Društvo| Ekonomija| Istorija

KLASNA BESVEST

tsunade RSS / 17.09.2016. u 21:28
 
 
 
Čovek pokreće industriju kako bi generisao profit. Ali industrija strukturira ljudima vreme, definiše njihove odnose, i, za mene najinteresantnije, ona na određeni način kreira ljudski karakter.

Kada jedna industrija tone, sa njom tone i čitav jedan način života. U nepovrat je, na primer, otišlo sindikalno organizovanje. A čemu ono služi i šta znači, naučila sam pre par godina u Pitsburgu, od Hauarda Vikerhema. 
Vikerhem je pola radnog veka radio kao zavarivač u US Steelu u Homestedu. Počeo je kao pripravnik, usavršavao se kroz posao, penjao se kroz hijerarhiju da bi US Steel napustio kao jedan od sindikalnih vodja.

“Video sam u jednom momentu, 15, 20 kosookih ljudi kako slobodno hodaju po železari I fotografišu svaki detalj. Znao sam da je kraj. Dao sam otkaz I otišao u preduzetnike.”. Vikerhem je u tom trenutku, kao varilac odlično zaradjivao i lepo živeo.

Kada je reč o propasti industrije čelika na zapadu, uglavnom se navodi pet osnovnih uzroka: manjak investicija u modernizaciju proizvodnje, visoka cena radne snage, rigorozni ekološki propisi koji sa sobom povlače i visoke troškove zaštite životne sredine, konkurencija sa Istoka i plastika (i aluminijum), koji su sedamdesetih i osamdesetih, sve vise počeli da istiskuju čelik iz svakodnevnog života ljudi.

Nakon pada industrije čelika, milioni ljudi izbačeni su na ulicu da se spasavaju pojedinačno. Sindikati su izašli iz mode. Ali su u nekim važnim segmentima ostavili neizbrisiv trag.

Jaki sindikati, primerice, podarili su razvijenim zemljama jaku srednju klasu. Bio je takav momenat i takav, zašto ne priznati, javni moral. Kombinacija komunističke pretnje s Istoka i nepodmirenih osnovnih domaćih potreba, kreirala je uslove za veliki rast. Sve se krasno sklopilo. Ljudi su lepo živeli od svog rada a konkretni, rukom opipljivi proizvodi, imali su konkretnu vrednost.

I u sadašnjim, “digitalnim” uslovima, u kojima nam glavno zadovoljstvo pruža kontrolisano razlivanje tečnih kristala po monitorima i digitalno komponovana muzika, svi imamo svoju srednju klasu, ali ona više nigde nije jaka.

Danas je manje od devet odsto američkih radnika učlanjeno u sindikate. Možda je situacija u Kanadi i Evropi nešto bolja, ali u suštini, tamo gde nema industrije, nema ni potrebe za radničkim organizovanjem. Neki ljudi misle da je sada pravi trenutak da se obe stvari, i industrija i sindikati, vrate “kući”. Po njima, svet je ispao iz ravnoteže i oni će, na predstojećim predsedničkim izborima u SAD, verovatno biti za Donalda Trampa. Koliko su njihova očekivanja realna, naravno, pokazaće se u relativno bliskoj budućnosti.

Kontekst

Sa Hauardom sam se sastala u mestu Houmsted, u dolini Reke čelika, desetak kilometara jugoistočno od Pitsburga.Teška industrija rodjena je u tom kraju još 1883. godine kada je Endru Karnegi za milion i 200 hiljada dolara podigao Edgar Tompson čeličanu. Bio je to najsavremeniji pogon za proizvodnju čelika na svetu.

Na hiljade radnika prošlo je kroz fabriku. Udruženi u sindikate do koske su se se borili za bolje plate i uslove rada. Podgli su se na čuvenu radničku bunu 1892, koju je Karnegijev nemilosrdni i nasilni partner Henri Frik, uz pomoć plaćenih ubica ugušio u krvi.

Železara je početkom 20-tog veka prešla u vlasništvo industrijalca PJ Morgana i postala deo korporacije US Steel. I danas u ovom kraju, US Steel ima poneko jedva živo postrojenje koje više zagadjuje nego što donosi novac.

Pitsburg i okolinu posetila sam pre tri godine. Interesovao me bankrot. Pitsburg je bio odličan primer. Cela regija je praktično, zbog čelika, bankrotirala i formirala deo onoga što Amerikanci danas zovu "rust belt".

Za Howardovu priču o sindikatima u mojim tadašnjim reportažama, nije bilo puno mesta, premda mi je kao sagovornik bio interesantan zbog bogatog životnog iskustva. Jednostavno, kada živiš dovoljno dugo u stanju si puno toga i da vidiš. Tako je Hauard video i iskusio polet, lepotu života u izobilju ali i pad, propast i bankrot. Gledao je ljude bez posla i nade, porodice koje se raspadaju, samoubistva, alkoholizam, depresiju, sve te ni malo lepe posledice kolapsa jedne industrije. Spasio se tako što je krenuo svojim putem.
 
Edit: Imala sam jednu ideju s muzikom u ovom klipu, ali je Princi imao bolju. Hvala na muzici i mislima.  
 


Komentari (272)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 22:18 17.09.2016

Super mjuza

Djuk rola li rola, a od 1:30 se otvaraju nebesa: jedan od najlepših klavirskih sola u popularnoj muzici.
tsunade tsunade 22:27 17.09.2016

Re: Super mjuza

Djuk rola li rola, a od 1:30 se otvaraju nebesa: jedan od najlepših klavirskih sola u popularnoj muzici.


nedovoljno popularnoj. pojma nisam imala da postoje. al opet, moj muzički ukus... ne mogu da kažem da je loš, nego ga uopšte nemam.
tetris tetris 22:34 17.09.2016

mala isparvka

Karnegi je rođen 1835. tako da nije mogao da podigne industriju 1783. godine
tsunade tsunade 22:47 17.09.2016

Re: mala isparvka

Karnegi je rođen 1835. tako da nije mogao da podigne industriju 1783. godine


da. prebacila sam vek. ispravljam. thnx
princi princi 23:01 17.09.2016

Nego ima jedna druga stvar

a to je da su tokom industrijske revolucije i ere ljudi živeli uglavnom za državu. Što kaže Harari, Englezi, Francuzi, Nemci nisu ulagali u besplatno zdravstveno, čistu vodu i rešenu kanalizaciju, u besplatno školstvo, 8-satno radno vreme, da bi ljude činili srećnima, nego da bi mogli da ratuju sa 18, da plaćaju porez sa 40 i eventualno dobiju neku penziju sa 70, par godina pre nego što umru. Bizmark nije ljudima delio penzije da bi ih činio srećnima nego da bi bili lojalni. Ljudi su, drugim rečima, živeli i radili za državu. A danas ljudi traže da država radi za njih, i mislim da je to neki osnovni obrt koji se desio u glavama ljudi.
stefan.hauzer stefan.hauzer 23:10 17.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

nego da bi mogli da ratuju

.. i redovito plaćaju porez, a ne djelomice; trebalo je i finansirati ratove. I poraze, takođe. Tako su Francuzi, patriotski nadahnuto, davali izdašne priloge i isplatili katastroflano nametnute uslove, koje su diktirali Prusi (od tada već Nemci) u Versaju.



tsunade tsunade 23:15 17.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Ljudi su, drugim rečima, živeli i radili za državu. A danas ljudi traže da država radi za njih, i mislim da je to neki osnovni obrt koji se desio u glavama ljudi.


meni fascinantno kako se pred kraj te industrijske ere, u to zlatno doba, sve krasno skockalo, svi su imali svoju ulogu i onda odjednom baam! na svu onu muku još i plastika.
stefan.hauzer stefan.hauzer 23:26 17.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

u to zlatno doba, sve krasno skockalo, svi su imali svoju ulogu i onda odjednom baam!

Kako to odjednom? Pa čitavo to zlatno doba, jeste bio krik čovečanstva za slobodom, koja se u to vreme javila kroz nacionalno oslobođenje. Valjda je i zato bio toliko nasilan taj baam, jer se čitava epoha održavala na represivnom aparatu. Kao što je čitav sistem pre industrijske ere bio pogrešan, tako je i način na koji se čovek oslobodio bio još tragičniji... ali to je samo;

tsunade tsunade 23:44 17.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Kako to odjednom?


ne, naravno. ništa se ne dešava odjednom. ali sa stanovišta nekog varioca u nekoj železari, koji ne dobacuje do krika čovečastva za slobodom, sve se sunovratilo prilično brzo.
stefan.hauzer stefan.hauzer 23:52 17.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

ali sa stanovišta nekog varioca u nekoj železari, koji ne dobacuje do krika čovečastva za slobodom, sve se sunovratilo prilično brzo.

Ili previše sporo
maksa83 maksa83 00:02 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

meni fascinantno kako se pred kraj te industrijske ere, u to zlatno doba, sve krasno skockalo, svi su imali svoju ulogu i onda odjednom baam!

E pa to je fora sa svim novim tehnologijama. Svaki tehnološki proboj je disruptivan i na kraju dovodi do prevrata i društvenog tumbanja. To je tako još od bronze, preko gvožđa, parne mašine, nafte...

Ali kad reče sindikati, evo jedna sveža priča. Dojče Telekom koji drži makedonski telekom odlučio da na toj maloj skali izvede eksperiment (*) - da sve postojeće servise preturi u tzv. IP servise - sada ću vrlo da uprostim - da "sve što prodaje ide kroz Internet" (ovo je uprošćeno, preskačem detalje). Ovim je nešto čega je ranije bilo preko 200 sveo na 19, što automatski znači lakše i jeftinije održavanje, znači treba manje ljudi. I sve super. Međutim, kad je probao to rešenje da vrati nazad u rodnu Nemačku sudario se sa ... sindikatom telekomunikacionih radnika - koji su to izblokirali zato što bi to odnelo 22000 (dvadeset dve hiljade) radnih mesta.

(*) I mi smo ovde, zajedno sa Azerbejdžanom, predmet jednog takvog eksperimenta - Telenor banka je pilot projekat koji se isprobava na nama (i u Azerbejdžanu), pa ako se ispostavi da šljaka i kad se ispeglaju svi nabori - eto Telenor Banke i u svetu. Osim, osim, osim ... ako se ne ispreči sindikat šalterskih radnika koje takva banka ostavlja bez posla.
princi princi 00:12 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

To je problem sa nejednakošću i zato su ove najnovije tehnološke promene tako žestoko aktuelizovale Marksa: od sve te robotizacije, internetizacije svega i svačega, revolucija u biološkim naukama jedine benefite vide najbogatiji, kojih je, opet, sve manje i manje. I ako se preraspodela bogatstva i prihoda u svetu nekako ne promeni, imaćemo još goru na par njih zdravih, lepih, dugovečnih i naravno bogatih, i milijarde besposlenih, bolesnih, kržljavih, ružnih, svih nikakvih i, naravno, siromašnih (koji će se zabavljati Facebookom, redditom, smartphoneovima, blogovima, a da ne bi previše galamili).
tsunade tsunade 00:13 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Međutim, kad je probao to rešenje da vrati nazad u rodnu Nemačku sudario se sa ... sindikatom telekomunikacionih radnika - koji su to izblokirali zato što bi to odnelo 22000 (dvadeset dve hiljade) radnih mesta.


fascinantna priča.

I mi smo ovde, zajedno sa Azerbejdžanom, predmet jednog takvog eksperimenta - Telenor banka je pilot projekat koji se isprobava na nama (i u Azerbejdžanu), pa ako se ispostavi da šljaka i kad se ispeglaju svi nabori - eto Telenor Banke i u svetu. Osim, osim, osim ... ako se ne ispreči sindikat šalterskih radnika koje takva banka ostavlja bez posla.


u srbiji ima 26.000 registrovanih sindikata, bezmalo više od radnika. i tu svaka priča o organizovanju pada u vodu. neće se ti sindikati ničemu isprečiti osim ako im neko ne darne u lične interese. i taj neko može da bude samo država jer ti su sindikati sve državni projekti.
princi princi 00:22 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Telenor banka je pilot projekat koji se isprobava na nama (i u Azerbejdžanu), pa ako se ispostavi da šljaka i kad se ispeglaju svi nabori - eto Telenor Banke i u svetu. Osim, osim, osim ... ako se ne ispreči sindikat šalterskih radnika koje takva banka ostavlja bez posla.

Pa u svetu imaš već godinama gomilu tih online banaka. Orange (bivši ING), Tangerine, ne znam što su im potrebni piloti.

Edit: i one islandske banke što su radile u UK i sve popucale 2008. su sve bile online.
maksa83 maksa83 00:23 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

I ako se preraspodela bogatstva i prihoda u svetu nekako ne promeni,

To je to društveno tumbanje koje neumitno usledi posle tehnološkog proboja. Bude milom ili silom, najčešće nekom kombinacijom.
princi princi 00:24 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Bude milom ili silom, najčešće nekom kombinacijom.

Taj revizionizam je bio posledica te velike pretnje s Istoka. Sad te pretnje više nema, Vlada je, na primer, mnogo veći libertarijanac nego celokupna američka politička elita, a onaj Kim Jong Un mu baš i nije neki role model. Ispada da će morati samo silom.
maksa83 maksa83 00:25 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Pa u svetu imaš već godinama gomilu tih online banaka. Orange (bivši ING), Tangerine, ne znam što su im potrebni piloti.

Ne znam ni ja, ali banku nisu otvorili ni u rodnu Š'ecku, ni Dansku, ni Norvešku, pa čak ni Mađarsku, nego baš ovde. Pilot.
maksa83 maksa83 00:31 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Taj revizionizam je bio posledica te velike pretnje s Istoka.

Pa, i iznutra - Nemačka je postala republika posle novembarske revolucije 1918/1919, kada su shvatili da će nezadovoljna raja iznutra da ih razjebe, a ne što su se plašili Rusa. Poučena uspelim i neuspelim revolucijama ostala društva su takve lomove preemptivno predupredila.
princi princi 01:17 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

maksa83
Pa u svetu imaš već godinama gomilu tih online banaka. Orange (bivši ING), Tangerine, ne znam što su im potrebni piloti.

Ne znam ni ja, ali banku nisu otvorili ni u rodnu Š'ecku, ni Dansku, ni Norvešku, pa čak ni Mađarsku, nego baš ovde. Pilot.

Moguće je da su u pitanju i propisi, tj lokalni SEC. Kod nas je, pretpostavljam, to sve malo kaubojskije nego u Skandinaviji. Da, Kaupthing se zvala ta islandska banka. Sećam se koja je trka bila septembra 2008. sine, ono, hoće, neće da ih Brown stavi pod onaj svoj 50K cap. Vratiše sve do jedne funte, svaka čas'.

Inače, ne mislim da su šalteruše pod tolikim pritiskom, one rade za sića kintu (recimo u UK to ti je neki red veličine 15, 16K godišnje što je 60% medijane, znači, beda bede). Pre su na udaru analitičari, risk manageri i one seronje što pišu one b****(dal da kažem? ajde neću!)ićevske newsletters.
maksa83 maksa83 01:35 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Moguće je da su u pitanju i propisi, tj lokalni SEC. Kod nas je, pretpostavljam, to sve malo kaubojskije nego u Skandinaviji.

U, ne, Narodna Banka je težak stiskavac po svim pitanjima, npr. imali su ogroman problem dok je (NBS) nisu ubedili da je bezbedno imati bankomate koji imaju cash in i cash out u dinarima i EUR.

Mislim da je fora opet - cena, kod nas je taj eksperiment jeftin. Jer, pazi sad ovo - otvaranje Telenor banke, znači sa sve kupovinom neke ovdašnje oronule banke (zbog licenci i sranja) + novi ljudi + infrastruktura, cena toga je bila - <doboš> - ovdašnji jednomesečni Telenor proft. Da.
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 06:52 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Da, Kaupthing se zvala ta islandska banka.

Bio i Icesave kako se secam, i Holandezi trazili pare...
anonymous anonymous 06:57 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

princi
a to je da su tokom industrijske revolucije i ere ljudi živeli uglavnom za državu. Što kaže Harari, Englezi, Francuzi, Nemci nisu ulagali u besplatno zdravstveno, čistu vodu i rešenu kanalizaciju, u besplatno školstvo, 8-satno radno vreme, da bi ljude činili srećnima, nego da bi mogli da ratuju sa 18, da plaćaju porez sa 40 i eventualno dobiju neku penziju sa 70, par godina pre nego što umru. Bizmark nije ljudima delio penzije da bi ih činio srećnima nego da bi bili lojalni. Ljudi su, drugim rečima, živeli i radili za državu. A danas ljudi traže da država radi za njih, i mislim da je to neki osnovni obrt koji se desio u glavama ljudi.


Razvoj zapadnog kapitalizma i svega onoga što mu danas pripisujemo odvijao se zahvaljujući unutrašnjim protivrečnostima i sukobima - rada i kapitala, slobode i neslobode, autonomije i heteronomije.
I to kako unutar nacija, tako i transnacionalno.

Sve ono što danas , van ekonomsko tehnološkog polja, vidimo kao civilizacijsko dostignuće izboreno je u krvi, nije dobijeno na poklon, niti od strane kapitalista, niti od država -nacija koje su isti stvorili kao instrument za svoje dalje poduhvate, a koje im sada postaju teret.

Odgovor za današnju situaciju treba tražiti u odsustvu gradjanske odgovornosti i nespremnosti pojedinaca da se aktivno uključe i javnim delovanjem i akcijom stave pod kontrolu moć država i korporacija.

Pojedinac na jednoj strani i država i korporacija na drugoj, će uvek morati da ostanu u "konfliktnom partnerstvu "

Niti je država ikada filantropski bila naklonjena pojedincu, niti je svestan pojedinac ikada verovao da će ga država usrećiti.

Obrt koji je potreban, treba da krene iz glave, ali ne može biti plodonosan bez promene u realnom svakodnevnom životu.

Događaj je ključan pojam , a ne misao.

Materijalizam nasuprot idealizmu.






Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:07 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar



To je to društveno tumbanje koje neumitno usledi posle tehnološkog proboja. Bude milom ili silom, najčešće nekom kombinacijom.


o tome svedoči i velika paranoja holivudske produkcije, strah bogatuna za sopstvene guz'ce, pa svi ti war X, fear the walking dead, gde smo svi ti preteći zombiji zapravo mi - običnjakovići.

(koji će se zabavljati Facebookom, redditom, smartphoneovima, blogovima, a da ne bi previše galamili)


to je ta nad-totalitarnost, "za koju će sloba biti malo dete", kako si ti jednom rekao. to se već uveliko odigrava, jednom sam gledao izložbu Sebastiaa Salgada, Worthy and Less Worthy, gde umetnik, praktično, optužuje celokupan establišment, od prvog predsednika vlade do poslednjeg seoskog pope, da služe tom sistemu dehumanizacije produkcije novca -













ps. nedostaje tekstu lokalni parametar, pošto je srbija jedna propala ekonomija, sub-industrijalna zemlja, šta znači ovo sve primenjeno na našem, palanačkom nivou?
anonymous anonymous 07:10 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

princi
a to je da su tokom industrijske revolucije i ere ljudi živeli uglavnom za državu. Što kaže Harari.....



Hvala ti za skretanje pažnje na autora ( Harari ) sa čijim radom nisam bio upoznat.

Interesantno i popularno izlaganje odgledao sam na sledećem LINKU

Populariše upravo postmetafizičke ideje Štirnera,kojeg često navodim kao nepravedno zapostavljenog filozofa.
freehand freehand 07:17 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

princi
a to je da su tokom industrijske revolucije i ere ljudi živeli uglavnom za državu. Što kaže Harari, Englezi, Francuzi, Nemci nisu ulagali u besplatno zdravstveno, čistu vodu i rešenu kanalizaciju, u besplatno školstvo, 8-satno radno vreme, da bi ljude činili srećnima, nego da bi mogli da ratuju sa 18, da plaćaju porez sa 40 i eventualno dobiju neku penziju sa 70, par godina pre nego što umru. Bizmark nije ljudima delio penzije da bi ih činio srećnima nego da bi bili lojalni. Ljudi su, drugim rečima, živeli i radili za državu. A danas ljudi traže da država radi za njih, i mislim da je to neki osnovni obrt koji se desio u glavama ljudi.

U toku industrijske revolucije i sve do zrelog doba industrijalizacije ti industrijalci nisu ulagali ni u šta, nego si imao ropski rad bez radnog vremena i ogromne profite i akumulacije. Sindikati su reakcija i sredstvo radništva da se izbori za goli život u tom periodu.
tadejus tadejus 07:34 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

grebostrek.lurker
Da, Kaupthing se zvala ta islandska banka.Bio i Icesave kako se secam, i Holandezi trazili pare...


ma ne samo što ih ima i što ih je bilo nego je i sam Telenor 2009. otvorio svoju prvu banku u Pakistanu..
e sad tamo je ideja bila da je slaba mreža ekspozitura dočim u Srbiji banaka i njinih ekspozitura, filijala i inog ima više no piljara (i apoteka pride), mada se i ta situacija malo sada dotegla..
al eto prosto ovdašnjim bankarima je to sad hit.. nijedan do sebe držeći bankar neće se usuditi da ne kaže kako je budućnost bankarstva u poslovima sa fizičkim licima, online tehnologijama i blockchainu...
no ja nešto sumnjam u tu i takvu budućnost
milisav68 milisav68 07:37 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

freehand

U toku industrijske3 revolucije i sve do zrelog doba industrijalizacije ti industrijalci nisu ulagali ni u šta, nego si imao ropski rad bez radnog vremena i ogromne profite i akumulacije. Sindikati su reakcija i sredstvo radništva da se izbori za goli život u tom periodu.

A malo i Staljin u Berlinu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:50 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

milisav68
freehand

U toku industrijske3 revolucije i sve do zrelog doba industrijalizacije ti industrijalci nisu ulagali ni u šta, nego si imao ropski rad bez radnog vremena i ogromne profite i akumulacije. Sindikati su reakcija i sredstvo radništva da se izbori za goli život u tom periodu.

A malo i Staljin u Berlinu.


i izborom ruskog vojnika - gazi natrag u gulag, il' napred na Švaba...

a, fascinantno je da je taj Švabo, uprkos dva našamaravanja od strane sveta u 30 godina, podigao ponovo svoju industriju? ima nešto u njima što je lidersko, izgleda.
mariopan mariopan 07:51 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

tsunade

u srbiji ima 26.000 registrovanih sindikata, bezmalo više od radnika. i tu svaka priča o organizovanju pada u vodu. neće se ti sindikati ničemu isprečiti osim ako im neko ne darne u lične interese. i taj neko može da bude samo država jer ti su sindikati sve državni projekti.





I rade u korist države i poslodavaca, ne rade u korist radnika. Služe da amortizuju radničko nezadovoljstvo i da radnike prevedu žedne preko vode.

Otuda u Srbiji robovlasnički uslovi rada i najniže plate u regionu.Zato nema ni štrajkova niti se država mnogo cima ako se prijave nepravilnosti. Državne institucije za kontrolu rade u istom timu, kao i represivni aparat koji guši pobune manjih grupa i pojedinaca, dok ih je bilo, posle otimačine i prodaje fabrika, i masovnog izbacivanja radnika na ulicu. Zato sada ni pobuna više nema, radnici znaju da su izigrani i ne veruju sindikatima.

Oni sada i postoje samo da zadovolje zakonsku formu.

Posledica toga je da danas imamo masu ljudi koji ne mogu da ostvare penzije jer im je staž nepovezan, ili je starosna granica pomerena, a nedostaje im samo nekoliko godina staža, stari su za bilo kakav posao i nemaju nikakve prihode.
Sav njihov višedecenijski rad i staž je pokraden i pre će poumirati od nemaštine i bolesti nego što će doživeti da dobiju svoje penzije koje su pošteno zaradili.Njih nema ko da zaštiti.

I ako se pobune retko se desi da radnici isteraju svoje,(recimo Jugoremedija), i ako budu uporni onda im se nametne (podmetne) neki kreten da upropasti ono što su postigli.

Prelaz ka robovlasničkom sistemu, koji su samo prekrstili da se vlasi ne dosete, prodaja živih ljudi sposobnih za rad, poslodavcima, za bilo koju kintu, obavlja se nesmetano i to radi država svim sredstvima koja su im na raspolaganju. Tržište radne snage radi po principu pijace za robove, ljudi se prodaju na kilo žive vage, (minimalna cena rada po satu u Srbiji košta jedan evro).

Nesposobni za rad se tiho eutanaziraju mizernim penzijama i smanjivanjem ili ukidanjem socijale, smanjenjem ili ukidanjem sredstava za lečenje....itd.

Sve u svemu, ko preživi pričaće.

tasadebeli tasadebeli 07:58 18.09.2016

Re: Полутке!

tsunade

u srbiji ima 26.000 registrovanih sindikata, bezmalo više od radnika. i tu svaka priča o organizovanju pada u vodu. neće se ti sindikati ničemu isprečiti osim ako im neko ne darne u lične interese. i taj neko može da bude samo država jer ti su sindikati sve državni projekti.



Видим да је Принци доле већ споменуо полутке.

Да додам и хигијенска средства попут метли, рецимо, које су ономад неки синдикати делили по школама, па ја био пресрећан што можемо да зајебавамо колегинице у зборници да им више не треба повластица за превоз до посла.

Нисмо ми никада ни стигли до фазе "јаких синдиката".

Никада.

Преко седам деценија смо на нивоу синдикалног дељења полутки и метли.

А нисмо стигли до фазе јаких синдиката јер имамо "структуре" које у спрези са законодавном влашћу ове земље Србије то не дозвољавају.

Па зато код нас и не може да дође до онога што исприча Макса за Немачку, пардон, шалтерске службенице у свету:


(*) I mi smo ovde, zajedno sa Azerbejdžanom, predmet jednog takvog eksperimenta - Telenor banka je pilot projekat koji se isprobava na nama (i u Azerbejdžanu), pa ako se ispostavi da šljaka i kad se ispeglaju svi nabori - eto Telenor Banke i u svetu. Osim, osim, osim ... ako se ne ispreči sindikat šalterskih radnika koje takva banka ostavlja bez posla.



У просвети постоје четири "велика" синдиката и гомила неких смешних удружења која се само називају синдикатима и од којих велики број заједно са онима "великима", то сте сигурно и сами приметили, служе партнерима са друге стране стола у социјалном дијалогу да угуше сваку могућност истинског дијалога социјалних партнера у друштву.

А у просвети имаш, барем номинално, у просеку најобразованије чланство синдиката.

Па ако ти најобразованији у просеку не схватају у чему је проблем, шта да очекујеш од чланства поменутих 26 000 синдиката у Србији?


И као што је Србија и иначе прескакала многе фазе у свом развоју све журећи да ухвати корак са развијеним светом, тако је и по овом сидикалном питању прескочила фазу јаких синдиката. И стварања средње класе са тим, наравно.

И одмах ускочила у фазу у којој су "синдикати изашли из моде".

То јест, у фазу подизања споменика азербејџанским пријатељима који цалну понеки пут неку лову држави Србији да би се у српском друштву ипак некако одржавао какав-такав социјални мир.

Ништа се не брините, све је под контролом, говори већ деценијама држава Србија својим грађанима.

Де, попијте мало, па да почнемо.

Али да знате пре него што почнемо, средњу класу нећете никада имати.


EDIT:

А где је печат?



maksa83 maksa83 08:05 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

nijedan do sebe držeći bankar neće se usuditi da ne kaže kako je budućnost bankarstva u poslovima sa fizičkim licima, online tehnologijama i blockchainu... no ja nešto sumnjam u tu i takvu budućnost

Ne jebote, budućnost je da dođeš, ubaciš svoju karticu u metalnu kutiju, iz kutije izađe papirić na kome piše 85, pogledaš LED ekran i vidiš tamo piše 53, i onda zaskičiš od sreće pošto znaš da ćeš tu provesti ugodnih 40 minuta. Malo ti žao što na tvom papiriću piše 85 a ne 105, što bi bilo 60 minuta, sa zavišću gledaš one pristigle iza tebe kojima najlepše tek predstoji, ali zgutaš to nekako...
anonymous anonymous 08:15 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Srđan Fuchs
milisav68
freehand

U toku industrijske3 revolucije i sve do zrelog doba industrijalizacije ti industrijalci nisu ulagali ni u šta, nego si imao ropski rad bez radnog vremena i ogromne profite i akumulacije. Sindikati su reakcija i sredstvo radništva da se izbori za goli život u tom periodu.

A malo i Staljin u Berlinu.


i izborom ruskog vojnika - gazi natrag u gulag, il' napred na Švaba...

a, fascinantno je da je taj Švabo, uprkos dva našamaravanja od strane sveta u 30 godina, podigao ponovo svoju industriju? ima nešto u njima što je lidersko, izgleda.

Pre bih rekao da se radi o poslušnosti, nego o vodjstvu.
anonymous anonymous 08:22 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar


tsunade
01:13 18.09.2016
Re: Nego ima jedna druga stva



ti su sindikati sve državni projekti.


Nije tačno.
Sindikati su i projekti korporacija.
Sindikati su i projekti drugih država.




Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:33 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

anonymous

Pre bih rekao da se radi o poslušnosti, nego o vodjstvu.



није то очито, и Срби су послушничићи, па нису тако успешни индустријално.
emsiemsi emsiemsi 08:47 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

princi
To je problem sa nejednakošću i zato su ove najnovije tehnološke promene tako žestoko aktuelizovale Marksa: od sve te robotizacije, internetizacije svega i svačega, revolucija u biološkim naukama jedine benefite vide najbogatiji, kojih je, opet, sve manje i manje. I ako se preraspodela bogatstva i prihoda u svetu nekako ne promeni, imaćemo još goru na par njih zdravih, lepih, dugovečnih i naravno bogatih, i milijarde besposlenih, bolesnih, kržljavih, ružnih, svih nikakvih i, naravno, siromašnih (koji će se zabavljati Facebookom, redditom, smartphoneovima, blogovima, a da ne bi previše galamili).

Sve si u pravu !
Usput --- ima nas koji se, evo baš jutros, zabavljamo kuvanjem ajvara.
cassiopeia cassiopeia 08:58 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Usput --- ima nas koji se, evo baš jutros, zabavljamo kuvanjem ajvara.


Hteo si da kažeš da žena kuva, a ti gledaš, daješ savete i zabavljaš se
mariopan mariopan 09:03 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

emsiemsi
ima nas koji se, evo baš jutros, zabavljamo kuvanjem ajvara.



Ja čekam brata koji fenomenalno peče papriku, sve i oljušti...a ja uradim ostalo..
emsiemsi emsiemsi 09:12 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

maksa83
Pa u svetu imaš već godinama gomilu tih online banaka. Orange (bivši ING), Tangerine, ne znam što su im potrebni piloti.

Ne znam ni ja, ali banku nisu otvorili ni u rodnu Š'ecku, ni Dansku, ni Norvešku, pa čak ni Mađarsku, nego baš ovde. Pilot.

Tamo nema Makse da im šarafa za džabe.
bene_geserit bene_geserit 09:19 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

anonymous
Odgovor za današnju situaciju treba tražiti u odsustvu gradjanske odgovornosti i nespremnosti pojedinaca da se aktivno uključe i javnim delovanjem i akcijom stave pod kontrolu moć država i korporacija.

Pojedinac na jednoj strani i država i korporacija na drugoj, će uvek morati da ostanu u "konfliktnom partnerstvu".
Niti je država ikada filantropski bila naklonjena pojedincu, niti je svestan pojedinac ikada verovao da će ga država usrećiti.

Taj "svestan pojedinac" mu dodje kao opis libertarijanca - za njih osnovno zivotno pravilo je da ti je drzava neprijatelj i sto pre to shvatis to bolje.

Nego u tom "konfliktu" snage bas nisu ravnomerno rasporedjene - pojedincu su globalizacija i tehnoloski napredak stavili ja^2 u procep, sve moze da se napravi lako - robe ima vise nego sto je potrebno - problem je prodati, radna snaga se outsorsuje i zamenjuje robotima i AI-om (kako bese vest od pre neki dan, automatic car ugrozava posao preko 4 miliona ljudi u USA) a i nelegalnim imigrantima.
Na trzistu radne snage ponude je sve vise a traznje sve manje.
I sada taj pojedinac u borbi da prezivi treba javno da deluje da stavi pod kontrolu moc drzave i korporacija! Usput sve vise tih pojedinaca radi direktno ili indirektno za drzavu.
Iluzija.

A mehanizmi na raspolaganju drzavi i korporacijama su sve veci.
Konvencionalni mediji u USA su postali sredstva za propagandu i oblikovanje javnog mnjenja, novinarstvo je nestalo kao ozbiljna profesija.
Socijalni mediji (facebook, twitter, google, instagram i sl.) su postali najmocniji i jos uvek testiraju granice toga, ali se ne libe da se bave direktnom propagandom i oblikovanjem virtualne stvarnosti (USA izbori su odlican primer: od Google search-a koji ti izbacuje Hitlera kada trazis nesto o Trampu, manipulacija na facebook-u sa time sta je u trendu vezano za republikansku izbornu konvenciju, twiterovo ukidanje naloga Milu Y. zbog izmisljenoh razloga i sl.).
Internet je jos uvek necenzurisan i zahvaljujuci tome neke slobode jos ima, ali ne verujem da ce dugo. Skorasnja vest o tome kako su upravo ove velike firme trazile u sustini cenzuru interneta (verovatno nece da prodje ovaj put).
Pod formom politicke korektnosti se trazi u sustini cenzura drugacijeg misljenja.
emsiemsi emsiemsi 09:19 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

maksa83
Moguće je da su u pitanju i propisi, tj lokalni SEC. Kod nas je, pretpostavljam, to sve malo kaubojskije nego u Skandinaviji.

U, ne, Narodna Banka je težak stiskavac po svim pitanjima, npr. imali su ogroman problem dok je (NBS) nisu ubedili da je bezbedno imati bankomate koji imaju cash in i cash out u dinarima i EUR.

Mislim da je fora opet - cena, kod nas je taj eksperiment jeftin. Jer, pazi sad ovo - otvaranje Telenor banke, znači sa sve kupovinom neke ovdašnje oronule banke (zbog licenci i sranja) + novi ljudi + infrastruktura, cena toga je bila - - ovdašnji jednomesečni Telenor proft. Da.

Nije to ni tako jeftino.
tsunade tsunade 09:46 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Odgovor za današnju situaciju treba tražiti u odsustvu gradjanske odgovornosti i nespremnosti pojedinaca da se aktivno uključe i javnim delovanjem i akcijom stave pod kontrolu moć država i korporacija.


pa da. da svi budemo klasno svesni, idejno i akciono sposobni te društveno odgovorni. i ja pričam sve vreme.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:26 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

tsunade
Odgovor za današnju situaciju treba tražiti u odsustvu gradjanske odgovornosti i nespremnosti pojedinaca da se aktivno uključe i javnim delovanjem i akcijom stave pod kontrolu moć država i korporacija.


pa da. da svi budemo klasno svesni, idejno i akciono sposobni te društveno odgovorni. i ja pričam sve vreme.



kada pričam sa svojim drugarima iz mlađe generacije izr-diplomatije, ima jedna izreka koju često čujem - they 're not there to talk, but to work.

emsiemsi emsiemsi 10:39 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

cassiopeia
Usput --- ima nas koji se, evo baš jutros, zabavljamo kuvanjem ajvara.


Hteo si da kažeš da žena kuva, a ti gledaš, daješ savete i zabavljaš se

Normalno, sve kako i dolikuje.
emsiemsi emsiemsi 10:44 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

tsunade
Odgovor za današnju situaciju treba tražiti u odsustvu gradjanske odgovornosti i nespremnosti pojedinaca da se aktivno uključe i javnim delovanjem i akcijom stave pod kontrolu moć država i korporacija.


pa da. da svi budemo klasno svesni, idejno i akciono sposobni te društveno odgovorni. i ja pričam sve vreme.

I kao društveno odgovorna se švrćkaš po Grčkama i Amerikama u toj teškoj borbi ... ako, ako, valja se.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:56 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

ne, nego treba da gleda Петријин венац da nauči kako se prava Srpkinja ponaša.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:24 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Pa, i iznutra - Nemačka je postala republika posle novembarske revolucije 1918/1919, kada su shvatili da će nezadovoljna raja iznutra da ih razjebe, a ne što su se plašili Rusa.

Da, kasnije su se toj istoj raji zahvalili na ulicama Berlina u Januaru 1919.
tadejus tadejus 11:26 18.09.2016

Re: Полутке!

tasadebeli
Па зато код нас и не може да дође до онога што исприча Макса за Немачку, пардон, шалтерске службенице у свету:
(*) I mi smo ovde, zajedno sa Azerbejdžanom, predmet jednog takvog eksperimenta - Telenor banka je pilot projekat koji se isprobava na nama (i u Azerbejdžanu), pa ako se ispostavi da šljaka i kad se ispeglaju svi nabori - eto Telenor Banke i u svetu. Osim, osim, osim ... ako se ne ispreči sindikat šalterskih radnika koje takva banka ostavlja bez posla.


ma pusti maksu taso, maksa te laže, pardon, dezinformiše..
nema nikakvog sindikata šalterskih službenica (znači rokćem dok se smijem, grohot prosto ne dobacuje)..
iz banaka sada back office (to su službenici koji obrađuju ove i one vrste transkacija na ovaj i onaj način a da pri tome nemaju nikakav kontakt sa klijentima) lete u hiljadama..
bukvalno..
zamjenjuje ih maksin softver..
baš ovde u beogradu radi se na par mjesta sofver koji bez posla ostavlja kontigente od po nekoliko hiljada švajcarskih i njemačkih banakara..
moraće da traže drugi posao, kao i mnogi prije njih, finansijski sektor se smanjuje već 10 godina..
i tu nema nikakvog sindikata koji to može da sprječi jer su to mahom solidno kvalifikovani ljudi koji se mogu uposliti drugdje pa se država zbog njih neće češati nego će ih pustiti tržištu..
i tržište će ih zbrinuti..
državi je veći problem kad ode na ulicu par hiljada radnika iz fabrike.. jer su oni mahom neupotrebljivi drugdje..
a vole da imaju i nekvalifikovanu ženu i više komada djece..
e to je onda socijalni problem..
ali to opet nije problem koji rješavaju sindikati..
rješava država jer ako ne rješi tako što će subvencionisati tu autoindustriju i čeličanu rješavaće socijalnu pomoć, narkomaniju njihove djece i sitan kriminal..
sidinkati tu nikakvu ulogu ne igraju..
not any more
tadejus tadejus 11:33 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

maksa83
Ne jebote, budućnost je da dođeš, ubaciš svoju karticu u metalnu kutiju, iz kutije izađe papirić na kome piše 85, pogledaš LED ekran i vidiš tamo piše 53, i onda zaskičiš od sreće pošto znaš da ćeš tu provesti ugodnih 40 minuta. Malo ti žao što na tvom papiriću piše 85 a ne 105, što bi bilo 60 minuta, sa zavišću gledaš one pristigle iza tebe kojima najlepše tek predstoji, ali zgutaš to nekako...


ma ne bre to.. nogom šutni, nogom..
dobro šalata na stranata..
naravno da je šalter passe, ali da li je baš reći, šalter je passe, inovacija na kojoj u bankarstvu danas može da se obrne strašna lova..
zamisli situaciju..
srpski bankari odluče se raspitaju po čaršiji imali kakav kreativan it-ijevac da ih posavjetuje, drješiće kesu, al treba im info kako bi se u budućnosti u toj sprezi banka/it u Srbiji mogle napraviti pare..
plaćaju solidno, dan konsultantskog posla bi mogao da košta oko 2500 evrića..
pa veliš ti, čuj ako je 2500 (ok ne ide to u ruke baš konsultantu al kane i njemu nešto) daj da se ja malo zamislim..
i šta bi im rekao?
kako će da zarade pare na online bankarstvu, ili mobilnom bankarstvu a radeći prije svega sa fizičkim licima (jer to je sad mantra u srbiji, ne i drugdje)..
od reklama?
tsunade tsunade 11:38 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

I rade u korist države i poslodavaca, ne rade u korist radnika.


čak mislim da su to neke interesne grupice registrovane za podmirivanje nekog ličnog sitnog ćara.

ovo sve što si rekla je tačno.

zato ja srbiju ne mogu da tretiram u sindikalnom smislu jer mi nismo stigli do tog reda i poretka.

maksa83 maksa83 11:42 18.09.2016

Re: Полутке!


iz banaka sada back office (to su službenici koji obrađuju ove i one vrste transkacija na ovaj i onaj način a da pri tome nemaju nikakav kontakt sa klijentima) lete u hiljadama..
zamjenjuje ih maksin softver..

Ne, to radi rade.radumilo, maksin softver je posredno bez posla ostavljalo trejdere u pitu - one što mašu papirićima i viču, market mejkere, i verovatno implicitno i ponekog brokera i dilera tj. brokerske i dilerske kuće. Nije baš da bih za njima suzu pustio, dok mi je šalterske službenice iskreno žao, mada nemam ništa sa njenim demiseom.

Moj krajnji cilj je da napravim softver koji će biti ponosan na mene. Ako u procesu bez posla ostane i neki finasijski analitičar, eto dobro je znati da će on "sleteti na noge" uz eventualni jednokratni downgrade na letovanje u Majorki umesto na Maldivima.

finansijski sektor se smanjuje već 10 godina.

SVI sektori se smanjuju već 3000 godina, u nekom pulsirajućem ritmu.
maksa83 maksa83 11:46 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

kako će da zarade pare na online bankarstvu, ili mobilnom bankarstvu a radeći prije svega sa fizičkim licima (jer to je sad mantra u srbiji, ne i drugdje)..

Rekao bih im da će zaraditi više para tako što neće plaćati lokale od 800+ kvadrata na iks mesta (koja moraju da budu na prometnim, dakle skupim lokacijama, pošto niko ne otvara filijalu banke na poljani između Beograda i Inđije), sa pripadajućim kadrovima. Tj. zaradu će povećati smanjenjem operativnih troškova.

Ali znaju to bankari, oni te već stimulišu da im ne dolaziš na noge koliko god mogu. Npr. ako iz nekog razloga pretvaraš sopstvene devize u dinare imaš jedan kurs kada dođeš na šalter rođene banke da to uradiš, a sasvim drugi (drastično bolji) kurs ako to uradiš sam iz mobilne aplikacije.
tadejus tadejus 12:12 18.09.2016

Re: Полутке!

maksa83
SVI sektori se smanjuju već 3000 godina, u nekom pulsirajućem ritmu.


šta veliš.. it sektor pulsira već 3000 godina, zanimljiva misao..
finansijski sektor je rastao sa malim prekidima kontinuirano do prije 10 godina.. sada se smanjuje kontinuirano tih 10 godina, smanjio se u prosjeku za oko 10% i nema izgleda da će se to promjeniti u budućnosti..
naravno nije jedini, sličnu sudbinu doživlja i većina drugih uslužnih djelatnosti (a tek proizvodnih) a svi iz istog razloga ali opet.. ima ih koji rastu, te tako nije baš mudrost reći svi se smanjuju već 3 milenijuma, osim kad rastu..
nemoj ljutiš al.. eto tako je..
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:13 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

kurs ako to uradiš sam iz mobilne aplikacije.

+ sve to, bez provizije! Zaboravio sam kako novčanice izgledaju :)
tadejus tadejus 12:16 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

maksa83
Ali znaju to bankari, oni te već stimulišu da im ne dolaziš na noge koliko god mogu..


upravo tako.. te je u tom smislu upitno koliko može da opstane posao koji se koncentriše na baš to i planira raditi samo sa fizičkim licima (poznatim po škrtosti)..
ne kažem da neće, ja vjerujem da telenor hoće preživjeti, ali nije baš jasno da je to neka super ideja gdje će da pljušte strašne neke pare..
druga su pravila igre u odnosu na prosto pravilo izađi klijentu u susret i on će te za to nagraditi..
tsunade tsunade 12:28 18.09.2016

Re: Полутке!

eto tako je..


tačno vidim munju koja u kamenu kleše ove tvoje reči, da ostanu za naredna pokoljenja.

ne, ponekad deluješ ko neko glamočko čudovište,
ali imaš jednako efektne sweet momente :)
što se mene tiče, ostaje uvek otvorena ponuda da razgovaramo o finansijama ili čemu hoćeš,
pred mojom diskretnom, damskom takoreći, kamericom.
maksa83 maksa83 12:33 18.09.2016

Re: Полутке!

šta veliš.. it sektor pulsira već 3000 godina, zanimljiva misao..

Da - i IT sektor pulsira već 3000 godina, samo ti je pre 3000 godina trebao baja koji kuca po glinenoj pločici, pa drugi baja da je odnese, pa nazad, i tako u krug, do telegrafa i telefona i Interneta. Prvi posao Tomasa Edisona je bio održavanje telegrafske infrastrukture za berzu, i plata mu je bila na nivou današnje plate Wall Street programera. Danas ti ne treba niko da održava telegrafsku infrastrukturu pošto je praktično nema.

Imao si pre tri hiljade godina i sektor pravilaca srpova od drveta i obsidijana, bilo im je super, dok nije neko provalio gvožđe, i sektor ovih sa drvetom i obsidianom je nestao, onda su rasli ovi što kopaju i kuju gvožđe, pa polako nestajali i ovih što kuju više ih nema. Imao si i sektor tkalaca koji je nestao sa mašinama za tkanje. Sektori dođu, rastu i polako se smanje i budu zamenjeni drugim. To je to pulsiranje. Imao si i sektor pit trejdera, dilera, brokera, i taj sektor se sveo na neke servere u vrlo o'lađenim sobama.

To su vrlo banalne stvari, ne znam zašto se oko njih objašnjavamo.
maksa83 maksa83 12:39 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

ne kažem da neće, ja vjerujem da telenor hoće preživjeti, ali nije baš jasno da je to neka super ideja gdje će da pljušte strašne neke pare..

Telenor banka će preživeti ako se prešalta iz svog telco majndseta u bankarski, tj. ako smisli šta da radi sa tim parama.

Ali to uopšte nije zanimljivo, ono što je zanimljivo - zašto zaboga jedan telco - Telenor otvara banku? Pa, Vajberi i WhatsAppovi i ostali masažeri počeli ozbiljno da im jedu margine i oni sad gledaju kućeštaće. Tj. nije to "da zaradimo masne pare" potez, nego "da vidimo šta ćemo sad kad ne možemo više da naplaćujemo roaming a ni minute kao pre".

alselone alselone 13:21 18.09.2016

Re: Полутке!

To su vrlo banalne stvari, ne znam zašto se oko njih objašnjavamo.


Mislila Matlab da te je docekala na zicer jer IT = personalni racunari i programiranje u danasnjem smislu.

Ne razmislja da racunari obuhvataju mnogo vise od PC-a a IT mnogo, mnogo vise.

Kada sam isao u jedan USA utility, pricao sam sa covekom o proracunima koje radimo za analizu stabilnosti elektro sistema. On mi kaze da su oni nekada imali odeljenje (njegovo doba, pre 30, 40 godina) koje je pravilo te proracune par puta godisnje; spromenom radne tacke sistema, pri promeni sezone, pri prosirivanju kapaciteta itd. Celo odeljnje od vise ljudi radilo je jedan proracun nedeljama. Mi ga sada provrtimo par puta svakog minuta, 24/7.
freehand freehand 15:16 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

milisav68
freehand

U toku industrijske3 revolucije i sve do zrelog doba industrijalizacije ti industrijalci nisu ulagali ni u šta, nego si imao ropski rad bez radnog vremena i ogromne profite i akumulacije. Sindikati su reakcija i sredstvo radništva da se izbori za goli život u tom periodu.

A malo i Staljin u Berlinu.

Odličan je taj smajli sa šajkačom kad odvališ toliku glupost. Mislim, možeš sad malo da se podsetiš ili proguglaš kad je počela i šta je podrazumevala "industrijska revolucija", pa onda se podsetiš i proguglaš kad je Staljin rođen a kad postao bitna figura.
Onda malo literaturu o prazačecima radničkog organizovanja, ropskom radu i nepostojanju ikakvih prava, pobunama, protestima, tkačima i rudarima, sindikatima, internacionali. Sati će ti trebati do Staljina, Milisave, i to u dajdžestiranoj for dummies varijanti.
milisav68 milisav68 15:49 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

freehand

Odličan je taj smajli sa šajkačom kad odvališ toliku glupost. Mislim, možeš sad malo da se podsetiš ili proguglaš kad je počela i šta je podrazumevala "industrijska revolucija", pa onda se podsetiš i proguglaš kad je Staljin rođen a kad postao bitna figura.
Onda malo literaturu o prazačecima radničkog organizovanja, ropskom radu i nepostojanju ikakvih prava, pobunama, protestima, tkačima i rudarima, sindikatima, internacionali. Sati će ti trebati do Staljina, Milisave, i to u dajdžestiranoj for dummies varijanti.

Opusti se malo.

Strah od komunizma je ubrzao razmišljanje zapada da dozvoli veća prava i bolje uslove rada radnika (kao i bolju socijalnu državu).

Staljin je ulaskom u Berlin podigao ulog do maksimuma.

Eto.
freehand freehand 15:58 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Opusti se malo.

To sa opuštanjem mora da je odličan fazon iako ga ne razumem, čim je tako široko u upotrebi.
Strah od komunizma je ubrzao razmišljanje zapada da dozvoli veća prava i bolje uslove rada radnika (kao i bolju socijalnu državu).

Staljin je ulaskom u Berlin podigao ulog do maksimuma.

Eto.

Nije bez soli, samo što nikakve veze nema sa prvom industrijskom revolucijom kloju sam ja komentarisao kod Princija a ti to citirao.
No ajd, što se često ovde kaže - ćaskamo malo...
milisav68 milisav68 16:36 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

freehand

Nije bez soli, samo što nikakve veze nema sa prvom industrijskom revolucijom kloju sam ja komentarisao kod Princija a ti to citirao.
No ajd, što se često ovde kaže - ćaskamo malo...

Pa ćaskamo, zato je tu bio Staljin i smajli.

Ni sindikati ne bi predstavljali opasnost za vlasnike da nije bilo radničkih i socijalističkih partija, kao i mafije koja je doduše nešto kasnije organizovala svoje "aktivnosti", među kojima je bilo i upravljanje sindikatima.

freehand freehand 18:16 18.09.2016

Re: Nego ima jedna druga stvar

Ni sindikati ne bi predstavljali opasnost za vlasnike da nije bilo radničkih i socijalističkih partija, kao i mafije koja je doduše nešto kasnije organizovala svoje "aktivnosti", među kojima je bilo i upravljanje sindikatima.

Zato su i postojale obznane i makartijevska pregnuća na zaštiti slobode i od Boga čoveku datih vrednosti. To u novije doba. Ranije je sve to bilo manje rafinirano, naravno.
I da, mafija je jedna od glavnih komunističkih organizacija.
neleb neleb 20:10 18.09.2016

Re: Полутке!

maksin softver je posredno bez posla ostavljalo trejdere u pitu


Ako imas veze sa Kombank Trader-om, unapredjuj ono molim te.
tsunade tsunade 20:12 18.09.2016

Re: Полутке!

tasadebeli




manje više si sve rekao o srpskim tzv sindikatima. mislim ti imaš jednog orbovića kao sindikalnog vodju, ranku savić i branislava čanka. i to su se vlasti smenjivale, mnoge vlasti uključujući slobsa... ali oni su opstajali. u svim uslovima, prilikama, fantastično uglavljene guzice.
blogovatelj blogovatelj 23:46 18.09.2016

Re: Полутке!

Celo odeljnje od vise ljudi radilo je jedan proracun nedeljama. Mi ga sada provrtimo par puta svakog minuta, 24/7.


Jedan od programa za svoj diplomski sam puštao na ultramoćnom hardveru PC486 na 100 MHz i bilo mu je potrebno oko 24 sata da proračuna sve što je traženo od njega. Posle osam godina pustim isti softver na Pentijumu od 866MHz i odradi posao za par minuta.
mariopan mariopan 11:09 19.09.2016

Re: Полутке!

Celo odeljnje od vise ljudi radilo je jedan proracun nedeljama. Mi ga sada provrtimo par puta svakog minuta, 24/7.

Hmmmm

Bila sam prisutna kada je drugar mog sina pričao kako se radi u tim ("više ljudi" državnim službama.
Elem, dođe taj drugar u jednu državnu ustanovu da im popravi nešto na kompu, neki program šta li, ima firmu koja se time bavi i održava im kompjutere a toj službi se nešto pokvarilo.

Reče i koji su ali sam zaboravila jer je poenta drugačija.

Kaže, oni su godinama tu dolazili i bilo je PET službenica koje su obrađivale neke podatke. Sada, kada je ušao, njih desetak, a jedan mladunac, kako nije imao mesta ni za stolicu u tom naguranom prostoru, doneo je onaj majušni stočić za komp, valjda od kuće...i dere se da ne diraju njegov komp, da mu ništa ne isključe, on radi jako važan posao. Drugar pogleda i vidi da on učitava igricu.

OK, urade oni taj posao brzo jer je bio peti dan u mesecu pa da mogu da rade, i kaže im to...a šef mu odgovori da su oni već uradili sve te proračune pa nije bilo potrebe da žuri.

Znači peti u mesecu a oni su gotovi, i nemaju šta da rade do kraja meseca? Obaška tip koji igra igrice i njih deset u kancelariji za pet ljudi?

Kaže, taj sav posao rade i dalje onih pet službenica, ostali su tu da dobijaju plate.

Znači, džabe ste krečili?
tadejus tadejus 12:33 20.09.2016

Re: Полутке!

alselone
.Mislila Matlab da te je docekala na zicer jer IT = personalni racunari i programiranje u danasnjem smislu. Ne razmislja da racunari obuhvataju mnogo vise od PC-a a IT mnogo, mnogo vise. Kada sam isao u jedan USA utility, pricao sam sa covekom o proracunima koje radimo za analizu stabilnosti elektro sistema. On mi kaze da su oni nekada imali odeljenje (njegovo doba, pre 30, 40 godina) koje je pravilo te proracune par puta godisnje; spromenom radne tacke sistema, pri promeni sezone, pri prosirivanju kapaciteta itd. Celo odeljnje od vise ljudi radilo je jedan proracun nedeljama. Mi ga sada provrtimo par puta svakog minuta, 24/7.


aj kad smo se uzeli edukovanja da i ja tebe edukujem (jer fakat ja kad kažem it sektor mislim na savremene informacione tehnologije a ne na klesanje u kamenu, a fakat i onaj je valjda klesao jer je valjda mislio da time prenosi neki fakin bitan informejšn nekome, možda je i prenosio, đavo će ga znati a možda se samo zajebavao)..
no
to o čemu ti pišeš je rast produktivnosti, a to je ono kad podjeliš proizvod izražen u dolarima sa brojem glava koji su ga pravili, pa tako sad par triliona u it sektoru napravi 175 hiljada duša a do prije par dekada par biliona u auto industriji pravilo je par miliona duša..
e znači odvoj koliko ljudi radi na proizvodu i koliko proizvoda se proda..
produktivnost raste i u it sektoru, pa se smanjuje broj potrebnih duša da se taj proizvod napravi, ali it sektor raste u ukupnoj proizvodnji i to neobično brzo, jer je uspio da jako brzo izmisli nove potrebe i onda ih i proda..
e to je već teže procjeniti koji sektor raste u tom smislu ukupne proizvodnje a što je najlakše mjeriti ako ćeš recimo gledati procentualna učešća u ukupnom BDP-u..
ja recimo tipujem da će tu u budućnosti da nabuja neki elderly health care i to u nekim inkarnacijama sada nepoznatim..
nije što sam mnogo nešto pametna nego mi to od pročitanog, poslušanog i pregledanog djeluje kao viable option..
a fin sektoru je ipak polako počelo da odzvonjava..
a i it sektoru će..
što ne znači da tu posla biti neće, hoće, uvijek će ga biti i tu mi bankaroliki ljudi čijemo vas jer sam sigurna da je prije no što je pramujo poželio da fati plati za seks i tako začne najstariji zanat na svijetu..
e postojao je i prije toga neki prahaso koji ga je navukao da obrnu neku lovu pa se pramujo polakomio na plaćen seks sa prafatom..
i poslije fin seka fin sek..
taki je poso, ni ja ga ne volim

e i p.s. znaš šta primjetih..
iako je taj elderly health care budućnost nema obrazovanja za to.. bogati se samo obrazuju sa performing arts i uopšte jebe nam se živo type of creative bullshit..
mada možda zaista upravo to treba da bi se inoviralo u elderly health care polju..
ko će ga znati ali to je očito sad njima hit..
samo udri po malanju i zajebaji bosonogi po livadi
rade.radumilo rade.radumilo 16:08 20.09.2016

Re: Полутке!

Ne, to radi rade.radumilo, maksin softver je posredno bez posla ostavljalo trejdere u pitu


Setih se jedne anegdote, dok sam bio u toj priči:
Napravili neki softver koji na osnovu XY pokazatelja automatski preliminarno odobrava ili odbija zahtev za kredit. Napravljeno za potrebe kredita za koje se zahtev podnosi kod trgovca (ono tipa hoćeš da kupiš novi frižider ili TV), kod kojih prodaja ide i van radnog vremena banke.
Jedna banka traži da softver automatski odobri, odbije zahtev ili smanji iznos kredita u zahtevu dok ne uđe u okvir da može da se odobri. Druga banka traži da softver izbaci ocenu: zeleno, žuto ili crveno (imali nacrtan semafor na formi) a onda analitičar donosi odluku da li će odobriti, odbiti zahtev ili ponuditi manji kredit. Na pitanje programera, šta će im ručno odobravanje kada softver može da to uradi automatski, PM je dao jednostavan odgovor:
- A šta onda da rade sa nekoliko desetina analitičara?
Banka inače nije bila jedna od državnih, već strana banka.
tadejus tadejus 10:25 21.09.2016

Re: Полутке!

rade.radumilo
Na pitanje programera, šta će im ručno odobravanje kada softver može da to uradi automatski, PM je dao jednostavan odgovor:- A šta onda da rade sa nekoliko desetina analitičara?Banka inače nije bila jedna od državnih, već strana banka.


rade leba ti jel ti ovo prepričavaš u smislu ovako je to bilo ili hoćeš da ilustruješ tupost razgovora između pm-a i developera?
čuj desetine analitičara..
čuj banka ne zna šta će s njima pa izmislila da oni klikću na zeleno i crveno da bi imali šta da rade..
a masažu platila im je dok klikću?
maksa83 maksa83 10:46 21.09.2016

Re: Полутке!

čuj banka ne zna šta će s njima pa izmislila da oni klikću na zeleno i crveno da bi imali šta da rade..

Izgleda da neće više da ih plaća da klikću na zeleno i crveno.

Finacial Times:

Asset managers intend to cut their analyst research budgets by 30 per cent, heaping more pain on the investment banking industry that has already been forced to make thousands of people redundant on the back of falling profitability.
The sharp reduction in how much fund houses are willing to pay for research will be felt most strongly in Europe, where asset managers plan to halve how much they spend on sellside research, according to a poll of 30 global asset management companies and six investment banks.
The cuts to research budgets, which are estimated to be worth $15bn a year, will trigger further job cuts for analysts and the potential elimination of entire research divisions, according to banking and investment experts.
The cuts are creating seismic changes for investment banks, which are having to reshape their operations.
Benjamin Quinlan, chief executive of Quinlan & Associates, the consultancy that carried out the survey, and former head of Asia-Pacific equities strategy at Deutsche Bank, said: “So much research is redundant or unused.
“The buyside does not need 30 brokers to give them the same report.
“Job cuts [among bank analysts] are happening, but not at the pace or speed that it needs to. There is no doubt [banks] will have to reduce costs further. Lesser-rated analysts will be on their way out.”
A separate poll of 2,200 asset management companies carried out last month by BCA Research, an independent research provider, found the number of analyst reports being produced will fall by a fifth, leading to a significant reduction in headcount within banks’ research teams.
Brijesh Malkan, a former Legal & General fund manager and a director at BCA Research, estimates the average portfolio manager receives 500 analyst reports a day. He said: “Eliminating information overload is probably the biggest thing asset managers are looking for.
“Asset managers were receiving 200 pieces of content on Facebook on a weekly basis. That has already halved over the past three months. If you are the 20th-rated analyst on Goldman Sachs’s telecommunications team, you probably need to be looking for a job pretty quickly.”
The drop in asset managers’ research budgets has been driven by new European rules that have forced fund companies to provide a clear budget for research costs to their investors. Previously asset managers paid for research as part of a bundled mix of services that included payments for equity or fixed income trading.
The new regulatory regime has made investment groups question how much research from analysts or brokers is truly worth.
A senior executive at one of Europe’s biggest fund houses, speaking on condition of anonymity, said the company has already reduced how much it spends on research. “The likelihood of asset managers paying less for research from sellside analysts is high, especially in Europe. Paying less has already been happening, at least for the for bigger, global players with more purchasing power,” he said.
Other large fund companies are turning to high-quality independent research providers, or doing more research in-house, rather than relying on bank analysis that comes with unclear pricing policies.
Banks have already started to change their business models in response to these changes, but many still support armies of analysts. Banking stocks are currently covered by 465 teams of bank researchers, while telecoms and IT are covered by 283 teams, according to Extel, the data provider.
These pressures have prompted some analysts to move from banking into asset management, according to recruiters and industry insiders.
Earlier this month Huw van Steenis, the well-known analyst at Morgan Stanley, announced he will join Schroders, the UK’s largest listed asset manager.
This followed Alberto Gallo’s departure from the Royal Bank of Scotland, where he was a macro credit strategist, and Gavin Phillips’ decision to leave Jefferies, where he was head of sales trading. Both joined New York-based hedge fund companies earlier this year.
An asset management researcher, who last year worked as a banking analyst, said the drop in research spending by fund companies has generated considerable “nervousness” in investment banks’ research teams.
He added: “There is definitely pressure on the sellside. We are having more meetings with [banking analysts] around how much we want to pay; those conversations will be happening across the industry. There is definitely a squeeze.”
tadejus tadejus 10:57 21.09.2016

Re: Полутке!

maksa83
Izgleda da neće više da ih plaća da klikću na zeleno i crveno.Finacial Times:Asset managers..


to ne da nije ista kategorija poslova nego ni ne podsjeća..
ovi jadnici o kojima rade umno zbori ne rade nikakav crni research niti o njemu nekoga izvještavaju, niti šta prognoziraju, niti o nekakvih investicijama savjetuju..
oni rade takve dosadne poslove kao što je npr. kad rado kupi peglu preko findomestica a u tehnomaniji, taj neki jadnik je dužan da obezbjedi da se uz radin ugovor o kreditu našlo dovoljno papirologije da banka ne popije kaznu kad im dođe kontrola..
i ovi radovi će sigurno onda murdo reći, a koji će nam ta crna papirologija i šta radi ta kontrola..
a onda će pući kriza pa će svi pitati a gdje je bila kontrola..
i tako..
sexy life je u pitanju kod tih radinih zlosretnih klijenata
maksa83 maksa83 10:58 21.09.2016

Re: Полутке!

sexy life je u pitanju kod tih radinih zlosretnih klijenata

rade.radumilo rade.radumilo 11:41 21.09.2016

Re: Полутке!

čuj desetine analitičara..


velika banka, a po jedan sedi u svakoj filijali (ne brkati sa ekspoziturama, prim prev.)

čuj banka ne zna šta će s njima pa izmislila da oni klikću na zeleno i crveno da bi imali šta da rade..


Nikakve dodatne informacije, na osnovu kojih bi doneo odluku, analitičar nema u tom trenutku. Sve raspoložive informacije su prikazane na formi, odnosno software raspolaže tim informacijama.

čuj banka ne zna šta će s njima pa izmislila da oni klikću na zeleno i crveno da bi imali šta da rade..


Nisi skapirala. Ne klikću oni na zeleno/crveno/žuto, već softver izračuna da li je kredit odobren (zeleno), da li ne može da se odobri u zahtevanom iznosu ali može u manjem (žuto) pri čemu se izračuna i dozvoljen iznos i da li je u potpunosti odbijen (crveno). Zahtev je bio da se nacrta semafor na formi i "upali" odgovarajuća lampica zavisno od reultata.
Ono što onda radi analitičar u njihovom slučaju je da uzme malo pasulja i ugata da li će promeniti odluku softvera. Mora da koristi pasulj, jer mu ništa drugo nije na raspolaganju. Trgovac papire dostavlja banci tek pošto je kredit odobren i banka treba da pusti uplatu po fakturi.
U drugim bankama je taj korak automatizovan, jer nemaju tolike analitičare i nemaju toliko pasulja.
tadejus tadejus 12:20 21.09.2016

Re: Полутке!

rade.radumilo
Nisi skapirala. Ne klikću oni na zeleno/crveno/žuto, već softver izračuna da li je kredit odobren (zeleno), da li ne može da se odobri u zahtevanom iznosu ali može u manjem (žuto) pri čemu se izračuna i dozvoljen iznos i da li je u potpunosti odbijen (crveno). Zahtev je bio da se nacrta semafor na formi i "upali" odgovarajuća lampica zavisno od reultata.Ono što onda radi analitičar u njihovom slučaju je da uzme malo pasulja i ugata da li će promeniti odluku softvera. Mora da koristi pasulj, jer mu ništa drugo nije na raspolaganju. Trgovac papire dostavlja banci tek pošto je kredit odobren i banka treba da pusti uplatu po fakturi.U drugim bankama je taj korak automatizovan, jer nemaju tolike analitičare i nemaju toliko pasulja.


jbt rade pa zar tebi nije palo na pamet da nije sav njihov posao taj kratak opis koji si ti dobio da bi automatizovao dva i po koraka u odobravanju fakin potrošačkog kredita..
i još ti se čini da ta dva noda algoritma treba nekome dodatno da objašnjavaš, kao taka je to sofistikacija u pitanju..
aman..
rade.radumilo rade.radumilo 16:10 21.09.2016

Re: Полутке!

jbt rade pa zar tebi nije palo na pamet da nije sav njihov posao taj kratak opis koji si ti dobio da bi automatizovao dva i po koraka u odobravanju fakin potrošačkog kredita..


Da nisam 7 godina imao posla s njima pa da ih ne znam. Kada se posle 2008-e smanjio broj zahteva za potrošačkim kreditima za red veličine, onda su napravili reorganizaciju, a to parče procesa automatizovali.

i još ti se čini da ta dva noda algoritma treba nekome dodatno da objašnjavaš, kao taka je to sofistikacija u pitanju..


Ne, samo je dobra ilustracija bullshita. Svugde u svetu imaš softvare koji automatski odobrava (ili ne odobrava) kredite do određenog iznosa. Ništa novo pod kapom nebeskom.
urbana_gerila urbana_gerila 23:45 17.09.2016

sestro slatka,


ja se tvojoj istrajnosti divim, ne znam o čemu je tekst - ali sam siguran da si odlučila da ga napišeš unatoč tomu što si znala da ćeš glede toga morati na neki dalek put...
tsunade tsunade 23:47 17.09.2016

Re: sestro slatka,

ja se tvojoj istrajnosti divim,


batice, ja sve ovo radim samo da bi mi se ti divio.
urbana_gerila urbana_gerila 00:29 18.09.2016

Re: sestro slatka,

tsunade
ja se tvojoj istrajnosti divim,


batice, ja sve ovo radim samo da bi mi se ti divio.


div-div
tess tess 06:29 18.09.2016

Re: sestro slatka,

urbana_gerila

ja se tvojoj istrajnosti divim, ne znam o čemu je tekst - ali sam siguran da si odlučila da ga napišeš unatoč tomu što si znala da ćeš glede toga morati na neki dalek put...

Ako Tajči ovim tekstom progresivno ne pojebe docu mentora - kao da ništa uradila nije.
urbana_gerila urbana_gerila 11:54 18.09.2016

Re: sestro slatka,

tess


ne ljubomoriši!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:47 18.09.2016

Re: sestro slatka,

make love, not war

tess tess 18:38 18.09.2016

Re: sestro slatka,

urbana_gerila
tess


ne ljubomoriši!

Ne znam jel strašnije kad Tajči u sitne sate, iza ponoći, sa "Hajde da ludujemo ove noći", pozove čestitog čiču na razmjenu misli.

Il što - uprkos njegovoj ludo dobroj volji da razmjeni misli i muziku- Tajči opet napiše ovakav tekst..

Zato kažem: "Ono" da rade, nije to ni tako strašno - bolje da čičurdu smaže kao čokoladicu..

I nije naš problem - na koncu - zar ne? Il kako Tajči reče "šta nas boli pajp ko se kome dopada", hmm, ima i tu istine.

Da je on stvarno moj muškarac i da me zaboli pajp za dopadanje - šta misliš kako bi se čestita Tajči provela? - Pajpovski bi se provela.


Ček, ljubomorna da sam na ženu koja napiše u poslednja tri teksta: jezivu metaforu sa Čupom lijepog lica, trupka nogicama u Pragu jer su Sloveni zloće i navatava grčkog demode gostioničara..?

Blam jebeni - stari moj.

Doci bi bilo pametnije da nađe novu štićenicu, za razmjenu misli i izlučevina, darovitiju, od Tajči slaba vajda - iako dopadljivo namiguje.

Toliko.

Adieu
tsunade tsunade 18:59 18.09.2016

Re: sestro slatka,

Il "šta nas boli pajp ko se kome dopada",


dobro, dobro, shvatila sam da me pomno pratiš. ne tražim da učiš napamet.
janeberry janeberry 20:31 18.09.2016

Re: sestro slatka,

ne tražim da učiš napamet.


boli te qrz al lako si je tebi s njim.
janeberry janeberry 20:56 18.09.2016

Re: sestro slatka,

i navatava grčkog demode gostioničara..?



urbana_gerila urbana_gerila 21:06 18.09.2016

Re: sestro slatka,

janeberry
boli te qrz al lako si je tebi s njim.


iako mi, prauzaprau, trne vagina glede toga, primetiću: ko o čemu - žene o kurcobolji.
tess tess 21:25 18.09.2016

Re: sestro slatka,

tsunade
Il "šta nas boli pajp ko se kome dopada",


dobro, dobro, shvatila sam da me pomno pratiš. ne tražim da učiš napamet.

Šta pratim? - pa meni si napisala da me boli pajp ko se kome dopada. Doduše, tad si Kustu pripitomljavala - a on je bio dovoljno bistar da se ne otima tj prepoznao ti je težnje, odmah. Ako.

Nego, ne sekiraj se ti za pomno praćenje - velik je ovo svijet - vjeruj mi da svaki put kad pročitam tvoj tekst, kao Splićani kažem sebi "A jeba te Bog, kaki sam mulac"..Patnja i propast mi se sudare u glavi i odem u 3LPM - gore u stratosferu gdje je Seinfeld sa 70 Poršea zakucao prečku.

Što se mene tiče - ako ima neka opcija, daj me spriječi da zalazim u tvoj misaoni kamelonom. Blagodarim.

I to za čičurdu slatkog, okej pojebavanje al nemoj da ga proglupljuješ - kruva ti.
tess tess 21:27 18.09.2016

Re: sestro slatka,

urbana_gerila
janeberry
boli te qrz al lako si je tebi s njim.


iako mi, prauzaprau, trne vagina glede toga, primetiću: ko o čemu - žene o kurcobolji.

Dobro je, Urbani. Hajde, dobro je. Oladi malo.
janeberry janeberry 21:30 18.09.2016

Re: sestro slatka,

trne vagina


nadahnuto.
urbana_gerila urbana_gerila 21:31 18.09.2016

Re: sestro slatka,

tess
Dobro je Urbani. Hajde, dobro je. Oladi malo.



koga?
za tebe je fraj, samo poželi.
urbana_gerila urbana_gerila 21:32 18.09.2016

Re: sestro slatka,

janeberry
trne vagina


nadahnuto.


umem kad hoću?
tess tess 18:26 19.09.2016

..

Ma nisam ni počela.
Ostavićemo katarzu za neki drugi put.

U ovoj razmjeni misli:
Tajči da pazi na sebe, ima žena budala - namigneš joj na mužjaka, ona ti oko izvadi.
Ccc..
tsunade tsunade 21:09 19.09.2016

Re: ..

ima žena budala - namigneš joj na mužjaka, ona ti oko izvadi.


živci, honey, popustili su ti.





tess tess 21:28 19.09.2016

..

Ustajem rano, već u 5 - kasno na spavanje pođem (čitam i pišem nešto). I na taj ritam mi tvoja životna "honey, pajp" filozofija, animiranje, trikovi, namigivanje, štetočinstva - nakon ca 20 god iskustva u medijima, koje imaš - hm, kako bih rekla: Ne znam gdje bih te (sa sexi mentorima) umetnula u dan od 24 sata..Il taj tvoj plitkoumni tabloidni, kako reče Štulić, "skup interesa nekorisnih ljudi".

Odložimo do daljnjeg zezanje oko funkcionalne nepismenosti i dopadljive razmjene misli tj s obzirom da si i paglu i uporna ovo će biti aktuell- tema i u Maju sledeće godine.

 - savjetujem, nabrzaka, da iz Faze 1. Pripitomljavanja pređeš odmah u Fazu 3. Pojebavanja, preskoči Fazu 2. Proglupljivanje (variš čiče kao zmija pojedenog krokodila - to nije fino)..

I pazi na sebe.
tsunade tsunade 22:28 19.09.2016

Re: ..

savjetujem, nabrzaka, da iz Faze 1. Pripitomljavanja pređeš odmah u Fazu 3. Pojebavanja, preskoči Fazu 2. Proglupljivanje (variš čiče kao zmija pojedenog krokodila - to nije fino)..


vidi tess sis, šta god da zamišljaš, umišljaš, čime god da se izludjuješ i samopovredjuješ, u nekoj mračnoj sobi u sitni sat,
hvala na savetu,
but there is nothing in it for you.

ti možda nisi totalni psiho kao iz filmova adriana lynea, (mada se uvek zapitam), ali svakako si neka dijagnoza. ne možeš od mene očekivati da se prepirem s dijagnozom. slobodna si, naravno, da lupetaš i dalje koliko hoćeš, ja te neću osujećivati jer represija, bog te pita šta može od tebe da napravi.

a inače mislim da bi mogla da budeš fantastično zabavna kad bi malo tu terapijicu držala pod kontrolom.
tess tess 03:31 20.09.2016

Re: ..

vidi tess sis, šta god da zamišljaš, umišljaš, čime god da se izludjuješ i samopovredjuješ, u nekoj mračnoj sobi u sitni sat,
hvala na savetu,
but there is nothing in it for you.

ti možda nisi totalni psiho kao iz filmova adriana lynea, (mada se uvek zapitam), ali svakako si neka dijagnoza. ne možeš od mene očekivati da se prepirem s dijagnozom. slobodna si, naravno, da lupetaš i dalje koliko hoćeš, ja te neću osujećivati jer represija, bog te pita šta može od tebe da napravi.

a inače mislim da bi mogla da budeš fantastično zabavna kad bi malo tu terapijicu držala pod kontrolom.


Jel ti ovo nama pokazuješ: šta biva - kad štićenica bez blesimetra stasava u novinara? Fino.
tess tess 03:36 20.09.2016

..

Oprostićeš, jedna Angie mi je dovoljna - da me nutka tableticama.
Parrdon, Angie jeste kulturfašist' ali ne piše besmislice tako kao ti - imam i ja neke kriterije*, živ sam čovjek, majkamu stara..

*jesi li gledala Scary Movie 1,2,3,4,5? - e, vidim da voliš fantastičnu zabavu, stoga ti preporučujem parodiju za tebe pravljenu.
janeberry janeberry 07:54 20.09.2016

Re: ..

 - savjetujem, nabrzaka, da iz Faze 1. Pripitomljavanja pređeš odmah u Fazu 3. Pojebavanja, preskoči Fazu 2. Proglupljivanje (variš čiče kao zmija pojedenog krokodila - to nije fino)..

I pazi na sebe.





ama ona misli da je rıba fish tako da je uzaludno ocekıvatı da mala glupa shvati fazu 2 ı stıgne do jebenog cilja mada se iskrsı sirota, ona te odmah proglasi ludom ı veruje da te zajebala.
tsunade tsunade 10:11 20.09.2016

Re: ..

janeberry


uuuuu a tek tvoji unutrašnji demoni. its dark inside.
dozvoli im ponekad da odmore, sednu, popiju kafu.
jer drugog lekića nema.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana