Nauka

Nobelova nagrada za fiziku 2015. godine

babmilos RSS / 03.10.2016. u 16:21

Sutra će biti poznat/i dobitnik/ci Nobelove nagrade za fiziku za 2016. godinu. Evo mog prevoda teksta objašnjenja (za medije) motiva dodele Nobelove nagrade za fiziku za 2015. godinu.

* * *  

Rešili su slagalicu neutrina i otvorili novo prostranstvo u fizici čestica. Takaji Kajita (Takaaki Kajita) i Artur B. Mekdonald (Arthur B. McDonald) su bili ključni naučnici u dve velike istraživačke grupe, Super-Kamiokande i Opservatoriji neutrina Sudberi (Sudbury Neutrino Observatory, ONS), koje su otkrile metamorfozu neutrina.

Lov je trajao - duboko u Zemljinoj utrobi u gigantskim postrojenjima gde su hiljade veštačkih očiju čekale pravi trenutak da otkriju tajne neutrina. Godine 1998. Takaki Kajita je izložio otkriće po kome izgleda kako neutrini prolaze metamorfozu; oni menjaju identitet tokom svog puta ka detektorima Super-Kamiokande u Japanu. Tamo hvatani neutrini su nastajali tokom sudara kosmičkih zraka sa česticama Zemljine atmosfere.

Za to vreme, na drugoj strani sveta, naučnici u Opservatoriji neutrina Sadberi u Kanadi (ONS) su proučavali neutrine koji nam stižu sa Sunca. Godine 2001, grupa istraživača koju je vodio Arthur B. McDonald je dokazala da i ovi neutrini menjaju identitet.

Zajedno, ova dva eksperimenta su otkrila novu pojavu - oscilacije neutrina. Dalekosežni zaključak ovih eksperimenata je da neutrino, dugo vremena smatran česticom bez mase, mora da ima masu. Ovaj je zaključak od strahovitog značaja za fiziku čestica i za naše razumevanje kosmosa.

Heroji iz nehata
Živimo u svetu neutrina. Hiljade milijardi neutrina prolaze kroz naše telo svake sekunde. Ne možemo da ih vidimo i ne možemo da ih osetimo. Neutrini zuje kroz prostor takoreći brzinom svetlosti i jedva da ikada interaguju sa materijom. Odakle oni dolaze?

 

Neki su stvoreni već tokom Velikog Praska, drugi se stalno stvaraju u različitim procesima u svemiru i na Zemlji - od eksplodirajućih supernova, smrti masivnih zvezda, do reakcija u nuklearnim elektranama i u prirodno-događajućim radioaktivnim raspadima. Čak i u našim telima svake sekunde nastaje u proseku oko pet hiljada neutrina tokom raspada izotopa kalijuma. Većina neutrina koji stignu do Zemlje potiču iz nuklearnih reakcija unutar Sunca. Prevaziđeni samo česticama svetlosti, fotonima, neutrini su druge najbrojnije čestice u celom kosmosu.

No, dugo vremena njihovo postojanje nije bilo izvesno. Naprotiv: kada je Austrijanac Volfgang Pauli (Wolfgang Pauli, dobitnik Nobelove nagrade 1945. godine) predložio njihovo postojanje, to je učinjeno uglavnom u očajničkom pokušaju da se objasni održanje energije tokom beta raspada, jednoj vrsti radioaktivnog raspada u jezgru atoma. U decembru 1930. godine Pauli je napisao pismo svojim kolegama fizičarima kojima se obratio rečima Dragi radioaktivni dame i gospodo. U ovom pismu je on predložio da deo energije odnosi električni neutralna, veoma lagana i slabo interagujuća čestica. Pauli je lično jedva verovao u postojanje ovakve čestice. Kažu da je izjavio: Učinio sam užasnu stvar, pretpostavio sam česticu koja se ne može detektovati.

Slika1.jpg

Uskoro je Italijan Enriko Fermi (Enrico Fermi, dobitnik Nobelove nagrade 1938. godine) priložio elegantnu teoriju koja je uključivala Paulijevu laganu, neutralnu česticu. Ona je nazvana neutrino. Niko nije mogao da pretpostavi da će ova sićušna čestica dovesti do revolucije i u fizici čestica i u kosmologiji.

Trebalo da je prođe još četvrt veka pre nego što je neutrino zaista i otkriven. Prilika se ukazala sredinom prošlog veka, kada su neutrini počeli da u velikom broju pristižu iz, tada građenih, nuklearnih elektrana. U junu 1956. godine dva američka fizičara, Frederik Rene (Frederick Reines, dobitnik Nobelove nagrade 1995. godine) i Klajd Kovan (Clyde Cowan), poslali su telegram Volfgangu Pauliju - neutrini su ostavili trag u njihovim detektorima. Otkriće je pokazalo da avetinjski neutrino, nazvan i Poltergejst, jeste stvarna čestica.

Jedinstvena trojka
Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike nagrađuje otkriće koje je kojim je rešena dugogodišnja zagonetka neutrina. Od1960-ih, naučnici su teorijski izračunali broj neutrina koji se stvaraju tokom nuklearnih reakcija koje čine da Sunce sija, ali su dve trećine izračunate količine nedostajale tokom merenja na Zemlji. Gde su neutrini odlazili?

 

Predloga rešenja problema, sa svoje strane, nije nedostajalo. Možda nešto nije bilo u redu sa teorijskim izračunavanjima načina na koji Sunce stvara neutrina? Jedna od sugestija je bila i da neutrini menjaju identitet. Po Standardnom modelu fizike čestica postoje tri tipa neutrina - elektron-neutrini, mion-neutrini i tau-neutrini. Svaki pobrojani ima svog naeletrisanog drugara: elektron, kao i dva mnogo teža i kraćeživeća rođaka, mion i tau. Sunce stvara jedino elektron-neutrina. No ako bi se oni pretvorili u mion-neutrina ili tau-neutrina tokom puta ka Zemlji, to bi objasnilo manjak uhvaćenih elektron-neutrina.

Podzemni lov na neutrinaNagađanja o identitetu neutrina su ostala samo nagađanja sve dok veća i finija postrojenja nisu počela sa radom. Danju i noću, neutrini su hvatani u ogromne detektore, izgrađene duboko pod zemljom da bi se zaštitili od kosmičkog zračenja iz svemira i od spontanih radioaktivnih raspada u okruženju. Da, teskobna je umetnost razdvojiti par pravih neutrina od milijardi lažnih. Čak je i vazduh u rudnicima, kao i materijal detektora, sadržavao prirodno postojeće tragove elemenata koji se raspadaju i utiču na merenja.

 

Super-Kamiokande je pušten u rad 1996. godine u rudniku cinka, oko 250 kilometara severozapadno od Tokija, dok je Opservatorija neutrina Sadberi , napravljena u rudniku nikla u Ontariju, započela osmatranja 1999. godine. One su zajedno razotkrile kameleonoliku prirodu neutrina, što je otkriće koje je nagrađeno ovogodišnjom Nobelovom nagradom za fiziku.

Super-Kamiokande je ogromni detektor, izgrađen na hiljadu metara ispod Zemljine površine. Sastoji se od rezervoara širokog i visokog 40 metara, napunjenog sa 50 hiljada tona vode. Voda je toliko čista da zraci svetlosti mogu da putuju sedamdeset metara pre nego što se njihov intenzitet prepolovi, u poređenju sa tek par metara iz običnog bazena za plivanje. Više od 11 hiljada svetlosnih detektora su postavljeni na vrhu, stranicama i dnu rezervoara, sa zadatkom da otkriju, pojačaju i izmere veoma slabe bljeske svetlosti sa super-čiste vode.

Grasse-640x430.jpg

Velika većina neutrina prolazi pravo kroz rezervoar, ali tek ponekad, neutrino se sudara sa atomskim jezdrom ili elektronom u vodi. Oko naelektrisanih čestica nastaju jedva primetni bljesci plavog svetla. To je Čerenkovljeva svetlost, koja nastaje kada čestica putuje brzinom većom od brzine svetlosti. Ovo nije u sukobu sa Ajnštajnovom teorijom relativnosti, koja kaže da ništa ne može da se kreće brže od svetlosti u vakuumu. U vodi, svetlost je usporena do 75% svoje maksimalne brzine, pa je druge čestice mogu „prestići". Oblik i veličina Čerenkovljeve svetlosti određuje koji tip neutrina je izazvao, kao i odakle neutrino dolazi.

Rešenje zagonetkeTokom prve dve godine svog rada, Super-Kamiokande je prosejao oko pet hiljada signala neutrina. Ovo je bio znatno bolji rezultat u odnosu na prethodne eksperimente, ali još uvek manje nego što je očekivano procenom količine neutrina koju stvara kosmičko zračenje. Čestice kosmičkog zračenja dolaze iz svih pravaca svemira i kada se punom brzinom sudare sa česticama Zemljine atmosfere, stvara se kiša neutrina.

 

Super-640x429.jpg

Super-Kamiokande je uhvatio mion-neutrina koji dolaze pravo iz atmosfere iznad, kao i one koji su pogađali detektor odozdo, pošto su prošli čitavu Zemlju. Trebalo bi da postoji jednak broj neutrina koji dokaze iz ova dva smera; Zemlja im ne predstavlja posebnu prepreku. Ali mion-noutrina koji su stizali odozgo naniže u Super-Kamiokande bilo je značajno više nego onih koji su prolazili kroz Zemlju.

Ovo je ukazivalo da su mion-neutrini koji su putovali duže imali više vremena da dožive promenu identiteta, što nije bio slučaj sa mion-neutrinima koji su stizali odozgo i putovali tek dvadesetak kilometara. Pošto je broj eletron-neutrina koji su stizali iz svih smerova bio u okvirima očekivanja, mion-neutrini su morali da se pretvore u tau-neutrina. No, njihov prolazak nije detektovan.

Konačni deo slagalice je stigao kada je Opservatorija neutrina, ONS, izvela merenja neutrina koji stižu iz Sunca, gde nuklearni procesi rađaju jedino elektron-neutrina. Dva kilometra ispod Zemljine površine, brišuće eletron-neutrine pratilo je 9500 svetlosnih detektora u rezervoaru napunjenom sa 1000 tona teške vode. Ona je različita od obične vode po tome što svaki atom vodonika u molekulima vode ima dodatni neutron u jezgru, stvarajući vodonikov izotop deuterijum.

Deuterijumovo jezgro daje dodatne mogućnosti sudara neutrina u detektoru. Neke reakcije su mogle da odrede samo količinu eletron-neutrina, dok su druge omogućavale naučnicima da mere količinu sva tri tipa neutrina zajedno, bez međusobnog razlikovanja.

Pošto je očekivano da jedino elektron-neutrini stignu sa Sunca, oba načina merenja je trebalo da dovedu do istog rezultata. Dakle, ako je broj detektovanih elektron-neutrina bio manji od sva tri tipa neutrina zajedno, to bi značilo da se nešto dešava sa eletron-neutrinima tokom njihovog, 150 miliona kilometara dugog, puta iz Sunca.

Slika3-640x492.jpg

Od preko 60 milijardi neutrina po kvadratnom centimetru koji svake sekunde dosegnu Zemlju na svom putu iz Sunca, ONS je hvatala tek tri dnevno u prve dve godine svog rada. Ovo je odgovaralo tek trećini očekivanog broja elektron-neutrina koji bi detektor trebalo da uhvati. Dve trećine su nestale. Ukupna količina, pak, ako brojimo sve tri vrste neutrina zajedno, odgovarala je očekivanom broju neutrina. Zaključak je da su elektron-neutrini morali da promene identitet tokom puta.

Metamorfoze u kvantnom svetuDva eksperimenta su potvrdila sumnje da neutrini mogu da promene identitet. Otkriće je podstaklo mnoge nove eksperimente i nateralo teoretičare fizike čestica da razmišljaju na nove načine.

 

Zajedno, ova dva eksperimenta su podstakla strahoviti zaključak: metamorfoza neutrina zahteva da neutrini imaju masu. U suprotnom ne bi mogli da se menjaju. Otkud, onda, ova metamorfoza?

Za objašnjenje ove magije neophodna je kvantna fizika. U kvantnom svetu, čestica i talas su različiti oblici istog fizičkog stanja. Čestica određene energije je opisana odgovarajućim talasom određene frekvencije. U kvatntoj fizici se elektron-, mion- i tau-neutrini opisuju superponiranim talasima koji odgovaraju stanjima neutrina sa različitim masama.

Kada su talasi u fazi nije moguće razlikovati različita stanja neutrina. Ali kada neutrini putuju kroz prostor talasi se fazno pomeraju. Tokom puta talasi se superponiraju na različite načine. Superpozicija u bilo kojoj lokaciji vodi ka verovatnoći po kojoj će se neki tip neutrina najverovatnije naći. Verovatnoće se razlikuju od lokacije do lokacije, one osciluju, a neutrini se pojavljuju sa različitim identitetima.

Neobično ponašanje je stoga posledica različitim masa neutrina. Esperimenti ukazuju da su razlike strahovito male. Masa neutrina je procenjeno veoma mala, iako nikada nije direktno izmerena. Ipak, pošto neutrini postoje u ogromnom broju u kosmosu, zbir njihovih malih masa može biti značajan. Procenjeno je da je zajednička masa svih neutrina otprilike jednaka zbiru masa svih vidljivih zvezda u kosmosu.

Kapija ka novoj fiziciOtkriće mase neutrina bilo je ključno za fiziku čestica. Njen Standardni model gradivnih delova materije bio je izuzetno uspešan i tokom više od dvadeset godina je izdržao sva eksperimentalna iskušenja. Ali ovaj model zahteva da neutrino nema masu. Eksperimenti su stoga otkrili prvu očiglednu pukotinu u Standardnom modelu. Postalo je jasno da Standardni model ne može biti potpuna teorija o načinu na koji funkcionišu osnovni delovi kosmosa.

 

Na nekoliko se ključnih pitanja o prirodi neutrina  mora odgovoriti pre nego što stvorimo novu teoriju koja će naslediti Standardni model. Kolike su mase neutrina? Zašto je toliko lagan? Postoji li još tipova neutrina? Jesu li neutrini sami sebi antičestice? Zašto se toliko razlikuju od ostalih čestica?

Otkriće koje je ove godine nagrađeno Nobelovom nagradom iz fizike dovelo je do kritičnih saznanja o takoreći potpuno skrivenom svetu neutrina. Eksperimenti se nastavljaju i pojačavaju se napori u smeru upoznavanja osobina neutrina. Očekujemo da će nova otkrića neutrinovih dobro skrivanih tajni promeniti naše razumevanje istorije, strukture i buduće sudbine kosmosa.

 



Komentari (54)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Novković Milan Novković 16:30 03.10.2016

Preporuka na ...

... neviđeno (bagovi obladali), čitam posle, nego kad se zađe u ovaj svet jedna od slađih drugarskih provokacija hard-core "ateistima" (nema pravih ateista više, ima samo koprcanja):

- Većina "ove" vrste fizike danas (većina fizičara, većinu produktivnog života, tj Nobel materijal i okolina) su, u stvari, meta-fizičari
babmilos babmilos 16:37 03.10.2016

Re: Preporuka na ...

meta-fizičari


anamarkana anamarkana 17:01 03.10.2016

idi bre... ne zanosite se



ovo o neutrinima ne razumeju ni fakultetski profesori fizike a kamoli svi ostali koji nemaju veze sa fizikom
ljubichasti_oblachic ljubichasti_oblachic 17:31 03.10.2016

E... baš te zanosi



Sedi. 1!
blogov_kolac blogov_kolac 18:05 03.10.2016

Re: idi bre... ne zanosite se

Evo ja sam manje-vise sve razumeo iz ovog teksta, iako nisam nikada studirao fiziku, bas zato sto je pisan razumljivim jezikom, a tamo gde je bilo neophodno pre nekog samog objasnjenja prvo je objasnjavana predistorija. Ovakvi i treba da budu tekstovi iz "popularne nauke", ili na druge teme gde se podrazumeva da vecina citalaca nema neophodna znanja i predznanja sto se umnogome moze nadomestiti kvalitetno odradjenim i doziranim dodatnim pojasnjenjima.

Mogao bi eventualno autor naknadno estetski da preuredi tekst smanjenjem linija redova razmaka izmedju dva pasusa tamo gde je on dupliran, ali i da spaja parove bas kracih pasusa srodne teme u jedan veci (da opsiran tekst ne bi izgledao jos opsirniji i time dodatno plasio potencijalne citace), kao i da bolduje podnaslove za odvojene pasuse koji su mu se nekako slepili sa tekstom tog pasusa (primeri: Podzemni lov na neutrinaNagađanja o... Rešenje zagonetkeTokom pr... Metamorfoze u kvantnom svetuDva eksp... Kapija ka novoj fiziciOtkriće mas...).
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:38 03.10.2016

Re: idi bre... ne zanosite se

Mogao bi eventualno autor naknadno estetski da preuredi tekst ... da spaja parove bas kracih pasusa srodne teme u jedan veci

Oh, Kolac, nemoj o pogodnostima spojenih pasusa, molim te.
NNN NNN 11:45 04.10.2016

Re: idi bre... ne zanosite se

blogov_kolac


Mogao bi eventualno autor naknadno estetski da preuredi tekst smanjenjem linija redova razmaka izmedju dva pasusa tamo gde je on dupliran, ali i da spaja parove bas kracih pasusa srodne teme u jedan veci (da opsiran tekst ne bi izgledao jos opsirniji i time dodatno plasio potencijalne citace), kao i da bolduje podnaslove za odvojene pasuse koji su mu se nekako slepili sa tekstom tog pasusa


sasaminijature sasaminijature 17:34 03.10.2016

Sve je to lepo

Cekam kada ce fizicari da prodju sve te faze cestica i stignu do sustine. Svaki atom od koga je sazdan ovaj materijalni svet. a i mi kao deo njega, cini Informacija. Sve materijalno je manifestacija informacije. Mi kao deo Apsoluta, kada treba nesto da naucimo, iskusimo, informaciju saljemo u atom i tako stvaramo svoje stepenike koje treba da prodjemo. Svi smo deo jednog, ovde smo samo da iskustveno promatramo odredjene lekcije.
ljubichasti_oblachic ljubichasti_oblachic 17:53 03.10.2016

Re: Sve je to lepo

Cekam kada ce fizicari da prodju sve te faze cestica i stignu do sustine.


I veze. Sa suštinom



sasaminijature sasaminijature 18:08 03.10.2016

Re: Sve je to lepo

Bas tako!

Izvinjavam se domacinu necu vise kaciti cubic da ne kocim blogic.
bookbinder bookbinder 01:26 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

sasaminijature

Svaki atom od koga je sazdan ovaj materijalni svet. a i mi kao deo njega, cini Informacija. Sve materijalno je manifestacija informacije.


Vrlo moguće!

I to nije novo u fizici, već je i jedan od, donekle, mainstream pogleda na fizičku realnost.

Naš fizičar Vlatko Vedral je izdao (popularnu) knjigu na tu temu:

Decoding Reality: The Universe as Quantum Information

Na istom Amazon sajtu se može videti link na raniju (takođe popularnu) knjigu Seth Lloyd-a na istu temu:

Programming the Universe: A Quantum Computer Scientist Takes on the Cosmos

P.S. Izgleda da ima nekih problema sa linkovima, ne znam kako to da rešim...

EDIT: Rešio! Fala Marco!!!
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:31 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

Najverovatnije nema problema s linkovima, nego softver insistira da se upise neka reč, bilo koja, između ] i [/url]
sasaminijature sasaminijature 05:31 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

bookbinder
sasaminijature

Svaki atom od koga je sazdan ovaj materijalni svet. a i mi kao deo njega, cini Informacija. Sve materijalno je manifestacija informacije.


Vrlo moguće!

I to nije novo u fizici, već je i jedan od, donekle, mainstream pogleda na fizičku realnost.

Naš fizičar Vlatko Vedral je izdao (popularnu) knjigu na tu temu:

Decoding Reality: The Universe as Quantum Information

Na istom Amazon sajtu se može videti link na raniju (takođe popularnu) knjigu Seth Lloyd-a na istu temu:

Programming the Universe: A Quantum Computer Scientist Takes on the Cosmos

P.S. Izgleda da ima nekih problema sa linkovima, ne znam kako to da rešim...

EDIT: Rešio! Fala Marco!!!

Hvala na linkovima, pregledacu kada stignem.
Nesto najslicnije ovom sto sam sturo u par redova napisao, prica i nas fizicar Ilija Lakicevic
urbana_gerila urbana_gerila 06:23 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

sasaminijature
Cekam kada ce fizicari da prodju sve te faze cestica i stignu do sustine. Svaki atom od koga je sazdan ovaj materijalni svet. a i mi kao deo njega, cini Informacija. Sve materijalno je manifestacija informacije. Mi kao deo Apsoluta, kada treba nesto da naucimo, iskusimo, informaciju saljemo u atom i tako stvaramo svoje stepenike koje treba da prodjemo. Svi smo deo jednog, ovde smo samo da iskustveno promatramo odredjene lekcije.



informacija nije znanje
znanje nije mudrost
mudrost nije istina
istina nije lepota
lepota nije ljubav
ljubav nije muzika
muzika je najbolja


frank zappa, mislilac, o suštini
sasaminijature sasaminijature 07:35 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

Ova poezija ne govori o informaciji na koju sam ja mislio...
urbana_gerila urbana_gerila 08:32 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

sasaminijature
Ova poezija ne govori o informaciji na koju sam ja mislio...


da si pažljivo pročitao, uhvatio bi, bar, informaciju da je to misao o suštini, gde je informacija samo segment, najniži.
sasaminijature sasaminijature 09:46 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

Sugerises citaocima da nisam pazljivo procitao, sto nije tacno. Ovi stihovi nisu o sustini kako je ja dozivljavam i o kojoj sam izneo misljenje.
Informaija je deo Apsoluta, kao takva ne moze biti najnizi segment...
Milan Novković Milan Novković 10:15 04.10.2016

Re: Sve je to lepo

I to nije novo u fizici, već je i jedan od, donekle, mainstream pogleda na fizičku realnost.

Da, i Vlatko je cool, tamo ima raznih pajtosa, David Deutsch je kriv za sve, u stvari

Informacija je apstrakcija, i u od-jajeta maniru kretati od informacije je ok, samo uvek treba biti oprezan sa našom strašću za redukcijom.

Tj strašću za principima koju upražnjavamo u nefleksibilnom maniru.

Proizvoljan primer koji mi prvi pada na pamet - nama su comps uronjeni u binarno, iako su analogni kompjuteri, recimo, 7 redova veličina brži. Nego ne možemo sa njima da postignemo proivoljne preciznosti, i opšu namenu, pa ih ne koristimo.

Ali kompjuteri opšte namene i proizvoljne preciznosti sa tri stanja, recimo 0, 1 i -1 bi bili "efikasniji" (za neke zajedničke ostale parametre, da ne ulazimo u to) od binarnih, i laki za implementaciju u elektronici - nemam pojma zašto se nisu "zapatili", možda samo igrom slučaja, ili zbog izvora napajanja koje je onda nešto kpmpleksnije.

Pa je David nešto oprezniji sa redukcijom, iako ih ja ne čitam već dugo - recimo on oprezno "gura", iako mu je "osnovno" zanimanje, valjda, quantum computing, fine veze između multiverse (lepo objašnjava mnoge kvantne fenomene), evolucije, spoznaje, računanja, organizacione fenomenologije - on će ti, npr, pre staviti kintu na ne-redukcionabilnost zato što sve više nas sve više veruje da je (skoro) sve što vidimo oko sebe emergent, nedekonstruktabilne osobine kompozicije, izronilo iz organizacije - kad smo kod fizike imaš i nobelovce koji se pitaju da li je sve što vidimo oko sebe, i osećamo, organizacioni fenomen.

Mi smo mentalno potpuno zarobljeni u potrebu za kontekstom, metrikom i uzročno-posledičnim.

Recimo nedavno je MIT objavio rad ljudi koji se muče na temu zašto su artificial neural networks uspešne do te mere da nas prestižu i recimo u prepoznavanju scene, što bi trebalo da bude jako teško za mašine zbog nadrealno velikog broja tačaka u problemskom prostoru gde bi moralo da se pokuša sa traženjem rešenja za bilo koji problem.

I sad oni nekom "intelektualnom" redukcijom, i-ili regresijom kažu da bi taj uspeh objasnio fizički režim koji oni zovu "hijerarhijska uzročno-posledičnost", gde realnost i koncept prostora nisu kako ih mi amateri (nači ne fizičari) uglavnom zamišljamo - kao N kontinualnih dimenzija.

I to je isto apstrakcija, ako u realnosti stvarno postoji kostur tako nekog režima mi ne znamo zašto je to tako, i informacija kao sredstvo nam je ko programiranje u asembleru u odnosu na neki viši programski jezik, preniska ravan za efikasno modeiranj eprostora i operatora u njima.

Primer - mi programeri mislimo kako možemo sve da isprogramiramo, ali zaboravljamo da je vreme važno i da mu prirodu čak još ni ne kapiramo (ako i postoji). Ali analogni comp, specijalizovan za neki problem em u milisekundi uradi ono što digitalni uradi u 24 časa, em baš i ne kapiramo kako radi iz informativne perspektive, možemo da navučemo neko kapiranje preko svega, ali, ovom prilikom, matematika sa svojim apstrakcijama to, prosto, radi mnogo bolje.

Zamisli u industriji materijala materijal (npr leguru, lakše je zamisliti problem sa mešavinom rastopljenih metala) čije je pravljenje neverovatno osetljivo na proces - brzina hlađenja, recimo nelinearna, pa uniformnost hlađenja, šta god, izmišljam, i za kontrolu tog procesa ti treba comp koji nekom brzinom rešava sisteme diferencijalnih jednačina - analogni comp to može, digitalni ne, elektronika sa matematikom može da reši problem, elektronika sa informacijama ne.

Pa ako tako praviš neki supstrat za meta-materijal koji te čini nevidljivim za vidljivu svetlost fundamentalno se drugačiji ubadaš u reanost oko sebe.

E sad, što reče Saša imamo informacije i imamo informacije, ali imamo i silovanje, a čim moramo da ga koristimo nešto nam nije u redu sa metodologijom
nsarski nsarski 17:54 03.10.2016

2016?

Dobro, to je bilo prosle godine The sign of three

Za ovu, ja tipujem na A matter of gravity - LIGO kolaboraciju.

Go LIGO!
blogov_kolac blogov_kolac 18:24 03.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Za ovu, ja tipujem na A matter of gravity - LIGO kolaboraciju

Znam da je ovo "kviz" pitanje, a ne naucno strucno, ali me zanima da slucajno ne znate da li se vec ranije desio slican presedan da se Nobel "vanredno" dodeli za nesto sto je uradjeno/otkriveno u tekucoj godini za koju se taj Nobel dodeljuje (ne racunajuci nagrade za mir, gde tako nesto ne treba da cudi), ili ce ukoliko bude nagradjeno za ovu godinu otkrice (tacnije potvrda postojanja) gravitacionih talasa postati prvi takav slucaj?
princi princi 18:27 03.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Dobro, to je bilo prosle godine The sign of three

Za ovu, ja tipujem na A matter of gravity - LIGO kolaboraciju.

Go LIGO!

Da, evo ga i lep članak iz Atlantica na sličnu temu.
babmilos babmilos 18:30 03.10.2016

Re: 2016?

LIGO

Ne verujem, Nobel ne pada na hajpove. Izuzev kada treba dofinansirati LHC...
nsarski nsarski 18:42 03.10.2016

Re: 2016?

ali me zanima da slucajno ne znate da li se vec ranije desio slican presedan da se Nobel "vanredno" dodeli za nesto sto je uradjeno/otkriveno u tekucoj godini za koju se taj Nobel dodeljuje (ne racunajuci nagrade za mir, gde tako nesto ne treba da cudi), ili ce ukoliko bude nagradjeno za ovu godinu otkrice (tacnije potvrda postojanja) gravitacionih talasa postati prvi takav slucaj?


Pa, merenja su izvrsena u septembru 2015., ali je potvrda, tj. eliminacija mogucih greski u sistemu, objavljena u januaru 2016. Tako da moze da se konstruise argument da nije u pitanju presedan. A i Svedjani su suckers za kosmologiju i elementarne cestice.
Uostalom, i Higsov bozon je teorijski predvidjen jos ranih 60-ih, ali je eksperimentala "potvrda" usledila mnogo kasnije.
mesan mesan 19:21 03.10.2016

Re: 2016?

babmilos
LIGO

Ne verujem, Nobel ne pada na hajpove. Izuzev kada treba dofinansirati LHC...
Mnogi tvrde da su nesmotreno "pali" na grafin 2010.
nask nask 20:37 03.10.2016

Re: 2016?

Ajd kad je kladionica otvorena:
Ja navijam za mog zemljaka Roberta Hansona i njegov uradak iz Delfta (2015). Za razliku od potvrde gravitacionih talasa i da je u vezi sa njima Ajnštajn bio u pravu, Hanson dokazuje da je Ajnštajn po pitanju EPR-a bio u krivu. Paradoksalno.
nsarski nsarski 23:26 03.10.2016

Re: 2016?

Mnogi tvrde da su nesmotreno "pali" na grafin 2010.

Mislim da nisu. Grafen je trenutno u centru raznih istrazivanja - na hiljade radova se objavljuju. Veoma zanimljiva stvar taj grafen.
Mi imamo par dobrih grupa (i odlicnih naucnika) koje se grafenom bave.
mesan mesan 10:17 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Mnogi tvrde da su nesmotreno "pali" na grafin 2010.

Mislim da nisu. Grafen je trenutno u centru raznih istrazivanja - na hiljade radova se objavljuju. Veoma zanimljiva stvar taj grafen.

Mislim da je zamerka što se od svakojakih teorijskih predikcija i priča o elektronici iz prvih par godina nije još uvek izrodilo ništa revolucionarno.
Naravno ima većih otkrića: DNA senzor, veliki vaferi, plasmonics, ali "nije to to" --- nova generacija čipova.

Grafinu je sad već 12 godina od otkrića --- poredbe radi, efekat "giant magnetoresistance" je otkriven krajem 80-ih a gigabajtni hard diskovi koji se baziraju na njemu su se probili više od deceniju kasnije.

Najveći uticaj grafina je razvoj materijala debljine 1 atoma --- ko zna šta će tu sve da ispadne, eno Castro Neto nu Singapuru spaja istok i zapad

Mi imamo par dobrih grupa (i odlicnih naucnika) koje se grafenom bave.
Dobre grupe često rade na hajpovima, pitanje je samo da li vode ili kaskaju
mesan mesan 10:45 04.10.2016

Re: 2016?

blogov_kolac
nsarski
Za ovu, ja tipujem na A matter of gravity - LIGO kolaboraciju

Znam da je ovo "kviz" pitanje, a ne naucno strucno, ali me zanima da slucajno ne znate da li se vec ranije desio slican presedan da se Nobel "vanredno" dodeli za nesto sto je uradjeno/otkriveno u tekucoj godini za koju se taj Nobel dodeljuje

Što se tiče fizike, evo ti najbržih dodela:
- 1957. nagrada za teorijsku predikciju iz 1956., potvrđenu 1957. (C.N. Yang, parity violation LINK)
- 1984. nagrada za otkriće novih čestica u velikim akceleratorima u prvoj polovini 1983. (W i Z bozoni u CERN-u)
- 1976. nagrada za otkriće nove čestice u dva akceleratora novembra 1974. (J-psi meson SLAC i Brookhaven)
- 1987. nagrada za otkriće 1986. materijala sa visokotemperaturnom superprovodnošću (IBM laboratorija)
- 1930. nagrada za otkriće iz februara 1928. o rasejanju svetlosti materijalima (Raman rasejanje --- Rusi su ignorisani)
- 1914. nagrada za otkriće iz juna 1912. o difrakciji X-zraka (von Laue)

Sveukupno barem polovina nagrada je za otkrića stara više decenija (iako ponekad ubrzo nakon otkrića njihove korisnosti).
Naročito u početku postojanja nagrade, veliki broj nagrada je u roku 4 do 15 godina od oktrića.
Postoji i nekolicina nagrada u roku 2 do 4 godine.

S obzirom da je LIGO veliki eksperimentalni proboj, gornja lista kaže da postoji šansa, mada formalno možda je bitan mesec otkrića date godine!
nsarski nsarski 10:59 04.10.2016

Re: 2016?

Sveukupno barem polovina nagrada je za otkrića stara više decenija (iako ponekad ubrzo nakon otkrića njihove korisnosti).

Da, to se i ovog puta ostvarilo. KT (Kosterlitz-Thouless) prelazi su predvidjeni jos 70-ih. Ja sam tada upoznao Majkla Kosterlica - vodio sam ga na veceru.
blogov_kolac blogov_kolac 11:22 04.10.2016

Re: 2016?

@mesan hvala za korisni info, mada se na kraju ispostavilo da novi rekord ipak nece biti postavljen.

A sto se tice ovih visedecenijskih cekanja na (zasluzeno) priznanje, to mu dodje izgleda kao neko prokletstvo teorijske fizike. Secam se pre koju godinu da je onaj Higs sto je davno predvideo postojanje onog njegovog bozona imao srece da bude jos uvek ziv i zdrav oko pola veka posle obelodanjivanja te svoje cuvene teorije o postojanju misteriozne cestice, i da su ulozene onolike silne milijarde u onu CERN-ovu skalameriju da se to napokon i u praksi dokaze. Tako da iako je postojanje higsovog bozona odavno bilo opsteprihvaceno u naucnoj zajednici, sve dok nije bilo dokazano crno na belo najzahtevnijim eksperimentom u istoriji - morao je strpljivo da ceka na svog davno zasluzenog Nobela.
rade.radumilo rade.radumilo 11:37 04.10.2016

Re: 2016?

Hanson dokazuje da je Ajnštajn po pitanju EPR-a bio u krivu.


Mislim da je Hajzenberg najbolje "skresao" Ajnštajnu, na onu njegovu čuvenu rečenicu: "Bog se ne igra kockicama". Hajzenberg mu je na to, jednom prilikom odbrusio, "Prestani da govoriš Bogu šta da radi sa svojim kockicama."
Iako sam nije mogao da se izbori s tim, veličina Ajnštajnovog genija je bila u tome što je odrastao i obrazovan u vremenu kada je fizika bila striktno deterministička, a opet svojim radom je začeo kvantnu fiziku koju je upravo (mislim) Hajzenberg opisao ovako:
- Univerzum možda i jeste deterministički, ali mi to ne možemo znati.
rade.radumilo rade.radumilo 11:42 04.10.2016

Re: 2016?

sve dok nije bilo dokazano crno na belo najzahtevnijim eksperimentom u istoriji - morao je strpljivo da ceka na svog davno zasluzenog Nobela.


To je zato što su se svi fizičari, potajno, nadali da ga možda ipak nema, što bi tek otvorilo gomilu pitanja i prodrmalo fiziku iz temelja.
No i ovako su dobili poslasticu. Da je masa "Higsa" izmerena na 115GeV ili 140GeV, onda bi prevagnuli ili Standardni Model ili teorija Super Simetrije. Međutim, masa je izmerena na otprilike 125GeV, što nije ni tamo ni ovamo, tako da fizičari tek sad imaju posla.
mesan mesan 12:21 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Grafen je trenutno u centru raznih istrazivanja

Jel' se srpski stvarno kaže grafEn?

Pošto engleski graphAne (čitaj: grefEjn) zvuči kao to grafEn što pišete, a nije isto što i graphene (čitaj: grefIn) o kom pričamo.

Ljudi koje ja znam kažu grafIn na srpskom.
nsarski nsarski 12:48 04.10.2016

Re: 2016?

Ljudi koje ja znam kažu grafIn na srpskom.

Evo, Rados Gajic ima odlicnu laboratoriju da istrazuje osobine grafena (graphene).


Graphane is a two-dimensional polymer of carbon and hydrogen with the formula unit (CH)n where n is large. Graphane should not be confused with graphene, a two-dimensional form of carbon alone. Graphane is a form of hydrogenated graphene. GraphAnom se bavi, na primer, Zeljko iz Vince koji proucava grafen na koji je nakalemljen vodonik.
mesan mesan 13:22 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Ljudi koje ja znam kažu grafIn na srpskom.

Evo, Rados Gajic ima odlicnu laboratoriju da istrazuje osobine grafena (graphene).
Graphane is a two-dimensional polymer of carbon and hydrogen with the formula unit (CH)n where n is large. Graphane should not be confused with graphene, a two-dimensional form of carbon alone. Graphane is a form of hydrogenated graphene. GraphAnom se bavi, na primer, Zeljko iz Vince koji proucava grafen na koji je nakalemljen vodonik.

Bave se i razni naši ljudi u vodećim grupama po svetu, većina u mnogo boljem kontaktu sa maticom od mene. Po mom iskustvu "grafIn" preovlađuje.
Ali i dalje ne znam kako npr. Željko izgovara graphane --- grafAn?
Ne pratim izdanja na srpskom (lokalne konferencije i to), verovatno je tamo standardizovano.
nsarski nsarski 13:35 04.10.2016

Re: 2016?

Ali i dalje ne znam kako npr. Željko izgovara graphane --- grafAn?


Ja sam slusao mnogo njegovih predavanja (i ove godine cemo biti zajedno par meseci na jednom univerzitetu) - on ga izgovara grafen kada prica srpski, inace izgovor za graphene je na engleskom , tj. nesto kao "grafin". Otuda zabuna, cini mi se.

A za graphane,
.
Veoma slicno za srpske usi.
mesan mesan 14:25 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Ali i dalje ne znam kako npr. Željko izgovara graphane --- grafAn?


Ja sam slusao mnogo njegovih predavanja (i ove godine cemo biti zajedno par meseci na jednom univerzitetu) - on ga izgovara grafen kada prica srpski, inace izgovor za graphene je na engleskom , tj. nesto kao "grafin". Otuda zabuna, cini mi se.

A za graphane,
.
Veoma slicno za srpske usi.

Pa to je već kontradikcija --- ako Željko za graphAne na kojem radi kaže "grafen" onda je zbunjujuće što Vi koristite "grafen" za graphEne.

Filmići pokazuju standardni anglosaksonski izgovor, i po meni se sasvim slažu sa mojim prvim komentarom, da je izgovor grefIn i grefEjn. Zato je po meni logičan izbor za srpski izgovor "grafin" i "grafen".

Možda postoji presedan u hemiji za srpski izgovor, ali trebalo bi paziti i na jezik korena reči i na nastavak. Interesantno bi bilo da neko predoči argumente.
Nešto kao Merminovo "Why quark rhymes with pork"
nsarski nsarski 14:43 04.10.2016

Re: 2016?

Pa to je već kontradikcija --- ako Željko za graphAne na kojem radi kaže "grafen" onda je zbunjujuće što Vi koristite "grafen" za graphEne.


Slusaj, sasvim je moguce da si u pravu, ali ja sam ovde samo naveo sta je praksa. Teorijski, stvari mogu da budu sasvim razlicite.
mesan mesan 15:05 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Pa to je već kontradikcija --- ako Željko za graphAne na kojem radi kaže "grafen" onda je zbunjujuće što Vi koristite "grafen" za graphEne.


Slusaj, sasvim je moguce da si u pravu, ali ja sam ovde samo naveo sta je praksa. Teorijski, stvari mogu da budu sasvim razlicite.

Niko ne voli fizičara koji se pravi pametan s jezicima (čuo sam kritike Merminovog pokušaja), a lingvisti se nešto ne interesuju za ovu temu --- eno TasaDebeli lamentira o nemogućnosti prevoda.

Po meni je srpski autoritet za grafin ipak Igor Herbut. Ali opet, to ne znači da je kvalifikovan za srpski jezik ili da nije već i menjao mišljenje...

Svako dobro!
nsarski nsarski 15:29 04.10.2016

Re: 2016?

Po meni je srpski autoritet za grafin ipak Igor Herbut.

Pa, majku mu, ja sam Igora slusao na SFKM prosle godine (i pricao odmah za njim), ali se ne secam da je govorio "grafin". U svakom slucaju, pozdravi ga ako ga budes video.
princi princi 15:33 04.10.2016

Re: 2016?

Po meni je srpski autoritet za grafin ipak Igor Herbut.

Drug iz razreda. Jel još na SFU?
mesan mesan 17:07 04.10.2016

Re: 2016?

princi
Po meni je srpski autoritet za grafin ipak Igor Herbut.

Drug iz razreda. Jel još na SFU?
Nisam čuo da planira velike promene, mada sretoh ga poslednji put kratko u prolazu na proleće.
mesan mesan 17:16 04.10.2016

Re: 2016?

nsarski
Po meni je srpski autoritet za grafin ipak Igor Herbut.

Pa, majku mu, ja sam Igora slusao na SFKM prosle godine (i pricao odmah za njim), ali se ne secam da je govorio "grafin". U svakom slucaju, pozdravi ga ako ga budes video.

Možda je pao pod uticaj okruženja tada, ja sam s njim pričao o graf?nu prošlog proleća i sećam se da smo isto izgovarali --- evo ovde profil o njemu u Vremenu, gde ga citiraju sa izgovorom "i".

Ja bih bio jako srećan da to neko stručniji izanalizira, ali evo malo smo se zabavili i pomenuli drage ljude usput
princi princi 18:51 04.10.2016

Re: 2016?

I, s ponosom to mogu reći jer Igor je moj drug, on ne krije gde je diplomirao.
mesan mesan 19:18 04.10.2016

Re: 2016?

princi
I, s ponosom to mogu reći jer Igor je moj drug, on ne krije gde je diplomirao.
Nema potrebe kriti, naročito kad ti je i tata legendarni profesor Fakulteta, i živa legenda svetskog nivoa!
Mada uočavam da je Igor kompetitivan, knjižica (deminutiv zbog debljine) mu je svetski popularna

Interesantno je međutim kako ne mora da bude odlučujuće "skrivanje" akademskog porekla --- ljudi prema postojbini mogu da se odnose drugačije i na osnovu drugih motiva. Čuveni Zlatko Tešanović, izuzetan karakter i fizičar (sa John Hopkins-a, nažalost iznenada pokojni odnedavno) je bio toliko potrešen sudbinom svoje porodice u Bosni (on je već tada bio u SAD, nemoćan), da je tu svoju patnju zbog Balkana izražavao tako što ni sa srpskim studentima nije hteo da priča srpski. Držao je samo američke zastavice u kancelariji. Ja to u potpunosti poštujem i razumem. Možda nsarski zna mnogo dublje od mene taj odnos.

Inače moj (tada budući) mentor u inostranstvu je imao odlično iskustvo sa Fakultetom u Bgd, pa mi je to došlo kao plus jer je znao kakav background imamo što se tiče matematike. Evo nedavno je kod njega završio i treći uzastopni student iz Bgd. A ne postoji saradnja ni na jednom nivou, niti tesna poznanstva profesora.
nsarski nsarski 20:37 04.10.2016

Re: 2016?

Možda nsarski zna mnogo dublje od mene taj odnos.


Ja sam se sa Zlatkom druzio kasnih osamdesetih i nesto malo pocetkom devedestih, dakle pre pocetka rata. On ni tada nije voleo da prica "nas" jezik, sto je meni bilo malo cudno ali nije mi smetalo. Sta se u njemu desavalo, to najbolje on zna.
princi princi 21:22 04.10.2016

Re: 2016?

Nema potrebe kriti, naročito kad ti je i tata legendarni profesor Fakulteta, i živa legenda svetskog nivoa!
Mada uočavam da je Igor kompetitivan, knjižica (deminutiv zbog debljine) mu je svetski popularna

Igor je sjajan lik i potpuno, potpuno redak zver. Išao sam u razred i s njim i s Mikcem (Konsantinovićem) i meni je on, Igor, mislim, uvek imponovao. Karatista, inače, i veliki, ali, ono, baš veliki ljubitelj filmova.
nsarski nsarski 10:56 04.10.2016

Kosterlitz, Thouless i Haldane


Topoloske faze i fazni prelazi!

Moja oblast - yehaaaw!!!

P.S. Gravitacioni talasi ne dopiru do Stokholma
blogov_kolac blogov_kolac 11:03 04.10.2016

Re: Kosterlitz, Thouless i Haldane


U skladu sa napretkom tehnologije, vec imaju LIVE pres konferenciju sa ukljucenjem bar jednog od trojice dobitnika preko Skajpa.
mesan mesan 11:10 04.10.2016

Re: Kosterlitz, Thouless i Haldane

nsarski
Topoloske faze i fazni prelazi!

Verujem da Xiao-Gang Wen nije srećan što su ga izostavili.
blogov_kolac blogov_kolac 10:59 04.10.2016

2016

princi princi 16:28 04.10.2016

Re: 2016

Kako neko reče, ovo kao da su Crosby, Stills and Nash ponovo zajedno. Iako Thouless liči malo na Arsena Wengera.
babmilos babmilos 17:03 04.10.2016

Nobelova nagrada za fiziku 2016. godine

Dakle, ovogodišnji laureati su otvorili vrata nepoznatom svetu u kojem materija postoji u neobičnim stanjima. Nobelova nagrada za fiziku 2016. godine je dodeljena jednom polovinom Dejvidu Dž. Toulesu (David J. Thouless) sa Univerziteta u Vašingtonu iz Sijetla, a drugom polovinom F. Dankanu Haldejnu (F. Duncan Haldane) sa univerziteta Prinston i Dž. Majklu Kosterlicu (J. Michael Kosterlitz) sa univerzitet Braun iz Providensa. Njihova su otkrića dovela do proboja u teorijskom razumevanju misterija materije i stvorila nove perspektive u razvoju novih materijala.

Čestitam. Evo mog prevoda teksta objašnjenja (za medije).
bene_geserit bene_geserit 04:31 05.10.2016

Srecom svedjani dodeljuju Nobelove nagrade

Da su kojim slucajem amerikanci, to bi izgledalo otprilike ovako:

Plan A) Dodeliti nagradu nekom crncu. Zbog cega nije toliko bitno. (da ne bude zabune ne impliciram da nema crnaca medju fizicarima, naprotiv nemam pojma o tome)
Kriterijum moze da bude negde na nivou slicnom kao kada u Google-tu otkucate "American inventors" ili "American mathematicians" a na listi sve crnac do crnca sa sve dostignucima tipa "prvi crnac koji je upisao koledz", "prava crnkinja koja je zavrsila fakultet", "nema formalno obrazovanje ali je pomagao u pisanju draft-a nekog znacajnog pronalaska" i sl.

Plan B) Ako bas nema odgovarajuceg kandidata preci na plan B. Uvek treba stimulisati "naucnike" da budu na liniji, tako da treba ocekivati nesto slicno kao kod dodele MacArthur Genius grant-a ove godine gospodji Claudia Rankine (zasluznoj za celu pricu on micro-agressions; za one koji nisu pratili to je ono kada deca upisu koledz prvo ih odvedu kod "diversity coordinator-a" gde im drze predavanje o micro-agressions tipa: ako nekoliko vas razgovara u drustvu gde ima zena i kazete "Guys" to je mikro-agresija posto ima zena koje ce da se uvrede, ako ste u labu a na zidovima slike naucnika i svi naucnici su beli muskarci to je onda "environmental micro-agression", ako izjavite da u americi svi imaju sansu na uspeh u drustvu nekog crnca to je onda mikro-agresija jer je on mozda iz geta gde nema sanse za uspeh, ako se obratite nekom hispano porekla na spanskom to je mikro-agresija jer imlicira da oni ne mogu da dobro nauce engleski i sl. - primeri su svi iz NYTimes-a; za "mikro-agresivne" prvo slede opomene a na kraju izbacivanja sa fakulteta)

Plan C) Ako ni tu nemamo odgovarajuceg kandidata, tu je odlican plan C. Naime sasvim sam siguran da je posle kursa "diversity matematike" (ili anti-rasisticke, ne mogu da se zakunem kako se zove) trenutno jako popularne na raznim koledzima (to je ono kada ucite kako banke naprave sistem da crnci dobiju vece kamate na morgidz i slicne fundametalne stvari na kursu iz matematike), neko osmislio i kurs iz anti-rasisticke fizike. Naravno cela stvar je drive-ovana parama koje savezna administracija dodeljuje za slicne gluposti pa su koledzi stimulisani da se takmice ko ce da otkine vece parce kolaca. Za takvo fundamentalno dostignuce, malo je jedna Nobelova nagrada.

Plan D) Ako bas nikoga nema pod A/B/C, sta da se radi, mozda bi se setili i nekog fizicara, mada je steta da propadne nagrada bezveze, a tako je lepa prilika da se jos malo politicke korektnosti i diversity bogatstva ubaci i u prirodne nauke, necemo valjda da se zadrzimo na drustvenim naukama.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana