Astronomija| Nauka

Mesec je nekada bio mnogo bliži

Saša Zorkić RSS / 18.09.2016. u 23:10

 ZM680.jpg

Marko Terencije Varon, veliki rimski naučnik koji je živeo u drugom i prvom veku stare ere, bio je prvi koji se za datiranje proteklih događaja koristio datumima pomračenja Sunca i Meseca. Nakon njega ova praksa je postala uobičajena kad god drugih podataka o datumu nekog događaja nije bilo, a spominjalo se neko pomračenje i astronomija je u tom smislu dala važan doprinos istorijskoj nauci. Ovaj metod utvrđivanja datuma dobio je naročiti značaj i snagu pouzdanog argumenta posebno nakon Njutnovog otkrića zakona opšte gravitacije kada je napravljen matematički model kretanja Meseca. Jer taj model je omogućio da se veoma precizno odrede momenti pomračenja i mesta iz kojih se ona vide za mnogo vekova unapred i unazad. Mi tako danas možemo da utvrdimo tačan datum sklapanja primirja u jednoj bitki između Liđana i Međana od pre dve i po hiljade godina jer je ono zaključeno u trenucima panike dve vojske zbog iznenadnog pomračenja Sunca. (bilo je to čuveno Talesovo pomračenje od 28.5.585. stare ere)

Međutim stvar sa datiranjem pomračenja u dalekoj prošlosti (i dalekoj budućnosti) nije tako jednostavna. Već tih prvih godina kada je otkriven zakon gravitacije i kada je konačno precizno utvrđeno kretanje našeg satelita, pokazalo se da datumi davnih pomračenja dobijeni matematičkim putem imaju neprijatnu osobinu da se ne slažu sa datumima pomračenja koje se nalaze u istorijskim dokumentima. Edmond Halej (Edmund Halley 1656-1742) engleski astronom, utvrdio je, analizirajući podatke o davnim pomračenjima, da do ovog neslaganja dolazi usled sporijeg kretanja Meseca u prošlosti, odnosno zbog njegovog bržeg kretanja u novije vreme. To je značilo da naš satelit vremenom ubrzava svoje kretanje.

Usledili su napori da se ovo ubrzanje izmeri, zatim su nuđene sve preciznije vrednosti, sama pojava je nazvana zvučno - sekularna akceleracija, itd, i sve je to u redu, međutim pitanje uzroka ovog ubrzanja stajalo je otvoreno. I to više od vek i po.

U stvari ideju za rešenje ovog problema dao je još Imanuel Kant. Ali Kant je bio filozof. Svojim filozofskim umom on je naslutio uzrok ove pojave što nije bilo dovoljno. Čitavu ideju je trebalo matematički utemeljiti, trebalo je pretpostavku dokazati, a to je pošlo za rukom tek Šarlu Delaneu (Charles-Eugène Delaunay, 1816-1872), francuskom astronomu i matematičaru, stručnjaku za kretanje Meseca, polovinom devetnaestog veka veka.

A zatim se ispostavilo da je otkriće ovog uzroka bilo tek početak za mnogo dublju spoznaju.

Engleski profesor astronomije, Džordž Hauard Darvin (1845-1912, drugi sin Čarlsa Darvina), baveći se ne toliko uzrokom koliko posledicama, stvorio je jednu čudesnu teoriju koja na lucidan način pokušava da rasvetli ne samo zaleđene trenutke sadašnjosti, već i zbivanja u vremenu.

A radi se o ovom. Svojom privlačnom snagom naš satelit stvara plimsko ispupčenje na Zemlji. Ispupčenje je u odnosu na Mesec nepokretno (ali ne i u odnosu na neku datu tačku na Zemlji), a kako se Mesec oko naše planete kreće skoro 30 puta sporije no što se ona okreće oko svoje ose izlazi da se ovo ispupčenje kreće suprotno od smera Zemljine rotacije zbog čega se javlja sila trenja.

plimskoispupcenje.jpg

Trenje uzrokuje čitav niz posledica. Zemljino rotiranje se usporava i dan na Zemlji se time produžava. Produženje dana je veoma malo, ali ipak merljivo. Ono iznosi oko dva stomilionita dela sekunde (0,0000002) na dan. Međutim, u prirodi, takvi su mehanički zakoni, ne može nešto da deluje, a da i samo ne trpi neko protivdelovanje. S jedne strane Mesec utiče na usporenje Zemljine rotacije, ali s druge strane ovo usporenje utiče na ubrzanje Mesečevog kretanja oko Zemlje. Ovo pak brže kretanje povećava centrifugalnu silu zbog čega se Mesec od Zemlje udaljava (3,8 centimetara godišnje). Time se opet povećava Mesečeva staza oko planete, te Mesecu treba više vremena da je obiđe, što znači da se produžava i trajanje meseca (mislim na vreme obilaska Meseca oko Zemlje, dakle u pitanju je vremenska kategorija).

Darvin je primetio da se u sadašnje doba zemaljski dan produžava znatno brže od meseca. Drugim rečima mesec jeste sve duži, ali on sadrži sve manje dana jer se dani produžavaju većom brzinom. Po Darvinovom računu kada mesec bude trajao 37 sadašnjih dana, uglovna brzina Zemljine rotacije biće dva puta manja od sadašnje (tj. Zemlja će rotirati oko sopstvene ose dva puta sporije), pa će dan tada trajati duplo duže i mesec će sadržavati 18 dana (tj. tih 18 dana će trajati otprilike koliko i današnjih 37[1]). Ovo produžavanje trajanja meseca i još veće produžavanje trajanja dana nastaviće se sve dok se mesec i dan sasvim ne izjednače. Tada će i mesec i dan, mereno u današnjim danima trajati 55 dana.

Zbog veće brzine kretanja Mesec će se nalaziti na veoma udaljenoj orbitu oko Zemlje, a oba tela, i Mesec i Zemlja, će se kretati kao jedno kruto telo i biće okrenuti jedno drugom istom svojom stranom.

Ako, međutim umesto u budućnost krenemo u prošlost imamo obrnuti sled događaja. Rotacija Zemlje se ubrzava te se dani skraćuju. Brzina našeg satelita se smanjuje i njegova putanja je sve kraća jer se on primiče svojoj planeti. Pošto je Mesečeva staza sada kraća on je (i pored usporenja) brže obiđe te je i mesec kraći. U prvo vreme zemaljski dani se skraćuju brže nego mesec te u mesec staje sve više dana. Danas Zemlja načini 27,3 rotacije za vreme jedne zvezdane revolucije Meseca (siderički mesec, kada se posmatra koliko Mesecu treba da bi dva puta zaklonio jednu istu zvezdu), a u nekoj davnoj prošlosti zbog većeg skraćivanja dana (tj. zbog brže rotacije Zemlje) od skraćivanja meseca, Zemlja je pravila 29 rotacija. Ta epoha je po Darvinu prelomna jer u još daljoj prošlosti nastaje promena u odnosu dan i meseca. I jedan i drugi se skraćuju, ali sada je skraćenje meseca veće tako da se u njega slaže sve manje dana. Najzad stižemo u doba kada je trajanje dana i meseca izjednačeno i jedan mesec traje jedan dan, tri do pet današnjih sati.

Zemlja i Mesec tada su se okretali istom brzinom i bili su jedan drugom okrenuti istom svojom stranom. I kretali su se kao jedno telo, kao da su spojeni nekom krutom polugom.

Bio je to fantastičan prizor jer se Mesec toliko primakao Zemlji da ju je gotovo dodirivao. Slika je neodoljivo podsećala na stare priče u kojima je nekada Mesec bio toliko nisko da mu je pas odgrizao parče, a devojka se bacila blatom na njega.

Možda je ovo ipak preterano. Prema nekim proračunima Mesec je od Zemlje u tom periodu bio udaljen 22,530 kilometara. Pa ipak, prizor nije bio bez svojih čari. Mesec je izgledao 16,5 puta veći nego danas i pokrivao je veliki deo neba.  Mesečina je bila snažna, noć gotovo da nije postojala. Pomračenja Sunca su bila česta i trajala su dugo.

Ali kretanje Meseca u takvim uslovima nije bilo stabilno. Dovoljno je bilo da se Mesec i sasvim neznatno pomeri od početnog položaja pa da se naruši ravnoteža u silama koje su ga držale u toj orbiti. A razloga za pomeranje je bilo. Na Zemlji su se zbivali burni geološki procesi i Mesec je mogao pasti ili otići daleko od Zemlje. Pre ili kasnije nešto od toga se moralo deseti.

Međutim ni kretanje Meseca u najdaljoj orbiti od Zemlje, dakle u dalekoj budućnosti, izgleda da neće biti stabilno. Ako ni zbog čeg drugog ono zbog Sunca. Zbog sinhronizovanog kretanja Meseca i Zemlje plima koja potiče od Meseca biće nepokretna u odnosu na oba tela. Međutim Sunčeve plime će se i dalje kretati i, ma koliko one bile male, usporavaće Zemljinu rotaciju pošto će se pomerati u suprotnom smeru. Time će se dan produžavati, te kretanje Meseca i Zemlje više neće biti sinhronizovano. Dan će postati duži od meseca i Mesec će početi da se kreće od zapada ka istoku. Lunarno plimsko ispupčenje na Zemlji će se opet pokrenuti jer će pratiti Mesec. Pokušaće da ubrza Zemljinu rotaciju. Ali Mesec je sad daleko od Zemlje i njegova gravitacija više nije toliko moćna. Sile trenja troše njegovu mehaničku energiju (transformišu je u toplotu) i on ne može da ostane u svojoj orbiti. Počeće da se primiče Zemlji, sve bliže i bliže. I konačno će pasti na nju. I tu će biti kraj priče i izučavanja Meseca.

Naravno, ovo je suva teorija i da li će sve baš tako biti ne znamo. Prema nekim proračunima već je došlo do odstupanja od ove teorije jer je dan u sadašnje vreme, s obzirom na plimska trenja morao biti duži od 24 časa, morao je trajati 26 časova.  Nešto, dakle sprečava usporenje rotacije Zemlje.

Prema mišljenju armanskog naučnika Aštona Aslanjana uzrok leži u sažimanju Zemljine kugle. Prečnik Zemlje se smanjuje 6,37 cm za jedan vek i to njegovo skraćivanje, odn. sažimanje Zemlje ubrzava Zemljinu rotaciju čime se kompenzuje plimsko kočenje.

Ali opet, s druge strane sekularna akceleracija je utvrđena.  Mesec zaista ubrzava svoje kruženje oko planete i on će izgleda zaista otići u neku daleku putanju u dalekoj budućnosti i čovečanstvo će, ako bude dovoljno inteligentno da preživi do tog vremena, moći će samo da priča kako je nekada Mesec bio nisko nad Zemljom, a mesečina toliko jaka da je u sred noći pravila senke.

Ipak, da li je Darvinova teorija tačna? Da li je nekada davno mesec zaista imao manje dana nego danas? Ili je u pitanju samo jedna puka teorija zasnovana na računu i logici brojeva stvorena u nekakvom mračnom kabinetu, na papiru, a bez mogućnosti da se empirijski proveri i dokaže? Jer nikakvih zapisa iz tog doba ne može biti.  Homo sapiens se pojavio pre oko 400 hiljada godina, a trebaju nam svedoci iz mnogo ranijeg doba, od pre bar nekoliko desetina miliona godina.

Može biti da jedan takav svedok ipak postoji. U vodama Indijskog okeana živi jedna simpatična životinjica, glavonožac sa lepom spiralnom ljušturom koju sakupljači školjki i morskih puževa rado drže u svojim kolekcijama. Zovu je Indijska lađica, no njen latinski naziv je mnogo poznatiji: Nautilus pompilius.

Nautilus.jpg

Nautilus pompilius (Wikipedia)

Po njoj je Žil Vern krstio onu čuvenu podmornicu kapetana Nema u romanu Dvadeset hiljada milja pod morem, a i čitava serija američkih podmornica nosila je isto ime, Nautilus. Od ovih možda je najslavnija ona koja je 1954. uspela da preroni put ispod Arktika. To je ujedno bila i prva podmornica na nuklearni pogon.

Ljuštura Nautilusa ima u promeru nešto manje od 30 centimetra, savijena je u spiralu, a sastoji se iz čitavog niza komorica odeljenih pregradama. Komore su ispunjene gasom, uglavnom vodonikom, a sam domaćin živi u spoljnoj i najvećoj komori.  Njegov život je jednoličan za naš pojam. Preko dana boravi na dnu okeana, nekih 400 do 600 metara pod vodom, a noću se izdiže na površinu. Zatim opet tone do sledeće noći. Svoju ljušturu stalno dograđuje. Izlučuje krečnjačku tvar kojim gradi zid ljušture. Nakon mesec dana, kada zid naraste, sagradi pregradu i jedna komora je tada gotova. Zbog dizanja na površinu i zaranjanja u vodu materijal zida se stvrdnjava različitom brzinom te se na ljušturi formiraju veoma fine tanke brazde. Između dve komore ima ih 29 ili 30. Uvek toliko. A sinodički mesec traje 29 i po dana!

Šta to utiče na nautilus da načini pregradu tačno nakon 29 ili 30 dana? Teško je poverovati da je to Mesec direktno, ali naka pojava na Zemlji koja je povezana sa Mesecom izgleda sasvim ubedljivo. Možda na neki način morske mene koje su proizvod Mesečeve sile.

Ali ima nešto drugo zanimljivo sa ovim mekušcem. To je vrlo stara životinjica, nastala pre 500 miliona godina. I za sve to vreme ostala je gotovo nepromenjena. Na fosilnim ostacima ne uočavaju se veliki tragovi evolucije i način života u prošlosti joj se nije mnogo razlikovao od današnjeg. Ona je i pre 100 miliona godina svake noći izranjala na površinu, a danju se spuštala u dubinu. I svakog dana je napravila po jednu brazdu na svojoj ljušturi. Pronađeni su vrlo stari fosili nautilusa.  Kod onih koji su živeli pre 30 miliona godina može se izbrojati svega 25 brazda između dve pregrade. Na fosilima koji su stari između 150 i 300 miliona godina broj brazdi je 17, a na još starijim, od pre 400 miliona godina svega 9!


[1] Ne vredi dane izražavati u časovima jer jedan sat je 24-ti deo dana, minut 60-ti deo sata itd. Ako se produžava dan produžava se i sat i minut itd.

Tagovi



Komentari (105)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 04:13 19.09.2016

Skidam kapu

Divan blog.
Saša Zorkić Saša Zorkić 06:56 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Hvala!!!
silver silver 07:44 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Pridružujem se pohvalama, bilo mi je zadovoljstvo da pročitam ovaj blog :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 07:52 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Такође.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:06 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Kažu naučnici koji su domašli duboke tajne prirode da je ona, priroda, maštovitija i fantastičnija od svih SF priča zajedno. .
muaddib92 muaddib92 21:15 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Saša Zorkić
Kažu naučnici koji su domašli duboke tajne prirode da je ona, priroda, maštovitija i fantastičnija od svih SF priča zajedno. .


Као љубитељ СФ-а, тешка срца се слажем - али тако је.
Један од примера који то потврђују је и то да је у филму Forbidden Planet из 1956, који је иначе хваљен као иновативан по много чему (одјавну шпицу су практично копирали у 'Ратовима звезда'), а чија се радња дешава у 23.веку, наведено да су се људи искрцали на Месец крајем 21.века. А то се остварило свека 13 година касније.

Хвала на веома узбудљивој причи.
Saša Zorkić Saša Zorkić 21:25 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Forbidden Planet

Da to je poznat film. Rađen po Šekspirovoj Buri. Jako interesantan onaj robot, a i čitava tehnologija :)
rade.radumilo rade.radumilo 21:37 19.09.2016

Re: Skidam kapu

Kažu naučnici koji su domašli duboke tajne prirode da je ona, priroda, maštovitija i fantastičnija od svih SF priča zajedno


To je Artur Klark redovno citirao:
- Stvarnost će se pokazati neobičnijom ne samo od onoga što mi zamišljamo nego i od onoga što možemo da zamislimo.
alselone alselone 08:16 19.09.2016

Heh, kako kul prica

Super blog. Meni sve ovo lici na Gaia hypothesis, i da smo svi deo jednog većeg organizma, kao organele u okviru jedne ćelije.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 08:33 19.09.2016

Re: Heh, kako kul prica

Zaista divan blog, Sasa.

Posebno mi je zanimljiv deo ovo za Nautilus i zivotinjicu koja zivi na taj neobican nacin.Cak je i fotografija sjajna.
Neverovatan podatak, plus veoma lepo ispricano.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:10 19.09.2016

Re: Heh, kako kul prica

alselone
... Gaia hypothesis, i da smo svi deo jednog većeg organizma, kao organele u okviru jedne ćelije.

Da, i ta hipoteza deluje sve ubedljivije Mada, sve je to još stvar percepcije i tumačenja. Naučnici i filozofi još uvek samo grebu po površini. Čovečanstvo tek čekaju duboka saznanja.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:13 19.09.2016

Re: Heh, kako kul prica

jednarecfonmoi
Cak je i fotografija sjajna.
Neverovatan podatak, plus veoma lepo ispricano.

Jako mi je drago.
blogovatelj blogovatelj 15:55 19.09.2016

Re: Heh, kako kul prica

Meni sve ovo lici na Gaia hypothesis, i da smo svi deo jednog većeg organizma, kao organele u okviru jedne ćelije.


Čoveče, meni je to padalo na pamet, a pojma nisam imao da takva hipoteza postoji.
Imam još i matematičku, možda je i nju neko već postavio ili dokazao.
Kad smo kod hipoteziranja, videh juče jednu takođe matematičku, koja deluje poprilično jednostavno, ali nije dokazana još od 1937. godine.
Pa ajd da je istrolujem, možda je neko od blogera dokaže.
Ide ovako...
Imaš funkciju prirodnih brojeva takvu da je:

f(n)= n/2 ako je n paran broj
f(n)= 3n+1 ako je n neparan broj

I sad kreneš da praviš funkciju od funkcije od funkcije itd, to jest

f( f( f(....f(n)...)))

Hipoteza kaže da ćeš uvek doći do keca, iz čega sledi da će data funkcija od funkcije od funkcije posle konačnog broja iteracija postati periodična i nastaviti da se vrti u beskonačnom periodičnom ciklusu 1, 4, 2, 1, 4, 2, 1, 4, 2, 1, ...
Niko je nije dokazao od 1937. godine a kompjuterski je dokazano da važi za sve prirodne brojeve od 1 do 2^58. što će reći da skoro sasvim sigurno važi i do beskonačnosti.


cassiopeia cassiopeia 09:00 19.09.2016

Baš dobar blog


Mogao bi češće da nas počastiš nekom zanimljivom pričom.

Nego, u petak je mesec, kad je bio nisko na horizontu, bio baš veliki. Krivo mi što nisam uspela da slikam. Retko, možda samo jednom, dvaput, da sam videla tako veliki mesec. Mota mi se po glavi da to ima neki naziv ili sam nešto pobrkala.

U svakom slučaju je bilo zanimljivo za posmatrati.
silver silver 09:12 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

I ja sam odmah pomislila na mesec u petak dok sam čitala ovaj blog, bilo je stvarno fascinantno videti takvu boju i veličinu. Za taj mesec kažu ovde "Harvest moon" (supermoon) - the full moon that falls the closest to the autumn equinox in the Northern Hemisphere, which has the potential to make the moon appear much larger than normal.


cassiopeia cassiopeia 09:15 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Silver
Za taj mesec kažu ovde "Harvest moon" (supermoon) - the full moon that falls the closest to the autumn equinox in the Northern Hemisphere, which has the potential to make the moon appear much larger than normal.


Hvala ti

Baš je bio divan! Išla sam ulicom i koliko sam blenula u njega čudo da se nisam zakucala u nekog prolaznika.
little_radojica little_radojica 09:23 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Кинезима је то прилично велики празник (симболика круга је у кинеској култури изузетно важна на много начина), објашњавали су ми нешто као "дан кад је месец најокруглији", бем ли га да ли смо се баш добро разумели . Елем, тад се једе mooncake



нешто као чесница код нас


П.С. Кас, извињајем се што причам о храни, а обећани наставак још нисам завршио (крчка се, крчка...)

П.С. 2 Домаћине, ипак ми је мало само да лупим препоруку на текст и на Блогијев коментар па морам и лично да похвалим. Дакле, сјајан текст!
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:24 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Zašto je Mesec tako velik nad horizontom je tema koja se decenijama istražuje. Bilo je puno ponuđenih rešenja, ali, čini mi se, ni jedno nije sasvim ubedljivo. Sve se izgleda svodi na vizuelnu obmanu - jer Mesec nije zapravo veći. U svojoj knjizi Elementi psihologije time su se bavili Kreč i Krečfild. Govorili su o raznim eksperimentima koji zu izvođeni tim povodom itd. ali da ne dužim, sve je to vrlo interesantno
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:27 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

little_radojica
... Домаћине, ипак ми је мало само да лупим препоруку на текст и на Блогијев коментар па морам и лично да похвалим. Дакле, сјајан текст!


Hvala goste, dobrodošao
cassiopeia cassiopeia 09:43 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Radojica
П.С. Кас, извињајем се што причам о храни, а обећани наставак још нисам завршио (крчка се, крчка...)


E, kad si se ovako lepo javio, oprošteno ti je
cassiopeia cassiopeia 09:47 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Saša Zorkić
Zašto je Mesec tako velik nad horizontom je tema koja se decenijama istražuje. Bilo je puno ponuđenih rešenja, ali, čini mi se, ni jedno nije sasvim ubedljivo. Sve se izgleda svodi na vizuelnu obmanu - jer Mesec nije zapravo veći. U svojoj knjizi Elementi psihologije time su se bavili Kreč i Krečfild. Govorili su o raznim eksperimentima koji zu izvođeni tim povodom itd. ali da ne dužim, sve je to vrlo interesantno


Pa tu knjigu imam negde po kutijama. Biće da mi odatle ostao podatak da jeste vizuelna obmana, a uopšte se ne sećam priče o tome.
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:29 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

cassiopeia
Saša Zorkić
...Pa tu knjigu imam negde po kutijama. Biće da mi odatle ostao podatak da jeste vizuelna obmana, a uopšte se ne sećam priče o tome.

Pa dobro, to je samo jedan, gotovo sporedan detalj u toj knjizi. Inače, nalazi se na strani 5 :). Ponuđeno rešenje kaže da je to u vezi s pokretom očinu nagore (kada gledamo Mesec visoko nad horizontom). Međutim, mislim da je to rešenje kasnije osporeno. Zaboravio sam detalje.
silver silver 12:04 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Hvala ti

Baš je bio divan! Išla sam ulicom i koliko sam blenula u njega čudo da se nisam zakucala u nekog prolaznika.


Ja sam slučajno izašla kasno uveče da dovezem ćerku kući i oduševila sam se :) Pročitala sam da je harvest moon dobio ime po tome što su farmeri izlazili da obradjuju zemlju noću, pod svetlošću ovakvog meseca. Wicca i neopagani slave praznik Mabon u vezi sa ovim mesecom i jesenjom ravnodnevnicom (simbolično: ravnoteža izmedju svetlosti i tame i 'reap what you sow').

A evo ga i mesečev krater Kant:


cassiopeia cassiopeia 12:13 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Saša Zorkić

Pa dobro, to je samo jedan, gotovo sporedan detalj u toj knjizi. Inače, nalazi se na strani 5 :).


A ja nekako razumela da je toga više :) Hvala na detaljima!
cassiopeia cassiopeia 12:15 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Silver
Wicca i neopagani slave praznik Mabon u vezi sa ovim mesecom i jesenjom ravnodnevnicom (simbolično: ravnoteža izmedju svetlosti i tame i "reap what you sow".

A evo ga i mesečev krater Kant:


Draga Silver, ti mene oduševljavaš
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:59 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Za taj mesec kažu ovde "Harvest moon" (supermoon) - the full moon that falls the closest to the autumn equinox in the Northern Hemisphere, which has the potential to make the moon appear much larger than normal.

Здраво, Силвер!

"Harvest moon" је последњи пун месец који пада пре јесење равнодневнице и код нас, на северној хемисфери, он означава крај вегетативног периода када све престаје да расте. (Први следећи пун месец после јесење равнодневнице је понекад познат под именом "hunter's moon".)
blogovatelj blogovatelj 16:06 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Mota mi se po glavi da to ima neki naziv ili sam nešto pobrkala.


Na engleskom se valjda zove harvest moon, tj harvest moon je pun mesec najbliži jesenjoj ravnodnevici, tj vreme kad u anglosaksonskom svetu počinje žetva. Valjda sam dobro ukapirao iz kanadskih medija, jer sam bio čitao dijagonalno.
blogovatelj blogovatelj 16:07 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

a taj mesec kažu ovde "Harvest moon" (supermoon) - the full moon that falls the closest to the autumn equinox in the Northern Hemisphere, which has the potential to make the moon appear much larger than normal.


Eto, po stoti put mio se ovo desi, da najpre iskomentarišem a onda u nastavku vidim da je neko odradio posao pre mene.
silver silver 17:49 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

Pozdrav i za tebe, Principessa :) Postoje ta lepa imena za mesec u starim publikacijama kao što je Farmers Almanac:

Full Moon Names and Their Meanings

I za Cass jedna pesma o mesecu:

cassiopeia cassiopeia 19:42 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

blogovatelj
a taj mesec kažu ovde "Harvest moon" (supermoon) - the full moon that falls the closest to the autumn equinox in the Northern Hemisphere, which has the potential to make the moon appear much larger than normal.


Eto, po stoti put mio se ovo desi, da najpre iskomentarišem a onda u nastavku vidim da je neko odradio posao pre mene.



Hvala, Blogi!
cassiopeia cassiopeia 19:45 19.09.2016

Re: Baš dobar blog

silver


I za Cass jedna pesma o mesecu:





rade.radumilo rade.radumilo 09:20 19.09.2016

Živi bili, pa videli!



jinks jinks 11:07 19.09.2016

...

Postoji teorija po kojoj je Mesec nastao od krhotina nakon sudara između Zemlje i neke planete veličine Marsa. Doduše, u to vreme obe pomenute planete su predstavljale užerene lopte magme.

Gde je ova teorija, koliko sam razumeo, delom potvrđena i analizom sastava Meseca.

https://en.wikipedia.org/wiki/Giant-impact_hypothesis

Saša Zorkić Saša Zorkić 11:29 19.09.2016

Re: ...

Da, potvrđena je. Ima i drugih teorija, ali ova je za sada najlogičnija.
jinks jinks 12:16 19.09.2016

Re: ...

Saša Zorkić
Da, potvrđena je. Ima i drugih teorija, ali ova je za sada najlogičnija.

Pošto su specifični uslovi neophodni za nastanak života, kako se misli, neraskidivo vezani za Mesec, ispada da je život na Zemlji nastao kao posledica u pricipu slučajnog sudara dve planete.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:20 19.09.2016

Re: ...

jinks
...
Pošto su specifični uslovi neophodni za nastanak života, kako se misli, neraskidivo vezani za Mesec, ispada da je život na Zemlji nastao kao posledica u pricipu slučajnog sudara dve planete.

Ah, pa mislim da se biolozi baš i ne bi složili da su uslovi za nastanak života neraskidivo vezani za Mesec (može biti da je život nastao izvan Zemlje, pa time i izvan uticaja Meseca). Ali, Mesec je svakako imao i ima velik uticaj život.
Sem toga, spisak dominantnih uslova za nastanak i opstanak života je gotovo beskonačan . Sve to samo govori koiko još malo o svem u znamo.
jinks jinks 13:58 19.09.2016

Re: ...

Ali, Mesec je svakako imao i ima velik uticaj život.

Na to sam i mislio (mada vidim da nisam tako i napisao :)

Možda toliko i nije uticao na sam nasanak života, ali na razvoj jeste. Mada možda su baš za taj sam trenutak nastanka ili početka života, u kom je verovatno i bio najranjiviji, najveće finese u uslovima upravo i bile potrebne. A tu je i Mesec definitvno doprineo na određeni način.

A i pitanje koliko je taj trenutak ustvari i trajao, to oscilovanje između žive i nežive materije.
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:59 19.09.2016

Re: ...

jinks

Možda toliko i nije uticao na sam nasanak života, ali na razvoj jeste. Mada možda su baš za taj sam trenutak nastanka ili početka života, u kom je verovatno i bio najranjiviji, najveće finese u uslovima upravo i bile potrebne. A tu je i Mesec definitvno doprineo na određeni način.

A i pitanje koliko je taj trenutak ustvari i trajao, to oscilovanje između žive i nežive materije.

Uf, pa to su pitanja za koja nam ovde nedostaju biolozi (astro i zemaljski).... mada sigurno ni oni ne znaju odgovre.
rade.radumilo rade.radumilo 15:16 19.09.2016

Re: ...

Uf, pa to su pitanja za koja nam ovde nedostaju biolozi (astro i zemaljski).... mada sigurno ni oni ne znaju odgovre.


Strašno mi se sviđa Asimovljeva hipoteza, koju provlači kroz celokupne cikluse o robotima, carstvu i Zadužbini. Po toj hipotezi, plimski efekti Mesečeve gravitacije su prouzrokovali da Zemlja ima nešto tanju koru i veću vulkansku aktivnost nego što bi trebalo za planetu te veličine i starosti. Ovo je sa svoje strane prouzrokovalo prisustvo teških elemenata u Zemljinoj kori i na površini, između ostalog i onih radioaktivnih. Posledica je veća stopa mutacije, odnosno brža evolucija i veća raznovrsnost živog sveta nego što bi to bio slučaj na planetama ove veličine bez ili sa zanemarljivo malim satelitima.
jinks jinks 15:22 19.09.2016

Re: ...

Ima i priča po kojoj su plima i oseka stvorile uzak sloj između mora i obale sa dovoljno promenljivim uslovima, gde je iz te promene u nekom trenutku (koji je možda trajao 100tinama miliona godina) upravo i nastao život.

Jer što kažu, život = promena, što je možda izgleda i bukvalno tačno.
rade.radumilo rade.radumilo 15:29 19.09.2016

Re: ...

Ima i priča po kojoj su plima i oseka stvorili uzak sloj između mora i obale sa dovoljno promenljivim uslovima, gde je iz te promene u nekom trenutku (koji je možda trajao 100tinama miliona godina) nastao život.


Meni je ipak bliži istini eksperiment koji su izveli, mislim Nemački naučnici, a koji Karl Sagan opisuje u svojoj knjizi Kosmos:
- Posudu u kojoj je bila smeša: vodonik-sulfida, ugljen-dioksida i vodene pare izložili su UV zračenju. Simulacija uslova na Zemlji u vreme njenog nastanka. Nakon kratkog vremena dobili su smešu skoro svih poznatih organskih jedinjenja.
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:58 19.09.2016

Re: ...

Po toj hipotezi, plimski efekti Mesečeve gravitacije su prouzrokovali da Zemlja ima nešto tanju koru i veću vulkansku aktivnost nego što bi trebalo za planetu te veličine i starosti.

To je vrlo zanimljiva ideja.

Inače, najveći, za život blagovorni, uticaj Meseca je u tome što stabilizuje Zemljin nagib. Bez Meseca Zemlja bi se mnooogo više "klatila", njen nagib bi se drastično menjao, što bi izazvalo ogromne klimatske promene koje bi dovele do uništenja složenijih oblika života.
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:10 19.09.2016

Re: ...

Meni je ipak bliži istini eksperiment koji su izveli, mislim Nemački naučnici, a koji Karl Sagan opisuje u svojoj knjizi Kosmos:


Da, bio je to Stenli Miler sa Univerziteta u Čikagu koji (1953.) je kuvao tu smesu i dobio aminokiseline + dista drugih organskih jedinjenja. Vrlo interesantnan ogled.
rade.radumilo rade.radumilo 16:20 19.09.2016

Re: ...

Inače, najveći, za život blagovorni, uticaj Meseca je u tome što stabilizuje Zemljin nagib


Kako stoje stvari sa nagibom ose rotacije Marsa? Fobos i Deimos teško da imaju ikakav merljiv uticaj.
rade.radumilo rade.radumilo 16:54 19.09.2016

Re: ...

Da, bio je to Stenli Miler sa Univerziteta u Čikagu koji (1953.) je kuvao tu smesu i dobio aminokiseline + dista drugih organskih jedinjenja. Vrlo interesantnan ogled.


Moram da pogledam u knjigu starostavnu kada se vratim kući, pošto Kosmos imam u papirnoj formi (how lame is that ). Enivej, mislim da Karl Sagan pominje Nemce, kao prve, jer su u rezultatu komentarisali da su dobili "Beilstein"
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:54 19.09.2016

Re: ...

Kako stoje stvari sa nagibom ose rotacije Marsa?

Mars se mnogo više klati. Mnogo više nego Zemlja. Ne znam sada napamet podatke o tome, ali gledano na duži period Mars je izložen drastičnim klimatskim promenama.
Saša Zorkić Saša Zorkić 18:00 19.09.2016

Re: ...

Moram da pogledam u knjigu starostavnu...

Eh, mene mrzi da rovarim po Kosmosu pa sam pogldeao u Vikipediju

Evo i Milera
rade.radumilo rade.radumilo 21:40 19.09.2016

Re: ...

Saša Zorkić
Moram da pogledam u knjigu starostavnu...

Eh, mene mrzi da rovarim po Kosmosu pa sam pogldeao u Vikipediju

Evo i Milera


Biće da sam utripovao Nemce, jer se pominjao Beilstein. Kad se vratim u BG, prekopaću "Kosmos."
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:17 19.09.2016

Сунце и Месец

Сјајан текст који нам указује и на порекло дихотомије "Сунце и Месец", што иначе није очигледно данашњем човеку који живи у светлосном загађењу и коме огромне зграде заклањају небо, па Месеца углавном није ни свестан (осим тек понекад, када нам се укаже онако како смо га видели у петак).
jinks jinks 14:03 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

па Месеца углавном није ни свестан

Interesantno, u mnogim mitologijama Sunce je simbol svesnog, a Mesec nesvesnog :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:12 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

Interesantno, u mnogim mitologijama Sunce je simbol svesnog, a Mesec nesvesnog :)

Jeste, Mesec se mitovima i sibolici uvek poredi sa Suncem. Koga to interesuje ovde na 60 str. ima dosta o simbolici Meseca
jinks jinks 15:34 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

Da se nadovežem na vaš opis simbolike Meseca iz linkovanog časopisa ... osnova simbolike Meseca, po gospodinu Jungu (Jingu Jangu :), jeste u tome što Mesec reflektuje svetlost, za razliku od Sunca koje je izvor svetlosti.

Tako da je Mesec između svega ostalog što ste naveli i simbol nesvesnog dela psihe koji se projektuje u stvarnost, slično kao što se i Sunčeva svetlost ogleda o Mesec.

A te projekcije nesvesnog umeju da budu jako bitne i moćne.
omega68 omega68 20:20 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

Mesec je i ''ženski princip'' dok je RA muški.Zato smo mi RAšani, RAseni deca RA ili Sunca.
RA se nalazi u mnogim srbskim rečima.
Zašto dvoglavi orao?
O-okolo
RA -Sunca
O- obleće.
Orao je jedina ptica koja gleda u Sunce.
....


rade.radumilo rade.radumilo 21:44 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

Orao je jedina ptica koja gleda u Sunce.


S jednom glavom, dok drugom gleda po zemlji ili obe? Još samo da uvežeš i neke vanzemaljce u tu priču, pa da zabava bude kompletna.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:07 19.09.2016

Re: Сунце и Месец

A te projekcije nesvesnog umeju da budu jako bitne i moćne.


Umeju! O Mesecu kao simbolu sigurno postoje čitave knjige.
silver silver 10:54 20.09.2016

Re: Сунце и Месец

Saša, mnogo lep link o simbolici meseca. Jinks isto tako uvek dopuni diskusiju interesantnim detaljima :)
Još da pomenem nešto u vezi meseca:
"Lunatic" (Lat. Lunaticus, mesečev, pogodjen mesecom, 'moonstruck') - u davnim vremenima se odnosilo na epilepsiju, pa i razne psihičke poremećaje za koje se ozbiljno smatralo da se javljaju pod uticajem meseca (Luna), zatim na kvalitet sna uključujući mesečarenje i nesanicu kada je pun mesec. Danas je ostalo generalno (negativno) značenje - u smislu da je osoba opasna, nepredvidivog ponašanja, "luda".



Likantropija (Grč. lykos-vuk; anthropos-čovek) - legende vezane za vukodlake; pod uticajem punog meseca dolazi do preobraćanja (teriantrophy, shapeshifting) u vuka ili slično antropomorfno stvorenje.

Saša Zorkić Saša Zorkić 12:10 20.09.2016

Re: Сунце и Месец

Interesantno!
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:42 20.09.2016

Re: Сунце и Месец

За Сашу, Силвер и све који коментаришу, Хворостовски пева арију Il balen del suo sorriso трагичног контеа ди Луне из Трубадура.

8c_competizione 8c_competizione 15:49 19.09.2016

kao da ...

.. ponovo citam clanke iz Galaksije

hvala do neba



Saša Zorkić Saša Zorkić 16:11 19.09.2016

Re: kao da ...

Pa sad, da ne preterujemo

Drago mi je.
bookbinder bookbinder 00:53 20.09.2016

Re: kao da ...

Saša Zorkić

Pa sad, da ne preterujemo


Ne preterujemo (i ovo nije dvojina, ne slažem se samo ja sa 8c_competizione, uveren sam da ovo mišljenje dele svi komentatori, a i čitatelji tvog bloga)!
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:28 20.09.2016

Re: kao da ...

Ne preterujemo

Pa onda će se morati još pisati Samo ne može sve da bude baš jako interesantno.
omega68 omega68 19:49 19.09.2016

Odlično

О промени Земљине орбите налазимо пример у Сатурновом прстену. На рубу Сатурновог прстена, две стене које имају своје орбите, и свака је величине око 300 км. после неколико кругова, једноставно замене своја места у орбитама. Сунчев систем је реална слика једног атома. Око нуклеуса у атому круже електрони, као што око Сунца круже Планете. Електрони мењају своје орбите, оног тренутка када приме фотон светлости - то раде по принципу електрицитета. По свему судећи две стене на рубу Сатурновог прстена следе принцип из атома - орбите мењају по принципу гравитације.
Из записа наших предака можемо закључити да Земља мења своју орбиту. Сазнањем о промени орбите решавамо све научне недоумице. С променом орбите Земља мења брзину окретања око своје осе, која утиче на промену масе. С променом масе мења се гравитациона сила која формира сав биљни и животињски свет – настаје нови еко систем.
По Ајнштајну и маса је релативна, јер што се ствар брже окреће, то је њена маса већа, те она постаје тежа. Електрони се у јаким магнетним пољима могу убрзати готово до брзине светлости, а маса им тада необично порасте. Ако извучемо паралелу да се планета понаша као електрон - из Ајнштајнове научне чињенице добили смо одговор за промену масе Планете, а самим тим и гравитације.
Нова гравитација формира и конфигурацију земљишта Планете. Настанак планина је у геологији још увек споран. Вечину чине тангентно сабијене и прекомерно стиснуте стене што указује на километре и километре периферног скраћивања Земљине коре. Радијално скупљање не може бити довољно да изазове тако уочени обим водоравног сабијања и управо је у томе сва тежина геолошког питања настанка планина. Сазнањем о промени Земљине гравитације и начину настанка новог еко система дајемо одговор геолозима за водоравно сабијање стена.
Брзина окретања Земље око осе утиче на ДНК живих бића, па настају нове форме. Услед друге гравитације - кости постају снажније, а мускулатура масивна. Зато смо имали диносаурусе, а људи су имали другу конституцију костију, мишића и били много већег раста. Овде налазимо одговор за величину цостае, пронађеног костура у Лепенском Виру (Драгослав Срејовић, Лепенски Вир, стр. 247). Величина опсега клавикуле и просечна ширина цостае су за 1/3 већи него код данашњег човека. Покојник из Лепенског Вира има већу клавикулу, јер је живео у другом Земљином еко систему. Потврду налазимо и у Библији:
Пета књига Мојсијева, гл. 2: 20/21;
''И за њу се мислило да је земља дивовска; у њој пређе живљху дивови, које Амонци зваху Зомзоми''.
''Бијаху народ велик и јак и висок као Енакими; али их истрјеби Господин...''
Брзина окретања Земље око осе утиче и на молекуле водоника у нашем телу. Сразмерно брзини окретања Земље око своје осе, сразмерно успоравају и молекули водоника у нашем телу, што доводи до дуговечности. Овим сазнањем добили смо одговор зашто Библија говори да се пре Библијског потопа живело по 800 година. Тада је наша Планета имала десет зазвежђа, а самим тим и други еко систем. Да Земља окретањем око своје осе и гравитационом силом формира биолошки живот, наши преци су добро знали. Пророк Јеремија оставља поколењу врло једноставан и разумљив пример - кроз рад лончара на свом колу.
Пророк Јеремија. Гл. 18: 2/3/6;
''Устани и сиђи у кућу лончареву, и онда ћу ти рећи речи своје''.
''Тада сиђох у кућу лончареву, и гле, он рађаше посао на своме колу''.
''Не могу ли чинити од вас као овај лончар... гле, што је као у руци лончаревој, то сте ви у мојој руци...''.
Да Земља ствара на исти начин као грнчара на свом колу - говори и Ипуверов папирус. Ипувер је био египатски свештеник у доба Изласка Јевреја из Египта – када је Земља добила сазвежђе Рибе. На Ипуверовом папирусу који се чува у Русији пише:
''Земља се окренула као грнчарски лонац и била је велика катастрофа''.
Закључили смо да Земља мења своју орбиту. На промену орбите утичу комете или у коњукцији када се све планете наређају дуж једне линије да се једном цртом може прочи кроз све кугле. Променом орбите Земља мења брзину окретања око осе што условљава другу масу и гравитацију. Долази до стварања новог еко система. Врсте остају исте, само настају нове форме, због другог очитавања ДНК. Оваквим приступом, речи Жоржа Кивијеа добиле су свој смисао. Кивије је рекао:
''Бог је једном у историји стварао, и онда је била нека катастрофа која је уништила постојећи свет. А онда је Бог изнова, 'de novo' стварао, па је нека друга катастрофа уништила тадашњи свет, и тако редом је било више катастрофа у Земљиној кори''.
По Кивијеу, Библијски потоп је последња катастрофа које се ми сећамо. Његов ученик d'Obrinji је израчунао да је било 27 катастрофа, будући да данас имамо свет, значи, било је 28 ''de novo'' - стварања.
Овим сазнањем имамо одговор археолозима – монументалне градове као што су Тиахуанако, пирамиде, стоунхенџ и друга здања градиле су земаљске напредне цицилизације у неком другом еко систему са другом Земљином гравитацијом. Вероватно су преци имали напреднију технологију, па су знали управљати честицама гравитона. На тај начин камени блокови би лебдели и заузимали положај, по архитектовом плану. Људи су били друге конституције костију, мишића и висине, па су им таква здања и била примерна.
Мењање Земљине орбите је еволутивни принцип у биолошком животу, јер на тај начин настају нове форме. Наш еко систем је настао у 7. веку пре Христа. Тада је Земља проширила своју орбиту за 11 дана и добила годину од 365. дана 5х и 49. минута, коју следимо данас. Пре тога Земља је имала орбиту која је варирала између 354 дана и 360 дана.

Пример једне напредне цивилизације из другог земаљског еко система биће нам Лепенски Вир.



nsarski nsarski 20:47 19.09.2016

Re: Odlično

Пример једне напредне цивилизације из другог земаљског еко система биће нам Лепенски Вир.


Ako je ovo slika kostura pripadnika te napredne civilizacije, po cemu se prepoznaje da je ta civilizacija (a) napredna i (b) da je postojala u drugom zemaljskom eko sistemu?
omega68 omega68 21:08 19.09.2016

Re: Odlično

Ако желимо да сазнамо значај Лепенског Вира, као локалитета, за тадашње људе, морамо кренути од астрономије, тј. природе која нас окружује.
Када видимо Месец тачно до пола осветљен, онда Сунце, Месец и Земља чине правоугли троугао, с правим углом код Месеца. Уколико се измери тог тренутка угао што га чине праве уперене из нашег ока према Сунцу, односно Месецу, онда нам тај угао даје и однос страница тог троугла.
Гроб откривен у југозападном делу насеља Прото-Лепенског Вира ствара забуну археолозима, јер је положај покојника изузетан. Плитка јама има приближно исту трапезоидну форму као и основе кућа Лепенског Вира I, и оријентисана је као грађевине овог насеља. Положај човековог скелета у протолепенском гробу даје равнострани троугао. Гради га на тај начин што су му колена савијена у положају, да се петама обе ноге додирују, градећи једну страницу троугла. Друга страница од колена, повезана преко рамена, сече се тачно изнад темена с другом исто таквом страном. Овакав равнострани троугао представља други од три нама позната симбола коришћена за религиозна подучавања код наших старих предака (круг, коцка и равнострани троугао).
Уколико се повуче линија од једног колена до другог колена и продужи у вис, добићемо правоугли троугао, а то је небеска слика коју сачињавају Сунце, Месец и Земља, онда када је Месец до пола осветљан, с правим углом код Месеца. Када су наши преци видели Месец тачно до пола осветљен и измерили угао што га чине праве уперене из ока покојника према Сунцу, односно Месецу, онда је тај угао дао однос страница тог троугла. Овакав правоугли троугао је један од знакова масона и управо представља исту небеску слику, онда када видимо Месец - тачно до пола осветљен.
Када ово знамо, онда не можемо тврдити да основа кућа нема узора у природи. Уз овакву геометрију гроба и кућа, наши преци су нам показали да су Сунце, Месец, човек и Земља извори биолошког живота и да је знање предака било на завидном нивоу.
Основе кућа читавог комплекса имају трапезоидну форму исто као плитка гробна јама у којој је покојник. У свакој кући је изграђен жртвеник у облику два раздвојена влакна ДНК, са прстеном на врху. Да жртвеник представља раздвојено влакно ДНК закључујемо по томе што су око прстена (стожера) постављена слова. Жртвеник представља човека, као раздвојено влакно ДНК. Оваквом градњом жртвеника преци су оставили поруку да је човек у биолошком животу раздвојено влакно ДНК, као раздвојени мушко - женски принцип. Амулети од белог кристалног кречњака представљају мушко, женски принцип, као раздвојено влакно ДНК с прстеном на врху


Simbol Muško-ženskog principa DNK

Када се сагледа цео комплекс кућа са зарубљеним врхом, добија се изглед
северног дела пресечене Земљине полулопте. Планета Земља је, такође, на половима зарубљена. Ако се цео комплекс кућа пресавије на доле,добићемо јужни део Земљине полулопте. Спојена два иста исечка комплекса, с тим што је један окренут према југу – чини планету Земљу. Читав комплекс кућа представља планету Земљу, а чине га светилишта у облику раздвојеног влакна ДНК. Оваквом градњом читавог комплекса преци нам поручују, да је и планета Земља у биолошком животу раздвојени принцип ДНК.
ДНК се састоји из два преплетена влакна, има кристалну структуру, налази се у језгру сваке наше ћелије и то у сланој води као у океанима. Када Библија говори о духу који се кретао над водом усмерава на ДНК и његов програм. Човеково крштење и зарањање тела у воду симболише ДНК, јер је наш задатак у биолошком животу да усавршимо своје раздвојено влакно. У науци је познато да је ДНК биолошки компјутер. Свако влакно ДНК садржи у себи три милијарде слова, а свако слово је одређена вибрација. Склоп слова су реч или вибрације и зато Библија говори:
..Јеванђеље по Јовану, гл. 1: 1/3;
''У почетку бјеше ријеч, и ријеч бјеше у Бога, и Бог бјеше ријеч''
'Све је кроз њу постало, и без ње ништа није постало што је постало''.
Из казивања закључујемо да се све састоји из вибрација и да човек словима (вибрацијом) сазданих у ДНК прави свој запис. Зато Христ у Јеванђељу по Матеју поручује: гл. 12: 37;
''Јер ћеш се својим речима оправдати, и својим ћеш се речима ' осудити''

Оправдање и осуда су закони акције и реакције одређене вибрације на квантно поље. Када Христ говори о правдању упућује на покајање, којим бришемо негативан запис у квантном пољу.
Лошим поступцима сами себе осуђујемо. ДНК са прстеном на врху је идеална антена за слање информација. Сваки поступак је наша акција на квантно поље где се направи запис. Записани поступак се законом реакције враћа и преко дужице ока направи нам копију записа (око је једна врста матрице). Због овог физичког закона Библија говори да Богу ништа не можемо прикрити. О оку где се бележи сваки наш поступак знали су и преци из Лепенског Вира (У куци бр. 37, нађен је камени жртвеник моделован у виду великог ока, с лепезастим изливцима на ужим странама – 35 x 20 x 12 cm. Лепезастим изливцима преци нам указују да је око матрица).

....
Liči li ti na to da su naši preci bili manje napredni od nas?

Evo ga LINK
rade.radumilo rade.radumilo 21:49 19.09.2016

Re: Odlično

Око нуклеуса у атому круже електрони, као што око Сунца круже Планете. Електрони мењају своје орбите, оног тренутка када приме фотон светлости - то раде по принципу електрицитета. По свему судећи две стене на рубу Сатурновог прстена следе принцип из атома - орбите мењају по принципу гравитације.


Ostavi tu priču za "Treće Oko," "Zonu Sumraka" ili šta li je od tih gluposti još u prodaji i pročitaj barem udžbenike iz fizike za I-IV razred gimnazije.
rade.radumilo rade.radumilo 21:54 19.09.2016

Re: Odlično

Ako je ovo slika kostura pripadnika te napredne civilizacije, po cemu se prepoznaje da je ta civilizacija (a) napredna i (b) da je postojala u drugom zemaljskom eko sistemu?


Kako ne znaš? Piše u "Trećem oku sumraka!"

Kazezoze Kazezoze 12:49 20.09.2016

Re: Odlično

nsarski
Пример једне напредне цивилизације из другог земаљског еко система биће нам Лепенски Вир.


Ako je ovo slika kostura pripadnika te napredne civilizacije, po cemu se prepoznaje da je ta civilizacija (a) napredna i (b) da je postojala u drugom zemaljskom eko sistemu?


Po položaju nogu izgleda kao jedan od onih tibetanskih Lama - umro u meditaciji.
alselone alselone 21:27 19.09.2016

Postavio jedan kolega bloger kod sebe na

FB al ovde pase savrseno.


Saša Zorkić Saša Zorkić 22:13 19.09.2016

Re: Postavio jedan kolega bloger kod sebe na

Odgledao. Paše!
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 22:59 19.09.2016

Mesec je tu

Ako je ovaj blog Sunce, komentari su Mesec.

Svetlite svojim sjajem danas, svako na svoj nacin.

Citam. Prija mi.

Kada sam bila mala, tata mi je pricao da me Mesec uvek sledi. Da nisi sam na ulici nikad, on ide za tobom. Setamo kroz park tamo gde je bilo Tursko kupatilo a ja se svako malo okrecem da vidim da li je to istina. I vidim stvarmo sve nekako kao da ide za mnom.

Tako je u detinjstvu neko vreme za mene bio pas ili covek.

Kad sam imala mozda sest godina, gledala sam da li mogu da vidim tamo gore daleko da li se neko krece po Mesecu

A onda kada mi je srce lupalo kao ludo zbog nekog, nacrtala sam strip koji se zavrsava sa slikom vuka na proplanku koji posmatra Mesecev sjaj.

* * **** * ))
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:38 19.09.2016

Re: Mesec je tu

Eto da Meseca nije, sve bi bilo tužnije
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 23:46 19.09.2016

Re: Mesec je tu

Saša Zorkić
Eto da Meseca nije, sve bi bilo tužnije






Saša Zorkić Saša Zorkić 08:29 20.09.2016

Re: Mesec je tu

Pa da, ni toga ne bi bilo.
rade.radumilo rade.radumilo 08:42 20.09.2016

Re: Mesec je tu

Eto da Meseca nije, sve bi bilo tužnije


Pitam se, koliko je postojanje Meseca uticalo na razvoj astronomije? Da zanemarimo što smo imali sreće, pa zahvaljujući njemu možemo promatrati Sunčevu koronu. Koliko bi nam se pogledi podizali put noćnog neba i koliko bi se bavili astronomijom da njega nije bilo na noćnom nebu? Mislim, verovatno bi se i bavili ali nekako stičem utisak da nas je on privukao mnogo više nego što bi to samo zvezde bile u stanju.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:08 20.09.2016

Re: Mesec je tu

Pitam se, koliko je postojanje Meseca uticalo na razvoj astronomije?

Nije jednostavno dati precizan odgovor jer su u staro vreme mitovi, magija i nauka bili pomešani pa nije uvek jasno bilo u šta nečije zanimanje za Mesec spada.

Mesec je prvo bio zanimljiv zbog kalendara (što je značajno za zemljoradnju) i prvi kalendari su bili lunarni. Usput njemu su prepisivana mnoga svojstva od kojih neka nisu imali nikakve veze sa astronomijom, ali neka jesu. Ima zapisa u kojima se Mesec tretira istovremeno i kao nebesko telo i kao božanstvo.

Mesec je zatim bio važan, posebno hrišćanima, zbog određivanja datuma nekih crkvenih praznika. Zbog toga je i naš narod vodio računa o njegovim menama. Bio je važan i putnicima koji su u letnje vreme putovali peške i to noću, jer im je pun Mesec osvetljavao put. Itd.

Svakako da je oduvek bio izazov za posmatrače nebeskih objekata, posebno u vreme pre teleskopa jer je on jedini nebeski objekat na kome su se mogli videti neki detalji i golim okom.
rade.radumilo rade.radumilo 15:30 20.09.2016

Re: Mesec je tu

Nije jednostavno dati precizan odgovor jer su u staro vreme mitovi, magija i nauka bili pomešani pa nije uvek jasno bilo u šta nečije zanimanje za Mesec spada.


To da. Nego dumam, da smo na rubu galaksije sa noćnim nebom na kojem je tek pokoja zvezda i bez ikakvog satelita, na šta bi i mitologija i religija i nauka ličile? Nauka bi pre ili kasnije stigla tu gde jeste, samo je pitanj posle koliko vremena.
jinks jinks 15:57 20.09.2016

Re: Mesec je tu

Nauka bi pre ili kasnije stigla tu gde jeste, samo je pitanj posle koliko vremena.

Nije stvar samo u nauci. Pitanje kako bi se i svest coveka razvijala, ili inteligencija generalno, da nema, na primer, nocnog neba.
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:28 20.09.2016

Re: Mesec je tu

da smo na rubu galaksije

Sazvežđa bi svakako bila drukčij
vcucko vcucko 10:31 21.09.2016

Re: Mesec je tu

rade.radumilo
Eto da Meseca nije, sve bi bilo tužnije


Pitam se, koliko je postojanje Meseca uticalo na razvoj astronomije? Da zanemarimo što smo imali sreće, pa zahvaljujući njemu možemo promatrati Sunčevu koronu. Koliko bi nam se pogledi podizali put noćnog neba i koliko bi se bavili astronomijom da njega nije bilo na noćnom nebu? Mislim, verovatno bi se i bavili ali nekako stičem utisak da nas je on privukao mnogo više nego što bi to samo zvezde bile u stanju.

Ovaj, koliko ja shvatam, da nije Meseca tolikog koliki je i tu gde je, ne bi bilo uslova da ovde uopšte postoji neko ko posmatra zvezdano nebo i u stanju je da to pojmi.

Tako da je pitanje malo, khm, autistično.

Da nema meseca, život kakav mi znamo razvio bi se negde drugde, gde postoji upravo toliki i tako pozicioniran Mesec. Kao što možda i postoji, ali nas kecaju udaljenosti da to ikad i saznamo.
rade.radumilo rade.radumilo 11:22 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Ovaj, koliko ja shvatam, da nije Meseca tolikog koliki je i tu gde je, ne bi bilo uslova da ovde uopšte postoji neko ko posmatra zvezdano nebo i u stanju je da to pojmi.


To jeste jedna mogućnost, ali nije isključeno da ne mora biti. Npr. Zemljina osa rotacije je stabilna zahvaljujući mesecu, ali drugačija konfiguracija Solarnog sistema je možda mogla stvoriti planetu sa dovoljno stabilnom rotacijom i revolucijom.
jinks jinks 15:02 21.09.2016

Re: Mesec je tu

To jeste jedna mogućnost, ali nije isključeno da ne mora biti. Npr. Zemljina osa rotacije je stabilna zahvaljujući mesecu, ali drugačija konfiguracija Solarnog sistema je možda mogla stvoriti planetu sa dovoljno stabilnom rotacijom i revolucijom.

Opet, neki bi rekli da su toliko neznatne finese bile u pitanju, te da je život u Sunčevom sistemu (ako ne i šire) bio moguć isključivo ovde i isključivo baš u ovakvim okolnostima.

Jer, što bi se reklo - bog je u detaljima. Ili što u filmu "Poslednji dan u pustinji" Satn. kaže Isusu: "Misliš da on ima vremena da se uopšte i bavi tobom ... pa on je isuviše zauzet oblikom kapi kiše koja sad negde pada, ili zvukom koji proizvodi biljka koja u ovom trenutku iz semena negde pušta koren u zemlju."

p.s.

Naravno, na kraju filma se ispostavi da ima vremena, ali to je već neka druga priča :)
rade.radumilo rade.radumilo 15:44 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Opet, neki bi rekli da su toliko neznatne finese bile u pitanju, te da je život u Sunčevom sistemu (ako ne i šire) bio moguć isključivo ovde i isključivo baš u ovakvim okolnostima.


Ja sam ubeđen da je život u svemiru pre pravilo nego izuzetak i da razvoju istog pogoduje prilično širok spektar mogućnosti. Time will tell.
nsarski nsarski 16:32 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Nije jednostavno dati precizan odgovor jer su u staro vreme mitovi, magija i nauka bili pomešani pa nije uvek jasno bilo u šta nečije zanimanje za Mesec spada.


Ja verujem da bi se astronomija razvila iz sasvim drugih razloga. Mesec je poseban i sasvim drugaciji objekad na nebu od svih drugih (zvezda, planeta, kometa...). Najpre, ozbiljan razvoj astronomije je uzrokovan navigacijom. Mesec u navigaciji ne igra nikakvu posebnu ulogu jer zvezde su jedini stabilan orijentir u mraku na otvorenom moru.
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:11 21.09.2016

Re: Mesec je tu

...neki bi rekli da su toliko neznatne finese bile u pitanju...

Problem je što mi znamo samo za ovaj naš život koji zavisi od ogromnog broja jedinstvenih (bar nam se tako čini) faktora. A s druge strane, ne možemo da zamislimo drukčiji život koji bi mogao da funkcioniše.
Dok to naučnici ne reše, "finese jesu u pitanju!"
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:20 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Ja sam ubeđen da je život u svemiru pre pravilo nego izuzetak

Problem je što se ni jedno naše ubeđenje o životu van Zemlje ne zasniva na valjanim i dovoljnim razlozima. Drugim rečima, svaki jak razlog zašto verujemo da vanzemaljski žiovot postoji - ima svoj jednako snažan protivrazlog koji govori da vanzemaljski život ne postoji.
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:23 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Ja verujem da bi se astronomija razvila iz sasvim drugih razloga.

Pa i iz bilo kojih drugih razloga :). Astronomija je suviše važna da bi ostala zanemarena.
alselone alselone 17:40 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Problem je što mi znamo samo za ovaj naš život koji zavisi od ogromnog broja jedinstvenih (bar nam se tako čini) faktora. A s druge strane, ne možemo da zamislimo drukčiji život koji bi mogao da funkcioniše.


Ako se dobro secam Sasa je pisao odlican blog na temu slucajnosti koje su potrebne da bi se rodio zivot. Pocevsi od tipa galaksije, do pozicije u galaksiji, tipa sistema, planete, satelita itd. Jedan od mojih omiljenih blogova.
nikvet pn nikvet pn 18:40 21.09.2016

Re: Mesec je tu

alselone
slucajnosti koje su potrebne da bi se rodio zivot.


Мени живот као појава дође леба свагдашњи. Одржање, превенција, репродукција итакото. Е сад ... Био сам убеђен да је то чудо које имамо нешто стварно јединствено и плод страобално срећних околности.

А онда видим откриће на дну океана, оне вреле димњаке са пратећим екосистемима и... променим мишљење.

rade.radumilo
Ja sam ubeđen da je život u svemiru pre pravilo nego izuzetak i da razvoju istog pogoduje prilično širok spektar mogućnosti. Time will tell.


(Да се придружим - сјајан блог)
alselone alselone 18:45 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Био сам убеђен да је то чудо које имамо нешто стварно јединствено и плод страобално срећних околности.


Po svemu sudeći jeste. Ne bi me čudilo da je bio potreban ovoliki svemir da bi stvorio dovoljno prostora za tako malu slučajnost koja razđa život kakav imamo na zemlji.

Procitaj
jinks jinks 19:06 21.09.2016

Re: Mesec je tu

Ne bi me čudilo da je bio potreban ovoliki svemir da bi stvorio dovoljno prostora za tako malu slučajnost koja razđa život kakav imamo na zemlji.

Fenomenalno rečeno :)
alselone alselone 19:22 21.09.2016

Re: Mesec je tu

jinks
Ne bi me čudilo da je bio potreban ovoliki svemir da bi stvorio dovoljno prostora za tako malu slučajnost koja razđa život kakav imamo na zemlji.

Fenomenalno rečeno :)

vcucko vcucko 07:18 22.09.2016

Re: Mesec je tu

nsarski
Najpre, ozbiljan razvoj astronomije je uzrokovan navigacijom. Mesec u navigaciji ne igra nikakvu posebnu ulogu jer zvezde su jedini stabilan orijentir u mraku na otvorenom moru.

Da u nekim razvijenijim društvima. Ali ove mutacije po današnjoj Latinskoj Americi (Maje, Azteci i ostale Inke) znale su sve o astronomiji, a najviše do čega su došli u navigaciji jeste da izdube deblo i u tome se otisnu niz reku. U stvari, jedino o čemu su nešto znali jeste astronomija što otvara neka druga pitanja i donosi neke druge zaključke.

Na primer: ako se previše budete bavili astronomijom, izgledaćete ovako:
docsumann docsumann 12:41 22.09.2016

Re: Mesec je tu

alselone
Био сам убеђен да је то чудо које имамо нешто стварно јединствено и плод страобално срећних околности.


Po svemu sudeći jeste. Ne bi me čudilo da je bio potreban ovoliki svemir da bi stvorio dovoljno prostora za tako malu slučajnost koja razđa život kakav imamo na zemlji.


a beskonačno veliki svemir bi značio da je život u njemu, takoreći, široooko* raspostranjen.


* znači da ga ima posvuda , ali i da su rastojanja između dvije planete (ili kojeg drugog kosmičkog objekta) na kojima postoji život veelika.
alselone alselone 12:45 22.09.2016

Re: Mesec je tu

a beskonačno veliki svemir bi značio da je život u njemu, takoreći, široooko* raspostranjen.


Da, ali nije beskonačan.


Moja spoznaja ide sinusnom linijom od kreacionizma do apsolutne slučajnosti sinusnim oblikom. Pod kreacionizmom naravno ne podrazumevam zvaničnu crkvenu priču nego više naučnu ideju Inteligentnog Tvorca (o tome je skoro i Elon Musk pričao kada je uporedio nas sa genetskim algoritmom). Kako više saznajem i razmišljam tako menjam mišljenje. Lep primer je i ovo, jer kada shvatiš koliki je svemir onda postaneš siguran da je slučajnost u pitanju, pa onda kada shvatiš koliko je ta slučajnost mala onda pomislš da je neko napravio eksperiment da bi napravio tu slučajnost. itd.
docsumann docsumann 19:53 22.09.2016

Re: Mesec je tu

Kako više saznajem i razmišljam tako menjam mišljenje.


vječito prokletstvo


Da, ali nije beskonačan.


već konačan??

cijenim da je to ništa menje kontroverzno gledište



nakon silnih oscilacija mogu samo da prijavim - just, don't know

Saša Zorkić Saša Zorkić 21:16 22.09.2016

Re: Mesec je tu

a beskonačno veliki svemir bi značio da je život u njemu,

1) Pa nije beskonačno velik, samo je bismisleno velik za naš pojam
2) Kako sad stvari stoje izgleda da smo prilčno usamljeni, pa možda i sasvim sami.
docsumann docsumann 21:46 22.09.2016

Re: Mesec je tu

1) Pa nije beskonačno velik, samo je bismisleno velik za naš pojam


zamalo pa beskonačan ...


1) mislim da je ta stvar daleko od toga da bude zaključena.

( ako se ne ograničimo na horizont događaja i zavirimo malo u sferu nagađaja)

2) sadašnji trenutak je jako nepovoljan za gledanje nato. naravno, mnogo je povoljniji od onoga prije 500 godina, što uliva nadu za sledećih 500
Черевићан Черевићан 17:49 20.09.2016

onojes't da ...

poodavno Mesec posebnosti nudi
te s'tog chesto unjega zveramo...
(jer nash Muujo,ima tom,odabr'o
da potkiva konje on BASH TAMO)
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 11:22 21.09.2016

.

Marko Terencije Varon, veliki rimski naučnik koji je živeo u drugom i prvom veku stare ere, bio je prvi koji se za datiranje proteklih događaja koristio datumima pomračenja Sunca i Meseca.

zar nisu još vavilonci utvrdili mnoge parametre koji su kasnije služili grcima i rimljanima da te teorije prvo prisvoje (khm), pa ih onda nadograde? na osnovu viševekovnog zapisivanja astronomskih "promena" od strane vavilonaca i naroda koji su živeli na tom području, se i došlo do čitanja ciklusa pomračenja, ako se ne varam?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana