Astronomija

Kratke lekcije iz (ne samo) astronomije (II)

babmilos RSS / 20.06.2016. u 09:14

Položaj tačke na Zemlji. Zbog rotacije Zemlje oko sopstvene, zakošene ose sve što opažamo na nebu moramo vezati za određeno mesto na Zemlji sa koga posmatramo. Ajnštajn u svojoj popularnoj knjizi o relativnosti piše:

Svaki opis mesta događaja ili položaja objekta u prostoru je zasnovan na određivanju tačke na krutom telu (uporednom telu) sa kojom se podudara taj događaj. Ovo se ne odnosi samo na naučni opis, već i na svakodnevni život. Ako analiziram mesto određeno kao u Berlinu, na Potsdamskom Trgu, to znači sledeće. Zemlja je kruto telo na koje se odnosi određivanje mesta; Potsdamski Trg, u Berlinu je jasno definisana tačka, kojoj se dodeljeno ime, i sa kojom se događaj podudara u prostoru.

Mi određujemo mesta na Zemlji koristeći dva podatka: geografsku širinu i geografsku dužinu. Pogledajmo pre svega sliku:

astr21.png

 Geografska širina (φ) je ugao od ekvatora do tačke T čiju koordinatu tražimo. Ovaj ugao je pozitivan kada se ide ka severu i negativan kada se ide ka jugu, i kreće se od -90° do +90°. Takođe je popularno i označavanje uglova po hemisferi: Rim ima geografsku širinu 41°54’N, a Pretorija 25°44’S. Geografska širina igra ključnu ulogu u našim razmišljanjima o klimi: sva mesta jednake geografske širine će u toku istog dana u godini biti jednako osunčana.

 Geografska dužina (λ) je ugao od Griničkog meridijana do tačke T čiju koordinatu tražimo. Ovaj ugao je uvek pozitivan i kreće se od 0 to 360°, iako se češće koristi označavanje geografskih dužina po strani sveta u odnosu na Grinič. London, logično, ima geografsku dužinu 0°, Rim 12°29’E, a Njujork negde oko 75°W. Geografska dužina je ključni podatak za određivanje mesnog (lokalnog) vremena, o čemu ćemo govoriti kasnije.

 Na Zemlji postoje dve specifične oblasti za koje ranije prikazani grafik trajanja Sunčevog dana ne važi. To su geografske širine veće od 66,6° severno i 66,6° južno. Razlog ovome je upravo iskošenost ose Zemljine sopstvene rotacije, što je prikazano na sledećoj slici, koja prikazuje sasvim običan letnji dan severne hemisfere na planeti Zemlji:

 astr22.png

 Ugao ε je iskošenost Zemljine ose sopstvene rotacije, odnosno 23,4°. Vidimo da u oblasti geografski širina većih od 90°-ε severno, što odgovara vrednosti od 66,6° i dalje severno, noći ne može biti. Takođe, u oblasti geografski širina većih od 90°-ε južno, što odgovara vrednosti od 66,6° i dalje južno, od obdanice ne može biti ni traga. Ovo je dobar trenutak da malo odmorimo i pogledamo čemu polugodišnja obdanica može da posluži:

 

Koji je danas dan? Zemlja završi jednu punu rotaciju oko Sunca za godinu dana, odnosno pošto završi 365,2422 obrta oko sopstvene ose rotacije. Ugao nagnutostiZemljine ose sopstvene rotacije u odnosu na ekliptiku obeležavamo sa γ, i on se može odrediti posmatranjem jednog tekućeg stanja položaja Zemlje u orbiti oko Sunca:

astr23.png

 Vidimo da Zemljina sopstvena osa rotacije menja položaj u odnosu na ekliptiku, i to od maksimalnih 90+ ε stepeni u vreme kada je na severnoj polulopti zima, preko tačno 90° u vreme naše prolećne ravnodnevnice, do minimalnih 90- ε stepeni u vreme kada je na severnoj polulopti leto.

 astr24.png

 

Tačan izraz za ugao γ ovde nije bitan, i nećemo ga navoditi. Važno je reći da naš kalendar za prvi dan u godini uzima otprilike onaj dan kada je ugao γ maksimalan, 113,4°. U našoj epohi, taj dan je otprilike 22. decembar. Kalendarski prvi dan u godini (1. januar), dakle, predstavlja istorijski kompromis između maksimalnog otklona Zemljine ose rotacije od ekliptike i perihela, tačke u kojoj se Zemlja nalazi najbliže Suncu (ponovimo, 4. januar). No, u proračunima vezanim za kretanje Zemlje oko Sunca nesumnjivo je prirodno da se za prvi dan u godini uzme upravo 23. decembar.

 Koliko je sada sati? Kada stojimo na Zemlji, primećujemo da se Sunce kreće. U jednom trenutku, ono zauzima najvišu tačku na nebu, i tada se obavezno nalazi tačno na jugu. Taj trenutak u toku dana nazivamo mesno (lokalno) podne. To nije okruglo 12 sati na časovniku, jer naši časovnici pokazuju administrativno (zonsko) vreme, koje predstavlja pristojan kompromis, neophodan za vođenje naših dnevnih i teritorijalnih poslova. Tačno mesno (lokalno) vreme dobija se tako što od administrativnog vremena oduzmemo zonski dodatak, pa na tako dobijeno vreme dodamo (u satima) količnik geografske dužine mesta i broja 15. Recimo: administrativno vreme u Beogradu je sada 13:06, a zonski dodatak je +1 sat. Zato je trenutno beogradsko mesno vreme 13:06-01:00+20,48°/15=13:28. Iz ovoga sledi da je mesno vreme u Beogradu 22 minuta veće od administrativnog, što znači da je u Beogradu Sunce tačno na jugu i na najvišoj tački na nebu okruglo u 11:38 po administrativnom vremenu.

 Ugao pod kojim u toku dana vidimo Sunce na nebu obeležavamo oznakom α, merimo ga u odnosu na vertikalno poboden štap, a određujemo ga posmatranjem tekućeg stanja tokom dana.

 

astr25.png

 

Vidimo da se ugao α kreće od maksimalnih 90° pri izlasku, preko neke minimalne vrednosti u lokalno podne, do ponovno maksimalnih 90° pri zalasku. Sa slike se vidi i da ugao α određuje dužinu senke – ako je u tački T (određenoj geografskom širinom φ i mesnim vremenom koje je direktno vezano za geografsku dužinu) poboden vertikalni štap dužine h, onda će njegova senka imati dužinu d koja direktno zavisi od tangensa uglaα.

 Sledeća slika prikazuje kako se, u Beogradu, kosinus ovog ugla (zašto koristimo kosinus? Sunčev položaj na nebu tokom dana raste od izlaska do podneva, a opada od podneva do zalaska. Na isti način se ponaša kosinus ugla α za razliku od samog ugla, koji tokom dana pre podne opada, a popodne raste) menja tokom dana, i to za četiri različita dana u godini, početak zime, proleća (jeseni) i leta:

 

astr26.png

 Sa ove slike vidimo da u Beogradu ugao α nikada ne dostiže vrednost 0°, što znači da se u Beogradu ne može desiti da u toku dana nema senke.

 Takođe, izraz za ugao α omogućava da se odrede formule za vreme izlaska i zalaska Sunca, kao i posledične obdanice na datom mestu. Takvi izrazi se mogu crtati; evo takvog crteža za slučaj Beograda:

 

astr27.png

 Primetimo da grafik ne uzima u obzir prolećnu administrativnu krađu jednog sata.

 

Nota bene: Ovaj grafik je dobijen korišćenjem jednostavnog modela sistema Sunce-Zemlje po kome atmosfere nema, Zemlja se u orbiti pomera diskretno (ugao γ se menja jednom dnevno), a dužina dana je korigovana po prethodnim razmatranjima. Kasnije ćemo videti u kojoj meri je ovakav model korektan.

Majka svih nebeskih jednačina. Do sada nismo napisali ni jednu jednačinu. No, sada je pravi trenutak da sa tom praksom prekinemo. Pošto smo opisali tri fundamentalna ugla,α koji se menja svakog trenutka u danu, γ koji se menja svakog dana u godini i geografsku širinu φ koja određuje naše mesto na Zemlji, vreme je da kažemo da u lokalno podne na svakoj tački na Zemlji na kojoj svakog dana u godini Sunce izlazi i zalazi važi sledeća jednačina:

 α = γ + φ – 90°

Ova jednačina, koja, budimo otvoreni, važi za bilo koju tačku na bilo kojoj planeti obasjanoj lokalnom zvezdom pod uslovom da u toj tački postoji izlazak i zalazak te lokalne zvezde, može nam pomoći da, samo merenjem senke na razne načine i raznih dana u godini, odredimo karakteristične i dnevne i godišnje parametre. Recimo, dan ravnodnevnice, koji je po definiciji γ=90°, možemo odrediti tako što ćemo merenjem senke u lokalno podne primetiti da je α= φ. Lokalno podne uvek možemo odrediti merenjem senke tako što primetimo trenutak u kome je senka najkraća. Trajanje dana možemo odrediti kao razliku dva trenutka u kojima je senka bila najkraća. Srednja brzina kretanja planete oko lokalne zvezde može se odrediti upoređivanjem dužine dve podnevne senke u danima bliskim ravnodnevnici.

 Eratostenov eksperiment, jedan od efektnijih događaja u nauci, kojim se pomoću dužine senke određuje poluprečnik Zemlje, rođen je čitanjem teksta što ga je Eratosten pronašao u Aleksandrijskoj biblioteci, a koji je govorio o mestu po imenu Sijena u kome na početku leta u podne nema senke. Sećamo se: na početku leta γ=66,6°. Ako senke nema, onda jeα=0°. Stoga naša nebeska jednačina kaže da geografska širina Sijene mora biti φ=23,4°. Danas se Sijena zove Asuan, a Google Earth javlja da je geografska širina Asuana 24.1°, dakle – taman koliko treba.

 Nota bene: Primetimo da tekst nije lagao. A i kako bi mogao? Pisanje je nekada bila retka i skupa privilegija. Zapisivale su se samo one stvari koje je tadašnja kultura smatrala zaista vrednim. Naša potreba da proveravamo zapisano jeste naučna, ali u isto vreme i poučna. Danas se, na razne načine, zapisuju svakakve gluposti, dok kulture nema ni u tragovima. Izvucimo odavde sumorni zaključak: kultura nestaje čim nestane privilegovanost pisanja.

Merenje dužine senke. Videli smo da nam je za određivanje raznih astronomski korisnih stvari potrebno merenje dužine senke vertikalnog štapa pobodenog u horizontalnu podlogu. Kako da to praktično ostvarimo? Horizontalnost podloge možemo proveravati širokom posudom sa vodom, a umesto štapa pobodenog u podlogu možemo konstriusati Eratostenov tripod:

 astr28.png

 Visak je vertikalan po definiciji pa je jasno da su ovde fotografi u prednosti, jer oni stalno sa sobom vukljaju nekakve tronošce.

 Nema razloga da ovakva merenja ne smatramo pouzdanim. Stoga rezultati merenja senke omogućavaju da proverimo naš jednostavni model sistema Sunce-Zemlja. Evo eksperimentalnih podataka za izmereni kosinus ugla α u Beogradu 25. decembra ucrtanih zajedno sa predviđanjima modela:

 astr29.png

 Ovo je klasičan slučaj odličnog slaganja eksperimenta i modela. Sve bolje od prikazanog bi čak bilo i sumnjivo.

 Zaključak je sledeći: da bismo korektno modelirali osunčanost Zemlje u toku godine, moramo jedino da vodimo računa o korekciji dužine dana. Ostali parametri (pomeranje Zemlje u orbiti preciznije od dnevnog ili prelamanje Sunčevih zraka pri prolasku kroz Zemljinu atmosferu) su finese koji ne doprinose značajno tačnosti podataka koje model pruža.

 Sunčani časovnik. Merenje vremena prvobitno je bilo povezano sa dužinom senke. Iako se za te poslove može iskoristiti štap poboden u podlogu na bilo koji način, najefektniji način za konstruisanje sunčanog časovnika je štap usmeren ka severu koji sa podlogom zaklapa ugao jednak geografskoj širini mesta konstrukcije. Takav štap gleda direktno u zvezdu Severnjaču, što se može lako pokazati. Dužina senke takvog štapa omogućava lako određivanje dnevnog ugla γ, koji je, videli smo, direktno povezan sa trenutnom lokacijom Zemlje u godišnjoj orbiti oko Sunca. Evo slike sa potrebnim elementima za taj proračun koji ovde ipak nećemo izvoditi:

 

astr30.png

 Koincidencijom slučaja, geografska širina Beograda je približno 45°. Stoga se beogradski sunčani časovnik može kupiti u bilo kojoj knjižari, a mi smo svoj našli prekriven prašinom u jednoj fioci:

 astr31.png

 Kuda na letovanje? Savremene turističke organizacije imaju razrađene sisteme privlačenja klijenata. Udarna mesta u turističkoj reklamokratiji imaju fotografije neba bez oblačka. No, pored toga što lepo izgledaju, šta zapravo takve fotografije prodaju? Ideju o sunčanom. Pogledajmo, stoga, grafik koji pokazuje koliko energije Sunce predajegeografskim širinama tokom određenih dana u godini. Plavo je početak zime, 22. decembar. Crveno je početak proleća, 21. mart. Zeleno je početak leta, 22. jun.

 astr32.png

 

Vidimo da zimski i letnji grafici imaju neočekivani, široki energetski maksimum na geografskim širinama oko 40° (naravno, leti severnim, a zimi južnim) – tačno tamo gde je Evropa, kolevka naših najblistavijih uspona i najmračnijih padova, možda logički prateći Sunčevu energetsku ponudu (vidimo i da se energija na ekvatoru slabo menja: otprilike, tu je gde je).

 Pogledajmo i grafik raspodele energije koju određene geografske širine primaju tokom godine:

 astr33.png

 Vidimo punu potvrdu prethodnog grafika: od kraja aprila do kraja avgusta naše geografske širine primaju više energije od monotonog ekvatora, dok je krajnji sever u junu i julu zapravo sasvim pristojno mesto za život – ko preživi šašavi decembar i januar.



Komentari (20)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

little_radojica little_radojica 12:06 20.06.2016

Хвала за текстове

Nota bene: Primetimo da tekst nije lagao. A i kako bi mogao? Pisanje je nekada bila retka i skupa privilegija. Zapisivale su se samo one stvari koje je tadašnja kultura smatrala zaista vrednim. Naša potreba da proveravamo zapisano jeste naučna, ali u isto vreme i poučna. Danas se, na razne načine, zapisuju svakakve gluposti, dok kulture nema ni u tragovima. Izvucimo odavde sumorni zaključak: kultura nestaje čim nestane privilegovanost pisanja.


Баш пре него што сам прочитао твој текст погледао ово (пажња, открива се радња и крај филма):



Помиње се и Ерастотен, а ставља у контекст значај Александијске библиотеке и домети науке пре 1600+ година кроз мало романтизовану причу о Хипатији, и о томе како је пропао рокенрол у Римском Царству... И ево мене, идем да тражим филм у видео клубу

Један само детаљ са краја филма, кад Хипатију убеђују да прихвати хришћанство и учење

-You are as Christian as we are!
-Synesius, you don't question your beliefs. I can't... I must.

П.С. Зна ли неко каква ми опрема треба за неко рекреативно посматрање небеских тела? Контам да се данас чак и у Toys R Us може купити боља опрема него што су имали у Александрији.
babmilos babmilos 12:15 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

Nema na čemu. Hvala i tebi na podsećanju da nisam odgledao taj film.
Зна ли неко каква ми опрема треба за неко рекреативно посматрање небеских тела?

Klincu smo za rođendan kupili ovo: http://www.teleskop.rs/teleskop/ahromati-sa-montazom/60700-az2-refraktor-skywatcher
Vide se Venerine mene, Mesečevi krateri, Jupiterove pruge i sateliti, Saturnovi prstenovi, Marsovo crvenilo. Uspeo sam čak da ga nateram da fotografišem - veoma amaterski, korišćenjem stare web kamere i kutije za analogne filmove (postoji tutorial na netu, prosto je) - ali sam uspeo. Za 100 evra ja super zadovoljan.
little_radojica little_radojica 12:26 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

Klincu smo za rođendan kupili ovo: http://www.teleskop.rs/teleskop/ahromati-sa-montazom/60700-az2-refraktor-skywatcher


Е хвала! До пре неколико месеци ми није ни падало на памет да би нешто тако приступачно могло бити тако моћно. Ја имам још бар 6-7 година док малац не порасте, али као да се возићи, телескопи и макете авиона купују деци због деце - наравно да је то тати да се игра
zemljanin zemljanin 13:30 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

П.С. Зна ли неко каква ми опрема треба за неко рекреативно посматрање небеских тела? Контам да се данас чак и у Toys R Us може купити боља опрема него што су имали у Александрији.

meade
little_radojica little_radojica 13:36 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

zemljanin
П.С. Зна ли неко каква ми опрема треба за неко рекреативно посматрање небеских тела? Контам да се данас чак и у Toys R Us може купити боља опрема него што су имали у Александрији.

meade


Хвала Земљанине, али дај и неки коментар плиз. Овде има гомила телескопа, а не пишу цене па чисто да се мало оријентишем...
zemljanin zemljanin 13:53 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

little_radojica
zemljanin
П.С. Зна ли неко каква ми опрема треба за неко рекреативно посматрање небеских тела? Контам да се данас чак и у Toys R Us може купити боља опрема него што су имали у Александрији.

meade


Хвала Земљанине, али дај и неки коментар плиз. Овде има гомила телескопа, а не пишу цене па чисто да се мало оријентишем...

imas I telescope sajt sa raznim modelima I po raznim kriterijumima ... od cene do pocetnik, planete, sunce, fotografije I sl.

kasnije cu da dopisem detalje
zemljanin zemljanin 14:28 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

Kupovina teleskopa je kao I kupovina auta ... potrebno je malo pripreme I istraživanja ... za sve koji žive u gradu, slike koje se mogu naći na netu nisu referenca za ono što se zaista može videti sa tim modelom teleskopa ... korišćenje većih I skupljih modela je nesuvislo ako ne planirate udaljenu vikendicu ili mesto sa jako malo veštačkog svetla ... takođe tu je I pitanje šta tačno želite da posmatrate ... većina telekopa nudi sunčev system sa jasnim slikama/pogledom ali za galaksije vam je potreban ozbiljniji instrument I naravno mrak ... za fotografije takođe ... ima toliko delova I kriterijuma da je nemoguće sve predočiti ...

u svakom slučaju PRVI teleskop ne bi trbalo da je skup već služi za upoznavanje tematike ... evenetualne greške a biće ih, ispravaljaju se tamo kod drugog ili trećeg teleskopa ...

takođe, vezano za grad I više spratove, rizikujete I "bes" komšija iz okolnih zgrada, što nije zanemarljivo

koristan link
sasaminijature sasaminijature 17:54 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

zemljanin
Kupovina teleskopa je kao I kupovina auta ... potrebno je malo pripreme I istraživanja ... za sve koji žive u gradu, slike koje se mogu naći na netu nisu referenca za ono što se zaista može videti sa tim modelom teleskopa ... korišćenje većih I skupljih modela je nesuvislo ako ne planirate udaljenu vikendicu ili mesto sa jako malo veštačkog svetla ... takođe tu je I pitanje šta tačno želite da posmatrate ... većina telekopa nudi sunčev system sa jasnim slikama/pogledom ali za galaksije vam je potreban ozbiljniji instrument I naravno mrak ... za fotografije takođe ... ima toliko delova I kriterijuma da je nemoguće sve predočiti ...

u svakom slučaju PRVI teleskop ne bi trbalo da je skup već služi za upoznavanje tematike ... evenetualne greške a biće ih, ispravaljaju se tamo kod drugog ili trećeg teleskopa ...

takođe, vezano za grad I više spratove, rizikujete I "bes" komšija iz okolnih zgrada, što nije zanemarljivo

koristan link

Hvala hvala hvala za ove informacije.
Da li mozda imas kakvog iskustva sa mikroskopima? Treba mi za projekat koji trenutno radim, pravim rucni sat. Svi oni mali zupcanici u mehanizmu, njihovi zubici su red velicina desti deo milimetra. Koristim se Usb mikroskopom ali to nije to. Moze li se izbunariti sta polovno? Hvala.
zemljanin zemljanin 18:40 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

sasaminijature

ne znam ali verovatno imas na Limundo I sl. jer ti se ne isplati da kupujes nesto bolje napolju obzirom na transport, carinu I sl. ... mada to sa rezervom jer ipak nisam u Srbiji ...
sasaminijature sasaminijature 18:46 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

zemljanin
sasaminijature

ne znam ali verovatno imas na Limundo I sl. jer ti se ne isplati da kupujes nesto bolje napolju obzirom na transport, carinu I sl. ... mada to sa rezervom jer ipak nisam u Srbiji ...

Nista tako nisam sretao po nasim sajtovima ali hvala u svakom slučaju.
Milan Novković Milan Novković 19:07 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

u svakom slučaju PRVI teleskop ne bi trbalo da je skup već služi za upoznavanje tematike

Ja sam taj prvi napravio sam dok sam bio u gimnaziji.

Sočiva kupio u optičarskoj radnji u Somboru, a cevi i držače za sočiva pravio od kartona.

Nije bilo ahromatskih sočiva (sedamdesete), niti bih ja imao novca za njih i da ih je bilo, pa je hromatska aberacija bila značajna.

Ali to mi nije umanjilo veselje i ponos
zemljanin zemljanin 19:15 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

Milan Novković
u svakom slučaju PRVI teleskop ne bi trbalo da je skup već služi za upoznavanje tematike

Ja sam taj prvi napravio sam dok sam bio u gimnaziji.

Sočiva kupio u optičarskoj radnji u Somboru, a cevi i držače za sočiva pravio od kartona.

Nije bilo ahromatskih sočiva (sedamdesete), niti bih ja imao novca za njih i da ih je bilo, pa je hromatska aberacija bila značajna.

Ali to mi nije umanjilo veselje i ponos

slicno. samo sto sam i sočiva brusio rucno ... I jeste bila skalmareija ali moja

sada imam dva Meade, poluprofesionalna
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:53 20.06.2016

Re: Хвала за текстове

a cevi

Ми смо користили неку пластичну, водовоџијску, велики промер.
berman berman 23:13 21.06.2016

Re: Хвала за текстове

Један само детаљ са краја филма, кад Хипатију убеђују да прихвати хришћанство и учење

Agora-- mit i fakti
Ovde
ovde
ovde

ima još al dovoljno je za početak


little_radojica little_radojica 00:32 22.06.2016

Re: Хвала за текстове

Agora-- mit i fakti

Па рекох лепо да је прича романтизована како то обично бива у историјским филмовима. Само ми је сцена веома моћна, филмски гледано.
berman berman 09:14 22.06.2016

Re: Хвала за текстове

I kod tete Leni ima mpčnih scena. ne radi se o sceni , radi se da izmisliš mit a zatim ga se "sekularistički" talibani ufate ko smrt babe i prozalitiraju ne samo ko fakat nego i kao "moralne zločimbe" kak bi rekli sunarodnici jednog Blogera
zemljanin zemljanin 09:32 22.06.2016

Re: Хвала за текстове

berman
I kod tete Leni ima mpčnih scena. ne radi se o sceni , radi se da izmisliš mit a zatim ga se "sekularistički" talibani ufate ko smrt babe i prozalitiraju ne samo ko fakat nego i kao "moralne zločimbe" kak bi rekli sunarodnici jednog Blogera

o, ima tih filmova ko šaše ... od Izlaska, preko Noa do Isus pa razni apostoli I sl ... zato se I zove film I literatura ... a isto se uzimaju kao razne "moralne predodžbe" i taj rad ... sve je to samo umetnost ... ako ćemo o Aleksandriji, e to je sasvim druga tema
jinks jinks 14:15 20.06.2016

...

dok je krajnji sever u junu i julu zapravo sasvim pristojno mesto za život – ko preživi šašavi decembar i januar

U nekom drugačijem svetu Velika Britanija, na primer, bi bila poznata manje više samo po jednoj stvari - da se rođendani njenih vladara slave dva puta godišnje.

Prvi put, u užem krugu, na dan kada su stvarno rođeni, i drugi - bilo kog dana u godini kada ne pada kiša :)
berman berman 23:19 21.06.2016

jedan mali misaoni eksperiment

Za ovo treba malo apstraktnog mišljenja .
Zamisli da se zemlja nalazi u središtu mase svemira ( dakle da je njena pozicija između ostalog posebna i jedinstvena )
dakle gledano sa zemlje ili sunca heliocentričnosst postoji
no gledano sa stanovišta "celog svemirs" ili "izvan njega" geocentričan model oslikava stvarnost,
Goran Vučković Goran Vučković 17:23 23.06.2016

Poeziju će svi pisati

Ovaj deo nisam uspeo da razumem, a trudio sam se ovih dana:

Nota bene: Primetimo da tekst nije lagao. A i kako bi mogao? Pisanje je nekada bila retka i skupa privilegija. Zapisivale su se samo one stvari koje je tadašnja kultura smatrala zaista vrednim. Naša potreba da proveravamo zapisano jeste naučna, ali u isto vreme i poučna. Danas se, na razne načine, zapisuju svakakve gluposti, dok kulture nema ni u tragovima. Izvucimo odavde sumorni zaključak: kultura nestaje čim nestane privilegovanost pisanja.


Vidi npr. ovo (bili smo pre nekoliko godina tamo): Vindolanda tablets

Dostupnost onoga što se obično zove "kultura" (književnost, slikarstvo, muzika, istorija) nikad nije bila veća, zahvaljujući netu. Obrazovanje takođe, kako pristup znanju, tako i konkretnim kursevima po oblastima - od osnovne škole (tipa Khan Academy) do fakulteta i dalje - neverovatna količina toga sasvim besplatno (osim troškova pristupa internetu).

Šta je to čega danas nema ni u tragovima, a zoveš ga "kultura"?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana