Reč i slika

Daning-Krugerov efekat

jinks RSS / 10.07.2016. u 12:20

Interesantno da je išta slično stručno formulisano tek 1999. godine. Naime, istraživači sa Kornel univerziteta Dejvid Daning i Džastin Kruger su, inspirisani likom i delom poznatog pljačkaša banaka Mekartura Vilera, došli na ideju da ispitaju načine na koje ljudi različitih nivoa kompetentnosti uopšte i doživljavaju svoju kompetentnost. Daning i Kruger su bili fascinirani Mekarturovom idejom na koju je došao čuvši priču po kojoj su špijuni tokom 19. veka pisali nevidljive poruke jedni drugima koristeći limunov sok umesto mastila. Na kraju, njegova originalna zamisao je bila da prekrije lice limunovim sokom kako bi u bankama koje je pljačkao bio nevidljiv kamerama za obezbeđenje. Na taj način je uspeo da opljačka dve banke, jedino što mu je nakon drugog pokušaja ostalo nejasno kako su uspeli da ga uhvate.

Zaintrigirani ovakvim načinom razmišljanja Daning i Kruger su sproveli obimno istraživanje, između ostalog i nad studentima i kolegama, i došli do zaključaka da što je neko manje stručan to: (i) kod te osobe izaziva veći osećaj superiornosti i samopouzdanja, pošto pogrešno ocenjuje svoje sposobnosti mnogo višim nego što jesu; (ii) da nije u mogućnosti da shvati koliko ne zna, kao ni da proceni koliko drugi znaju; i (iii) da počinje da razume domete svog neznanja kako prolazi kroz obuku u datoj oblasti.

Takođe, Daning i Kruger su tokom istraživanja došli i do zaključka da visoko kompetentni neretko potcenjuju svoje sposobnosti, odnosno, da smatraju da je to što znaju lako i jednostavno. I, to su ilustrovali eksperimentom u kome su srednjoškolcima na testu opšteg znanja, nakon otkrivanja tačnih rezultata, dozvolili da sami sebe ocene. Kompetentniji đaci su manje-više pravilno ili niže ocenjivali svoje radove, dok su manje kompetentni, koji bi trebalo da dobiju ocene 1 ili 2, sebe ocenjivali ocenama 4 ili 5.

Sad, blog i nije samo o DK efektu koji se bavi stručnošću i nestručnošću, već i o njegovim širim dometima, kao i o donošenju zaključaka na osnovu minimuma raspoloživih informacija. Naime, srodna istraživanja su pokazala i da neki, shodno efektu DK, imaju sklonost da na osnovu poluinformacija ili naznake informacija sa priličnim samopouzdanjem donose zaključke i odluke, ili stiču uverenja.

Zvuči poznato? Ustvari, ima bezbroj primera koliko Daning-Kruger može biti moćan. Setite se različitih ideoloških pokreta kroz istoriju, posebno onih destruktivnijih. Naime, u praktičnom smislu mnogi od njih u dobroj meri i nisu predstavljali više do vid Daning-Krugera. Jer, neretko su se, koliko god različiti bili, zasnivali na maksimalno uprošćenim pogledima na svet, kao i na instant odgovorima na sva pitanja, podgrejanim Daning-Kruger osećajem superiornosti i samouverenja svojih sledbenika. Istih onih koji su prigrlili ponuđene ideološke floskule, formulisane neretko u dve tri rečenice koje objašnjavaju čitav svet.

Doduše, ima i vedrijih uvida u ovu temu. Između ostalih i onih po kojima, ponekad, ljudi manje ili više stručni u jednoj, svoje samopouzdanje iz prve prenose i u neke druge oblasti ... u kojima, u suštini, funkcionišu nošeni krilima Daning-Krugera. Na primer, u davnim vremenima svako pismen je bio pozvan da donosi sud o svemu. Pa i kasnije, uloge sveznalica jednako su dodeljivane na osnovu stručnosti u manje-više jednoj oblasti, ako i u toliko. Sad pitanje je da li će sa daljim razvojem društva i ova vrsta Daning-Krugera opstati.

Naravno, ne bi trebalo preterati pa upasti u varijantu Daning-Krugera o Daning-Krugeru ... jer, i njegova primena ima granice. Na primer, DK manje stručnima uopšte ne brani da imaju ili da iznose svoje mišljenje, već govori o tome da je korisno znati za granice svog znanja.

Na kraju, DK bi mogao da ima i neke dobre strane. Na primer, ukoliko ne bismo imali samopouzdanje u trenucima neznanja, pitanje je ko bi od nas uopšte i stigao do ikakvog znanja. Opet, možda čitav ovaj tekst ne predstavlja ništa više do jedan od nemuštih primera Daning-Krugerovog efekta :)

 

DKsrp.png



Komentari (167)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

maksa83 maksa83 11:57 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Сида, сида - е па шта је!
Ако ј' сида - није рак

Eh, sida ... to mora da se odleži.
maksa83 maksa83 11:59 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Inače, Hitler je po nekim pričama predstavljao klasičan primer DK. Sve je znao, u sve se razumeo. Čak kažu da je usvari jedino u tome i ostao dosledan - da nikada do kraja nije poslušao tuđi savet ili prihvatio tuđe mišljenje.

Koliko sam shvatio kod istoričara postoji neki konsenzus da bi WW2 trajao duže i da bi Saveznicima bilo kudikamo gore da se Hitler nije mešao u svaku stvar, tj. da je slušao generale. Npr. kažu negde da nijedan ozbiljan pokret trupa nije smeo da se desi bez njegovog direktnog odobrenja.
myredneckself myredneckself 12:02 11.07.2016

Re: nasuprot tome

jinks
Inače, Hitler je po nekim pričama predstavljao klasičan primer DK....Sve je znao, u sve se razumeo.

Kad smo kod ideologija, pada na pamet ono što je Hitler govorio davno, još na početku ludila - oni (ljudi) ne veruju u male laži, slušaju ih svaki dan... Oni će verovati velikoj laži, totalnoj suprotnosti istini, jer ne mogu da veruju da bi im neko rekao tako veliku laž.
(tako nekako ide, parafraza po sećanju, ne mogu sada da guglam)
myredneckself myredneckself 12:06 11.07.2016

Re: nasuprot tome

maksa83
Сида, сида - е па шта је!
Ако ј' сида - није рак

Eh, sida ... to mora da se odleži.

Znam samo ono, Sidooo, posta'ljaj bog te vid'o!?
jinks jinks 12:09 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Koliko sam shvatio kod istoričara postoji neki konsenzus da bi WW2 trajao duže i da bi Saveznicima bilo kudikamo gore da se Hitler nije mešao u svaku stvar, tj. da je slušao generale.

Kažu da su od 1944. svi britanski pokušaji da se izvrši atentat na Hitlera bili stopirani. Na primer, i sam Čerčil je negde rekao da je Hitler jedno od njihovih najjačih oružja koja u tom trenutku imaju protiv Nemačke.
muaddib92 muaddib92 12:12 11.07.2016

Re: nasuprot tome

da se Hitler nije mešao u svaku stvar, tj. da je slušao generale

Тачно, посебно је својим мешањем убрзао пораз у завршним борбама у Француској. А имао је врхунске војсковође и савршено организовану војску. Један амерички официр је, описујући брзину којом су се у Италији Швабе повлачиле и поново успостављале положаје, записао како су помислили да их никада неће победити.
Потпуно исту ствар је радио и Стаљин, додуше у првих пар година рата..
jinks jinks 12:12 11.07.2016

Re: nasuprot tome

myredneckself
Oni će verovati velikoj laži, totalnoj suprotnosti istini,

Verovatno je jedna od najvećih laži u koju su mnogi spremni da poveruju i ta da su baš oni najbolji, najbitniji, najvredniji, da sve najbolje znaju i umeju, da se puno toga baš oko njih vrti, ako ne i sve ...

A zar baš to između ostalog Hitler i nije govorio svojim sunarodnicima. Gde su nešto slično, ili bar na toj liniji, govorile ili govore i neke druge ideologije.

Na primer, zar i komunizam nije tu negde: "vi proleteri ste anđeli, svi ostali su ..., itd.".
blogovatelj blogovatelj 12:20 11.07.2016

Re: nasuprot tome

gde individua relativizuje tudje uspehe srecom, tajmingom ili vezom


Juce pitaju Mareja koliko je za njegove uspehe zasluzan Lendl, a on kaze "ma slucajno se zalomio tu kad sam osvajao trofeje"
A on tri slema uzeo kad mu je Lendl bio trener, sa svim ostalim trenerima nije uzeo ni jedan.
Dobro, kao sve je bila zajebancija, ali cim mu je palo na pamet da tako nesto izusti, tu vec moze da se nazre tracak mentalnog poremecaja.
cassiopeia cassiopeia 12:20 11.07.2016

Re: nasuprot tome

alselone
Ako je Internet suludo povećao stopu nekog oboljenja onda je to - hipohondrija.


Da, sto kazu - kad god guglam svoje simptome ispostavi se da imam rak.


Ja, u principu, izbegavam da googlam, al' pazim kakve sajtove otvaram, proveravam. Meni je lekarka rekla, kad se cela epopeja oko dijagnoze završila, da sam ja sama postavila dijagnozu a njeno je bilo da proveri i potvrdi. Zapravo, imala sam sreće da naletim na nju neopterećenu sujetom i voljnu da sasluša.

maksa83 maksa83 12:20 11.07.2016

Re: nasuprot tome

A zar baš to između ostalog Hitler nije govorio svojim sunarodnicima. A nešto sličnu su i drugima govorili ili govore i mnogi drugi. Na primer, zar i komunizam nije tu negde: "vi proleteri ste anđeli, svi ostali su ..., itd.".

"Izmešaj vojsku i policiju, kaši dodaj nešto malo privrede i ubeđenja o slavnoj prošlosti, koja se može ponoviti – dobićeš bilo koju balkansku državu."

B. Pekić
jinks jinks 12:25 11.07.2016

Re: nasuprot tome

muaddib92
Потпуно исту ствар је радио и Стаљин, додуше у првих пар година рата..

Kažu da je Staljin Žukova izuzetno poštovao, i da ga je suprotno nekim svojim uverenjima (ali najdirektnije suprostavljenim) poslušao u više ključnih situacija II sv. rata. I gde se to po pričama nije završavalo samo na Žukovu.

Ustvari, izgleda da tu negde i jeste linija koja razdvaja jednu od druge strane :)
octopus octopus 12:33 11.07.2016

Re: nasuprot tome

alselone
O: "Ma radio sam to već tri puta ali svaki put ispadne mitraljez."


Ja sam cuo isti sa Slobodom Cacak i usisivacem. :)

Uglavnom, internet ce dovesti DK do usijanja. To instant znanje koje daje samo osnovne okvire, cesto i pogresne a koje se nalazi na dohvat ruke ima da bude pravi izazov za radne navike i DK boost nasih klinaca.


Zaista su u pravu al milion posto. U mojoj struci je to izuzetno izraženo, svi postadoše internet doktori. Jbt ja koji radim 30 godina pa se nađem povremeno u dilemi, konsultujem knjige, kolege, poneke koji rade u Nemačkoj ili SAD.

Znam da da masu stvari nikada neću saznati i da je ono što mi znamo o medicini i uopšte o ljudskom organizmu ko zna možda stomilioniti deo od celine.

Dobro si rekao to instant znanje daje samo osnovne često sasvim pogrešne okvire. Dodao bih, poluznanje je mnogo gore od neznanja.




maksa83 maksa83 12:35 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Dobro si rekao to instant znanje daje samo osnovne često sasvim pogrešne okvire. Dodao bih, poluznanje je mnogo gore od neznanja.

Ili što kažu "ne stradaš od onog što ne znaš, nego ono što misliš da znaš, a nije tako".
muaddib92 muaddib92 12:38 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Na primer, zar i komunizam nije tu negde: "vi proleteri ste anđeli, svi ostali su ..., itd.".


Треба, дозволићете, направити разлику између идеологије и начина њеног спровођења у дело: тоталитаризам као метод спровођења и коначни производ су практично исти и код Хитлера и код Стаљина, чак су и затвореници у логорима једног и другог били претежно Руси.
Сама почетна идеја код комуниста је пак била сличнија ранохришћанској идеји да се сви нахране и обуку, али је већ Лењинова жудња за влашћу по сваку цену извргла све то у тиранију (интересантно штиво на ову тему је Самоубиство М.Алданова).
little_radojica little_radojica 12:45 11.07.2016

Re: nasuprot tome

"Izmešaj vojsku i policiju, kaši dodaj nešto malo privrede i ubeđenja o slavnoj prošlosti, koja se može ponoviti – dobićeš bilo koju balkansku državu."


Или Брегзит
jinks jinks 12:47 11.07.2016

Re: nasuprot tome

muaddib92
Сама почетна идеја код комуниста је пак била сличнија ранохришћанској идеји да се сви нахране и обуку

U pravu ste da bi trebalo praviti razliku između ideologije i njenog sprovođenja. Na kraju krajeva, zar se Marks i dan danas ne smatra bitnim teoretičarem kapitalizma i ekonomije, posebno na Zapadu.

Jedno što mi insistiranje na vezi između komunizma i ranohrišćanskih ideja, koje dosta često može da se čuje, i nije baš najjasnije.

Zar se, na primer, na samom početku priče, već u Komunističkom manifestu, odmah ne obeležava deo društva koji je loš, protiv koga se treba boriti i koga treba ukloniti ... kao i to ko su ti koji su ispravni, čisti i savršeni, i koji bi tu borbu treblo da sprovedu.

Koliko razumem u hrišćanstvu tog uperivanja prstom u druge, i okrivljavanja i optuživanja drugih za sve svoje ili druge probleme, ustvari i ne postoji.

A to je velika razlika, zbog čega je komunizam možda i postao a i ostao ništa više do još jedna od ideologija.
alselone alselone 12:48 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Koliko sam shvatio kod istoričara postoji neki konsenzus da bi WW2 trajao duže i da bi Saveznicima bilo kudikamo gore da se Hitler nije mešao u svaku stvar, tj. da je slušao generale.


Ili malo i krace da saveznici nisu cekali da se Rusi i Njemci toliko potrebe.
jinks jinks 12:51 11.07.2016

Re: nasuprot tome

little_radojica
Или Брегзит

Pa zar guglanje miliona Britanaca nakon Bregzita sa pitanjem "šta je EU" ne govori da su na Bregzit referendumu glasali i pod Daning-Krugerovim uticajem.

Sad, verovatno se na tome i radilo, kako neposredno pre referenduma, tako i godinama i decenijama ranije :)
muaddib92 muaddib92 12:58 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Kažu da je Staljin Žukova izuzetno poštovao,

Стаљин га је прво позвао, јуна 1939, у Москву, у време док су још трајале чистке у Црвеној Армији. Жуков је понео свој бућор, спреман за Лубјанку - кад Баћушка га, уместо у затвор, пошаље у Монголију. У бици код Халкин Гола, августа 1939, Жуков је тешко поразио Јапанце и добио од Стаљина златну звезду - орден хероја СССР а Јапанци су, под утиском пораза, одбили да нападну Русију у зиму 1941 и касније, што је по Ентони Бивору била једна од кључних геополитичких тачака у рату.
Имали су после Жуков и Стаљин својих момената, али је протекло више ратних година док Жуков није успео да убеди хазјаина да га послуша.
little_radojica little_radojica 13:01 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Što kažeš, da li postaje gore. Izgleda da je DK ipak mnogo više od kognitivnog poremećaja, i da je usađen u neku dublju prirodu ljudi ... koja se izgleda sporije menja, ako i uopšte.


Нема везе и ако је усађен, ако се научи може да се контролише донекле. Зато учимо (или би требало да учимо) о логичким грешкама. То су све замке које нам постављају наше емоције (што је сасвим нормална ствар) чији се негативни ефекти могу минимизовати учењем и вежбом.
Али оно што мене брине је инфрструктура за комуникацију у којој тај ефекат може доћи до више или мање изражаја. Рецимо, његово величанство интернет. За разлику од књиге, радија, телевизије који су у мањој или већој мери споља контролисане публикације са ограниченим и предвидивим дометом, интернет као платформа за ширење идеја је тотално неконтролисана платформа (ако не рачунамо препоруке и коментаре). Дакле, свако може да објави шта год му падне на памет и у било којој форми: блог, видео клип, аудио подкаст, цртеж, ФБ/Твитер објава,... И сад ја само не знам да ли је тај критички аспект (да вратимо препоруке и коментаре у причу) довољно добар механизам да саморегулише осећај компетентности Данинг-Кругероваца који га корист као медиј. Мислим, ја сам оптимиста по опредељењу, али реално немам никакав доказ да интернет доприноси бољој информисаности на средњи и дуги рок.

Сажето, немам проблем са интернетом као местом где свако може понешто прочитати па умислити да је компетентан, већ као платформом за слободно промовисање тврдњи које проистичу из те некомпетентности. а можда и параноишем и интернет заједница то саморегулише.
jinks jinks 13:06 11.07.2016

Re: nasuprot tome

little_radojica
За разлику од књиге, радија, телевизије који су у мањој или већој мери споља контролисане публикације са ограниченим и предвидивим дометом, интернет као платформа за ширење идеја је тотално неконтролисана платформа (ако не рачунамо препоруке и коментаре).

Dobro, ali internet mnogo može da pomogne i da se lakše dođe do nečega što i dalje jeste podložno, ili je već prošlo neku vrstu revizije, kritike, kontrole ... mnogo više nego ranije.
little_radojica little_radojica 13:11 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Pa zar guglanje miliona Britanaca nakon Bregzita sa pitanjem "šta je EU" ne govori da su na Bregzit referendumom glasali pod Daning-Krugerovim uticajem.


little_radojica little_radojica 13:20 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Dobro, ali internet mnogo može da pomogne i da se lakše dođe do nečega što i dalje jeste podložno, ili je već prošlo neku vrstu revizije, kritike, kontrole ... mnogo više nego ranije.


Па то, постоји несумњиво позитиван ефекат доступности знања, а постоји и негативан ефекат, е сад, који је доминантнији? Само ту нису довољне суве бројке, поготово кад знамо да 5% оних који не знају могу драстично да умање или у потпуности да пониште позитиван ефекат који би наступио да они ипак знају. Рецимо, мањина је довољна да заустави програм вакцинисања или увођења нове вакцине и поред гомиле доказа да вакцина производи више користи него штете. Да буде мање осетљив пример може и онај о увођењу калориметара у зграде. Довољан је један да нико не може да га уведе (надам се да ће се то променити новим заком о становању, ту се помиње трочетвртинска већина за крупне одлуке кућног савета, а не консензус свих станара како је сада).
maksa83 maksa83 13:22 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Jedno što mi insistiranje na vezi između komunizma i ranohrišćanskih ideja, koje dosta često može da se čuje, i nije baš najjasnije.

Zapravo je prosto, ono - svi su ljudi jednaki, mir, ljubav, ua opresija, Tole lopove!, Vučiću pe... uh, sorry, wrong room, dakle - ljubav, jednakost, itd. a po Novom Zavetu Isus kad dođe u Jerusalim uleće pravo u Hram i tamo - šta drugovi? Odande poizbacuje naglavačke prodavce žrtvenih životinja i menjačnice. Isus je bio komunistički revolucionar. (Ovako rečeno to izluđuje hrišćane, ali to je više njihov problem.)

Dodatno i Islam (čiji je Isus visoko priznat prorok - da, jeste - stvarno - pored Muhamedovog groba imaju rezervisano grobno mesto za njega, kad se vrati i završi ovozemaljski život :) i izvorno hrišćanstvo zabranjuju kamatu kao nemoralnu, u bilo kom smeru. To je ujedno i razlog što su banke dugo držali Jevreji koji su bili neopterećeni tom stigmom, pa su hrišćani posle to pravilo zabatalili ali Islam ga se drži i dan danas i otudi imaš Islamic Finance kao celu granu koja nekako obilazi oko tih zavrzlama.
muaddib92 muaddib92 13:24 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Koliko razumem u hriščanstvu tog uperivanja prstom u druge, i okrivljavanja i optuživanja drugih za sve svoje ili druge probleme, ustvari i ne postoji


Па и није баш тако - ту су и спољни непријатељи (паганци) и унутрашњи (непостојане вере), а ту је и послушност: слушајте вође своје и поштујте их, јер се они старају за душе ваше, као они који ће одговарати за њих (Јаковљева посланица).

Али добро, нисам ни намеравао да поредим веру и идеологију, већ сам само указао на сличност основних циљева.
little_radojica little_radojica 13:26 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Isus je bio komunistički revolucionar. (Ovako rečeno to izluđuje hrišćane, ali to je više njihov problem.)


May I have amen for that!
jinks jinks 13:37 11.07.2016

Re: nasuprot tome

muaddib92
Па и није баш тако - ту су и спољни непријатељи

Slažem se, ali, zar, na primer, odnos prema neprijatelju nije drugačiji, u osnovnim porukama.

U Kom. manifestu je, na primer, traženo uništavanje neprijatelja uz okrivljavanje tih drugih za sve probleme koje imaju oni koji su označeni kao ideološki savršeni. Dok se u hrišćanstvu valjda govori o oprostu tim nekim drugima, kao i o pokušaju da se shvati koliko je i neko sam doprineo nečem lošem.

Zašto ovo pišem. Zato što mi deluje je Daning-Kruger jedan od efikasnijih načina kako da se prema sebi ostane potpuno nekritičan, što upravo deluje da i jeste bio jedan od temelja mnogih ideologija.
jinks jinks 13:42 11.07.2016

Re: nasuprot tome

maksa
Dodatno i Islam (čiji je Isus visoko priznat prorok - da, jeste - stvarno - pored Muhamedovog groba imaju rezervisano grobno mesto za njega, kad se vrati i završi ovozemaljski život :)

Jeste, jedino što se u islamu zove Isa.
little_radojica little_radojica 13:43 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Zapravo je prosto, ono - svi su ljudi jednaki, mir, ljubav, ua opresija, Tole lopove!, Vučiću pe...


Религија је имала своју позитивну улогу у превазилажењу неких застарелих концепата, као што су племенске заједнице и етничке/културлошке разлике, тј. била је и један од првих алата глобализације. Е онда су дошле опет поделе установљене по припадању некој цркви, што је опет била територијална подела. У православљу потпуно по етничкој линији, али није много другачије ни у Западној Европи. Божје заповести (и препоруке из светих књига) су помогле да се унифицирају правни системи и омогућиле сарадњу на ширем нивоу и то је отприлике то. Сад су већ те божје заповести превазиђене, јер сад знамо да морал не долази од Бога, већ нам је инхерентан, а и неке од тих заповести су тотални нонсенс (Ја сам Господ Бог твој...)
Сад су нам управо те и такве заповести којих се не одричемо препрека за разумевање са другим културама јер се ни они не одричу својих. Комунизам је требало да буде и наднационална и надрелигијска и надкласна идеологија која би порушила све те баријере, али се саплела на несрећном социјализму и још којечему.
maksa83 maksa83 13:48 11.07.2016

Re: nasuprot tome

U Kom. manifestu je traženo uništavanje neprijatelja, a u hrišćanstvu valjda oprost neprijatelju.

Heh..

Nisam došao da donesem mir

To je ta zbunjenost i rastrzanost Biblije nasuprot flat vanila jednostavnosti Qrana.
alselone alselone 13:50 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Jeste, jedino što se u Islamu zove Isa.


Je l' se onda premijer samoproglasene repuljbike Kosovo zove Hesus Mustafa?

maksa83 maksa83 13:51 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Jeste, jedino što se u Islamu zove Isa.

Pa i kod Jevreja se zove Ješua, ali je svuda Isti čovek (ili bar simbol) - Īsā ibn Maryām - Isus sin Marijin.
krkar krkar 13:55 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Jeste, jedino što se u Islamu zove Isa.


Ne, na arapskom se zove Isa.

I hrišćanima Arapima zove se Isa. يسوع.
zilikaka zilikaka 18:16 11.07.2016

Re: nasuprot tome

npr. jedan ruski vic?


Meni najbolji onaj s Plankovom konstantom.
Mada je poznat i iz literature.
mirelarado mirelarado 21:04 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Kako bi se zvalao kada tudje uspehe pripisujes sreci, tajmingu ili namestaljci?


To se zove MMU* sindrom.

*mrzi me učiteljica
pnbb pnbb 21:33 11.07.2016

Re: nasuprot tome

Ili malo i krace da saveznici nisu cekali da se Rusi i Njemci toliko potrebe.

ili da nisu morali da se odrade vec placeni ugovori o snabdevanju oruzjem i municijom
alselone alselone 08:43 12.07.2016

Re: nasuprot tome

little_radojica


Jedan mali trol. Da li je ovaj post lazan?

Ja sam stekao utisak da je to bio manji incident, sa manjim zracenjem, prakticno bezopasan od kog niko nije umro. A ovde sada pricaju kako postoji deo grada u koji niko ne ulazi. Bas cudno.
tasadebeli tasadebeli 11:20 12.07.2016

Re: Хитлер и Стаљин

muaddib92

а Јапанци су, под утиском пораза, одбили да нападну Русију у зиму 1941 и касније, што је по Ентони Бивору била једна од кључних геополитичких тачака у рату.



Кажу да је Хитлер после контраудара Црвене армије испод Москве када се и преокренуо ток Другог светског рата, посмењивао чак 35 генерала са Источног фронта и себе поставио за главнокомандујућег војних снага.


А исто тако читао сам, давно кад још није било интернета , још када сам био у основној школи


ЛИНКЛИНКЛИНК



Ramsay (ЛИНК)


и остали (ЛИНК)


да је то Стаљину уредно јављано из Токија, али да су сматрали да су ти извештаји неозбиљни, па их нису ни разматрали и зато Немци и стигли на 25 км од центра Москве.

Неко се досетио тада тих извештаја из Токија, па су Руси све што су могли пребацили онда на Источни фронт, а на граници према Монголији оставили само посаде у караулама. Да су којим случајем Јапанци тада навалили, ко зна како би се завршио Други светски рат.

Вероватно би се Хитлер убрзо шеткао по Типерерију.






И кажу у тој књизи коју сам давно читао да када су Стаљину предложили да се Зоргеу и његовој групи после рата посмртно додели орден, он је прво питао зашто.

Рекли су му за заслуге за спас Москве.

На то је Џугашвили рекао:"Колико ја знам, неко други је заслужан за спас Москве."

Мислио је на себе.


И по тој двојици компетентних, Хитлеру и Стаљину, ми данас памтимо 20. век у Европи...


П.С. - Ето зашто волим Јапанце. Они су барем снимили филм о свом противнику.

ЛИНК
little_radojica little_radojica 15:54 12.07.2016

Re: nasuprot tome

alselone
little_radojica


Jedan mali trol. Da li je ovaj post lazan?

Ja sam stekao utisak da je to bio manji incident, sa manjim zracenjem, prakticno bezopasan od kog niko nije umro. A ovde sada pricaju kako postoji deo grada u koji niko ne ulazi. Bas cudno.


Био је велики инцидент од кога нико није умро и практично безопасан што је само аргумент више за нуклеарну енергију. Баш данас су подигли забрану за враћање у зону од 10 до 20 километара од НЕ. Ускоро ће скроз бити укинута, осим у непосредној близини електране.
Фукушима није град него префектура и то су нека села у том делу која су потпуно напуштена па су слике оног хипстер-паћеника сасвим логичне. Евакуација (која јесте коштала доста живота) је наређена из предострожности пошто су јапански стандарди били два реда величине строжији од ЕУ (више нису јер је то било глупо). Страх из незнања чуда чини.
Јел знаш да је природна background radiation у Мерици дупло виша него у Јапану и да Фукушимљани никад нису примили толику годишњу дозу?
emsiemsi emsiemsi 20:04 12.07.2016

Re: nasuprot tome

alselone
O: "Ma radio sam to već tri puta ali svaki put ispadne mitraljez."


Ja sam cuo isti sa Slobodom Cacak i usisivacem. :)

Uglavnom, internet ce dovesti DK do usijanja. To instant znanje koje daje samo osnovne okvire, cesto i pogresne a koje se nalazi na dohvat ruke ima da bude pravi izazov za radne navike i DK boost nasih klinaca.

Још један који се боји прогреса --- иди да купиш неки југо док још увек може да се нађе.
krkar krkar 13:50 11.07.2016

Glede kompetencije: malo o jezičkoj


Za potrebe ovog posta služiću se transkripcijom. Dakle, govorimo o sledećim osobama:

A. Makartur Viler (McArthur Wheeler) koji je nešto samostalno uradio;

B. Dejvid Daning (David Dunning)
i
C. Džastin Kruger (Justin Kruger) koji su nešto uradili zajedno.

Bez obzira koji princip i sistem transkripcije i/ili adaptacije primenili, njihova će se imena, pogotovu pošto su iz evroameričke jezičke tradicije koja generalno poznaje sistem 1. (Dato Ime) + 2. (Porodično Ime tj. Prezime), menjati kao i u srpskom.

Za primer, da uzmemo da su ove tri osobe Srbi:

a) Milorad Vujić
b) Dika Dubak
c) Džavid Kusturica

Kako se ponašaju ta imena?

inspirisani likom i delom poznatog pljačkaša banaka Mekartur Vilera,


Jasno je da bi b) i c) mogli biti inspirisani likom i delom ... MiloradA VujićA.

E pa onda je i MakarturA VilerA, baš kao i VladimirA PutinA, BarakA, ObamE, EnverA HodžE, TeksA VilerA, ZagorA, DžinksA itd.

Inspirisan delom Imena Prezimena spada u DOBRU upotrebu. Inspirisani likom i delom DragoljubA DražE MihailovićA mnogi su pobudalili.

Ali!

Inspirisani likom Dragoljuba ILI likom DražE ILI likom MihailovićA nikako ne valja (jezički, obaška što inače ne valja ali ne možeš toj junadi objasniti).

Bolje je inspirisani DragoljubOVIM/DražINIM/MihailovićEVIM likom.


Efekat Daning-Krigera


Jok, ne mere.

idemo opet na Srbe:

Dika i Džavid nešto zajedno naprave. I to se prozove DikIN i DžavidOV efekat. Ili efekat DikE i DžavidA. Ne može nikako Dika-Džavid efekat.

E, ali iz praktičnih razloga može Dika-DžavidOV iako se radi o dve osobe a ne o jednoj po imenu Dika-Džavid Belmondo.

Pošto se kod nas tradicionalno nepoznati ljudi obično zovu prezimenom (to dok nije zavladao ovaj polusvet), onda bi i efekat morao da se zove po Dikinom i Džavidovom prezimenu: efekat DubakA i KusturicE. Ili DubakOV i KusturicIN efekat.

Odnosno, takođe je pravilno i Dubak-KusturicIN efekat.

Jezik nije matematički konsistentan i neke praktične potrebe rešava i izuzecima ali i ti izuzeci postaju pravilo.

Ko je išao u školu možda se još seća:

Bojl-MariotOV zakon
Bilman-HenOV algoritam
Redlih-KvongOVA jednačina stanja
Jang-LaplasOVA jednačina
Bio-SavarOV zakon
Kejli-HamiltonOVA teorema
Štefan-BolcmanOVA konstanta

Isto važi i za nazive sa više od 2 imena:

Poenkare-Birhof-VitOVA teorema
Mihejev-Smirnov-VolfenštajnOV efekat

Poljaci, Česi i Slovaci menjaju sve članove pa bi kod njih bio *DaningOV-KrigerOV efekat. Što je po spoljnoj logici "pravilno" pa time i "bolje" i "jasnije". Ali nije - jer jezik se ponaša po svojoj unutrašnjejezičkoj logici za koju su bitni i jezička ekonomičnost i jednostavnost i svašta još što nije samo formalna logiga i jednostavna matematika. Tako da je princip koji je Poljacima, Česima i Slovacima pravilan nama - nepravilan! Iako je u suštini princip promena osnove sufiksima isti i njima i nama.


Dakle:

Inspirisani delom Makartura Vilera, D. Daning i Dž. Kruger došli su na ideju da...

Rezultat njihovog istraživanja je Daning-Krugerov efekat.
jinks jinks 13:57 11.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

Efekat Daning-Krigera

Jok, ne mere.


Hvala na ispravkama.

Da li se i oblik upotrebljen u rečenici "da li će sa daljim razvojem društva i ova vrsta Daning-Krugera opstati" smatra nepravilnim. Jer je na više mesta nešto slično upotrebljeno.
krkar krkar 14:37 11.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

Da li se i oblik upotrebljen u rečenici "da li će sa daljim razvojem društva i ova vrsta Daning-Krugera opstati" smatra nepravilnim.


To je u redu. Samo zamisliš da je Daning-Kruger u stvari Hadži-Antić. Prvi deo nepromenljiv, crtica, dalje sve normalno.
tasadebeli tasadebeli 09:32 12.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

krkar

Dika i Džavid nešto zajedno naprave. I to se prozove DikIN i DžavidOV efekat. Ili efekat DikE i DžavidA. Ne može nikako Dika-Džavid efekat.


Odnosno, takođe je pravilno i Dubak-KusturicIN efekat.


Dakle:

Inspirisani delom Makartura Vilera, D. Daning i Dž. Kruger došli su na ideju da...

Rezultat njihovog istraživanja je Daning-Krugerov efekat.








Јесте, јесте, тако је!


Па сад, кад сам већ на оној најнижој тачки која се приближава искуству на сличици у уводном тексту, морам да питам...


А да није то:

Daning-Kruger efekat




последица несвесног усвајања синтаксе енглеског језика?


Нешто попут онога у информативним емисијама на српским телевизијама:

одлазећи амерички председник


или

Сава центар (према Карнеги Хол, нпр.) уместо центар "Сава" ?


Ако јесте, онда су то већ унутрашње промене у језику, зар не?









П.С. - Бај д веј, фак д вокабјулари! То је спољашња промена! То смо већ прошли са Турцима... Фала драгом богу, није било страшних последица за српски. Напротив, аферим на речнику!

А замисли, рецимо, да смо поред свих оних силних турцизама усвојили уместо падежних наставака коренска правила турског језика?

(Каже овде брат Тасоглу брату Кркароглуу... )

Или да, на пример, данаске морамо да стављамо глагол на крај реченице попут Немаца?

("Чекам глагол", што би рекао стари Чајкановић Титу када га је овај питао зашто ћути, зашто му не преводи са немачког то што Титов саговорник Немац говори.)



Унутрашње промене су за језик већ нешто... Хм... Да не паранојишем сад овде...
blogovatelj blogovatelj 12:47 12.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

Džavid Kusturica


Dobro smo prosli. Nije se setio Srebrenice.
krkar krkar 16:25 12.07.2016

O kognitivnoj insuficijenciji

Dobro smo prosli.


Ti si svakako loše prošao jer si glup.

Ali, bar na ovom blogu imaš pravo da misliš šta hoćeš.
emsiemsi emsiemsi 20:29 12.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

krkar

Za potrebe ovog posta služiću se transkripcijom. Dakle, govorimo o sledećim osobama:

A. Makartur Viler (McArthur Wheeler) koji je nešto samostalno uradio;

B. Dejvid Daning (David Dunning)
i
C. Džastin Kruger (Justin Kruger) koji su nešto uradili zajedno.

Bez obzira koji princip i sistem transkripcije i/ili adaptacije primenili, njihova će se imena, pogotovu pošto su iz evroameričke jezičke tradicije koja generalno poznaje sistem 1. (Dato Ime) + 2. (Porodično Ime tj. Prezime), menjati kao i u srpskom.

Za primer, da uzmemo da su ove tri osobe Srbi:

a) Milorad Vujić
b) Dika Dubak
c) Džavid Kusturica

Kako se ponašaju ta imena?

inspirisani likom i delom poznatog pljačkaša banaka Mekartur Vilera,


Jasno je da bi b) i c) mogli biti inspirisani likom i delom ... MiloradA VujićA.

E pa onda je i MakarturA VilerA, baš kao i VladimirA PutinA, BarakA, ObamE, EnverA HodžE, TeksA VilerA, ZagorA, DžinksA itd.

Inspirisan delom Imena Prezimena spada u DOBRU upotrebu. Inspirisani likom i delom DragoljubA DražE MihailovićA mnogi su pobudalili.

Ali!

Inspirisani likom Dragoljuba ILI likom DražE ILI likom MihailovićA nikako ne valja (jezički, obaška što inače ne valja ali ne možeš toj junadi objasniti).

Bolje je inspirisani DragoljubOVIM/DražINIM/MihailovićEVIM likom.


Efekat Daning-Krigera


Jok, ne mere.

idemo opet na Srbe:

Dika i Džavid nešto zajedno naprave. I to se prozove DikIN i DžavidOV efekat. Ili efekat DikE i DžavidA. Ne može nikako Dika-Džavid efekat.

E, ali iz praktičnih razloga može Dika-DžavidOV iako se radi o dve osobe a ne o jednoj po imenu Dika-Džavid Belmondo.

Pošto se kod nas tradicionalno nepoznati ljudi obično zovu prezimenom (to dok nije zavladao ovaj polusvet), onda bi i efekat morao da se zove po Dikinom i Džavidovom prezimenu: efekat DubakA i KusturicE. Ili DubakOV i KusturicIN efekat.

Odnosno, takođe je pravilno i Dubak-KusturicIN efekat.

Jezik nije matematički konsistentan i neke praktične potrebe rešava i izuzecima ali i ti izuzeci postaju pravilo.

Ko je išao u školu možda se još seća:

Bojl-MariotOV zakon
Bilman-HenOV algoritam
Redlih-KvongOVA jednačina stanja
Jang-LaplasOVA jednačina
Bio-SavarOV zakon
Kejli-HamiltonOVA teorema
Štefan-BolcmanOVA konstanta

Isto važi i za nazive sa više od 2 imena:

Poenkare-Birhof-VitOVA teorema
Mihejev-Smirnov-VolfenštajnOV efekat

Poljaci, Česi i Slovaci menjaju sve članove pa bi kod njih bio *DaningOV-KrigerOV efekat. Što je po spoljnoj logici "pravilno" pa time i "bolje" i "jasnije". Ali nije - jer jezik se ponaša po svojoj unutrašnjejezičkoj logici za koju su bitni i jezička ekonomičnost i jednostavnost i svašta još što nije samo formalna logiga i jednostavna matematika. Tako da je princip koji je Poljacima, Česima i Slovacima pravilan nama - nepravilan! Iako je u suštini princip promena osnove sufiksima isti i njima i nama.


Dakle:

Inspirisani delom Makartura Vilera, D. Daning i Dž. Kruger došli su na ideju da...

Rezultat njihovog istraživanja je Daning-Krugerov efekat.

Ауууу, ала се налупета овај језички фундаменталиста (који се на оном графику у иницијалном посту налази на самом почетку).
Успут --- онај Кустурица под ц) се могао звати (и) Немања.
emsiemsi emsiemsi 20:32 12.07.2016

Re: Glede kompetencije: malo o jezičkoj

tasadebeli

...



последица несвесног усвајања синтаксе енглеског језика?

...

Најбоље од свега је када се у нашим филмовима преведе са где су сви ?!
Још луђе од тога је што сам то неколико пута чуо лајв.
blogovatelj blogovatelj 23:07 12.07.2016

Re: O kognitivnoj insuficijenciji

Ti si svakako loše prošao jer si glup.


Ti nisi glup, ali kreten i podlac, to definitivno jesi. I to megakreten. I neviđeni kompleksaš, sa veoma jasno izraženim kompleksom više vrednosti.

krkar krkar 23:21 13.07.2016

Re: O kognitivnoj insuficijenciji

I neviđeni kompleksaš, sa veoma jasno izraženim kompleksom više vrednosti.


Učio si psihologiju na isti način kao i elektrotehniku? Bacanjem francuskog ključa u razvodnu tablu?

Nadam se da bar znaš da ga izvadiš kad pišaš. I otreseš posle.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:18 11.07.2016

ignobility

Iz Vikipedije:

The Ig Nobel Prizes is a parody of the Nobel Prizes and is given out in early October each year for ten unusual or trivial achievements in scientific research.


Dobitnici za 2000. u oblasti psihologije su Daning i Kruger.
apacherosepeacock apacherosepeacock 19:10 11.07.2016

Re: ignobility

The Ig Nobel Prizes is a parody of the Nobel Prizes and is given out in early October each year for ten unusual or trivial achievements in scientific research.


Nobelova nagrada za mir. (nema u Vikipediji)
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:27 11.07.2016

Re: ignobility

Nobelova nagrada za mir.

То је већ друга песма.

Кажу да Нобелова за математику не постоји јер се резултати не могу потврдити експериментом. Немам појма како онда добијају те награде за мир.
princi princi 16:09 11.07.2016

Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Kognitivna disonanca, tj zašto ljudi ostaju pri svojim predubeđenjima, činjenicama uprkos. Ima psihologa (Dan Ariely, na primer) koji kažu kako nama pamet i ne služi ničemu drugom osim da drugima, a pre svega sebi racionalizujemo svoja potpuno iracionalna predubeđenja i predrasude. Pretežno sebi jer kako drukčije osim visokom inteligencijom da prikažemo kako su sitne i krupne krađe, manipulantstvo, otvorene laži, ogovaranja, dvolično smejanje u lice čoveku ili ženi koga iskreno mrzimo, zapravo visokomoralni činovi. Evo i Blair tako sebe i druge ubeđuje kako je to što je pobio i unesrećio na stotine hiljada, miliona ljudi, bilo neophodno, visokomoralan čin. I ja verujem da on zaista veruje u to. (primetiti kako stalno shiftuje svoje opravdanje "visokomoralnog" čina: u početku su to bila WMD za koje su postojali "nepobitni dokazi", potom WMD koja su skrivena, uništena i naposletku je ostala samo vera da je "urađena prava stvar" kako je "svet danas bolje mesto".)
budjoni budjoni 18:39 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

neki lik na ruskoj tv (nisam gledao, spiegel je prenosio), uzeo pa povukao sledecu paralelu: sadama su osudili i obesili zbog masakra nad 148 iracana, tako nesto... e sad, posto je bliar odgovoran za smrt nekih 179 britanskih vojnika u iraku, trebalo bi i njega obesiti, jer, boze moj, svi smo pred zakonom isti... :) ili ne?

hehe, naravno da je spiegel za ovu vest iskljucio mogucnost postavljanja komentara, posto bi se verovatno vecina citalaca slozila, a to je onda neugodno...
budjoni budjoni 18:47 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

a ja licno ne verujem da on veruje u to sto prica. to zvuci kao da mu dajes opravdanje, kao, jebi ga, ne zna sta radi, veruje...
ja sam siguran da je to gnjida najgore vrste koja jako dobro zna sta je istina, samo, gledao je boardwalk empire:

Nucky Thompson: First rule of politics, kiddo: Never let the truth get in the way of a good story.

samo, vremenom je prica sve losija i losija, pa je zato sa WMD spalo na "svet je bolji..."
princi princi 18:50 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Never let the truth get in the way of a good story.

Da, sjajna! Mislim, kad malo ukrtiš, skapiraš da istina ni ne postoji, nego je sve pitanje manje ili više ubedljive priče.
budjoni budjoni 18:53 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

hehe, kao za aksiome u matematici... dosao neko sa najboljom pricom, pa svi prihvatili kao istinu :)
dok ne dodje neko sa jos boljom pricom, pa onda opet ispocetka :)
jinks jinks 19:32 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Da, sjajna! Mislim, kad malo ukrtiš, skapiraš da istina ni ne postoji, nego je sve pitanje manje ili više ubedljive priče.




Kažu da je trenutno "the art of storytelling" jedna od popularnijih tema u mnogim, na prvi pogled potpuno raznorodnim oblastima.

Ili: "What’s more important, the Goal or How You Get There?"
princi princi 19:36 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

budjoni
hehe, kao za aksiome u matematici... dosao neko sa najboljom pricom, pa svi prihvatili kao istinu :)
dok ne dodje neko sa jos boljom pricom, pa onda opet ispocetka :)

Misliš teoreme? Da, ili dok ne promene aksiome, :).
princi princi 19:48 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Kažu da je trenutno "the art of storytelling" jedna od popularnijih tema u raznim, na prvi pogled potpuno raznorodnim oblastima.

Gledao pre neki dan neki pa skoro crtać o entropiji (mislim da će Alselone i Pleskonjić znati o čemu pišem). I sad baja objašnjava totalne energije, mikrostanja, mikrokanonske asamble, broji stanja, qrce palce, i to onda u jednom trenutku kao sve treba da postane jasno: sav makrosvet koji vidiš je sad kao neka statistika, i ti kao vidiš ono što je najverovatnije stanje i ti tu realan svet vidiš kao maltene igru brojeva. Ali, onda, šta ti to zaista objašnjava? Šta svet i objektivnu stvarnost zabole kako mi brojimo stanja, kako dodeljujemo verovatnoće stanja, da li neke grudvice nekog zujanja zovemo atomima ili kako već? Sve su to neke priče i ono u šta sebe ubedimo.

To je meni najslikovitije kod sina bilo. On tu kao neku matematiku studirao, nekakve verovatnoće, statistike, markovljeve procese, slučajne mreže, topolgije, čuda... I stvarno, ono razvalio, ide mu to još od srednje škole. I pričamo mi tako, kuda i šta dalje i on mi u jednom trenutku kaže: "Znaš šta mi najviše treba, šta mi ono stvarno nedostaje? Da pričam priče." I to je to, te priče nas možda zaluđuju i zabluđuju, ali to je jedino što imamo. Ništa osim toga nemamo. Jezik i priče, jedino što nas čini ljudima. I na kraju se sve svede na ono što reče Nookey u prvoj ili drugoj sezoni, :). Posle 3. sezone više nije moglo da se gleda.
jinks jinks 20:00 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Jezik i priče, jedino što nas čini ljudima.

Da, ima i više tipskih priča u kojima se u proseku dobar deo ljudi prepoznaje.

Mada je izgleda "Hero's journey" još uvek Top of the pops.
svarog svarog 21:09 11.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

"the art of storytelling



blogovatelj blogovatelj 03:44 12.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

Da pričam priče


To ja sa ortacima zovem čampri čupri.
I nobelovac nam, kad je to postao, pričao o priči i pričanju. Klik.
pnbb pnbb 13:55 12.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

a pre svega sebi racionalizujemo svoja potpuno iracionalna predubeđenja i predrasude.

odluka, sud, stav je donet na emotivnom nivou a da nisi ni svestan, racio samo sluzi da ti nabroji pros , da ti bude lakse
emsiemsi emsiemsi 20:39 12.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

princi
Kažu da je trenutno "the art of storytelling" jedna od popularnijih tema u raznim, na prvi pogled potpuno raznorodnim oblastima.

Gledao pre neki dan neki pa skoro crtać o entropiji (mislim da će Alselone i Pleskonjić znati o čemu pišem). I sad baja objašnjava totalne energije, mikrostanja, mikrokanonske asamble, broji stanja, qrce palce, i to onda u jednom trenutku kao sve treba da postane jasno: sav makrosvet koji vidiš je sad kao neka statistika, i ti kao vidiš ono što je najverovatnije stanje i ti tu realan svet vidiš kao maltene igru brojeva. Ali, onda, šta ti to zaista objašnjava? Šta svet i objektivnu stvarnost zabole kako mi brojimo stanja, kako dodeljujemo verovatnoće stanja, da li neke grudvice nekog zujanja zovemo atomima ili kako već? Sve su to neke priče i ono u šta sebe ubedimo.

To je meni najslikovitije kod sina bilo. On tu kao neku matematiku studirao, nekakve verovatnoće, statistike, markovljeve procese, slučajne mreže, topolgije, čuda... I stvarno, ono razvalio, ide mu to još od srednje škole. I pričamo mi tako, kuda i šta dalje i on mi u jednom trenutku kaže: "Znaš šta mi najviše treba, šta mi ono stvarno nedostaje? Da pričam priče." I to je to, te priče nas možda zaluđuju i zabluđuju, ali to je jedino što imamo. Ništa osim toga nemamo. Jezik i priče, jedino što nas čini ljudima. I na kraju se sve svede na ono što reče Nookey u prvoj ili drugoj sezoni, :). Posle 3. sezone više nije moglo da se gleda.

Сагласан !
Успут --- поред болдованога, ако може (и) нешто (женско, мислим) да се кресне, не би било лоше.
tasadebeli tasadebeli 09:13 13.07.2016

Re: Nije Daning-Kruger ali je dosta blisko

blogovatelj
Da pričam priče


To ja sa ortacima zovem čampri čupri.
I nobelovac nam, kad je to postao, pričao o priči i pričanju. Klik.




jinks

Kažu da je trenutno "the art of storytelling" jedna od popularnijih tema u mnogim, na prvi pogled potpuno raznorodnim oblastima.



princi

Da pričam priče." I to je to, te priče nas možda zaluđuju i zabluđuju, ali to je jedino što imamo. Ništa osim toga nemamo. Jezik i priče, jedino što nas čini ljudima.



jinks

Da, ima i više tipskih priča u kojima se u proseku dobar deo ljudi prepoznaje.

Mada je izgleda "Hero's journey" još uvek Top of the pops.








Јес, јес, тако је... Једини нобеловац за књижевностод Триглава до Ђевђелије... (ЛИНК)








П.С. - Пре неколико година на Зимском семинару за професоре српског присуствовао сам разговору Михајла Пантића са Душком Ковачевићем. Причали су о издавачкој хиперпродукцији домаћих аутора у Србији у последњих деценију, деценију и по...

(Сећам се и неких статистичких података које је Вељко Брборић тада наводио... У 2011. је на сваких 2 дана у Србији објављиван по један роман домаћег писца, на свака 4 сата по једна научна студија домаћих аутора, а на свака 2 сата по једна збирка поезије домаћих песника.

"Ко ће, бре, то све да ишчита", викао је очајни Вељко са предавачке говорнице, "а о правопису, лектури и коректури ту нема ни говора!" )


И у том разговору Михајло Пантић каже Душку Ковачевићу:"Јеси чуо да су измислили справу са којом уопште нећеш морати да типкаш по тастатури и да куцакаш своје драме, романе, приповетке,... Само говориш у микрофон и то се све уноси одмах као текст у компјутер...

На то га иначе вазда депресивни Душко Ковачевић погледа изненађено и само рече:

"Па то ће бити пропаст!"





Шта ти мислиш, Емси, о томе?

Мис'им у овом епском народу... Како ће то да изгледа?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana