картице по банкама?)
rade.radumilo rade.radumilo 16:24 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

I čemu link koji ilustruje samo jedan od primera?


Zato što je dobar primer investiranja u merenje velike preciznosti. Obrnuto bi bilo primer da se elektronskom vagom, preciznosti hiljaditog dela grama, meri kamion cementa.

Bio je super onaj zadatak na PISA testu, koji niko od školaraca u Srbiji nije rešio. Mislim da ga je neko postovao na ovom blogu pre koju godinu. Zadatak je bio da se odredi, može li se sa po 20-ak metara lajsne oivičiti svaka od 6 prostorija različitog oblika. Pri tome je bilo dovoljno informacija za tačno određivanje obima samo jednog dela datih prostorija. Za ostale je trebalo, u stvari, dati procenu što naši školarci ubijeni u pojam sistemom u kome sve mora da bude "tačno", nisu skapirali.
maksa83 maksa83 16:45 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

И то аутоматски кошта, сваки зарез који желиш да промениш кошта, а камоли рачунање дана у недељи, броја дана између два датума, ...

Svako ko misli da je to trivijalno neka proba tačno da odgovori na sledeće pitanje:

Šta je rezultat oduzimanja 1927-12-31T23:54:07 i 1927-12-31T23:54:08 u šangajskoj vremenskoj zoni?
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:52 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

353?
maksa83 maksa83 16:56 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

marco_de.manccini
353?

E pa nema toga...
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:59 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Ma super je fora, nisam znao za ovo, ali baš dobro ilustruje problem.

Inače, sreo sam i odgovore 358 i 344. Pa sad ti biraj.
maksa83 maksa83 17:03 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Ma super je fora, nisam znao za ovo, ali baš dobro ilustruje problem.

Kad kreneš da spajaš i konvertuješ vremenske serije kroz prostor i vreme naučiš sa strašću da mrziš i vremenske zone i daylight savings...
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:10 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Ти си, бре, један ултра-конзервативан човек, свака реформа те потресе, ево, рецимо, онај Вук Караџић ...

(ослушкујем време до експлозије у даљини)
zemljanin zemljanin 17:10 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

current time
Friday, June 17, 2016, 03:09 AM


toliko kasnite za svetom da nemam reči
maksa83 maksa83 17:11 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

Ти си, бре, један ултра-конзервативан човек, свака реформа те потресе, ево, рецимо, онај Вук Караџић ...

"U korenu svakog neuspeha leži jedan pokušaj." (Homer Simpson)
zilikaka zilikaka 17:15 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

toliko kasnite za svetom da nemam reči

A šta ti (dečko) radiš u gluvo doba noći?
zemljanin zemljanin 17:20 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

zilikaka
toliko kasnite za svetom da nemam reči

A šta ti (dečko) radiš u gluvo doba noći?

fudbal se gleda
a_jovicic a_jovicic 23:55 16.06.2016

Re: Doprinos NVO

marco_de.manccini
Људи, јел може мени неко да објасни шта ту има да се прилагођава?

Има, ако ништа друго сви озбиљни софтверски пакети би морали да се прилагоде.

И то аутоматски кошта, сваки зарез који желиш да промениш кошта, а камоли рачунање дана у недељи, броја дана између два датума, ...

Наравно, могло би и да се не мења, али онда мораш корисницима дати до знања да ти календарске функције нису тачне после 2800.

Dočim su redovna ažuriranja nastupanja DST (zavisno od promena zakonskih regulativa u državama kojekude po svetu) totalno besplatna rabota?!

Pravdanje zadržavanja postojećeg kalendara troškovima promene softvera nikako ne piju vodu. Oni koji se već bave tim "uvrnutim" višemilenijumskim preračunavanjima ili astronomijom svakako i ne koriste standardne datumske funkcije. Svi ostali mogu da dobiju ispravku kroz neki od budućih Њиндоњс apdejtova.

Go Milankovich, go ... da i Srbi imaju u upotrebi nešto preciznije od zapada!
(a ironija sudbine je upravo što je SPC i angažovala Milankovića da taj kalendar napravi ... a onda čeka ceo jedan vek da ga usvoji)
a_jovicic a_jovicic 00:18 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
Ma super je fora, nisam znao za ovo, ali baš dobro ilustruje problem.

Kad kreneš da spajaš i konvertuješ vremenske serije kroz prostor i vreme naučiš sa strašću da mrziš i vremenske zone i daylight savings...

... pogotovo DST kad radiš sa standardnim rutinama za prikaz datuma ... mečku rodiš dok to nateraš da se prikaže u UTC-ju (tj. bez DST-a) ... mislim ... lepo to mašina u sebi zapamti kroz broj milisekundi od početka neke epohe ali naterati neke programske jezike (a tek spreadsheet-ove) da to vrate u ispravan format zna da potraje


... a još je lepše kada ne zabeleže meta-podatke dal' uredjaj snima po UTC ili lokalnom vremenu ... ili pak po lokalnom bez DST-a pa ti stigne vremenska serija od godinu dana za koju ne znaš ni kad' je snimanje uključeno ni kad' je isključeno.
maksa83 maksa83 10:38 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

.. a još je lepše kada ne zabeleže meta-podatke dal' uredjaj snima po UTC ili lokalnom vremenu

Ko god je napravio nešto što ne snima (smešta na perziztentan storidž) podatke u UTC-u tj. GMT-u je ... pa, nemam baš lepu reč. Aj' da budem blag - kreten koji treba da se bavi nečim drugim.
tadejus tadejus 12:20 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
.. a još je lepše kada ne zabeleže meta-podatke dal' uredjaj snima po UTC ili lokalnom vremenuKo god je napravio nešto što ne snima (smešta na perziztentan storidž) podatke u UTC-u tj. GMT-u je ... pa, nemam baš lepu reč. Aj' da budem blag - kreten koji treba da se bavi nečim drugim.


ja bi te što ne snimaju na perzistentan storidž u utc-u tj. gmt-u sve šibom po goloj guzici..
čuj utc tj. gmt a on uzo da ne snima na perzistentni storidž..
pa dokle..
maksa83 maksa83 12:24 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

ja bi te što ne snimaju na perzistentan storidž u utc-u tj. gmt-u sve šibom po goloj guzici..

Matlab, tebi tih 50 Nijansi Sivorezeda još nisu izvetrile iz glave, daj uzmi nešto drugo, evo bio ti Najal Ferguson u Beogradu pre neki dan...
tadejus tadejus 12:27 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
evo bio ti Najal Ferguson u Beogradu pre neki dan...


šta? nije valjda i njega uvatilo da ne snima na perzistentni.. uuuuuuuuuuuuuu jbt
maksa83 maksa83 12:30 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

šta? nije valjda i njega uvatilo da ne snima na perzistentni.. uuuuuuuuuuuuuu jbt

Sad imam sliku kako šibaš Niala Fergusona prutom po goloj guz'ci.

What is seen cannot be unseen.
tadejus tadejus 12:36 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
Sad imam sliku kako šibaš Niala Fergusona prutom po goloj guz'ci. What is seen cannot be unseen.


ama smanji čovječe više taj fifti šejds, nemoj mene da optužuješ.. ja sam samo tela da podržim tvoj pravednički gnjev spram nenasnimavača na perzistentni storidž.. i spram najla.. pa naivno pomislih da ni najl ne nasnimava kako treba.. al on je izgleda za nešto drugo kriv..
maksa83 maksa83 12:38 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

ama smanji čovječe više taj fifti šejds

Ma Matlab ja bi' smanjio al' ti non stop iskačeš sa tim prutom i spušćaš nepoćudnima pantalone, a ja to naivno pripisujem literarnim uticajima.
tadejus tadejus 12:40 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
Matlab ja bi' smanjio al' ti non stop iskačeš sa tim prutom i spušćaš nepoćudnima pantalone, a ja to naivno pripisujem literarnim uticajima.


pa dobro pripisuj, al što moraš i da vizualizuješ to ja tebe pitam..
maksa83 maksa83 12:42 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

pa dobro pripisuj, al što moraš i da vizualizuješ to ja tebe pitam..

Pa takav sam tip, vizuelan.
babmilos babmilos 13:01 17.06.2016

Re: Doprinos NVO

Sad imam sliku kako šibaš Niala Fergusona prutom po goloj guz'ci.

Endorfin level minus 153.
a_jovicic a_jovicic 09:59 18.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
.. a još je lepše kada ne zabeleže meta-podatke dal' uredjaj snima po UTC ili lokalnom vremenu

Ko god je napravio nešto što ne snima (smešta na perziztentan storidž) podatke u UTC-u tj. GMT-u je ... pa, nemam baš lepu reč. Aj' da budem blag - kreten koji treba da se bavi nečim drugim.

Nemoj odma' batinom

Nisu svi uredjaji state-of-the-art savremene elektronike. Ima i nekih starijih koji već decenijama rade ... sasvim pouzdano ... Moraju povremeno da se isključe zbog servisiranja (ne samih uredjaja nego npr. senzora koji se nalaze u "neprijateljskoj" sredini ... tipa morska voda) ... ili da se izvade zbog samog očitavanja podataka. Većina takvih naravno nema real-time clock pa pri ponovnom uključenju vreme usinhronizuju sa laptopa tehničara koji to sve pušta u rad ... e tu onda nastaje cirkus ... pitanje je iskustva tehničara a i samog podešavanja vremena u lapatopu ... softveru koji inicijalizuje uredjaj ... i naravno pridržavanju uputstava za pokretanje "snimača" ... svašta tu može da se desi a za šta nije kriv onaj ko je uredjaj pravio
emsiemsi emsiemsi 18:31 19.06.2016

Re: Doprinos NVO

rade.radumilo
I čemu link koji ilustruje samo jedan od primera?


Zato što je dobar primer investiranja u merenje velike preciznosti. Obrnuto bi bilo primer da se elektronskom vagom, preciznosti hiljaditog dela grama, meri kamion cementa.

Bio je super onaj zadatak na PISA testu, koji niko od školaraca u Srbiji nije rešio. Mislim da ga je neko postovao na ovom blogu pre koju godinu. Zadatak je bio da se odredi, može li se sa po 20-ak metara lajsne oivičiti svaka od 6 prostorija različitog oblika. Pri tome je bilo dovoljno informacija za tačno određivanje obima samo jednog dela datih prostorija. Za ostale je trebalo, u stvari, dati procenu što naši školarci ubijeni u pojam sistemom u kome sve mora da bude "tačno", nisu skapirali.

Ти баш верујеш да су ти детековали гравитациони талас (а да то није, нпр. сигнал генерисан при додиру калифорнијских плоча) ?!
emsiemsi emsiemsi 18:34 19.06.2016

Re: Doprinos NVO

maksa83
И то аутоматски кошта, сваки зарез који желиш да промениш кошта, а камоли рачунање дана у недељи, броја дана између два датума, ...

Svako ko misli da je to trivijalno neka proba tačno da odgovori na sledeće pitanje:

Šta je rezultat oduzimanja 1927-12-31T23:54:07 i 1927-12-31T23:54:08 u šangajskoj vremenskoj zoni?

23 сата, 59 минута, 59 секунди ?
emsiemsi emsiemsi 18:40 19.06.2016

Re: Doprinos NVO

tadejus
maksa83
.. a još je lepše kada ne zabeleže meta-podatke dal' uredjaj snima po UTC ili lokalnom vremenuKo god je napravio nešto što ne snima (smešta na perziztentan storidž) podatke u UTC-u tj. GMT-u je ... pa, nemam baš lepu reč. Aj' da budem blag - kreten koji treba da se bavi nečim drugim.


ja bi te što ne snimaju na perzistentan storidž u utc-u tj. gmt-u sve šibom po goloj guzici..
čuj utc tj. gmt a on uzo da ne snima na perzistentni storidž..
pa dokle..

Ја сам противник шибања по голој гузици.
zilikaka zilikaka 14:28 16.06.2016

samo da skrenem paznju

Da je, kako sam ja razumela, poenta priče bila da JE KALENDAR kao takav pucanje topom u vrapca.
(Ili je mozda bila da bas post informise kakvo je kretanje Zemlje.)

Jos jednom napominjem KALENDAR KAO TAKAV, ne njegovo eventualno uvodjenje u opštu upotrebu.
Zato sam reagovala da se radi o fundamentalnoj nauci i to jeste doprinos civilizaciji.

Da li ce taj doprinos, i kad, ući u opštu upotrebu je drugi par opanaka.
babmilos babmilos 14:33 16.06.2016

Re: samo da skrenem paznju

kako sam ja razumela

U pravu si, ja sam se neprecizno izrazio u tekstu.
alselone alselone 15:04 16.06.2016

Javna preduzeca kao bastion nauke u Srbiji

Ovo je sjajno!

P.S. Samo da se javim da me je strucnjak odbanovao. Cisto da budem fer posto sam polivao kada je banovao. Sad bi mogao i Vucka da odbanujes...
zemljanin zemljanin 15:22 16.06.2016

a vizuelno +/-



bookez bookez 17:35 16.06.2016

Prececsija

Precesija. Pravac Zemljine ose sopstvene rotacije nije stabilan, već se menja tokom vremena. Kažemo da Zemljina osa sopstvene rotacije izvodi precesiju, odnosno rotira u odnosu na udaljene (praktično stalne) zvezde. Precesiono kretanje je posledica zakona o održanju momenta impulsa, koji se može odlično simulirati pomoću čigre (a klizači na ledu ga izdašno koriste za pravljenje raznoraznih kerefeka).


Ja bih dodao da ova ilustracija nije potpuna, jer sam zakon održanja momenta impulsa teži da se taj moment impulsa (brzina i smer rotacije) ne promeni, što bi se dalo videti na čigri bačenoj u vazduh, iliti na metku u letu. Za precesiju je potrebna spoljašnja sila (u stvari moment sile), koja teži da objekat "prevrne". U slučaju čigre to je gravitacija, zajedno sa silom kojom pod deluje na čigru (koja je jelte elektromagnetne prirode)

Spoljašnja sila koja utiče na promenu momenta impulsa (tj precesiju) je gravitacija Sunca i Meseca. Ostaje samo jos problem "prevrtanja", tj. momenta sile. Da je planeta Zemlja savršena čvrsta uniformna lopta, do precesije ne bi ni došlo. Na Milankovićevu sreću, planeta Zemlja je elipsoid, i to "nakrivljen" i do 23° u odnosu na Sunce (tj. zimi i leti je "nakrivljen", a u proleće i leto je Sunce iznad ekvatora), a do 28° u odnosu na Mesec. Taj "nakrivljeni" elipsoid zvani Zemlja, Sunce i Mesec "žele" da okrenu, jer gravitacija ima tu osobinu da privlači bliže stvari više negoli dalje. I tu bi se moglo reći da zbog zakona o odružanju momenta impulsa, planeta Zemlja se odupire tom okretanju, tako što se malčice okrene ali ortogonalno od onoga što bi Sunce i Mesec "želeli". Sve to se vidi pri prvom pogledu na sistem Ojlerovih jednačina rotacije tela.
jinks jinks 18:04 16.06.2016

...

Jedno pitanje. Zar priča o kalendarima nije svedena na priču o kriterijmima za izbor prestupnih godina. Da li bi mogli da objasnite koji su stvarni uzroci potrebe za uvođenjem prestupnih godina (ne znam, možda što realna godina ne traje diskretan broj dana).

Spomenimo ovde još samo da su precesija i slični spori procesi, koji ne utiču na naš svakodnevni život, razlozi za postavljanje Milankovićeve teorije klimatskih promena. Posledični Milankovićev godišnji kalendar ...


Na osnovu citiranog dela bloga dalo bi se zaključiti da precesija ima veze sa razlozima za uvođenje prestupnih godina.
babmilos babmilos 18:16 16.06.2016

Re: ...

Ne, tu sam hteo da kažem da je Milanković svojom teorijom (p)opisao efekte procesa koji su suviše spori da bi uticali na dužinu dana ili godine tokom životnog veka... pa čak i jedne civilizacije. A stvarni razlog za prestupne godine je razlika između kalendarskog broja dana jedne godine (365) i stvarnog vremena rotacije Zemlje oko Sunca (365,2422 dana). Julijanski kalendar je dodao svake četvrte godine prestupnu i napravio prosečnu dužinu godine 365,25 dana. Gregodijanski kalendar je smanjio broj prestupnih godina (izbačeni prestupni dani završnih godina vekova, izuzev onih gde su prve dve cifre deljive sa 4 - dakle, 1900. godina nije bila gregorijanski prestupna, a julijanski jeste. Zato se do tada Božić slavio 6. januara. Sa druge strane, 2000. godina je bila prestupna po oba kalendara. Zbog ovoga je pre nekoliko godina u Dnevniku RTS-a bila bizarna vest da će se Božić slaviti 8. januara, ali tek 2101. godine) i dodatno se približio "tačnoj" godini. Sada se o tome stalno brine, pa nam povremeno poprave vreme za jednu sekundu za Novu godinu i mirna Bosna.
jinks jinks 18:20 16.06.2016

Re: ...

Inače, hvala na detaljanom opisu precesije. Poznato je šta je i koliko traje manje više ... ali, interesantno je kako periodika precesije ustvari utiče na ciklično pomeranje godišnjih doba tokom godine.
zilikaka zilikaka 18:21 16.06.2016

Re: ...

Kolege, ako ste se već upustili, red je pomenuti i "treću sestru" - nutaciju.
jinks jinks 07:52 17.06.2016

Re: ...

Kako je uopšte otkrivena precesija. Mislim, u davnim vremenima samo posmatranjem i beleženjem promena putanja zvezda hiljade bi godina koordinisanog rada generacija i generacija bile potrebne da se tako nešto uoči.

Da li je možda ispala iz neke potpuno druge priče i nekog potpuno drugog istraživanja. Na primer, da li je zaključeno da Severnjača nije oduvek bila nepokretna zvezda, već da su to bile i neke druge zvezde u prošlosti.

Ovo pitam zato što postoji verovanje da su za precesiju znale i neke antičke civilizacije, koje su od tehnologije posedovale samo stotine godine vremena, izdignute piramide i zigurate, i glinu, kamen ili papirus na kome su beležile svoja posmatranja.
mesan mesan 09:36 17.06.2016

Re: ...

jinks
Kako je uopšte otkrivena precesija. Mislim, u davnim vremenima samo posmatranjem i beleženjem promena putanja zvezda hiljade bi godina koordinisanog rada generacija i generacija bile potrebne da se tako nešto sazna.

Da li je onda ona možda ispala iz neke potpuno druge priče ili nekog potpuno drugog istraživanja. Na primer, da li je zaključeno da Severnjača nije oduvek bila nepokretna zvezda, već da su to bile i neke druge zvezde u prošlosti.

Ovo pitam zato što postoji verovanje da su za precesiju znale i neke antičke civilizacije, koje su od tehnologije posedovale samo stotine godine vremena, izdignute piramide i zigurate, i glinu, kamen ili papirus na kome su beležile svoja posmatranja.

Jeste, precesija traje reda 20.000 godina, ali preciznost merenja neba je bila dovoljno dobra za to i milenijumima ranije --- konkretno, 1 stepen ugla na nebu odgovara širini palca kad se ispuži ruka. Nebo ima 360 stepeni u krug, pa ako meriš precizno 1 stepen to ti je grubo 20.000/360 tj. 50 godina da uočiš pomeraj vezan za precesiju.

Otkriće precesije se pripisuje Hiparhu, dakle perjanici antičke astronomije (o ranijim otkrićima drugih civilizacija ne znam), čija pisanija prenosi Ptolomej. Hiparh je poredio merenja ravnodnevnice sa merenjima svojih prethodnika samo stotinak godina ranije!

Našao sam ti ovaj koncizni i pouzdani izvor sa par zanimljivih natuknica:
Posledice precesije Zemlje siže

Na primer, u ovo naše doba se položaj povratnika pomera (ka ekvatoru, dakle tropski region se smanjuje) oko 1 kilometar na 100 godina, zbog precesije.

PS: Vikipedija članak na srpskom o Hiparhu je sraman, ne samo zbog kratkoće već i očigledne gluposti da je pomeranje ravnodnevnice u odnosu na udaljene zvezde 45 stepeni godišnje, sa sve greškom od 6 minuta(sic!) Ko beše spominjao kult "preciznosti"?
jinks jinks 09:44 17.06.2016

Re: ...

Ko beše spominjao kult "preciznosti"?


Mislim da je jedan blogokologa ranije rekao da "svako merenje teži dovoljnoj tačnosti i preciznosti".

Srećom pa se mnogi istraživači u prošlosti nisu zadovoljavali "dovoljnim" preciznostima, kao i da su se bavili i istraživanjima koja su "nepotrebna našoj civilizaciji", jer bi nam inače još uvek točak i vatra verovatno predstavljali daleki nedosanjani san.
mesan mesan 10:13 17.06.2016

Re: ...

jinks
Ko beše spominjao kult "preciznosti"?


Mislim da je jedan blogokologa ranije rekao da "svako merenje teži dovoljnoj tačnosti i preciznosti".


Nadao sam se da će ti se dopasti moj odgovor, a ovo o preciznosti je, 'nako...

Postoji međutim greška u obrazovanju gde se insistira na mehaničkim operacijama i posledično dečjem bukvalnom citiranju "najtačnijeg" rezultata, čija iskazana preciznost nema smisla, dok smisao kalkulacije i "osećaj" za rezultat izostaje.

Bio je pokušaj reforme u SAD baš na tu temu, ukidanje matematičkih tablica i operacija u osnovnoj školi uz insistiranje na razumevanju kvalitativnih odnosa veličina i preciznoj verbalnoj komunikaciji, sa odličnim rezultatima, ali uspaničeni roditelji, ćate i bankari, su digli bunu i to sprečili. Delom je samo kroz decenije ponešto usvojeno. Ne mogu sad da nađem reformatora, negde 1930, čovekovo ime čini mi se Benet...
jinks jinks 10:16 17.06.2016

Re: ...

Nadao sam se da će ti se dopasti moj odgovor,

Super je odgovor o precesiji. Ovo drugo sam prokomentarisao čisto pošto se uklopilo u još jednu temu u okviru bloga.

Sudeći prema linkovanom tekstu, izgleda da precesija ipak ima veze sa kalendarom i prestupnim godinama.
jinks jinks 10:26 17.06.2016

Re: ...

Bio je pokušaj reforme u SAD baš na tu temu, ukidanje matematičkih tablica i operacija u osnovnoj školi uz insistiranje na razumevanju kvalitativnih odnosa veličina i preciznoj verbalnoj komunikaciji

Sad možda malo i preterujem, ali kako bi se ova podela na dva različita pristupa obrazovanju i razvoju dva različita načina razmišljanja uklopila i u priču o dve različite dominantne funkcije leve i desne hemisfere mozga.

Koliko se sećam jedna hemisfera je otprilike "the best result accuracy oriented" dok je druga "about global principle understanding and definition".

U tom slučaju, samo jedan pristup obrazovanju bi dominantno trenirao jednu polovinu mozga, a drugu zapostavljao. Možda je najbolje smisliti nešto što trenira obe polovine :)
zemljanin zemljanin 11:14 17.06.2016

Re: ...

Otkriće precesije se pripisuje Hiparhu, dakle perjanici antičke astronomije (o ranijim otkrićima drugih civilizacija ne znam), čija pisanija prenosi Ptolomej. Hiparh je poredio merenja ravnodnevnice sa merenjima svojih prethodnika samo stotinak godina ranije!

DA, Hiparh je poredio svoja merenja sa dostupnim merenjima Vavilonaca I tako uočio razlike ... ipak, kao I kod svih istorijskih podataka, mi govorimo samo o najranijim pisanim tragovima ... inače Vavilonci kao veliki astronomi tog perioda dali su ostalim kulturama, mnoštvo znanja I podataka ... nije 100% dokazano ali je vrlo verovatno da I nedeljni ciklus od 7 dana potiče od njih ..

sve u svemu odlični komentari

EDIT. sve u svemu mi još nismo prihvatili (gobalno) SI system tako da kalendar svrstavam u ta zemaljaska nadjebavanja gde se samo nuždom nešto može promeniti
mesan mesan 12:20 17.06.2016

Re: ...

jinks
Nadao sam se da će ti se dopasti moj odgovor,

Super je odgovor o precesiji. Ovo drugo sam prokomentarisao čisto pošto se uklopilo u još jednu temu bloga.


Odlično, pokajao bih se da je onaj "PS" zasenio centralnu temu


Sudeći prema linkovanom tekstu, izgleda da precesija ipak ima veze sa kalendarom i prestupnim godinama.


Pored promene severnjače i promene klimatskih pojaseva, veliki efekat precesije je razlika između "tropske" i "zvezdane" godine: kod zvezdane gledaš da se Zemlja vrati na istu tačku na orbiti, što postižeš poređenjem sa udaljenim zvezdama, a takva godina zbog precesivnog pomeraja Zemljine ose NIJE isto što i ponovni dolazak Sunca u ekvatorijalnu ravan Zemlje (tj. dan kratkodnevnice), što se meri tropskom godinom i posmatra gledajući samo Sunce. (Ima naravno još komplikacija, jer i sama orbita Zemlje precesira, što utiče na zvezdanu godinu.)

Ako se držiš tropske godine, kao što to čine Julijanski, Gregorijanski... kalendari, onda koliko znam precesija Zemljine ose ne utiče značajno na dužinu (tropske) godine, pa tako ni na prestupne dane.

Međutim, neki azijski kalendari, mislim uključivši i Hindu kalendar, se baziraju na zvezdanoj godini, tako da se svakako akumulira razlika između tih kalendara i ovih "naših".
mesan mesan 12:31 17.06.2016

Re: ...

jinks

Koliko se sećam jedna hemisfera je otprilike "the best result accuracy oriented" dok je druga "global principle understanding and definition".

U tom slučaju, samo jedan pristup obrazovanju bi dominantno trenirao jednu polovinu mozga, a drugu zapostavljao. Možda je najbolje smisliti nešto što trenira obe polovine :)


Da, baš je poenta one reforme bila u razvoju deteta, da se prvo trenira jasnoća misli, a tek u srednjoj školi mehanički metodi.

Ta generacija zamorčića je do nekih 15 godina starosti imala lošije rezultate na testovima matematike od nereformisanih vršnjaka, ali nakon toga je dramatično prestigla i do kraja srednje i pri upisu na faks izdominirala, i na jezičkim i matematičkim testovima. Jer su bolje naučili da misle, a recepte usvojili tek "na kraju".
zemljanin zemljanin 12:32 17.06.2016

Re: ...

u istoriji kalendara, jedini racionani calendar, je bio egipatski ... 365 dana, 12 meseci po 30 dana + 5 dana za "po kući" (epagomena) ... a sve to organizoavano u tri godišnja doba sa po četiri meseca ... godišnja doba su ono što ga čini racionalnim - poplava, zima, leto ... dani/noć podeljeni na 24 sata bez minuta I sl. a izlazak Sirijusa (Izida) je NovaGodina ...

Doduše nije bilo prestupne godine pa se gomilalo kašnjenje u odnosu na sunčevu godinu.
mesan mesan 12:45 17.06.2016

Re: ...

zemljanin
ipak, kao I kod svih istorijskih podataka, mi govorimo samo o najranijim pisanim tragovima ...

Astronomija je iskonska i zato slabo raspasuljiva, ali možemo komotnije da se ograničimo na stare Grke i komšije, bar eto nešto :)
zemljanin

EDIT. sve u svemu mi još nismo prihvatili (gobalno) SI system tako da kalendar svrstavam u ta zemaljaska nadjebavanja gde se samo nuždom nešto može promeniti

Ja mislim da je nauka sebi izborila tačnost/preciznost nezavisno od zvezda (atomi, laseri, digitroni i takoto), a kalendari nam ostaju kao slike ljudskih kultura te ih treba negovati i voleti
mesan mesan 14:44 17.06.2016

Re: ...

zemljanin
EDIT. sve u svemu mi još nismo prihvatili (gobalno) SI system tako da kalendar svrstavam u ta zemaljaska nadjebavanja gde se samo nuždom nešto može promeniti

Zemljanine, na blogu kod princija pomenuo si ruski kalendar sa petodnevnom nedeljom --- taj je bio radi ubrzanja obnove uveden 1929. do 1940. (prethodno je Oktobarskom revolucijom usvojen Gregorijanski kalendar).

Volim tvoje komentare i hteo bih da ti dam odličan tekst o istoriji kalendara, sažet i širok a i nisam bio našao materijalnih grešaka, što ga pokupih na nekom BBS-u devedesetih, pa ako ga nađem...

Slična "ludost" je bio francuski revolucionarni kalendar 1793. do 1805. koji je imao 10 dana u "nedelji", 10 sati u danu i 100 minuta u satu (ta podela dana je doduše brzo ukinuta). Da bi se smanjio uticaj crkve, u tom kalendaru su sveci zamenjeni ruralnim motivima, voćkama, alatkama, itd.

Još jedna potvrda mojoj tezi da Francuzi imaju najplemenitije namere i najbolje želje u dizajnu, ali uvek fail-uju gadno
krkar krkar 16:21 17.06.2016

Glede precesije


mesan



zemljanin



Kao veliki ljubitelj astronomske navigacije izvodio sam kojekakve kerefeke pa i pokušavao da proverim relativnu promenu mesta nebeskih tela kroz vreme.

Poznato je da su u antici, dakle pre otprilike 2000-3000 godina, klasična sazvežđa izgledala nešto drugačije nego danas. Ima po raznim astronomskim atlasima tih mapa neba u doba Tutankamona ili pre 20000 godina, mrzi me sada da tražim, ali evo slike pomeranja položaja Sunca na prolećnu ravnodnevicu.





Dakle pod pretpostavkom da se položaj nebeskih tela stvarno menja, krenuli smo da nađemo najstarije astronomske tablice i da očitavamo poziciju pomoću tih nekadašnjih i sadašnjih i utvrdimo grešku. U Pomorskom muzeju u Greenwichu nabavili smo kopiju službenih navigacionih tablica engleske mornarice (Nautical Almanac) iz 1804. i zvanične tablice za 2004. pa smo tokom navigacije od Jadrana do Tunisa pokušali da utvrdimo razlike tj. da vidimo hoće li se greška povećati korišćenjem 200 godina starih tablica. Pošto ja imam plastični sekstant Davis Mk 15 (LINK) čija je očekivana preciznost u realnim uslovima reda 3-5 NM, nosili smo i precizniji mesingani, vlasništvo drugog člana tadašnje posade, koji je reda 0,8-1,5 NM.

Ni sa preciznijim sekstantom pozicije izvedene iz starih i novih tablica nisu izlazile izvan greške merenja, tako da smo zaključili da je 200 godina premalo i da moramo da ponovimo eksperiment 2804.

U svakom slučaju bilo je dobro zezanje.

Evo strana iz tablica 1821:


mesan mesan 17:14 17.06.2016

Re: Glede precesije

krkar


Svaka čast na skepticizmu i proveri!

Položaj udaljenih zvezda se slabo menja, što ste proverili, a zvezda koja se najviše pomera na nebu (usled svoje kretnje, a ne rotacije i revolucije Zemlje, naravno) je Bernarova zvezda, koja je doduše "vrlo blizu", najbliža nam zvezda na severnoj hemisferi, na samo 6 svetlosnih godina --- treba joj oko 200 godina da pređe na nebu razmak jednak prečniku Meseca.

Ima zapravo udaljenih objekata koji se značajno promene za života čoveka, npr. maglina nastala eksplozijom supernove.
Film: Rakova maglina, u samo 13 godina

PS: Mapa neba koju si stavio je upravo razlika između tropske i zvezdane godine usled precesije Zemljine ose --- za oko 26000 godina tačka napravi pun krug.
zilikaka zilikaka 18:22 17.06.2016

Re: ...

Postoji međutim greška u obrazovanju gde se insistira na mehaničkim operacijama i posledično dečjem bukvalnom citiranju "najtačnijeg" rezultata, čija iskazana preciznost nema smisla, dok smisao kalkulacije i "osećaj" za rezultat izostaje.

E, ko da si mene pito kad si ovo pisao, ili što bi reko čuveni kolega:
"Sagasna !"
zilikaka zilikaka 18:36 17.06.2016

Re: ...

Sad možda malo i preterujem, ali kako bi se ova podela na dva različita pristupa obrazovanju i razvoju dva različita načina razmišljanja uklopila i u priču o dve različite dominantne funkcije leve i desne hemisfere mozga.

Koliko se sećam jedna hemisfera je otprilike "the best result accuracy oriented" dok je druga "about global principle understanding and definition".

U tom slučaju, samo jedan pristup obrazovanju bi dominantno trenirao jednu polovinu mozga, a drugu zapostavljao. Možda je najbolje smisliti nešto što trenira obe polovine :)


Evo prilike da i mi sa dve leve izdominiramo.


E, ali, u trenutno prihvaćenim stavovima pedagogije se INSISTIRA na dominaciji jedne hemisfere. I to se BAŠ insistira.

Znam da sam ovo već pominjala i da sam dosadna, ali me kad god se prisetim to ponovo razbesni.
Svojevremeno mi slali podmladak kod defektologa na terapiju (i mi ko budale prihvatili i išli mesecima) jer su mu obe hemisfere bile podjednako razvijene, a u tom uzrastu tako ne treba.

Dok meni nije došlo iz dupeta u glavu da je to samo jedna od familijarnih osobina i da toga po narodu ima kolko hoćeš, nego se niko nije setio da od toga napravi strašno.

A kad pogledaš, kao i svaka druga osobina, pored svojih mana ima i nekih prednosti. Eto, kolega upravo jednu naveo.

zemljanin zemljanin 19:05 17.06.2016

Re: ...

mesan

pa, astronomija tačnije astrofizika mi je osnovna struka ali ne mora baš uvek da ja vodim glavnu reč kod Miloša jer ima još ljudi/blogera koji to jako dobro poznaju ... tvoj primer a evo I Krkarov ...
babmilos babmilos 22:00 17.06.2016

Re: ...

ali ne mora baš uvek da ja vodim glavnu reč kod Miloša

Ej, samo ti vodi, odlično ti ide. Čitam i uživam.
krkar krkar 00:01 18.06.2016

Re: Glede precesije

Položaj udaljenih zvezda se slabo menja, što ste proverili, a zvezda koja se najviše pomera na nebu (usled svoje kretnje, a ne rotacije i revolucije Zemlje, naravno) je Bernarova zvezda, koja je doduše "vrlo blizu", najbliža nam zvezda na severnoj hemisferi, na samo 6 svetlosnih godina --- treba joj oko 200 godina da pređe na nebu razmak jednak prečniku Meseca.


Tu Bernarovu sam samo jednom uspeo da vidim (dobro, nisam je preterano ni tražio) ali znam da je svi vijaju i beleže joj položaj jer se nešto suludo brzo kreće, mislim 10 mils na godinu.


krkar krkar 00:02 18.06.2016

Re: ...

babmilos
ali ne mora baš uvek da ja vodim glavnu reč kod Miloša

Ej, samo ti vodi, odlično ti ide. Čitam i uživam.


Vodi, vodi!
emsiemsi emsiemsi 19:05 19.06.2016

Re: ...

zemljanin
mesan

pa, astronomija tačnije astrofizika mi je osnovna struka ali ne mora baš uvek da ja vodim glavnu reč kod Miloša jer ima još ljudi/blogera koji to jako dobro poznaju ... tvoj primer a evo I Krkarov ...

Немој молим те кркара да убацујеш - он је презаузет па не постиже.
G.Cross G.Cross 23:19 16.06.2016

Jel ovo o onome?

Jel ovo ima nekakve veze sa odlaganjem Svetog i Velikog Sabora Pravoslavne crkve koji je planiran za 18-26 Juna 2016 na Kritu.

Ja sam ga licno jedva cekao jer sam se nadao da ce da mi najzad omoguce da nisam jedini koji je trezan na novoj godini posto postim bozicni post. Pa sam se nadao da ce da promene kalendar ili SPC ili Vucic tako da prestanemo da budemo paraniocni i raspoluceni. Meni je svejedno koji ce da se promeni ali se nadam da cu doziveti da crkveni i svetovni kalendari budu isti.

Ali hoces !


IRINEJ PISAO VARTOLOMEJU: SPC predlaže odlaganje crkvenog sabora na Kritu, PRAVOSLAVLJU NE TREBAJU NOVE PODELE!

http://www.informer.rs/vesti/drustvo/76253/SINOD-RUSKE-CRKVE-PODRZAO-PREDLOG-Odlozen-Veliki-pravoslavni-sabor-Kritu


Tako da jebiga ostaje mi da svake nove godine ili sam trezan ili gresnik .

a_jovicic a_jovicic 00:58 17.06.2016

Sagan vs Milanković

Da li je Karl Sagan "maznuo" ideju od Milankovića?

Ako uporedimo koncept pripovedanja Saganovog "Kosmosa" sa Milankovićevim "Kroz vasionu i vekove", vidi se interesantna sličnost. Da li Sagan "prepisivao" od Milankovića ili su obojica imali neko prethodno delo iz oblasti astronomije kao uzor? (pitanje za načitane)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana