Astronomija| Budućnost| Film| IT| Sex

Švalerka koja je uštedela 300000 maraka

krkar RSS / 25.07.2016. u 10:43


Bus_Fire_New_Jersey_sham_1_725x483.jpg

Mato T bio je poznat kao najbrži vozač autobusa u dubrovačkom Atlasu. Od Dubrovnika do aerodroma bio je najmanje 5 minuta brži od svih kolega, do Herceg Novog, prve stanice u Crnoj Gori 15 minuta a na drugu stranu, do Počitelja dobrih pola sata. Osim što je bio brz, Mato je bio i slikovit lik i sa njim si uvek mogao da očekuješ neku dogodovštinu ili bar da čuješ dobru priču iz njegovog rodnog kraja negde u dubrovačkom zaleđu. Iako je vozio žestoko, Mato nikada nije imao ni najmanji udes mada je stalno bio pod nekim opomenama jer se svako malo neki gost žalio zbog prebrze vožnje.

Na kraju 3. razreda gimnazije radio sam kao pratilac transfera i pomalo kao vodič. Atlas, po svemu ozbiljna firma i odlična turistička organizacija, tada je bio uzor većini jugoslovenskih socijalističkih preduzeća: radilo se pošteno, bez zadrške, kao u kapitalizmu i nikakvog (preteranog) samoupravljanja nije bilo. Znalo se šta je zadatak i kako se postiže.

Atlas je generacijama turističkih radnika širom Jugoslavije bio škola. Zaintersovani klinci počinjali su da rade već sa nekih 14. godina kao beduini, oni koji utovaruju prtljag u autobuse na aerodromu ili brodove u lukama. Bistriji beduini su već za godinu ili dve, ako su znali bar 1 strani jezik, počinjali da rade u službi dočeka gostiju i kao pratioci transfera, oni koji uporede spisak gostiju sa brojem glava na aerodromu i po spisku ih predaju u hotele. Ko se pokaže dobar kao pratilac dobijao je priliku da uči za vodiča. Nekoliko generalnih direktora Atlasa počeli su karijeru kao beduini ili pratioci uključujući i legendarnu Pavu Župan, kasniju ministarku turizma Hrvatske.

Bilo je srce sezone, na dubrovački aerodrom vikendom je sletalo preko 60 čartera. Sve je to trebalo razvesti po hotelima. Jedne večeri čekam sa kolegom i kasnijim dobrim prijateljem Seadom T iz Mostara. U dolasku 2 aviona iz Engleske (Manchester i London Luton) preko 90 putnika za Orebić, Korčulu i Velu Luku. Avioni su sleteli oko 22.30, jedan za drugim ali granica, carina i raspored po autobusima potrajali su i krenuli smo tek u 23.15.

Posao pratioca transfera verlo je jednostavan: moraš da isporučiš određene ljude na određeno mesto, po spisku. Zvuči prosto ali rad sa živim ljudima uvek je ... interesantan i baviš se koječime, od toga da je nekome muka od vožnje, drugi je bio ubeđen da je uplatio hotel na samom Stradunu a ne 2 debela sata dalje, treći insistira da zna jesi li sa 16-17 godina komunista... Po danu pričaš gostima o Jugoslaviji, predelima kroz koje prolaze i trudiš se da ih zainteresuješ da u toku letovanja bukiraju neke izlete. Po noći ili na dugim transferima pustiš ih da kuliraju i dremaju.

Od Čilipa do Orebića autobusom normalnom vozaču treba nešto preko 2 sata vožnje, obično oko 2 i 15 do 2 i po. Na pola puta, u Stonu je piš-pauza od 15-20 minuta. Naravno, kad idu 2 autobusa Mato do Stona isprednjači bar 15 minuta pa mu je pauza za toliko duža. Do Orebića opet namakne 15-20 minuta. Pre stigne pa duže spava jer se u sezoni puno radi i verovatno ga čeka rani jutarnji polazaka nazad ili na neki izlet.

Moj vozač toga dana bio je Branko K, mirni Crnogorac nekoliko godina pred penziju koji nikada nigde nije žurio ali nije ni jednom zakasnio. Vozio je iskusno i smireno i govorio kako namerava da preostalih nekoliko godina do penzije provede bez udesa kao i celu dotadašnju karijeru. Očekivao sam da će odmah po polasku sa aerodroma Mato da odmagli, da ćemo se videti u Stonu i da će dok mi stignemo u Orebić on već uveliko biti u krevetu.

U Ston smo stigli iza ponoći, prvi autobus naravno već tamo. Uobičajena postaja u Hotelu Ston bila je odavno zatvorena ali smo imali dogovor sa kafićem koji je držao sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan (ili njegova žena) da im se javimo telefonom sa aerodroma i čekali su nas jer pun autobus ili dva gostiju svakom je mio.

Pijemo kafu i kaže mi Sejo preći ću kod tebe u autobus. Otkud to? Gosti svakako spavaju a Mato je poveo švalerku, seo je nju na vodičko sedište i ćućori s njom kao golub, nikad sporije vozio nije, došli smo jedva 2-3 minuta pre vas.

Krenemo iz Stona, Mato minut pre nas. Ćaskam sa Sejom, oči nam se obojici zatvaraju, putnici spavaju svi, zaspimo i mi.

Budi me Brankov neuobičajeno uzbuđeni glas. Otvaram oči, vidim da smo u Pijavičinu, usred sela, na proširenju ispred crkve i zadruge koje služi kao parking. Pred nama Matov autobus, iz otvora za ventilaciju motora kulja plamen (motor je pozadi), Mato sa PP aparatom u ruci psuje, vidimo da aparat ne radi. Na zemlji pored njega još jedan PP aparat (svaki autobus po zakonu ima 2, jedan kod prednjih a jedan kod zadnjih vrata). Izletimo, ja uhvatim aparat kod prednjih vrata našeg busa, Sejo krene ka onom na zemlji, Mato viče "ne taj, ne radi, daj vaš drugi". Pokušam da aktiviram aparat - ništa. Mato mi ga ljutito otme iz ruku - neće ni kod njega. Sejo pritrčava sa četvrtim aparatom iz autobusa, taj na sreću radi ali samo smanji požar, ne ugasi ga skroz.

79_pijavicino_b_jovic_img_6868.jpg

U tom trenutku vratim se u svoj bus da organizujem goste, oni ne znaju da li da ostanu ili da izađu. Iz Matovog autobusa već su svi bili napolju i na bezbednoj daljini. Izvedem i ja svoje.

Na drugoj strani puta, ne vidi se na slici, dve su metalne barake nekakvog lokalnog preduzeća, Plamet Pijavičino, zapamtio sam za ceo život. Mato odjednom otvori prvi prednji levi prtljažnik, onaj gde stoji alat i šoferove stvari, vadi pajser i trči prema onim šupama i usput dovikuje mene i Seja. Potrčimo i mi, Mato već pajserom razvalio katanac na vratima - unutra desetak PP aparata. Mato hvata veliki, na kolicima sa točkićima, nas dvojica svako po jedan prenosni, trčimo do autobusa gde se plamen razgoreo još jače nego pre, aktiviramo ih - i svi rade.

Očas ugasimo požar, Mato uzme jedan prenosni i uleti u autobus, otvori poklopac u podu iznad motora, pajserom jer je i on već vreo, prsne još malo odozgo i potvrdi da je ugašeno. Utom dođu i 2-3 seljaka, zamolimo ih da čuvaju otvorenu baraku do jutra, kaže jedan da je baš on poslovođa.

U međuvremenu Branko je već kontaktirao centralu radio-vezom (Atlas je bio prva organizacija u Jugoslaviji koja je davno pre mobilnih telefona imala svoj sistem radio-veza, UHF sistem danskog proizvođača Storno sa stanicama na TV repetitorima i sve je besprekorno funkcionisalo). Iz centrale poručuju da, ako možemo i ako se putnici ne bune, potrpamo sve kako znamo u onaj ispravni autobus i nastavimo put jer zamenu bismo čekali najmanje 2 sata.

Englezi disciplinovan narod, shvataju da je vanredna situacija, niko ne paniči, čak i deca mirna. Objasnimo mi situaciju, slože se svi da se naguraju, 90 ljudi u bus od 53 mesta ali to je nekih pola sata vožnje, izdržaće se. Ostavimo jednog lokalca sa novim PP aparatom iz Plameta da dežura pored busa, obećamo da će Atlas sve da plati (znali smo da hoće, bio poštena firma) i odemo dalje.

Razgovaramo dok Branko vozi. Shvatamo da će sad glavni problem da bude da objasnimo kako to da je Mato u Pijavičinu, nekih 30-40 minuta vožnje od Stona, bio samo minut-dva pre Branka, niko verovati neće, normalno bi bio tamo najmanje 10 minuta ranije a za 10 minuta bi Setra izgorela kao šibica, samo bismo kostur zatekli. A švalerku ne smemo da spomenemo, kumi Mato da se ne igramo glavom, oženjen. Kaže Branko reci da si stao jer je nekom detetu bilo loše pa stao pored puta 5-10 minuta.

Da Mato nije poveo švalerku i da nije onako zaćućoren vozio neuobičajeno sporo, ništa ne bi pomoglo što je imao sreću da se motor upali baš na ulazu u selo - i to ono koje na ruku ima radionicu punu PP aparata.

U Atlasu su posle letele glave - smenjen je šef garaže i požarni referent zbog onih neispravnih aparata. Ali je autobus popravljen i vraćen u pogon. Švalerka, koju niko nije smeo da spomene, tako je Atlasu i/ili osiguranju uštedela 300 000 maraka koliko je tada koštala Setra 150 H. A nas četvorica, dva vozača i dva pratioca dobili smo novčane nagrade. Ne sećam se koliko je to bilo u parama ali bilo je na nivou dve mesečne zarade a u sezoni se u Atlasu sasvim lepo zarađivalo!

cshrw2ar28gzmypo0.jpg

To je ta Setra ali nisam uspeo da je nađem u Atlasovim bojama. Tih godina je još bila stara šema bojanja, ova (na slici je naslednik modela S150H, Setra S215):

Picture036-1.jpg

Kasnije su svi prefarbani u novu šemu:

Picture035.jpg



Komentari (345)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Re: Haha

krkar
A jednog dana, uskoro nadam se, oticicu da vidim Baba Jagu. I jos da vidim Skradin I Slapove Krke...


Tribunj nećeš prepoznati. Zasrali su ga skroz sa marinom koja ga je pojela. A onog duha neobaveznog komšijskog nema više ni u tragovima.

Skradin svakako treba videti. I slapove Krke. I Prukljan ako ideš brodom - a može i kolima.


Cula sam, bio moj brat prosle godine. Ali jos uvek postoji deo Tribunja, Zamalin, tj put za Zamalin, gde Je sve kao pre :)
tyson tyson 23:17 28.07.2016

Re: Izbori u DS

Nego, sedim sinoć sa jednim (ponovnim) DS-ovcem, jednim od izvorne ekipe sa Pedagoške akademije, pa mi priča kakve se igre vode unutar stranke pred izbore (koji će najverovatnije biti 24. septembra).

Biće sigurno 3 kandidata:

1. Pajtić
2. Šutanovac
3. Zoran Lutovac!!! (jebote koji kreteni na njega uopšte mogu da pomisle!)

I sve tri strane povazdan se ulaguju Ivanu Vujačiću i nude mu štagodhoće samo da bude sa njima. Ne znam čemu to - čovek je operativno potpuno nesposoban, nema nikakvu harizmu, neprijatno mu je kad se nađe sa više od 5 ljudi... U najboljem slučaju mogao bi da bude Kandidat za Mićuna ali bez političkog instinkta i iskustva koje ima Deda-Mićun.

Tužno u šta se ta rahmetli stranka pretvorila!

Tužno, ali to im je što im je.

Nisam se poslednjih meseci viđao ni sa kim iz DS - doduše nije ih puno ni ostalo tamo vrednih viđavanja - pa nisam baš u toku sa kuloarskim događanjima glede predstojećih unutarstranačkih izbora. No, primetio sam da Vujačića vuče za rukav ko stigne; ne znam doduše kakav je njegov stav.

Zašto Vujačić? Pa, ko drugi a da ima iole drugačiji imidž od preostalih stranačkih polavnika i doglavnika, a da pri tom ima kakav-takav ugled u stranci i, poželjno, dug stranački staž? Potpuno ih razumem; nema tu baš puno izbora.

Neko kao Vujačić i ne bi bio operativac, time bi se na dnevnoj bazi bavio neko drugi (ne bio mu u koži, ubr). S te strane Vujačić se još i dobro uklapa, jer ipak on nije neko ko bi se skroz odmakao od operativnog rada i pristao da nema nikakvu kontrolu. Ali bi mu svakako trebalo par iskusnih operativaca kojima može da veruje.

Valja imati na umu još jednu stvar: bliže se predsednički izbori, i Demokratskoj stranci treba dobar kandidat, idealno iz stranke, ne bi li povratili poljuljani ugled i počeli da menjaju sliku o sebi u javnosti. A za sada se čini da konkurencija na tim izborima neće biti previše oštra, i to je zaista dobra prilika da se ubije nekoliko muva jednim kamenom.

Da li će isturiti Vujačića na tim izborima? Imajući u vidu opcije u DS (tačnije, nedostatak opcija), ne bi me začudilo. Bilo bi zanimljivo da se to dogodi, zanimljivi bi bili izbori; bilo bi zanimljivo videti kako bi se to odrazilo na popularnost DS, i na dalji razvoj događaja u stranci.

A Lutovac mislim da pokušava da profitira na toj potrebi u stranci da se pronađe neko poput Vuačića, i na nezadovoljstvu - realnom ili pretpostavljenom - tipičnim stranačkim mešetarima koje predstavljaju Pajtić i Šutanovac. No, sumnjam da će dobiti značajan broj glasova ako iza njega ne stane neka iole značajnija grupa da mu odradi kampanju i čuva kutije.

Baš sam nešto kratak s vremenom ovih dana, ali tema je zanimljiva za dalje praćenje i žuljanje jezika i mozga preko špricera.


8c_competizione 8c_competizione 23:26 31.07.2016

Re: Ruski tenk lada

krkar
ja nasledio od caleta 1.3S (jbg, najslabiji motor koji je isao na Super benzin). ako se dobro secam, imalo 75 KS i bilo tesko nesto ispod tonu.


Nikako da odgovorim na auto-post, samo se politikom bavim.

Ovo je bila 1,6 90KS automatik, 2 vrata. U suštini Prole-coupe ali zaista solidan auto. Čvrst, stabilan, pomalo dosadan kao i svi opeli.

Ja sam u to vreme vozio Astru karavan, tek izašao novi model, i po voznim svojstvima Ascona je bila bolja, stabilnija na putanji, čvršća. Malo manje agilna i verovatno bi je Astra odrala između čunjeva ali zaista bi se dobro držala.

A astra je realno odličan auto samo meni bila dosadila pa sam je brzo prodao. Jedini automobil na kojem sam ZARADIO!



meni bilo zao tada sto cale nije imao 2.0S, covece, to je verovatno islo ko furija

vezano za "Proll-coupe": u tom smislu vise postujem Opel nego VW. jbg, nikada se nisu pretvarali, nudili su dobru tehnologiju i zaista upotrebljive aute. zaista su bili Narodni Auti, za razliku od VW koji je to prestao da bude sa Golf-om 1com. Dvojka je bila otuzno ruzna, trojka polako prestala da bude narodna, a o 4. sa sve svim varijacijama farova i prednje maske do 7. generacije necu ni da pricam. fuj!

jbg, Insignije i Astre mi sada izgledaju svetlosnu godinu dizajnom ispred VWa, mada (naravno da nikada necu priznati) i dalje sve to zaostaje za Italijanima!

a i nova Giulia (o kojoj bese onaj blog kod tebe u gostima) drzi lekcije premijum trojci kako se pravi auto koji je neka "sportska limuzina"
krkar krkar 00:44 01.08.2016

Re: Ruski tenk lada

Dvojka je bila otuzno ruzna, trojka polako prestala da bude narodna, a o 4. sa sve svim varijacijama farova i prednje maske do 7. generacije necu ni da pricam. fuj!


Od golfa 3 do golfa kojilijevećdanasporedu ni jedan se ne razlikuje i svi su za kurac krasni bezlični
expolicajac expolicajac 12:49 25.07.2016

diskriminacija

U priči nema niti jednog milicajca. Diskriminacija
alselone alselone 12:52 25.07.2016

Re: diskriminacija

U priči nema niti jednog milicajca. Diskriminacija


Di si ti bre Ex majstore. Nema te ko poštenih saobraćajaca.
expolicajac expolicajac 12:54 25.07.2016

Re: diskriminacija

Spremam krkaru zasedu kod Korčule
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:32 25.07.2016

Re: diskriminacija

expolicajac
Spremam krkaru zasedu kod Korčule


postavite mu koku u prtljažnik,

ili mu navedite nekog ćetnika da sedi za stolom pored njega u konobi i nervira ga, dok ga Krkar ne isprangija, i onda - sud po kratkom postupku!
krkar krkar 13:41 25.07.2016

Re: diskriminacija

U priči nema niti jednog milicajca. Diskriminacija


Samo za tebe, jedan od neverovatnih događaja koje je privlačio i/ili stvarao Mato T:

Atlas je u to vreme imao poveću flotu: brod za krstarenja Ambasador (bivše Jadrolinijino Jedinstvo), 6 hidroglisera (pravilno je hidrokrilac ali svi su ih tako zvali), 5-6 jedrenjaka, 3 bivša minolovca prepravljena za transfere i veliki izletnički brod Adriatic kupljen specijalno za jednodnevne izlete iz Istre za Veneciju jer su hidrogliseri imali kapacitet samo 116 putnika a Adriatic preko 600.









Ovaj, Argolys, uspešno je oslobođen prilikom operacije oslobađanja Dubrovnika 1991, baš kao i Adriatic (na dnu je slika Adriatica u oslobođenom stanju).










Hidrokrilci su bili brzi, sa originalnim ruskim motorima Zvezda dostizali su 36 čvorova (uz ogromnu potrošnju goriva, od 1980. ili 81. Atlas je u hidrokrilcima tipa Meteor ruske motore zamenjivao italijanskim Isotta-Fraschini koji su uz gubitak brzine od samo 3 čvora trošili 50% manje goriva). Nezgodna stvar je što pri toj brzini, a to je oko 60 km/h, svaki udar u bilo kakvu veću stvar koja pluta morem dovodi do ozbiljnih oštećenja krila koja zahtevaju dugotrajne i skupe opravke.

Nekoliko puta desilo se da Atlasovi hidrokrilci udare u mrtve životinje koje su ponekad plutaje Jadranom i oštećenja su znala da budu vrlo ozbiljna. Što veći hajvan - veća šteta.



Jednom prilikom pratim ja transfer iz Vele Luke za Dubrovnik. Do Korčule autobusom stacioniranim na ostrvu vozi jedan vozač, pa se onda putnici prekrcaju u brodić koji ih prebaci preko kanala do Orebića, 20 minuta vožnje, gde ih čeka autobus do aerodroma. Toga jutra u Orebiću je po rasporedu čekao Mato.

Rano jutro, oko 7 sati, more kao ulje, lep dan. Plovimo prema Orebiću. U daljini vidim u laganoj vožnji prema nama policijski patrolni čamac M-21 Hitri (nema slike na netu ali ima blizanac M-23 Brzi):



Kad smo bili na nekih pola milje od Brzog čuju se rafali. 2-3 kratka rafala, nema nikakve sumnje da je pucnjava iz automatske puške. Gosti koji uglavnom nisu služili vojsku niti imali predvojničku obuku, ne primećuju, ne uzbuđuju se. Ali vidim da kapetan hvata dogled. Popnem se kod njega, pitam šta je, kaže pucali sa Brzog u nešto, video sam nekoga u policijskoj košulji sa kalašnjikovim u rukama.

Brzi napravi mali krug i pristane u Orebić. Nekoliko minuta, pristanemo i mi. Dok beduini utovaruju kofere prilazi našem kapetanu kapetan Brzog i kaže jeste gledali kako je Mato potopio krave?

Šta se desilo:

Brzi je čekao nekog političara da ga preveze na Lastovo jer nije bilo nikakve linije ni iz Dubrovnika ni iz Orebića. Kad su oni pristali na Orebić dočeka ih Mato (koga znaju). Kaže da je video na nekoliko stotina metara od obale 2 mrtve krave kako plutaju, tačno na plovnom putu i traži od milicije da ih potope jer će da naleti gliser ili neko drugo plovilo i ošteti se.

Milicija ukrca Mata da im pokaže gde je tačno video krave, on ih dovede, oni izvade pušku i ponude njemu da puca. Mato majstorski sa 3 kratka rafala pošalje obe krave na dno. Ona plava košulja za koju je kapetan mislio da je milicijska bila Atlasova, šoferska. Posle su i šoferima dali bele, gospodskije izgleda.

I čak ih naučili da ih svakog dana menjaju!

Posle nam objasnili da brodovi koji voze živu stoku, tada najčešće u Ploče, izbace uginulu stoku u more pre nego što im se na brod popne carina i veterinarska inspekcija jer ako im zateknu mrtvu stoku brod i tovar idu u karantin.

Ima još jedna o Matu i kravi ali nema veze sa milicijom.

Zadovoljan? Neće me tužiš Šabiću?
Spiridon Spiridon 14:04 25.07.2016

Re: diskriminacija

Atlas je u to vreme imao poveću flotu:


kapetan je bio Mato Stanovic, cale mog drugara iz Dubrovnika.
krkar krkar 16:11 25.07.2016

Re: diskriminacija

Spiridon
Atlas je u to vreme imao poveću flotu:


kapetan je bio Mato Stanovic, cale mog drugara iz Dubrovnika.





Kojeg, Ambasadora?
rade.radumilo rade.radumilo 19:32 25.07.2016

Re: diskriminacija

Hidrokrilci su bili brzi, sa originalnim ruskim motorima Zvezda dostizali su 36 čvorova (uz ogromnu potrošnju goriva, od 1980. ili 81


Hebote, kako mi nedostaju. Ja sam se po Jadranu muvao leti, ali sam uglavnom odrastao na:



Drago mi da nađoh sliku "Kosmaja." Od svih brodova JRB-a, na njemu sam bio najviše. Krene od Ismaila, s maksimalnim brojem barži, lagano dve nedelje do Beograda.
Ploviš laganica, sunčaš se na barži, a onda pored tebe prozuji "raketa."
krkar krkar 22:36 25.07.2016

Re: diskriminacija

Drago mi da nađoh sliku "Kosmaja." Od svih brodova JRB-a, na njemu sam bio najviše. Krene od Ismaila, s maksimalnim brojem barži, lagano dve nedelje do Beograda.


pokušavao sam da nađem neku vezu da se na jednu vožnju ukrcam na Kadinjaču ili Kumanovo, impresionirali su me sa onolikim konvojima. Ali ništa.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:41 26.07.2016

Re: diskriminacija

slavni dani, da... ja sam šljakao sa tri atlasa: osiječkim, novosadskim (novosadski čak 'teo deda, 9 banki, video je slavu sveta i stare Juge, i da mi prepiše - koj' će mi, oronula kompanija, zapravo, nije oronula, deluje sve to ulickano, ali nemaju kinte) i podgoričkim, i svi su muljatori. ne plaćaju svoj personal radni, pazi, kod Hrvata bi dnevnica trebala da bude 150 evra, pošto su EU, a kolege su srećne ako dobiju i 50 evra, srpske i crnogorske kolege ne smem ni da pomislim pod kakvim vrstama mobinga rade sa strahom za svoju egzistenciju, maksimalno se grbave da spuštaju inland cene, a ja uglavnom nemam strpljenja za to, ili platite, što kažeš ti, 5 cifara PRE realizacije, ili patkom mlat'te - zero tolerance za balkansku komunjarsku muljatorsku bagru u poslovanju!

treba da riknu svi il' u pemziju, i ispočetka, a u pm!
kompas - ista situacija. samo ime je ostalo, ispražnjeno od blistave suštine koju opisuješ.
rade.radumilo rade.radumilo 20:12 26.07.2016

Re: diskriminacija

pokušavao sam da nađem neku vezu da se na jednu vožnju ukrcam na Kadinjaču ili Kumanovo, impresionirali su me sa onolikim konvojima. Ali ništa.


Najbolji trip ako neka barža nosi građevinski šljunak. Uvek u nekom ćošku bilo lufta, a već ima nešto vode. Dospe se voda do ruba pregrade i bazen oko 5m u promeru. Fala bogu, leti uvek bilo klinčadije čiji su očevi radili na brodu. Zabavi nikad kraja.
krkar krkar 00:51 28.07.2016

Re: diskriminacija

ja sam šljakao sa tri atlasa: osiječkim, novosadskim (novosadski čak 'teo deda, 9 banki, video je slavu sveta i stare Juge, i da mi prepiše - koj' će mi, oronula kompanija, zapravo, nije oronula, deluje sve to ulickano, ali nemaju kinte) i podgoričkim


Da nisi ti to malo pobrkao? Atlas se odavno raspao i ostalo je samo ime u Hrvatskoj koje je školjka ali oni nemaju ništa u Srbiji. Inače su nekad Konaci na Kopaoniku bili većinski Atlasovi, Atlas je imao know how pa kad je Genex hteo da radi hotel napravili su dil. Ne sećam se više kako je bilo podeljeno vlasništvo ... ali znam da su Srbi oteli Atlasov deo.

Doduše, nešto su se bili dogovorili da kao rade zajedno još neke 96. ili 97, Atlas (dok je još nešto postojalo što je Pave Župan držala pod kontrolom) je bio jedna od prvih hrvatskih firmi koje su poslovale u Srbiji posle rata.

kompas - ista situacija. samo ime je ostalo, ispražnjeno od blistave suštine koju opisuješ.


Koliko ja znam Sale Vranić je još tamo. Za njega sam nekad davno, kao student, vodio autobuske ture po Italiji i Provansi. Bilo ludilo love. Apsolventska tura 10 dana, organizujemo sve pošteno bez krađe a bez posrednika - direktna prodaja na fakultetu. Meni 4 gratisa + honorar za vođenje. 2 gratisa dam profanima i onda svake godine prave ture, pročuje se, profani vode, pričaju, oni praktično vodiči... A i Vlada Macedonić je još tamo, mislim da je on sad i vlasnik.

Najveća lova je bila u JAT Air Liftu. Avionske ture, kad nije gužva u polusezonama redovnim linijama po minimalnim kalkulacijskim cenama karata i smeštajem u hotelima sa kojima je JAT poslovao. A kad krene prodaja onda čarter, ceo avion. Direktor bio S.I, posle ostao u Londonu, zalepilo mu se neko milionče $ ... koje je kasnije oplodio.

Grčka, Egipat, Sirija, Kipar, Španija, Maroko, Malta. Para ko šaše. Svake godine za 8. mart ludilo...
blogov_kolac blogov_kolac 12:57 25.07.2016

Da čitam?

Naslov jako obećava,
ali na fotkama sve nekakvi autobusi.
mariopan mariopan 13:19 25.07.2016

Re: Da čitam?

blogov_kolac
Naslov jako obećava,
ali na fotkama sve nekakvi autobusi.

Да ти препричам у кратким цртама?

Нема секса. Мада је у наслову обећавао.
Atomski mrav Atomski mrav 22:31 25.07.2016

Re: Da čitam?

Naslov jako obećava,

And now that I've got your attention...
jinks jinks 13:27 25.07.2016

...

Skoro bila emisija o letovanju u Dubrovniku ... intervjuisali lokalne vlasnike restorana, privatnog smeštaja ...

Kažu mnogo su voleli kada su im onih godina dolazili gosti iz Srbije ... da nikada nije falilo provoda i da su mnogo više trošili od drugih.

A sada sve sami Englezi, crveni kao rakovi, sa namontiranim osmesima i zašvajsovanim kopčama na novčaniku.
princi princi 13:38 25.07.2016

Re: ...

A sada sve sami Englezi, crveni kao rakovi, sa namontiranim osmesima i zašvajsovanim kopčama na novčaniku.

Sumnjam da je tačno ovo za novčanik, osim ako se ne odnosi na opis dezena. Englezi, prvo, uopšte nisu cicije i baš, ono, vole da potroše, a drugo ti Englezi koji dolaze u Dubrovnik, iskustvo stavljaju na prvo mesto i ne verujem da puno gledaju koliko će na njega potrošiti.
jinks jinks 13:43 25.07.2016

Re: ...

Rekli su u emisiji da su sadašnji gosti generalno manje vični trošenju.

Dobro, ovo Englezi mu više dođe kao sinonim za zapadnjake.
krkar krkar 13:48 25.07.2016

Re: ...

Kažu mnogo su voleli kada su im onih godina dolazili gosti iz Srbije ... da nikada nije falilo provoda i da su mnogo više trošili od drugih.


Drugarica iz Rovinja koja je pre 3 godine dala otkaz u državnoj službi i posvetila se isključivo turizmu (apartmani i porodični etno-eko restoran na periferiji, iako je radila kao profesor jezika u gimnaziji i imala vremena) kaže da su ovog leta Nemci ostali kod kuće ali je invazija Slovenaca i Srba. Kako kaže "veliki povratak Srba i Slovenaca".

Inače, većina jadranskih ugostitelja (ne hotelijera ili vlasnika apartmana, tu je situacija nešto drugačija) ovako rangira goste po volji da potroše puno i ne zakeraju mnogo:

1. Rusi
2. Srbi
3. Italijani

a onda tek svi ostali.

Isti moji prijatelji jednodušni su da su najgori Poljaci (koji su na prvom negativnom mestu i iznajmljivačima).

Nemci ako danas ne popiju celu flašu vina ostave ostatak za sutra, često i obeleže crtu.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:38 25.07.2016

Re: ...

princi
A sada sve sami Englezi, crveni kao rakovi, sa namontiranim osmesima i zašvajsovanim kopčama na novčaniku.

Sumnjam da je tačno ovo za novčanik, osim ako se ne odnosi na opis dezena. Englezi, prvo, uopšte nisu cicije i baš, ono, vole da potroše, a drugo ti Englezi koji dolaze u Dubrovnik, iskustvo stavljaju na prvo mesto i ne verujem da puno gledaju koliko će na njega potrošiti.

Енглези који су тада долазили у пакет-аранжманима, били су познати као лоши гости: штедљиви, недарежљиви, без енергије, тешко се опуштају, не умеју да уживају, не кажу шта им смета чак и ако може лако да се исправи на лицу места, него се накнадно жале и траже повраћај новца итд.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:19 25.07.2016

Re: ...

Rekli su u emisiji da su sadašnji gosti generalno manje vični trošenju.

Оптимизам памћења. Оно увек улепшава.
Вероватно би нека статистика показала другачије.
Данас у Дубровник долазе светске звезде, тајкуни, имућници...
А некад сам и ја.

Моји су другари, студенти, ишли на викенд авионом за Дубровник, наша је другарица стјуардеса набављала неке џаба карте. Тако је некако било...

Не могу да замислим данашњег студента да иде авионом на викенд за Дубровник.
Енглези који су тада долазили у пакет-аранжманима

Нешто не верујем да су то и данашњи Енглези, да им је такав профил?
princi princi 18:51 25.07.2016

Re: ...

Inače, većina jadranskih ugostitelja (ne hotelijera ili vlasnika apartmana, tu je situacija nešto drugačija) ovako rangira goste po volji da potroše puno i ne zakeraju mnogo:

1. Rusi
2. Srbi
3. Italijani

a onda tek svi ostali.

Italijani? Gde god sam nailazio na njih kao turiste, od San Franciska preko Njujorka, Londona i Hrvatske do Halkidikija, svugde su me dojmili kao jezivi provincijalci. Uvek stisnutog dupeta (figurativno govoreće), uglavnom se prepoznaju po bahatosti, nevaspitanju i sirovosti. Jednom sam u Njujorku u 5 ujutru prisustvovao sceni u kojoj se 5 Italijana objašnjavalo sa zemaljskim osobljem oko ulaska avion za San Francisko. Razgovor i objašnjavanje je trajalo otprilike 2, možda i 3 sata i Italijani su neprestano mahali rukama, galamili, krstili se, bunili, stalno je izgledalo kao da ih je neko za nešto uskratio. Na kraju se ispostavilo da klinci nisu imali karte za avion, i uz smeh su napustili šalter. Najsmešnije u čitavoj stvari je što nisu govorili ni reč engleskog.
elenold elenold 19:02 25.07.2016

Re: ...

krkar
. . .

Inače, većina jadranskih ugostitelja (ne hotelijera ili vlasnika apartmana, tu je situacija nešto drugačija) ovako rangira goste po volji da potroše puno i ne zakeraju mnogo:

1. Rusi
2. Srbi
3. Italijani
...

Nemci ako danas ne popiju celu flašu vina ostave ostatak za sutra, često i obeleže crtu.


Ne znam za druge ali za Nemce i Srbe se ovo vazda govorilo.
krkar krkar 22:43 25.07.2016

Vikend u DU

Моји су другари, студенти, ишли на викенд авионом за Дубровник, наша је другарица стјуардеса набављала неке џаба карте. Тако је некако било...

Не могу да замислим данашњег студента да иде авионом на викенд за Дубровник.


Ipak to više govori o anomalijama samoupravnog socijalizma nego o ičem drugom
pnbb pnbb 19:27 26.07.2016

Re: Vikend u DU

Vikend u DU
Моји су другари, студенти, ишли на викенд авионом за Дубровник, наша је другарица стјуардеса набављала неке џаба карте. Тако је некако било...

Не могу да замислим данашњег студента да иде авионом на викенд за Дубровник.


Ipak to više govori o anomalijama samoupravnog socijalizma nego o ičem drugom


ja uvek isao avionom na more. preko ferijalnog, jeftinije od voza, platis 10% cene.
sve legalno, nista dzabe ili nekom cale direktor jata, i te stvari...
princi princi 19:34 26.07.2016

Re: Vikend u DU

ili nekom cale direktor jata

Možda je i bio, ali niste znali.
pnbb pnbb 20:16 26.07.2016

Re: Vikend u DU

princi
ili nekom cale direktor jata

Možda je i bio, ali niste znali.

jok bre, pokupis ferijalne knjizice, odes u kanc tamo kod 20 oktobra bese li, oni ti naprave spisak putnika, udare stambilj, s tim listom u jat u m tita, i voila, sve gotovo i spremno za poletanje. jedino sto smo morali svi na gomili zajedno da idemo i da s evracamo.
i da, minimum 9 ljudi. sto nije nikad bio problem
pnbb pnbb 20:23 26.07.2016

Re: Vikend u DU

princi
ili nekom cale direktor jata

Možda je i bio, ali niste znali.

i sto bre zakljuca onaj blog.. bio je do jaja..hejt, pljuvacina, sve iz srca, dosta emocija...
pazi kad ima delova koji bi sami, nevezano, mogli da obrnu jos par stotina komentara.
jednu recenicu sam i zapamtio:

"Onu Mary Burns što ju je Engles verno zveketao jedno 20 godina i 15 minuta pošto je umrla "
..haos covece
princi princi 01:49 27.07.2016

Re: Vikend u DU

"Onu Mary Burns što ju je Engles verno zveketao jedno 20 godina i 15 minuta pošto je umrla "
..haos covece

Mary Burns, skroz neopevana heroina svetskog komunističkog pokreta, sine, Amy Winehouse. Jedna od onih likova za koje nikad nisi čuo a posle koje ništa nije ostalo isto.

Imaš legende o Engelsu, Marksu, Lenjinu, Trockom, Stalji, Tiletu... a ovu ženu niko ne pominje. A ona je baš vodala Engelsa po tim tkačnicama i mlinovima Mančestera (sad tamo vlada pastorala, ali mogu misliti kako je izgledalo početkom 19. veka) i posle tih poseta je Engels napisao te dopise Rajnskim novinama koje su dopale ruku čestitog Karla Marksa.

I skroz mi je bio čudan taj podatak da su se zvekali i voleli k'o šašavi (ona i Engels). Maltene se nije ni ohladila, on je već oženio njenu sestru Lidiju, Lizzie. Čoveče, šta ti je nemački libido.
princi princi 01:50 27.07.2016

Re: Vikend u DU

A blog zakljčao jer ona dvojica krenuli sa "puši ga", "napasi mi ga se", i onda mi najlakše ovako bilo.
krkar krkar 01:54 27.07.2016

Re: Vikend u DU


ja uvek isao avionom na more. preko ferijalnog, jeftinije od voza, platis 10% cene.
sve legalno, nista dzabe ili nekom cale direktor jata, i te stvari...


Toliko je bilo sistema u komunizmu, od ferijalnog preko K-15 i koječega da je svaki koji je platio punu kartu za neko prometalo bio budala.
krkar krkar 01:56 27.07.2016

Re: Vikend u DU

Maltene se nije ni ohladila, on je već oženio njenu sestru Lidiju, Lizzie


Svastika, najsladži rod.

A meni nikako da se zalomi žena koja ima sestru.
emsiemsi emsiemsi 04:56 27.07.2016

Re: Vikend u DU

princi
A blog zakljčao jer ona dvojica krenuli sa "puši ga", "napasi mi ga se", i onda mi najlakše ovako bilo.

Танана душица.
princi princi 13:40 25.07.2016

sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Pokojni? Kad je umro? Iako mi je pok. Vrdoljak uvek bio mnogo draži, baš mi je žao da saznam.
krkar krkar 13:50 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Pokojni? Kad je umro? Iako mi je pok. Vrdoljak uvek bio mnogo draži, baš mi je žao da saznam.


Ima bar 5-6-7 godina, ubila ga kolima neka stoka bahata pijana kad se uveče vraćao peške sa nekog rok-festivala u Varaždinu ili Čakovcu. Sad ću da proverim je li majmun osuđen.

I meni je Vrdoljak bio draži kao kritičar ali Glavan je bio zaista sjsjan tip, nepretenciozan, fin, mio.


vcucko vcucko 13:51 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

princi
Pokojni? Kad je umro? Iako mi je pok. Vrdoljak uvek bio mnogo draži, baš mi je žao da saznam.

Ima tačno sedam godina (2009.); godinu posle Vrdoljaka.
krkar krkar 13:56 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ima tačno sedam godina (2009.); godinu posle Vrdoljaka.


Ti dideš kod Zili dobjasniš neke stvari o požarima na brodu!
princi princi 14:00 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

:(, baš šteta. I ta Hrvatska je otišla skroz u kurac. Potpuno se slažem sa onim teorijama po kojima stanje na putevima i sigurnosti u saobraćaju u velikoj meri odslikava stanje u društvu.

Od hrvatskih rok kritičara meni je, inače, ubedljivo najbolji i, nekako, senzibilitetom (a verovatno i godištem) najbliži bio Davor Butković. U Startu sam opet nekako najviše voleo Ognjena Cvitkovića (Ognjen je pisao o mnogim stvarima, najmanje o muzici, sjajan tip). Na žalost, posle rastura zemlje, ni za jednog od njih nisam čuo, iako sam jednom prilikom naleteo negde na nekakvu bljutavu domoljubnu splačinu ispod koje je bio potpisan izvesni D. Butković.
vcucko vcucko 14:21 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkar
Ima tačno sedam godina (2009.); godinu posle Vrdoljaka.


Ti dideš kod Zili dobjasniš neke stvari o požarima na brodu!

Iskreno, slabo sam imao dodira s tim, a tankerčine sam samo viđao sa bezbedne udaljenosti. A i nema neke posebne razlike, možda je zanimljivo da brod ima (trebalo bi bar) dve pumpe u te svrhe, što je moguće dalje jedna od druge (teoretski jedna na krmi odmah ispred propelera, druga na provi, znači jedno 100m dalje) - za svaki slučaj. Takođe postoji i vesela mogućnost da ono što gori jednostavno odvojiš kako znaš i umeš i baciš u more, to je dobra stvar

Obzirom kad je to bilo, običan sprinkler sistem sam video kasnije, on shore, u sasvim drugoj priči. Da ne razglabam ovde kako su Oferi nabavljali brodove, kakve, gde i po kojoj ceni...
krkar krkar 14:58 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Od hrvatskih rok kritičara meni je, inače, ubedljivo najbolji i, nekako, senzibilitetom (a verovatno i godištem) najbliži bio Davor Butković. U Startu sam opet nekako najviše voleo Ognjena Cvitkovića (Ognjen je pisao o mnogim stvarima, najmanje o muzici, sjajan tip). Na žalost, posle rastura zemlje, ni za jednog od njih nisam čuo, iako sam jednom prilikom naleteo negde na nekakvu bljutavu domoljubnu splačinu ispod koje je bio potpisan izvesni D. Butković.


Davor Butković zvani Bule ili Buljavi. Pisao rok-kritiku vrlo kratko pre rata u Poletu, kasnije se prebacio na lukrativnije vidove novinarstva. Prvo na političko uvlačenje u dupe i malo-iznad-prizemnog reketiranje a onda na relativno sofisticirano "lobiranje" i "kreiranje imidža". Čitaj plaćenik najgore vrste. Usput se pogubio u sopstvenom foliranju o vinima i hrani (pojma nema, nekoliko puta smo ga izblamirali na slepim probama a bogme i na ocenjivanjima vina o kojima je već pisao) ali je zgrtao ogromne pare kao medijski mafioz. Ogromne je pare i trošio ali je 15 godina bio udarna pesnica za političke kurvanjske poslove Ninoslava Pavića, vlasnika EPH Holdinga (Jutarnji, Globus itd). Pošto je lenčuga (tj. skriboman koji ne voli da radi ništa konkretno) bule je večito bio zamenik glodura, malo u Jutarnjem malo u Globusu a bio je glodur nekih šarenih lifestyle izdanja koja je tata Pavić pokrenuo da se na njima uči poslu sin Miran, inače kreten kako to obično i biva u 2. generaciji lakobogataša.

Uglavnom, u pokušajima da se folira i živi na visokoj nozi, Bule je postigao hrvatski rekord u poreskom dugovanju za slobodne profesije - 1,8 miliona kuna tj. 250000€+

Kad je gramzivi i bezosećajni advokat Hanžeković kupio EPH (tačnije preuzeo ga preuzimajući poreski dug EPH jer je i Nino nabio sstotine miliona kuna poreskog duga), šutnuo je Buleta nogom u dupe i još se napizmio da mu se sve zapleni za poreski dug koji godinama ne plaća tako da danas piše pod pseudonimom Ivan Violić jer sva lova koja sedne na njegove račune preko iznosa garantovane minimalne plate u Hrvatskoj automatski ide poreskoj upravi.

A stvarno se ne sećam nijedne njegove rok kritike.
krkar krkar 15:00 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

P.S.

A kako je život ipak najbolji dramaturg, i Hanžeković ima Dete Kretena (iako on nije baš prva generacija sa lovom, ćale mu je bio član Ustavnog suda a pre toga profesor i vrhunski pravnik). Vođenje nekadašnjeg EPH, sada inteligentno preimenovanog u Hanza Media poverio je kćeri Ani, kretenu prve kategorije kojoj će trebati najviše 5 godina da sve razbuca. Ako i toliko.
nsarski nsarski 15:03 25.07.2016

Godina je 1993.

Te godine sam u dva navrata bio u Bigovu, CG: prvi put pocetkom juna meseca, a kasnije pred kraj avgusta. Tako se steklo, slucajno.

U dnu zaliva (za one koji znaju Bigovo, jasno im je) usidren tanker, pun goriva, potopljen bezmalo do maksimuma. S leve strane zaliva, uzdignuta iznad mora, vojna "ustanova", radari prate dogadjanja po Jadranu. Na donjoj slici je siri pogled na teren - zaliv, vojni objekti i pripadajuci instrumenti su s desna na slici, s leve strane je selo.


Jun mesec. Uvece, kad je vreme povoljno, iz zaliva krecu mocni i brzi gliseri - pravac Italija. U tom mestu malo ko se cime bavi, ali svi puse strani Marlboro, piju po kaficima, odmaraju. Posada na brodu jede iskljucivo zubatce, orade, plemenitu ribu. I ne puse, makar ne javno.
U avgustu, situacija je promenjena. Tanker je uzdignut iznad vode, skoro prazan. Gliseri i dalje lete ka pucini s veceri. Marlbora nikad vise nije bilo kod mestana, a inace nema ih u prodaji. Oni sto rade na tankeru posustali. I oni puse na palubi. A na komandnom mostu, ogromnim slovima pise "No Smoking". Sezona je, valjda, bila zavrsena.
Bila je to 1993. godina, plodonosna i bericetna.
princi princi 15:07 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Pisao rok-kritiku vrlo kratko pre rata u Poletu, kasnije se prebacio na lukrativnije vidove novinarstva.

Pa nisi čitao Džuboks, Ritam, a pisao je i u Startu. Dobro, očigledno se ne volite.

A Ognjen Cvitković? Sad mi reci da je i on neki novobogatun... pa da se odmah roknem u venu što mi život uludo propade.
princi princi 15:13 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkar
P.S.

A kako je život ipak najbolji dramaturg, i Hanžeković ima Dete Kretena (iako on nije baš prva generacija sa lovom, ćale mu je bio član Ustavnog suda a pre toga profesor i vrhunski pravnik). Vođenje nekadašnjeg EPH, sada inteligentno preimenovanog u Hanza Media poverio je kćeri Ani, kretenu prve kategorije kojoj će trebati najviše 5 godina da sve razbuca. Ako i toliko.

Sine, vi ste baš u ljubavi. Što si toliko ljut na čoveka?
krkar krkar 15:29 25.07.2016

Re: Godina je 1993

Bila je to 1993. godina, plodonosna.


Iste te 1993, mislim negde u maju, možda junu. Odemo nas 5-6 na ronjenje u CG, iskusnija ekipa, bez kursista i početnika. Šefa budvanske policije smo dobro znali jer smo mu sina učili da roni, mali je kao nešto "naučio" od svojih kretena ali je šef bio dovoljno bistar da shvati da je samo pitanje dana kad će sa takvim i tolikim "znanjem" izgubiti glavu pa ga je dao nama u amanet. Zauzvrat nam nikad nisu zakerali kad dignemo sa dna neku hobotnicu ili nekog jastoga.

Jedno veče dođu silni šefovi policije kod nas, budvanske, tivatske, mislim i hercegnovske ili kotorske, bar trojica. Ajtesnama hitnoje.

Da zaronimo na mestu otprilike tomitom, malo više od pola milje od Tivta prema Kumboru i Đenovićima da vidimo šta ima na dnu, "te noći se potopio čamac, gliser". Nikakve detalje.

Pošto kod tih lokacija "otprilike" ništa nije sigurno i obično izgubiš sate i dane tražeći, podelimo se u grupe i napravimo plan pretraživanja. Dubine su poveće, od 35 do preko 50, ozbiljno ronjenje, u dekompresiji. Srećom dole pesak, čisto, dobra vidljivost.

Nađe jedna grupa neobične ostatke rasute u ovalnom obliku dužine stotinak a širine tridesetak metara. Dosta krša ali sitnog, ništa se ne prepoznaje. Kasnije nađemo 3 motora, velika benzinca V-12, američki, sigurno svaki po najmanje 500 KS. Osim blokova motora ni jedan drugi deo nije bio veći od konzerve od pola litra.

Izvestimo policajce a oni nam ispričaju:

Šverc je išao i po vojnoj i po policijskoj liniji ali u nekom trenutku vojska nije bila zadovoljna, tražila veći deo, ovi ne daju. Svađali se, pretili, ništa.

Jedne noći vojska malim čamcem, možda i na vesla ali ne verujem, to lenjo, najverovatnije iz Kumbora izađe na more na rutu kojom će proći gliser sa cigaretama i puknu ga zoljom ili osom. Pošto ovaj na krmi i u svim slobodnim prostorima nosi najmanje 1000-1500 litara goriva za povratak, a i u rezervoarima je nešto imao, eksplodirao je kao u filmovima.

Tri člana posade bili su Pujizi i šverceri i nikoga nije bilo briga. A nikakav trag im našli nismo. Ja sam kao suvenir pokupio jedno metalno kućište od Motorole, najmanji model, tada najmodernija, original. Spaljeno i iskrivljeno ali prepoznatljivo.

Posle više nije šverc išao u Boku. Verovatno se tda prebacio na Bigovu.
krkar krkar 15:30 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Što si toliko ljut na čoveka?


Na koga ljut?
krkar krkar 15:34 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ognjen Cvitković


NIkad čuo!
princi princi 15:52 25.07.2016

Re: Godina je 1993

Jedno veče dođu silni šefovi policije kod nas, budvanske, tivatske, mislim i hercegnovske ili kotorske, bar trojica.

Sine, trust mozgova.
alselone alselone 16:12 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Džuboks, Ritam, a pisao je i u Startu


Meni su ove vase price o ovim novinama ko price iz vojske. Koliko god pricali kako je vama bilo super u Jugi tih godina, ispada da je to bilo jedino desavanje, ko ce kakvu rok kritiku napisati.
princi princi 16:32 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

alselone
Džuboks, Ritam, a pisao je i u Startu


Meni su ove vase price o ovim novinama ko price iz vojske. Koliko god pricali kako je vama bilo super u Jugi tih godina, ispada da je to bilo jedino desavanje, ko ce kakvu rok kritiku napisati.

Ovo je malo analogno onom sa čekićem: kad je to jedini alat koji imaš, svaki problem ti liči na ekser. Zavisi kako i šta čitaš, mada je generalno tačno da je "rok muzika" bila neka vrsta statusnog simbola, znaka prepoznavanja, svašta se provlačilo kroz to. Pored toga, medijska scena nije bila previše bogata, nije bilo interneta i o popularnoj kulturi se pisalo na dosta malo mesta. Nije samo Srbija i Jugoslavija bila takva. I u Engleskoj su časopisi kao NME, kasnije Face i, šta ja znam koji još, imali kultni status. US je imala, na primer, Rolling Stone i High Times. Mislim, duga je to priča....

A Start se, zapravo, vrlo malo bavio rok muzikom, bio je dugo najpoznatiji po svojim duplericama (Bernarda Marovt, Moni Kovačić, na primer), koji je to koristio da se izpromoviše kao neka vrsta YU Playboya (znači, uslovno rečeno, lifestyle magazina).
alselone alselone 16:47 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ovo je malo analogno onom sa čekićem: kad je to jedini alat koji imaš, svaki problem ti liči na ekser. Zavisi kako i šta čitaš, mada je generalno tačno da je "rok muzika" bila neka vrsta statusnog simbola, znaka prepoznavanja, svašta se provlačilo kroz to. Pored toga, medijska scena nije bila previše bogata, nije bilo interneta i o popularnoj kulturi se pisalo na dosta malo mesta. Nije samo Srbija i Jugoslavija bila takva. I u Engleskoj su časopisi kao NME, kasnije Face i, šta ja znam koji još, imali kultni status. US je imala, na primer, Rolling Stone i High Times. Mislim, duga je to priča....

A Start se, zapravo, vrlo malo bavio rok muzikom, bio je dugo najpoznatiji po svojim duplericama (Bernarda Marovt, Moni Kovačić, na primer), koji je to koristio da se izpromoviše kao neka vrsta YU Playboya (znači, uslovno rečeno, lifestyle magazina).


Kapiram.

Rolling Stone i dan danas ima brutalno dobre clanke.
princi princi 17:15 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Doduše, kad vidim kakva se čarlama danas diže u Srbiji oko nekakve Žikine šarenice, pomislim da mi još i nismo tako loše prošli.
alselone alselone 17:17 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Doduše, kad vidim kakva se čarlama danas diže u Srbiji oko nekakve Žikine šarenice, pomislim da mi još i nismo tako loše prošli.


Realno. Emisija Trezor na RTU dnevno daje argumente ovoj tezi. Nekada su najpametniji i najelokventiji radiji u medijima, kao sto su jos pre toga najpismeniji prevodili knjige.
st.jepan st.jepan 17:26 25.07.2016

Re: Godina je 1993.

Bigovo,

Ubedljivo najružniji kutak Ex YU Jadrana.
angie01 angie01 18:06 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

A Start se, zapravo, vrlo malo bavio rok muzikom, bio je dugo najpoznatiji po svojim duplericama (Bernarda Marovt, Moni Kovačić, na primer), koji je to koristio da se izpromoviše kao neka vrsta YU Playboya (znači, uslovno rečeno, lifestyle magazina).


Bogami, Start je bio opasan magazin za ono vreme, pored tih cuvenih duplerica na kojima su bile lepotice bez silikona, nudio je i ozbiljne intervjue, putopise, teme iz kulture, muzike, politike, aktuelne teme i sl,...za njega su izmedju ostalih pisali Denis Kuljis, Ivo Pukanic, Tijanic, Mirko ilic je takodje radio za Start,...evo jedne strane sadrazaja kao ilustarcija o cemu se tu radilo.




princi princi 18:31 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Bogami, Start je bio opasan magazin za ono vreme, pored tih cuvenih duplerica na kojima su bile lepotice bez silikona, nudio je i ozbiljne intervjue, putopise, teme iz kulture, muzike, politike, aktuelne teme i sl,...za njega su izmedju ostalih pisali Denis Kuljis, Ivo Pukanic, Tijanic, Mirko ilic je takodje radio za Start,...evo jedne strane sadrazaja kao ilustarcija o cemu se tu radilo.

Da. Pisali su, doduše, i Dragoš Kalaič (sećam se njegovog nadahnutog teksta o Josipi Lisac), Zoran Petrović Piroćanac (dosadno i uglavnom na temu nekih teorija zavere), Mirslav Lazansky (treba li uopšte pričati na koje teme)...

Meni je najkulskiji potez Starta bio kad su negde u leto 1988. pre čitavog ludila (mislim da je bio jun ili jul u pitanju, Start je izlazio dvonedeljno), a pošto je Slobče vaspostavio "ustavni poredak na čitavoj teritoriji Republike Srbije", izašao na- ćirilici. Sjajni su bili.
angie01 angie01 18:40 25.07.2016

Re: nevezano,

upravo je bio prilog na SB o vucicevoj poseti izlozbi u Progresu,...eal, onaj zid, onako izlepljen clancima i slikama iz novina, izgleda isto kao u krimi filmovima kad oni opsednuti manijaci naprave slican aranzman u svojim tajnim sobama, pa kad ih provale inspektori, koji upadnu sa specijalcima, svi zaneme koliko je friki.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:46 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Nekada su najpametniji i najelokventiji radiji u medijima, kao sto su jos pre toga najpismeniji prevodili knjige.

Borislav Pekić, Danilo Kiš, Mihiz, Slobodan Stojanović, Lola Đukić, Ivo Štivičić, Duško Radović, Gordan Mihić, Milovan Vitezović, Ljubivje Ršumović... ovo ti je deo ekipe s ondašnje televizije, dramski, serijski, dečji i zabavni program.

Pa ti vidi.

Ko sad Basara i Vlaisa da pišu za RTS...

Atomski mrav Atomski mrav 18:46 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ovo je malo analogno onom sa čekićem: kad je to jedini alat koji imaš, svaki problem ti liči na ekser.



krkar krkar 22:47 25.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Potpuno se slažem sa onim teorijama po kojima stanje na putevima i sigurnosti u saobraćaju u velikoj meri odslikava stanje u društvu.


Nemoj, keve ti!

Otkako je Dodik shvatio kako se slatko krade na putevima eno džade u Četnitetu ko u Danskoj - sve sređeno, obeleženo, znaci, crte...

Doduše narod je jednaka stoka bahata i uzbičala ko pre pa se valjda po tome već na prvi pogled razlikuju Belina i Aalborg.
krkar krkar 22:55 25.07.2016

Ko se čime baviJo

ispada da je to bilo jedino desavanje, ko ce kakvu rok kritiku napisati.



Ma jok, to su samo neki bili napaljeni na čitanje rok kritika (a neki i na pisanje). To su generalno bili salonski opozicionari.

Ono malo pravih opozicionara (možda prejaka reč, bolje onih koji bi nešto da menjaju ali ne serući o roku) više se ložilo na politiku, opozicione kružoke, Mladinu, testerisanje balvana, Janšu, "građanski univerzitet" i slične stvari.

Bila je i treća kategorija koja je besomučno mlatila pare igrajući između Istoka i Zapada ali to su uglavnom bili mladi udbaši ili deca udbaša, geneksovaca i sličnih. U taj se krug vrlo teško ulazilo. A vidim da su ih skoro sve deca nasledila, samo štrikaju i dan-danas.
krkar krkar 22:58 25.07.2016

Re: Ko se čime baviJo


P.S.

Imao si i budale koje su 198x išle na radne akcije i međusobno se primala u saveze omladine, komunista i ljubitelja Staneta Dolanca/Draže Markovića/Hakije Pozderca itd.

Sa takvima uglavnom nismo ni razgovarali, eventualno da nekom skineš ribu, napaljenu akcionaškinju i to je bilo to. Te samoupravljačice uglavnom su bile beskorisne za bilo šta osim Za - a i to za kratkotrajnu upotrebu.
krkar krkar 23:05 25.07.2016

Start

Ivo Pukanic, Tijanic,


Odmah da te ispravim, Pukanić do (starog) Globusa i Nacionala nije napisao ni cedulju za pijacu. Puki je bio osrednji provincijski fotograf (Velika Gorica, nešto polugradsko kao Zemun bez tradicije... ili Obrenovac ali malkice bliže) koji je fotograf postao u uverenju da kad snimaš onda i karaš.

Ali vremenom je naučio da pravi pristojne duplerice. A onda je otkrio pare, kokain i moć medija... i samo se čekalo kada će završiti kako je završio.

Tijanić je vrlo malo pisao za Start, možda sve zajedno 3-4 teksta. Pred rat je jedno vreme, reecimo 88-90. redovno pisao za Nedeljnu Dalmaciju koja je tada bila gotovo uz bok Danasu a za 635 kopalja ispred NIN-a i svega što je u Srbiji postojalo.
krkar krkar 23:14 25.07.2016

Re: Start


Nego gledam ovaj sadržaj koji si postavila, interesantna imena.

Pleše, Žutelija, Fijačko, pristojni novinari od 4- do 4+.

Maroje Mihovilović, Google majstor pre Googla, čovek koji nikad nigde nije bio i ništa svojim očima nije video ali je imao neverovatnan pristup stranim novinama u ono vreme, čita engleski, francuski, nemački i bio je glavni kompilator i prepisivač Starta (vidiš da u ovom broju ima 2 teksta o potpuno različitim temama.

Mirko Ilić je, naravno, i dan danas svetska ilustratorska klasa.

Ali sa ovog spiska najgenijalnija i najsposobnija novinarka je fenomenalna Maja Miles, neverovatna osoba. Kći čuvenog Konstantina Milesa.

Nažalost i ona i brat, za kojeg je vezana najveća afera krađe, falsifikovanja i preprodaje starih rukopisa i mknjiga iz zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, tragično su skončali. Za nju ogromna šteta. I on je bio hiperinteligentan ali pomeren. Ali ona...

Sve potonje would-be novinarke kao Tanja Torbarina i ekipa uglavnom su bile guske i kokoši epigonke Maje Miles koje joj ni po čemu ni do kolena nisu bile.

A dobra riba, ne ono vamp nego Žena koja dominira intelektom i stavom.



zilikaka zilikaka 23:15 25.07.2016

Re: Start

Aj kad olajavaš, a Jurleka?
krkar krkar 23:32 25.07.2016

Re: Start

Aj kad olajavaš, a Jurleka?


Uopšte ne olajavam.

Ali Jurleka je sluga i lešinar, korporacijsko govno za više jednokratnih upotreba.
angie01 angie01 23:48 25.07.2016

Re: Start

Maje Miles


lepa zena, sad si me podsetio,...ja sam na prvu loptu nabrojala par ljudi, mada ne secam se bas svih iz rukava,...ali sam zaboravila nekog ko mi se bas dopadao- Slavenku Drakulic, cije sam tekstove volela da citam....... i Ota Rajzingera- one njegove genijalne karikature pred kraj izdanja, prajsles.

Zar nije i Mandic pisao za Start?

Tanja Torbarina je pisala za Svijet, ako se ne varam.
urbana_gerila urbana_gerila 01:32 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkar
Ima bar 5-6-7 godina, ubila ga kolima neka stoka bahata pijana kad se uveče vraćao peške sa nekog rok-festivala u Varaždinu ili Čakovcu. Sad ću da proverim je li majmun osuđen.
I meni je Vrdoljak bio draži kao kritičar ali Glavan je bio zaista sjsjan tip, nepretenciozan, fin, mio.



krkarizam, u punoj lakoći postojanja.

glavan je godinama, eufemizam, imao problem sa alkoholom.
te noći se pijan, "obdukcija je kasnije pokazala da je u trenutku smrti imao 2,16 g/kg alkohola u krvi te 2,99 g/kg alkohola u mokraći", dok je koncert još trajao, odvojio od društva sa kojima je bio na koncertu, izašao sa stadiona i nekih 45 minuta kasnije ga je na neosvetljenom mestu, kada je iz šipražja istrčao na kolovoz pokušavajući da pređe sa leve na desnu stranu, udario i usmrtio džip.
nije se vraćao kući, osim ako poput tebe ne vežba za neki kurac koji praktikujete samo vi superheroji, pa je tih devedesetak kilometara do gajbe činilo uobičajenu maršrutu, već je dezorijentisan zalutao.

glede poređenja sa vrdoljakom, ili si im zamenio identitete, pa se ne trti ponovo u ono što ne znaš, ili, pak, "nepretencioznom, finom i milom" smatraš osobu koja je johnnyju štuliću prebrojavala krvna zrnca tražeći da se na njega "gleda hrvatskim, a ne balkanskim očima" te da stoga "štulić nije hrvatski glazbenik", osobu koja je imala ne samo afirmativan stav glede thompsonove "glazbe" nego i izjavila da je, jbt, "thompsonova društvena funkcija u hrvatskoj slična onoj koju u americi ima bruce springsteen", osobu koja je povodom izlaska janjatovićeve ex yu rock enciklopedije napisala "ne vjeruj srbima ni kada se bave yu-rock enciklopedistikom"...


krkar krkar 01:54 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkarizam, u punoj lakoći postojanja.


Čemu ti suprotstavljaš uobičajeno pišanje s visine a nikad ništa konkretno i konstruktivno ovde napisao nisi.


glavan je godinama, eufemizam, imao problem sa alkoholom.



Da, i? Meni ne sme jedan alkos da bude

zaista sjsjan tip, nepretenciozan, fin, mio.

?

glede poređenja sa vrdoljakom,


jasno sam napisao

I meni je Vrdoljak bio draži kao kritičar


Samo što ti u svojoj ostrašćenosti sitne duše iz mraka hoćeš da arbitriraš i drugima da određuješ na osnovu čega će neko da im se sviđa i ne sviđa.

Sa Glavanom sam godinama skoro svakog leta proveo po bar neko veče u pijuckanju i pričama. Ne o pričama o njegovom i mom poslu nego sasvim drugim stvarima. I bio mi je

zaista sjsjan tip, nepretenciozan, fin, mio.


I svečano me boli kurac i šta je pisao u kritikama i šta je mislio i o Džoniju (čije mi nekrofilno jugoslavenstvo odavno ide na kurac, kad smo već kod toga) i o Thomsonu i o Springsteenu i o Eri Ojdaniću. Svečano me boli kurac. Ja sam sa čovekom sedeo i cirkao i pričao o devedeslevim stvarima i prijao mi je.

I ko si ti, majmune bezobrazni, da meni na mom blogu određuješ s kim ću da se družim, šta ću da mislim i šta će da mi se sviđa.

Mrš u tri lepe pičke materine jajarske, bubašvabo govnjarska iz mračnog ćoška.
princi princi 02:25 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

osobu koja je imala ne samo afirmativan stav glede thompsonove "glazbe" nego i izjavila da je, jbt, "thompsonova društvena funkcija u hrvatskoj slična onoj koju u americi ima bruce springsteen"

Ko to, Glavan? On je početkom 80-ih Boru Đorđevića proglašavao za Springsteena (u vreme onog albuma Mrtva priroda, ako tako nešto postoji), a Štulića za Wellera (što je meni biol totalno sumanuto). I stalno je bio u tom nekom tripu pravljenja tih nekih pomalo sumnanutih poređenja, kako je Zagreb, zaboga, New York a Beograd, ne znam, Washington (valjda što je prestonica). Dosadan tip, koji je o rokenrolu pisao kao o numeričkoj analizi. Podsećao me Kremer malo na njega, mada je Kremer umeo da odvali i poneku foru.(Inače, Kremerova medijska karijera se završila pomalo neslavno kad je u nekoj bosanskoj TV emisiji polomio onu Dugmetovu partizansku ploču uz reči kako je to za njega narodnjak a ne rokenrol. Bregović je na to popizdeo i odmah odgovorio: Šta će ova debela svinja meni govorit' šta je rokenrol? Posle toga niko nije pominjao polomljenu ploču a svi su pričali o debeloj svinji. Kremer je posle toga smršao, ali medijski je uspeo da dobaci samo do nekog pojavljivanja petkom u nekoj emisliji Pere Janjatovića na Radio Beogradu 2. Tolika je bila Bregovićeva medijska snaga. Pera Luković se, primerice, u to doba kleo u Bregovića. Doduše i u Tomu Zdravkovića. Uzgred, skoro me već strah da pitam, ali zna li ko gde je Kremer?)

Inače, kad smo kod The Jam, dobar čak odličan prepev Eton rifles iz onog doba.

urbana_gerila urbana_gerila 02:38 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkar


hahaha!

čak i da se zanemari sociopatski nedostatak najelementarnije empatije glede "zaista sjajnog tipa, nepretencioznog, finog, milog" kome ne samo što ne znaš ni vreme ni mesto ni način smrti, čak te mrzi i da to izguglaš, ne postidiš li se, bar zbog njihovog kreativnog deficita, tih kuropaćeničkih i, kao i uvek, predvidljivih ad hominem krkarizama, kao i te dece nedostojne zamene teza kojima pokušavaš da kamufliraš to da si se ponovo iskazao kao lažov i mitomančina.

i, neznalice, glavan jeste bio bolji poznavalac popularne muzike od vrdoljaka, ali to od tebe i nisam očekivao da razlučiš.
krkar krkar 08:00 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ko to, Glavan? On je početkom 80-ih Boru Đorđevića proglašavao za Springsteena (u vreme onog albuma Mrtva priroda, ako tako nešto postoji), a Štulića za Wellera (što je meni biol totalno sumanuto). I stalno je bio u tom nekom tripu pravljenja tih nekih pomalo sumnanutih poređenja, kako je Zagreb, zaboga, New York a Beograd, ne znam, Washington (valjda što je prestonica). Dosadan tip, koji je o rokenrolu pisao kao o numeričkoj analizi. Podsećao me Kremer malo na njega, mada je Kremer umeo da odvali i poneku foru.


Ja te stvari nisam ni čitao. Svečano me bolelo uvo da čitam išta o muzici Bore Đorđevića pa pisao Glavan, Kremer ili Ivo Andrić.

Uopšte, ne razumem ni dan-danas ljude koji su to ozbiljno shvatali te kuropaćenike balkanske teoretičare i analitičare rokenrola.

Igrom slučaja sa bar pola tuceta njih sam se družio ili se još družim ali ni jedno to druženje ne zasniva se na njihovom rokenrolovanju nego na potpuno drugim stvarima.

Većina tih tekstova meni je smrtno dosadna, bila onda kao i danas. Mogu vam reći da je jedan bloger ovdašnji Pape daleko bolji i pisac i poznavalac muzike i ima veću dušu nego pola tuceta tih naših izvikanika.

krkar krkar 08:02 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

urbana_gerila



Ne podnosim destruktivce koji samo seru, pljuju, ruše a nikad ništa napravili nisu.

Banovan si dok ne objaviš bar jedan blog, može i kao gost-autor (kod mene ne može).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:06 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Banovan si dok ne objaviš bar jedan blog, može i kao gost-autor (kod mene ne može).

Уступићу му ја свој блог.
krkar krkar 08:09 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

proglašavao za Springsteena


I kad smo već kod toga, uopšte mi nije jasna ta fascinacija Springsteenom. Meni nikad legao nije.

A muzika je, da prostite, stvar individualne percepcije i sopstvenih emocija a ne kaljektivnaje fascinacije.

Meni je do dana današnjeg vrlo drag Peter Frampton i vazda me neko smara nekakvim objektivnim procenama koje vazda dokazuju kako je ovaj ili onaj bolji od Framptona... Zabole me. Nije moj posao ni da vagam prodate albume ni da merim brzinu prelaska sa ovog rifa na onaj...

Mene je u jednom trenutku mog života puklo nešto što je svirao Frampton a nije me u tom trenutku pukao ni Springsteen ni Bora Đorđević ni Beyonce. Pa me zato razglabanja o objektivnim kvalitetima savršeno i ne interesuju. Baš kao što me nije briga ko je najpopularniji. Slušam ono što se MENI sviđa.

Zato me valjda rok kritika smara.
krkar krkar 08:10 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Уступићу му ја свој блог.


Neće taj ništa napisati, to samo ume da serucka unaokolo.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:28 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

I kad smo već kod toga, uopšte mi nije jasna ta fascinacija Springsteenom. Meni nikad legao nije.

Наравно, кад мувидиш само једну, ону његову Big Boss Hamburger димензију. Да није Небраске, и ја бих тако мислио:



krkar krkar 08:40 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Predrag Brajovic

Наравно, кад мувидиш само једну, ону његову Big Boss Hamburger димензију. Да није Небраске, и ја бих тако мислио:



Prvi klip je njakanje i rikanje, na nivou osrednjeg kafanskog benda.

A ovo drugo je isto to ali za samoproglašene intelektualce. od svega po malo - ničega ni koliko ni kako treba.

Evo ti malo prirodne muzike:

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:13 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Evo ti malo prirodne muzike:

:))))))
Давно сам ја то пуштао овде.

Необично: широк човек, а узак.
jinks jinks 10:24 26.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

krkar
Bila je i treća kategorija koja je besomučno mlatila pare igrajući između Istoka i Zapada ali to su uglavnom bili mladi udbaši ili deca udbaša, geneksovaca i sličnih. U taj se krug vrlo teško ulazilo.

Da li bi mogli da objasnite detaljnije u čemu se sve sastojalo pomenuto balansiranje između Istoka i Zapada i kako su uspevali na tome da zarade novac.

Posebno u socijalističkim vremenima.
princi princi 12:32 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

krkar
Ko to, Glavan? On je početkom 80-ih Boru Đorđevića proglašavao za Springsteena (u vreme onog albuma Mrtva priroda, ako tako nešto postoji), a Štulića za Wellera (što je meni biol totalno sumanuto). I stalno je bio u tom nekom tripu pravljenja tih nekih pomalo sumnanutih poređenja, kako je Zagreb, zaboga, New York a Beograd, ne znam, Washington (valjda što je prestonica). Dosadan tip, koji je o rokenrolu pisao kao o numeričkoj analizi. Podsećao me Kremer malo na njega, mada je Kremer umeo da odvali i poneku foru.


Ja te stvari nisam ni čitao. Svečano me bolelo uvo da čitam išta o muzici Bore Đorđevića pa pisao Glavan, Kremer ili Ivo Andrić.

Uopšte, ne razumem ni dan-danas ljude koji su to ozbiljno shvatali te kuropaćenike balkanske teoretičare i analitičare rokenrola.

Igrom slučaja sa bar pola tuceta njih sam se družio ili se još družim ali ni jedno to druženje ne zasniva se na njihovom rokenrolovanju nego na potpuno drugim stvarima.

Većina tih tekstova meni je smrtno dosadna, bila onda kao i danas. Mogu vam reći da je jedan bloger ovdašnji Pape daleko bolji i pisac i poznavalac muzike i ima veću dušu nego pola tuceta tih naših izvikanika.



Da, ok, poznat mi je tvoj ukus po pitanju muzike i uopšte popularne kulture. Pitanja zato i nisu bila upućena tebi.
krkar krkar 13:49 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

i uopšte popularne kulture


Morao bi da mi objasniš šta je tebi "popularna kultura". Popularna gde i kome? Ono što kažu Mira Bobić, Pera Janjatović, Biljana Vilimon ili Saša Žikić da je "kultura" i to još "popularna".

Ili to uključuje i Grand paradu koja je po svim pokazateljima daleko popularnija od Riblje Čorbe?

Ove Stanije i slične drolje? Spada li i to u "popularnu kulturu"?

Mis'm, to je nešto okamenjeno u sadašnjem vremenu ili možda u vremenu kad je neka generacija, recimo moja i tvoja, bila mlada, neoženjena, mršava, promiskuitetna i bez kredita? Ili možda i bečke operete spadaju u popularnu kulturu? Tradicionalna saharska muzika?

Šta ti je ta "popularna kultura"???

Može li ovo da prođe ili mora baš Springsteen i Čorba?


princi princi 14:04 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Širok i možda ne najsrećnije odabran pojam, daleko bi nas odvelo. Ono što sam hteo da kažem, i što sam pominjao u nekim svojim ranijim komentarima na blogu je da je taj rokenrol i, uslovno rečeno, popularna kultura, bila neka vrsta generacijske (pa i klasne) identifikacije u onoj SFRJ. Mislim, tačno se znalo ko sluša SMAK, ko Dugme, ko Silvanu Armenulić, ko Floyde, Janis Joplin, Jethro Tull, punk, Pistolse, Iggy Popa, Lou Reeda, pa, boga mi, i Pekinšku Patku... Posle se to prenelo na novi talas, Orgazam, Idole, Dugme, Kazalište, Film, Dorian Gray, tu je nastala svojevrsna velika muljačina, ali posle se to opet raslojilo. Muzika je na mnogo načina bila politička poruka. Mislim, neko malo pametniji i puno rečitiji bi mogao lepu sociološku tezu da napiše na tu temu.

U tom smislu, ono što su u US i UK bila muzika za zabavljanje radničke i niže srednje klase, kod nas (a i šire, u istočnoj Evropi) je bila muzika, uslovno rečeno, viših slojeva (tj više srednje klase). Neko bi rekao da je u oba slučaja to bila music for the oppressed, :).
krkar krkar 16:05 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

rokenrol i, uslovno rečeno, popularna kultura, bila neka vrsta generacijske (pa i klasne) identifikacije u onoj SFRJ.


A pa sa ovim se potpuno slažem. Nego sam mislio da ćeš sad neko belosvetsko kvazisociološko mrsomuđenje Springsteen, USA ili/i svetska "popularna kultura" kao valjda melting pot ili te koještarije.

A ova identifikacija, asocijacija i diferencijacija kroz muziku koju slušaš: iako nije bilo nikakvog stvarnog Vodiča ili Uputstva za upotrebu sve što treba o muzici i svemu što uz nju ide smo svi znali i interesantno da do danas nisam pročitao jednu jedinu stvar koja to opisuje jasno i precizno a da nije nostalgično sranje ili površna brljotina.
krkar krkar 16:33 26.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Da li bi mogli da objasnite detaljnije u čemu se sve sastojalo pomenuto balansiranje između Istoka i Zapada i kako su uspevali na tome da zarade novac.

Posebno u socijalističkim vremenima.


Vrlo jednostavno: Ameri i Rusi slabo su trgovali direktno, slabo mešali tehničke sisteme koje su proizvodili jedni i drugi. A tu je znalo biti vrlo interesantnih mogućnosti ali ih je malo ko koristio. Jednostavno - na istoku su kupovali sve od Moskve i satelita, na Zapadu zapadno.

A mi smo normalno sarađivali i sa jednima i sa drugima i bez ikakve frke ugrađivali i dorađivali noviju zapadnu tehniku u stare sovjetske sisteme a bogme i obratno. I tu se okretala ogromna lova jer je i jednima i drugima to bilo interesantno a naši su skupljali kajmak.

Recimo, IBM je imao zastupnika Intertrade a oni su imali nastavni računski centar u Radovljici, ceo jedan sprat hotela Grajski dvor. Tu su, još u vreme bušenih kartica, bili instalirani prvi mainframe računari i tu su se projektovali sistemi na kojima će ti IBM-ovi raditi. Pošto je izvoz računara u CCCP bio zabranjen, Rusi su dolazili tu da nešto vide i nauče, Ameri su to znali i dozvoljavali a naši su sve to sprovodili u delo.

Tako se zarađivala velika lova i sticao ugled na obe strane.

Recimo, primer bagera za otkopavanje lignita na površinskim kopovima kakvih je u ex-YU bilo dosta. Bageri su se uvozili iz DDR i mehanički deo im je bio odličan, robustan i pouzdan. Ali je automatizacija bila izrazito primitivna, na početku su još imali neke elektromehaničke računare, jednom sam video to čudo - komplikovano i skupo a vrlo fini mehanizmi koji u onoj ugljenoj prašini, zemlji, vrućini/hladnoći i vibracijama verovatno nisu bili baš pouzdani.

Progres je svojevremeno, možda sredinom 70-ih, u jedan od tih bagera, mislim u Ugljeviku, zamenio taj primitivni dedeerovski elektromehanički računar IBM-ovim sistemom i ostvario značajna poboljšanja. Naravno da su obe strane bile zainteresovane.

To je bilo vreme kad smo prodavali (i) pamet!
princi princi 16:46 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ne, meni je pre svega interesantna ta vrsta kulturno-društvene inverzije. Nije to samo tu i nije samo sa istočnom Evropom. Imao si sličnu stvar i sa jazzom istočnom Evropom (Duke Ellington je u Evropi bio prihvatan kao umetnik svetske klase, u vreme kad u Americi nije mogao ni proper da piša u WCima), pa posle sa filmom (francuski novi talas, ili kako se to već zvalo)...
krkar krkar 17:34 26.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

pomenuto balansiranje između Istoka i Zapada i kako su uspevali na tome da zarade novac.


Evo ti moj omiljeni primer:



Raketna topovnjača klase Končar, projektovana 1974, građena od 1976, usred hladnog rata.

Trup je modifikacija trupa švedske klase Spica (dali nam podatke sa testiranja u njihovom hidroinstitutu kao deo dila za kupovinu švedske opreme)

Pogon: 2 dizel-motora MTU (Zapadna Nemačka) + 2 gasne turbine (mlazna motora) Rolls-Royce Proteus (UK).

Zakretni propeleri: Italija

Protivbrodske rakete: P-20/21 Termit (SS-N 2B) CCCP (prvobitno bio predviđen Exocet pa Francuzi previše zezali i dizali cenu i postavljali uslove)

Kontrolni sistem raketa: DK131-E (CCCP)

Topovi: Bofors SAK 57 mm Mk 2

Sistem za upravljanje vatrom: Hollandse Apparaaten/Philips (Nizozemska)

Radar: Decca/Ferranti RM1226F (UK)

IFF: 2 sistema, NATO i VU

Radio komunikacije: Iskra i Čajavec (Jugoslavija)

Centralni brodski računar: USA

Interni komunikacijski sistem: DDR

Raketni lanseri mamaca: Barricade (UK)

Deo toga proizveden po licenci u YU, deo toga poboljšan tokom razvoja i proizvodnje. I sve to samostalno integrisano u funkcionalnu celinu!

Nije čudo da su dolazili i jedni i drugi da gledaju, uče i plaćali veliku lovu za posao koji je radila Jugoslavija!
maksa83 maksa83 17:49 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Mislim, neko malo pametniji i puno rečitiji bi mogao lepu sociološku tezu da napiše na tu temu.

Ne znam da li sam (manje od 4 puta) pominjao knjigu Kako Smo Propevali koja se bavi upravo time - ne samo muzikom od pedesneke do danas, nego baš time - transformacijom društva - svaki period je propraćen beleškama na margini - kroz sve se prepliće odnos drušva i establišmenta prema svemu tome što se sviralo i pevalo.

princi princi 17:55 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

maksa83
Mislim, neko malo pametniji i puno rečitiji bi mogao lepu sociološku tezu da napiše na tu temu.

Ne znam da li sam (manje od 4 puta) pominjao knjigu Kako Smo Propevali koja se bavi upravo time - ne samo muzikom od pedesneke do danas, nego baš time - transformacijom društva - svaki period je propraćen beleškama na margini - kroz sve se prepliće odnos drušva i establišmenta prema svemu tome što se sviralo i pevalo.


Urbani? Stvarno bi me zanimalo da vidim koje je to aspekte društvene transformacije uspeo da uhvati (obzirom da sam stekao utisak da je dosta, čak možda i ekstremno "levo" orijentiran, što bi rekli Hrvati.)

Sine, ovde na slici čak liči malo na Krkara!
maksa83 maksa83 17:55 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Meni je do dana današnjeg vrlo drag Peter Frampton

Za Framptona postoji zanimljiva priča - kako je u avionskoj nesreći ostao bez gitare (pretpostavljalo se da je uništena) i kako je pukom igrom slučaja opet došao do nje 30 godina kasnije. (Ja imam manje više istu takvu crnu ljepotIcu, doduše sa nemodifikovanim magnetima za običan svet.)
princi princi 17:58 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Za Framptona postoji zanimljiva priča

Sine, stvarno zapanjujuće da postoji nešto zanimljivo vezano za tog čoveka. Mislim, osim što stvarno nisam znao da je Krkar ovoliki fan.
princi princi 18:00 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Da iskoristim: skoro nema sumnje, to je taj stil. Osim što je ovde mnogo, mnogo agresivniji.
maksa83 maksa83 18:08 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Sine, stvarno zapanjujuće da postoji nešto zanimljivo vezano za tog čoveka.

Od svog tog roka i glem roka sedamdesetih on pogotovo ima neki uzak ali ozbiljan cult following. Iz nekog razloga ozbiljni gitaristi ga jako cene.

Meni rođeno dete od 11 godina počelo da otkriva te stvari iz sedamdesetih (Foghat, nikad čuo), iskopao negde i od pre neki dan insistira da mu se pušta ovo:

princi princi 18:10 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Od svog tog roka i glem roka sedamdesetih on pogotovo ima neki uzak ali ozbiljan cult following. Iz nekog razloga ozbiljni gitaristi ga jako cene.

Oooo, Blogi i Urbani su se baš pokačili oko Foghata.

Inače Frampton je počeo u Humble Pie, sa Steve Mariottom.

princi princi 18:12 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Kaži detetu da proba sa Joe Walshom (sve ja to naknadno otkrivam).
maksa83 maksa83 18:12 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Da iskoristim: skoro nema sumnje, to je taj stil. Osim što je ovde mnogo, mnogo agresivniji.

Ja sumnjam, Ivan Ivačković ne bi izdržao da ne pomene Stounse bar jednom nedeljno, rekao bih da je korisnik urbana_gerila nešto eklektičnijeg ukusa koji seže dublje nazad u vreme a i levlje i desnije od Stounsa. (Mada se moj ukus, minus ikonizovanje Stounsa kao najbolje stvari koja se ikad pojavila, rekao bih u dobroj meri poklapa sa ukusom Ivačkovića)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana