Društvo| Obrazovanje| Porodica| Roditeljstvo| Život

O objektivnim teškoćama i subjektivnim slabostima

tasadebeli RSS / 05.11.2016. u 07:43

 

(Ili Durak, 2. deo)

 

"Profesorka iz Aranđelovca koja je privukla pažnju javnosti postom na Fejsbuku u kome govori o tome kako ovo društvo "gaji i vaspitava ravnodušnu, nezainteresovanu i otupelu decu", gostujući u Kažiprstu poručuje da osim prvog talasa nije bilo reakcija zvaničnika na njene poruke.

Govoreći o novom ministru prosvete i temama koje se plasiraju u javnosti, kao što su uniforme, profesorka kaže:

"Mislim da je ministar zatečen problemima koji se gomilaju unazad 15 ili 20 godina. Čini mi se da samo lista probleme, stigao je do 200, a deluje kao da oni još nisu rangirani. Pročitala sam negde da je njegova ideja da se promeni način nastave i da će to promeniti mnoge stvari. Uniforme su lepa stvar, mada Srbija nema tu tradiciju. Ipak, one bi mogle da dođu na red nakon pet ili šest godina korenitih promena", kaže profesorka Nedić.

Kako ističe, nekada je način usvajanja i predavanja znanja bio drugačiji, ali u 21. veku mora da se menja.

"Neophodno je da znanju dajemo neki kontekst. Učenje svih, najsitnijih detalja imalo je smisla nekada, ali sada, u 21. veku decu moramo da učimo da povezuju informacije, kako da ih koriste u svetu u kome su im one na klik ili dva", kaže gošća Kažiprsta.

Za decu nisu odgovorni samo roditelji, niti samo škola, niti samo država, kaže gošća Kažiprsta.

"Roditelji su na prvom mestu, zatim škola u kojoj deca provedu 12 godina, a tu je i čitav društveni ambijent, poruke koje država šalje propisima, ali i tolerisanjem kršenja tih propisa. Alibija nema ni za koga, nema nevinih. Sva tri stuba su zakazala, a to toliko traje da smo iscrpeli mogućnosti da se stvari same od sebe poprave", kaže profesorka Nedić.

Kako kaže, roditelji moraju da prestanu da odgajaju decu štiteći ih od onoga od čega ih ne bi trebalo štiti.

"Oni im tako uskraćuju mnogo toga, skraćuju im krila, ne dozvoljavaju da potencijali dođu do izražaja, da se deca razviju. Roditelji moraju da se zapitaju kakvo dete bi trebalo da bude kada sa sedam godina krene u školu, kada sa 15 krene da izlazi sa društvom ili sa 20 kada bi trebalo da ih pustimo od sebe", kaže profesorka.

Ipak, kaže da roditelji očekuju da se mnogo toga uradi u školi.

"Dok dete stigne do škole, propušten je važan period. Roditelj mora da postavi sistem, a prosvetni radnik da to nadograđuje. Mnogi to i rade, ali smo mi, ne znam kako, došli u sukob sa roditeljima. Oni od nas ne vide one koji propisuju kako ćemo raditi i to je problem. Dobar prosvetni radnik traži manevarski prostor da amortizuje loše odluke ministarstva i raznih zavoda, ali ovo nisu naše privatne škole. Sa druge strane, roditelji misle da to dolazi od nas, da su to naši hirovi, ali te propise ne donosimo mi", kaže gošća Kažiprsta."

 

O "otupeloj deci": Svi smo zakazali i alibija nema - LINK B92 tv

 

 

 

 

 

 Path:

 

Дурак!!! (LINK)

 

 

Pomoćna literatura:

Mali ugledni primer očigledne nastave o značaju koje propušteno vreme ima u vaspitavanju deteta kao izuzetak koji nikako ne treba da postane pravilo. Ne smemo to da dozvolimo:

 

 

Trša i crne rupe (LINK)

 

 



Komentari (217)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zemljanin zemljanin 17:50 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

U krajnjem slučaju, i osnovno, treba im napraviti kostur elementarnog znanja na koji će sami kasnije moće da kaleme nove informacije i pronalaze im pravo mesto.

ti ko moja supruga

sistem obrazovanja je zasnovan na nadogradnji prethodno naučenog ... ako kriterijum usvajamo na osnovi "naredna dva petka" onda ćemo jednog dana doći na "naredna dva sata" ... danas je skoro idealistički teško poverovati da će neko to shvatiti, naučiti, zapamtiti, jer su to nepotrebna znanja koja su I ovako dostupna on-line ... ali on-line su dostupne informacije a ne znanje.

I onda ti/meni dođe dete iz škole I ponudiš se da pomogneš I shvatiš da ti "ništa" nije jasno ... odmah se krivica prebaci na nepotrebne informacije koje nismo zapamtili ... tako, svojevremeno moje dete dođe iz škole I pita suprugu za valencije-hemija ... tuc, muc tamo vamo ... nisam obožavao hemiju ali znam šta su valencije ... I tako žena I ja uđemo u diskusiju oko tog problema I ustanovi da se ja verovatno bolje pamtim od nje jer se sećam čak I ATP I funkcionisanja istog ... elem, nazovem drugara iz OŠ I pitam ga jel se seća valancija ... zblanut u početku ali ispostavi se da se seća I to dobro ... e pa sad, isti nastavni program, različite škole I nastavnici, supruga čak generalno bolje ocene nego ja u tom periodu.

Da li je meni znanje o valencijama koristilo u životu - direktno, vrlo teško ali ne govorimo o korisnosti već o usvajanju znanja ... mladost je najefikasniji period za učenje I osnove iz svih oblasti koje su zastupljene u školama, moraju se naučiiti ... znači ne opšte informacije sa generalnom slikom već osnovna znanja iz te tematike ... nadogradnja koja će uslediti ili neće, je pitanje I interesovanja I opredeljenja ... ali osnove se moraju znati, pogotovo u srednjoj školi

I ostaje nedorečeno šta je to kostur ili osnovno znanje ... tvoje, moje, naše tumačenje nije merodavno iako po profesiji, možemo da imamo udela u sistemu.

Znači sa decom ću danima da stvaram sliku celine ali uvek tražim da tačno znaju šta je to hromozom, ribozon, jedro, citoplazma I sl. ... to je kostur da bi uopšte mogli da pričamo dalje ... moje shvatanje obrazovanja je upravo takvo, da škola služi da uče a kuća da naučeno rašire I bolje razumeju.

EDIT. I apsolutno razumem o ćemu pričaš, jednostavno zastupam stav da ne postoji kategorija "nepotrebno znanje" već samo neadekvatan system transfera znanja ... ali znanja ne informacija
niccolo niccolo 17:59 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Da li je meni znanje o valencijama

Šta te navodi da veruješ da o valencijama imaš znanje, a ne samo nekoliko informacija kojih si se setio pre supruge?
zilikaka zilikaka 18:00 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

U krajnjem slučaju, i osnovno, treba im napraviti kostur elementarnog znanja na koji će sami kasnije moće da kaleme nove informacije i pronalaze im pravo mesto.


znači ne opšte informacije sa generalnom slikom već osnovna znanja iz te tematike ... nadogradnja koja će uslediti ili neće, je pitanje I interesovanja I opredeljenja ... ali osnove se moraju znati, pogotovo u srednjoj školi


Iskreno ti priznajem da ne razumem u čemu su naša dva stava različita.
Naravno da se generalna slika odnosi na tu tematiku, tu oblast, kako god, i da ne postoji jedna generalna iz odgređenog predmeta, a još manje postoji generalna uopšte.
zemljanin zemljanin 18:05 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka

jeste nejasno
u školi uče činjenice I memorišu ih ... bolje razumevanje opšte slike, mogu dobiti samo kod kuće jer je to jedan na jedan ... nastavnik/professor nema mogućnosti da im daje toliku širinu/posvećuje vreme ... udžbenik je kostur/osnova I njegov sadržaj smatram neospornim ...
zemljanin zemljanin 18:07 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
Da li je meni znanje o valencijama

Šta te navodi da veruješ da o valencijama imaš znanje, a ne samo nekoliko informacija kojih si se setio pre supruge?

to što sam detetu pomogao da razume I primeni to znanje
emsiemsi emsiemsi 18:08 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zemljanin
U krajnjem slučaju, i osnovno, treba im napraviti kostur elementarnog znanja na koji će sami kasnije moće da kaleme nove informacije i pronalaze im pravo mesto.

ti ko moja supruga

sistem obrazovanja je zasnovan na nadogradnji prethodno naučenog ... ako kriterijum usvajamo na osnovi "naredna dva petka" onda ćemo jednog dana doći na "naredna dva sata" ... danas je skoro idealistički teško poverovati da će neko to shvatiti, naučiti, zapamtiti, jer su to nepotrebna znanja koja su I ovako dostupna on-line ... ali on-line su dostupne informacije a ne znanje.

I onda ti/meni dođe dete iz škole I ponudiš se da pomogneš I shvatiš da ti "ništa" nije jasno ... odmah se krivica prebaci na nepotrebne informacije koje nismo zapamtili ... tako, svojevremeno moje dete dođe iz škole I pita suprugu za valencije-hemija ... tuc, muc tamo vamo ... nisam obožavao hemiju ali znam šta su valencije ... I tako žena I ja uđemo u diskusiju oko tog problema I ustanovi da se ja verovatno bolje pamtim od nje jer se sećam čak I ATP I funkcionisanja istog ... elem, nazovem drugara iz OŠ I pitam ga jel se seća valancija ... zblanut u početku ali ispostavi se da se seća I to dobro ... e pa sad, isti nastavni program, različite škole I nastavnici, supruga čak generalno bolje ocene nego ja u tom periodu.

Da li je meni znanje o valencijama koristilo u životu - direktno, vrlo teško ali ne govorimo o korisnosti već o usvajanju znanja ... mladost je najefikasniji period za učenje I osnove iz svih oblasti koje su zastupljene u školama, moraju se naučiiti ... znači ne opšte informacije sa generalnom slikom već osnovna znanja iz te tematike ... nadogradnja koja će uslediti ili neće, je pitanje I interesovanja I opredeljenja ... ali osnove se moraju znati, pogotovo u srednjoj školi

I ostaje nedorečeno šta je to kostur ili osnovno znanje ... tvoje, moje, naše tumačenje nije merodavno iako po profesiji, možemo da imamo udela u sistemu.

Znači sa decom ću danima da stvaram sliku celine ali uvek tražim da tačno znaju šta je to hromozom, ribozon, jedro, citoplazma I sl. ... to je kostur da bi uopšte mogli da pričamo dalje ... moje shvatanje obrazovanja je upravo takvo, da škola služi da uče a kuća da naučeno rašire I bolje razumeju.

EDIT. I apsolutno razumem o ćemu pričaš, jednostavno zastupam stav da ne postoji kategorija "nepotrebno znanje" već samo neadekvatan system transfera znanja ... ali znanja ne informacija

Сагласан !
Мудро збориш човече !
Успут --- да се не надовезујем на оне који констатују да је знање непотребно итд ...
zilikaka zilikaka 18:14 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

u školi uče činjenice I memorišu ih ... bolje razumevanje opšte slike, mogu dobiti samo kod kuće jer je to jedan na jedan ... nastavnik/professor nema mogućnosti da im daje toliku širinu/posvećuje vreme ... udžbenik je kostur/osnova I njegov sadržaj smatram neospornim ...

Eee, SAd mi je jasno.
I nikako se ne slažem.
Kako bre ti možeš da pomogneš u stvaranju generalne slike iz oblasti u kojima nisi stručan? Ili, iz kojih tačno oblasti misliš da bi mogao da stvariš generalnu sliku?

...ma treba da ih naučimo da koriste mozak za upotrebu a ne za skladištenje podataka!


zemljanin zemljanin 18:29 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Kako bre ti možeš da pomogneš u stvaranju generalne slike iz oblasti u kojima nisi stručan? Ili, iz kojih tačno oblasti misliš da bi mogao da stvariš generalnu sliku?

svako od nas ume da razlikue da li nešto zna ili se priseća ... više-manje za prirodne nauke mogu reći da znam, naravno ne sve ... ali ako ne znam da objasnim, ili sam zaboravio - ima ko zna ... svaki put kada nešto ne znam, doživljavam to kao lični neuspeh jer nisam naučio neophodno, onda kada je to trebalo ... ipak diskutujemo o gradivu osnovne/srednje škole
niccolo niccolo 18:34 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

...ma treba da ih naučimo da koriste mozak za upotrebu a ne za skladištenje podataka!

E Zili, kad si već tu, a šta se danas radi iz geografije i kako?
zemljanin zemljanin 18:41 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
...ma treba da ih naučimo da koriste mozak za upotrebu a ne za skladištenje podataka!

E Zili, kad si već tu, a šta se danas radi iz geografije i kako?

eto da se nadovežem na već rečeno, geografiju - ne znam ... za to su deca išla kod mame ... jer sam koristio priliku koja mi je ukazana a sticajem okolnosti ... ogromna rupa jer kao da nisam ni učio geografiju ... pričam o tim osnovnim stvarima na kojima se kasnije gradi ...
niccolo niccolo 18:59 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Dobro, to je onaj deo da ima raznorazne dece, što se ono kaže neko voli popa, neko popadiju...u moje vreme smo se iz geografije iscrpljivali šta koja država izvozi, što je potpuni besmisao...bio je doduše i onaj deo o vrstama stena, planina, rekama itd.

Edit: Ja sam uvek voleo da pamtim glavne gradove država (i zastave), mislim da bih i danas znao za mnoge od njih, ali sigurno ne kao kad sam bio klinac...
tetkino tetkino 19:25 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Svoje skolovanje pamtim uglavnom kao dosadu, povrh dosade povrh jos vece dosade.
Od onih sam baksuza koje su budili na casu.
A fino, dobro dete i jos dobar djak.

Jedna od stvari koja me uvek fascinirala je ta ideja prosvetnih radnika da od moje 7 do moje 18 znaci za tih 12 godina oni treba da mi uliju "znanja" da bi potraje za narednih 60 godina.
Sam od sebe ništa novo ni korisno neću naučiti, a i svet se promeniti neće.

Ja nekako vazda mislih da je poenta da me nauče da učim, da mi prošire vidike da me nauče kako da dodjem do pouzdanih izvora, kako da procenim vrednost dobijenih informacija... - ali to ne bi tema ni jednog časa.

Koliko su tu nastavnici "krivi" tesko je reci, treba i njih razumeti - umori se covek od pisanja uz vetar.
zilikaka zilikaka 19:45 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
...ma treba da ih naučimo da koriste mozak za upotrebu a ne za skladištenje podataka!

E Zili, kad si već tu, a šta se danas radi iz geografije i kako?


Dje me s tim nadje?
Osim fizicke geografije ostalo mi bilo nocna mora.
Gledacu da bacim pogled na knjigu i odgovorim ti, al evo primera od ranije. Ucili zemlje Evope. Pre vise godina. Trebalo Znati ono osnovno, polozaj, velicinu, glavni grad,..osnovni reljef i klimu. Nista previse, stvarno ono smisleno.
E, al znam da ih nisu ucili da povezuju reljef i klimu.
Recimo Nemacka, zasto ima ostriju klimu duboko u kontinentu neg na krajnjem zapadu. Ostavili ih da pamte pa kome sta uspe.

E, to je ono sto ebe nase kokoske!
niccolo niccolo 19:53 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Recimo Nemacka, zasto ima ostriju klimu duboko u kontinentu neg na krajnjem zapadu

Pa zašto ima?
a_olmos a_olmos 21:45 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme



zemljanin


A šta rade deca ljudi koji se nisu školovali? Gde ona dobijaju bolje ili ikakvo razumevanje? Uvek treba imati u vidu da roditelja ima raznih, i obrazovanih i neobrazovanih, i zainteresovanih i nezainteresovanih. Baš škola je ono što bi trebalo da deci svih tih ljudi omogući da imaju jednake pozicije što se tiče obrazovanja.
zemljanin zemljanin 22:04 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

a_olmos


zemljanin


A šta rade deca ljudi koji se nisu školovali? Gde ona dobijaju bolje ili ikakvo razumevanje? Uvek treba imati u vidu da roditelja ima raznih, i obrazovanih i neobrazovanih, i zainteresovanih i nezainteresovanih. Baš škola je ono što bi trebalo da deci svih tih ljudi omogući da imaju jednake pozicije što se tiče obrazovanja.

upravo bi ti ljudi trebalo da preispitaju svoje školovanje I da uočene greške isprave kod svoje dece ... svako punoletno lice/roditelj (da ne ulazimo u izuzetke) može uzeti udžbenik, naučiti I preneti znanje detetu ... ipak ne govorimo o akademskim studijama ovde ...

nezainteresovani roditelji mogu posetiti neku od ustanova da utvrde problem I krenu da ga rešavaju ...
gedza.73 gedza.73 23:59 05.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
šta se danas radi iz geografije i kako

lako. Nastavni plan i program se nije menjao pa su nam dobrodošla iskustva starijih generacija.
'Podvlači ono što predaje na času i nauči napamet. Nikad je ništa ne pitaj jer ako te zapamti nećeš da imaš više od trojke pa makar znao sve'
Jukie Jukie 01:36 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
Recimo Nemacka, zasto ima ostriju klimu duboko u kontinentu neg na krajnjem zapadu

Pa zašto ima?

To je Brokman-Jeroš opisao u svom radu o "idealnom kontinentu" a priča je vrlo jednostavna:
1) što ideš više prema zapadu (bliže Atlantiku) to su zime blaže, što ideš više prema istoku to su zime hladnije
(vodena masa se sporije hladi od kopna pa dok se dovoljno ohladi dođe proleće)
2) što ideš više prema severu to su leta hladnija, što ideš više prema jugu to su leta toplija
3) kada ideš uz planinu to je kao da ideš prema severu.
(to sve sad nama izgleda jako prosto, ali u to vreme nije bilo računara da pokazuju klimatske promene nego ste ceo životni vek crtali mape)

I onda to lepo nacrtamo u obliku 2x2 tabele:
severozapad (Engleska, Irska): hladna leta, blage zime
severoistok (Belorusija): hladna leta, hladne zime
jugozapad (Španija, Portugalija): topla leta, blage zime
jugoistok (Ukrajina, tursko gorje): topla leta, hladne zime

Onda tu ide ona pričica kako u Ukrajini leti mogu da sazru lubenice jer je dovoljno toplo, ali vinova loza zimi može da se smrzne (sem valjda u ekstremnim župama), dok u Irskoj palme mogu da prežive zimu ispred kuće ali ne može da se gaji pšenica jer su leta suviše hladna.
Inače u Španiji u poslednje vreme masovno ostaju laste i rode preko zime

A odgovor na pitanje je da je unutrašnjost Nemačke dalje od Atlantika a bliže Uralu, i zato ne oseća toliko uticaj atlantske blage klime kao zapad Nemačke.
niccolo niccolo 08:28 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Tnx, eto kad se lepo predstavi pa je lako za zapamtiti (mada sam ja to pitao Zili više zezanja radi, pošto je rekla da joj geografija nije išla. Šta ću kad lako skliznem u trol ).
zilikaka zilikaka 09:54 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
Tnx, eto kad se lepo predstavi pa je lako za zapamtiti (mada sam ja to pitao Zili više zezanja radi, pošto je rekla da joj geografija nije išla. Šta ću kad lako skliznem u trol ).


E, hvala Jukiju.
Ti mi nisi delovao dovoljno ozbiljno da zavredjuješ odgovor.
Nego, nisam znala za taj rad ni ko ga piso, al mi je očigledno neko u pravo vreme prezentovao ključne stvari koje su legle potpuno prirodno i ostale zauvek u memoriji.

Čak sam bila ubedjena da se to po prirodi stvari objasni svima uz prve reči o klimi i uticaju svega na nju.
Sad vidim da nije tako.

Nego, braćo prosvetari, na tim vašim obaveznim seminarima, da li se daju neka uputstva za način prezentovanja konkretnog gradiva?
Eto, recimo gornji primer, da li na seminarima može da se kaže " braćo geografi, kad predajete to i to, obavezno povežite sa tim i tim."
emsiemsi emsiemsi 10:03 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka
niccolo
Tnx, eto kad se lepo predstavi pa je lako za zapamtiti (mada sam ja to pitao Zili više zezanja radi, pošto je rekla da joj geografija nije išla. Šta ću kad lako skliznem u trol ).


E, hvala Jukiju.
Ti mi nisi delovao dovoljno ozbiljno da zavredjuješ odgovor.
Nego, nisam znala za taj rad ni ko ga piso, al mi je očigledno neko u pravo vreme prezentovao ključne stvari koje su legle potpuno prirodno i ostale zauvek u memoriji.

Čak sam bila ubedjena da se to po prirodi stvari objasni svima uz prve reči o klimi i uticaju svega na nju.
Sad vidim da nije tako.

Nego, braćo prosvetari, na tim vašim obaveznim seminarima, da li se daju neka uputstva za način prezentovanja konkretnog gradiva?
Eto, recimo gornji primer, da li na seminarima može da se kaže " braćo geografi, kad predajete to i to, obavezno povežite sa tim i tim."

Обавезно са нпр. Кирхофовим законима и нпр. дефиницијом ротора или градијента, или пак у коњукцији претходнога тј. ротор градијента.
Успут --- и сестре географкиње ...
Успут 2 --- чини ми се да се ти малчице спрдаш са просветарима ?
gedza.73 gedza.73 10:50 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

чини ми се да се ти малчице спрдаш са просветарима

Znaš li kako se ponaša deo prosvetara u kolektivu sa kolegama entuzijastima koji imaju atipičan način predavanja?
A koji deca obožavaju.
Ne možeš da se odbraniš kod kuće od priča 'nastavnik reako ovo, a nastavnik ono' pa još počne da se trudi da uči predmet sve više.
ogovaranja idu iza leđa (budala, kreten, podetinjio, nema pojma)

Dok s druge strane naleti otaljivač zbog koga dete zamrzne i predmet i učenje i školu.

Udari unakrsno višak zaposlenih, manjak đaka, budžet koji odlazi skoro samo na plate, kadrovsku uranilovku, MP, stranačke 'dedateuturimsad', roditelje snobove i eto zašto kukamo jedni na druge.

niccolo niccolo 11:11 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Nego, braćo prosvetari, na tim vašim obaveznim seminarima, da li se daju neka uputstva za način prezentovanja konkretnog gradiva?

Ma jok, to ionako služi da pobegnu sa časova...
tasadebeli tasadebeli 11:52 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

niccolo
Nego, braćo prosvetari, na tim vašim obaveznim seminarima, da li se daju neka uputstva za način prezentovanja konkretnog gradiva?

Ma jok, to ionako služi da pobegnu sa časova...







Био ја на неком стручном усавршавању пре неколико година... У оквиру борбе против наркоманије у школама.

И инструкторке нас тамо подучавале како ћемо у трећем и четвртом разреду основне школе кроз радионице (workshops) да са децом од 9 и 10 година цртамо паное са шприцевима који су у оном знаку за забрањено у саобраћају и сличне ствари, па како онда да организујемо у школи изложбу дечјих радова и да позовемо родитеље на ту изложбу итд.







Мени било досадно, ја сам те радионице радио још као студент на факсу и уопште ми то није никакав педагошко-методички савремени модни крик врискова како нам се обично то представља на тим стручним усавршавањима.

И тако сам три дана дремао на томе, досадно до зла бога, све док један мој млади колега, србиста, момак од неких 25 година, није запитао предаваче на семинару:

- А шта ми да радимо ако нам на те изложбе дођу родитељи који су наркомани?

На то му инструкторке на семинару (углавном психолози и педагози) одговориле:

- Како ми то можемо да знамо шта ви да радите?






Поред мене седела нека директорка школе и њен заменик, обоје старости око 45 година, из унутрашњости Србије који су у свом мандату од 4 године успели да очисте своју средњу школу од дроге, дилера итд. И прошли су због тога кроз сито и решето, претили им физичком ликвидацијом, имали полицијско обезбеђење и слично.


Њих двоје су се сва три дана слатко смејали на том семинару слушајући предавања као да гледају неку сјајну комедију.


Моја колегиница из школе и ја смо сва три дана вазда каснили на почетак предавања јербо бисмо са том директорком и њеним замеником за време паузе засели у оближњу кафану и заборавили на почетак "наставе".
emsiemsi emsiemsi 11:57 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

gedza.73
чини ми се да се ти малчице спрдаш са просветарима

Znaš li kako se ponaša deo prosvetara u kolektivu sa kolegama entuzijastima koji imaju atipičan način predavanja?
A koji deca obožavaju.
Ne možeš da se odbraniš kod kuće od priča 'nastavnik reako ovo, a nastavnik ono' pa još počne da se trudi da uči predmet sve više.
ogovaranja idu iza leđa (budala, kreten, podetinjio, nema pojma)

Dok s druge strane naleti otaljivač zbog koga dete zamrzne i predmet i učenje i školu.

Udari unakrsno višak zaposlenih, manjak đaka, budžet koji odlazi skoro samo na plate, kadrovsku uranilovku, MP, stranačke 'dedateuturimsad', roditelje snobove i eto zašto kukamo jedni na druge.


Има ту елемената за размишљање у овоме што наводиш !
Ево, ја предлажем решење, да не испадне да само паметујем --- повећати издвајање за просвету (од вртића до универзитета) једно 20 пута --- нпр. на 7% од друштвеног дохотка. Успут (и не само успут), минималну плату у просвети поставити на 2000 евра.
Успут 2 --- недавно сам био у једној европској земљи у којој је проценат високообразованих 52% (на њихову срећу, они немају факултете уз аутопут) - шта мислиш како се тамо живи, те да ли су њихови Учитељи социјални случајеви, да не кажем, просјаци.
tasadebeli tasadebeli 12:15 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

gedza.73
чини ми се да се ти малчице спрдаш са просветарима

Znaš li kako se ponaša deo prosvetara u kolektivu sa kolegama entuzijastima koji imaju atipičan način predavanja?
A koji deca obožavaju.
Ne možeš da se odbraniš kod kuće od priča 'nastavnik reako ovo, a nastavnik ono' pa još počne da se trudi da uči predmet sve više.
ogovaranja idu iza leđa (budala, kreten, podetinjio, nema pojma)

Dok s druge strane naleti otaljivač zbog koga dete zamrzne i predmet i učenje i školu.







Све потврђујем што си написао и из сопственог искуства радећи по школама.






Udari unakrsno višak zaposlenih, manjak đaka, budžet koji odlazi skoro samo na plate, kadrovsku uranilovku, MP, stranačke 'dedateuturimsad', roditelje snobove i eto zašto kukamo jedni na druge.



Па мајка му стара, не морамо због тога да будемо мање људи!


И да, Анонимус је поставио право питање овде:


Шта да се ради?

(у ситуацији каква нам је)
gedza.73 gedza.73 12:24 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

емси
Ево, ја предлажем решење, да не испадне да само паметујем --- повећати издвајање за просвету (од вртића до универзитета) једно 20 пута --- нпр. на 7% од друштвеног дохотка.

Dobro, unapređivanje nastave, sređivanje objekata, otvaranje laboratorija, kabineta...
Sad glavno pitanje. Kome ćeš da uzmeš da bi ovde dao?
Успут (и не само успут), минималну плату у просвети поставити на 2000 евра.

Može. Uz dodatak da se nekako obezbede garancije ili pravila po kome bi se znalo šta dobijaš kad radnika platiš dve hiljade.
Onda i sudijama i doktorima, policiji i vojsci, zaposlenima u železnici da povećaš plate (opet po nekim pravilima) uz prethodno pitanje od koga ćeš da uzmeš.

i suština svega. Kad bi pokušao to da izvedeš dve trećine ljudi na koje bi se ovo odnosilo bi se pobunilo oko obaveza i pravila igre.

taсa
Па мајка му стара, не морамо због тога да будемо мање људи!


И да, Анонимус је поставио право питање овде:


Шта да се ради?

(у ситуацији каква нам је)


Da se uvede kažnjavanje đaka zbog prekršaja discipline (ili kako se to već zove) izbacivanjem iz škole (vremenskom gradacijom zabrane upisa u bilo koju školu do na primer godinu dana) i da se pretresu zaposleni u prosveti. Odabirom (otpuštanjem) između loših i dobrih se podiže kvalitet nastave, razlikom u novcu se podižu plate (isti budžet na manji broj zaposlenih). I bez doživotnog zaposlenja. periodična preispitivanja kvaliteta.

Manje, više može da se primeni u svim sektorima.
zilikaka zilikaka 12:26 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Čarli, il si zlonameran il funkcionalno nepismen.
Možda oba.
No, kad pomenu gradijent, setila sam se da je recimo za razmenu materije kroz tamo neku membranu rečeno da se odvija "uz gradijent".
Pitam ja njega el im neko kazo šta je gradijent.
Mislim da odgovor pogadjate.

Dakle, il koristi pojmove i objasni na način koji je manje stručan ali blizak i razumljiv, ili se baci na studijski način, pa u sitna crevca s odgovarajućim fondom časova.
Ovako imamo duplo golo.
maksa83 maksa83 12:32 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Dakle, il koristi pojmove i objasni na način koji je manje stručan ali blizak i razumljiv, ili se baci na studijski način, pa u sitna crevca s odgovarajućim fondom časova.

Ja da sam multimilijarder odvojio bih meleardu da dovedem Randala Munroa (klinac koji crta xkcd.com stripove) da nam napiše sve udžbenike za sve predmete od 1-8 razreda, po uzoru na Things Explainer / Complicated Stuff Simple. Kliknuti na knjigu tj. "look inside". Fenomenalno.

Dodatno, mislim da sam već besneo na tu temu - uhapsio bih celu ekipu koja je napravila ovaj kermez sa liberalizacijom tržišta udžbenika. Veleizdaja.
gedza.73 gedza.73 12:43 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

емси
недавно сам био у једној европској земљи у којој је проценат високообразованих 52% - шта мислиш како се тамо живи, те да ли су њихови Учитељи социјални случајеви, да не кажем, просјаци - шта мислиш како се тамо живи, те да ли су њихови Учитељи социјални случајеви, да не кажем, просјаци.

I kakva im je industrija? Na nivou vinčanske kulture? A putevi? Turske kaldrme?
koliko dece iz njihovih škola izađe i skoro odmah može da počne da radi sa znanjem stečenim u školi a koliko kod nas?

(на њихову срећу, они немају факултете уз аутопут)

Ali imaju industrijske zone pa se novac izdvaja za sve. I socijalne slučajeve i infastrukturu i u škole.

Kod nas skoro pa postalo sramota da se rade neki obični poslovi tipa pumpadžija ili kasir. Golje a blam ih da zasuču rukave.
I uopšte mi nije jasno zašto neko ko završi medicinski fakultet očekuje da država mora da mu da posao jer je on studirao.
Lala zaseje sto hektara kuruza, cena bude loša (ogromne novce ulođio) na berzi i?
Zajebo se. Svaka škola se plaća. možda bi pre našao posao kao mašinac a ne kao doktor.
Vrzino kolo bez početka i kraja.
zilikaka zilikaka 15:18 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Kliknuti na knjigu tj. "look inside". Fenomenalno.

Jeste, al kad bi ovde iz bilo kog predmeta pokušao da napraviš takav pristup, garant bi se odmah podiglo i kuso i repato "da brani interese struke od banalizacije"
Naš, imam utisak da nam programe za decu prave upravo oni koji su kroz svoje obrazovanje prošli beskrajnim bubanjem. Dakle, mnogo teškog rada okrenuto samo sticanju tog nekog zvanja, položaja, šta god...

I zato će sve učiniti da zaštite i odbrane svoj mukom stečeni status.
Isto, potpuno isto ko da su za popa učili. Moraju da zadrže dozu mističnosti koja je samo njima dostupna a laicima daleka, jer inače sve gubi smisao, pa će se svako, ko Huči, sam dovatati da osveštava žito.
gedza.73 gedza.73 18:11 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

imam utisak da nam programe za decu prave upravo oni koji su kroz svoje obrazovanje prošli beskrajnim bubanjem.

'nauče napamet i resetuju se za nedelju dana. Šta ih briga. M...in ujak je u opštini i nju će da zaposli pa će ona da vodi državu'
Sad se ispostavilo da su M. preko veze prebacili iz škole u školu bez dovoljno poena i eto...
Jukie Jukie 18:14 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka
Čarli, il si zlonameran il funkcionalno nepismen.
Možda oba.
No, kad pomenu gradijent, setila sam se da je recimo za razmenu materije kroz tamo neku membranu rečeno da se odvija "uz gradijent".
Pitam ja njega el im neko kazo šta je gradijent.
Mislim da odgovor pogadjate.

E to sam ja mojoj sestri objasnio kad je bila đak, isto im niko nije objasnio šta je gradijent, Peta gimnazija.
Da sam imao situaciju da upotrebim tu reč sa osnovcima, sigurno bih im lepo objasnio, tim pre što se sećam da moja koleginica koja je polagala biohemiju pre mene nije umela to da objasni na usmenom iz biohemije (za vas nebiologe, to je bio THE bauk predmet) i pustili su je jer joj majka radi na fakultetu, na tom roku sam dobio osmicu :) i završio sa biohemijom za vjeki vjekov i the world is my oyster
Inače ispostavilo se da sedmaci npr. nisu znali šta je visoravan i šta je dijaspora
emsiemsi emsiemsi 19:38 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

gedza.73
niccolo
šta se danas radi iz geografije i kako

lako. Nastavni plan i program se nije menjao pa su nam dobrodošla iskustva starijih generacija.
'Podvlači ono što predaje na času i nauči napamet. Nikad je ništa ne pitaj jer ako te zapamti nećeš da imaš više od trojke pa makar znao sve'

У какве си ти то школе ишао у којима је било забрањено питати ?!
У мојим школама је, напротив, постављање питања било стимулисано и пожељно.
Успут --- са радошћу се сећам своје професорке филозофије која је имала више разноврсних питања, но, најчешће, само једно потпитање, које је гласило - ЗАШТО ?
urbana_gerila urbana_gerila 19:42 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

emsiemsi
са радошћу се сећам своје професорке филозофије која је имала више разноврсних питања, но, најчешће, само једно потпитање, које је гласило - ЗАШТО ?


verujem da se i ona tebe sa radošću seća.

a to potpitanje je samo deo pitanja - zašto je ovaj baš meni morao da zapadne?
emsiemsi emsiemsi 19:56 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka
Čarli, il si zlonameran il funkcionalno nepismen.
Možda oba.
No, kad pomenu gradijent, setila sam se da je recimo za razmenu materije kroz tamo neku membranu rečeno da se odvija "uz gradijent".
Pitam ja njega el im neko kazo šta je gradijent.
Mislim da odgovor pogadjate.

Dakle, il koristi pojmove i objasni na način koji je manje stručan ali blizak i razumljiv, ili se baci na studijski način, pa u sitna crevca s odgovarajućim fondom časova.
Ovako imamo duplo golo.

Види овако !
Принципи учења (и не само учења, него било којег креирања вишег квалитета, пројектовања било чега) могу бити редукционистички, или пак, холистички.
Ти ми нагињеш, поред тога што истичеш контекст, ка првом, дакле редукционистичком (да образложим шта под тиме подразумевам, да не буде забуне --- дакле познавање до детаља саставних делова и њихових релација), док је други, холистички, више наклоњен посматрању шире слике.
Ја сам негде на средокраћи та два принципа, те сматрам да има места за оба.
Из таквога мога става произилази и разумевање улоге Учитеља, које се коси са твојим (и људима сличнима теби), јер ја сматрам да Учитељ не мора бити нити академик, а још мање ноблеовац, да би учио моју децу.
Све што треба да зна је да на балансиран начин, уз пуно љубави, саопшти деци одређене чињенице, више или мање битне.
Ако то чини на тај начин, деца ће му 'опростити' и то што не знају најбоље да објасне градијент итд...
gedza.73 gedza.73 19:57 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

У какве си ти то школе ишао у којима је било забрањено питати ?!

Sad kad si me podsetio, nije bilo loše.
Kad te zavali nastavnik šakom, počne od levog uva pa preko glave i završi se ispod desnog.
Pun pansion.
I da vidiš čuda mnogo ih poštujem. Dobri, strogi, tražili, dozvoljavali, vukli nas na takmičenja. Seoska škola.
A iz srednje sam skoro sreo nastavnika istorije u penziji, istrčao iz kola da mu se javim. Imao trojku, četvorku (sa'će Gerila da se oduševi).
Dobar pedagog. Popričali, on se malo jadao, ja malo tešio i eto. Pravi gospodin. Drakula.
са радошћу се сећам своје професорке филозофије која је имала више разноврсних питања, но, најчешће, само једно потпитање,

Filozofiju ili marksizam? Moja profesorka filozofije je bila, i danas, vrlo lepa žena, elokventna, oštra i dobra. Jadranka Jocić.

У какве си ти то школе ишао у којима је било забрањено питати ?!

Dete, ne ja. I nemoj da misliš da sam poverovao detetu na reč, već sam proveravao na više strana.


tasadebeli tasadebeli 20:28 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

gedza.73

Da se uvede kažnjavanje đaka zbog prekršaja discipline (ili kako se to već zove) izbacivanjem iz škole (vremenskom gradacijom zabrane upisa u bilo koju školu do na primer godinu dana)



Кажу да тзв. Алексин закон помиње временску суспензију ученика из школе као казну за различите прекршаје.

Чекамо закон још увек...


i da se pretresu zaposleni u prosveti. Odabirom (otpuštanjem) između loših i dobrih se podiže kvalitet nastave, razlikom u novcu se podižu plate (isti budžet na manji broj zaposlenih).



Покушали су са тим у појединим школама поједини храбрији директори, али...

Ниједан запослени који је отпуштен због лошег обављања свог посла у школи није изгубио до сада судски спор. А обештећења које школа тада исплаћује су поприлична.

Хоћу да кажем, покушавали су то већ поједини директори који би да подигну квалитет наставе и уопште рада школе. И увек су лоше пролазили. Зато се онда и ови остали устежу да тако пресецају ствари. Систем није на њиховој страни.

(Знаш ли како сам се ја ослободио насртљивих колегиница и колега када су пре две и по године, када смо добијали новог директора, навалили на мене, као човека из школе, да конкуришем?

"Ко? Ја? Па ја бих половини вас дао отказ и рекао вам да узмете своје радне књижице јер од понедељка више не радите пошто знам ко сте и какви сте и како радите и какви су вам часови."

После тога су ме оставили да на миру наставникујем јер то и јесте једино што ме уопште и задржава да радим у образовном систему Србије и ниједан други посао по школама ме ту не интересује.


А ствар је у томе што ја то озбиљно и мислим.


Само, Геџо, ја знам да бих, чак и да покушам тако нешто као евентуални директор школе, врло тешко спровео то што сам тада говорио колегиницама и колегама. И то би онда оставило тешке последице и за школу и за мене... Вероватно би у тој ситуацији школска управа и министарство искористили своја овлашћења и утицај, сменили ме преко својих људи у школском одбору и завели неку врсту принудне управе у школи.

А то би се све одразило још горе на сам процес наставе него што је то са случај када имаш оне који нису добри наставници. А о судским обештећењима које би школа морала да плаћа отпуштенима (све из средстава локалне заједнице) да ти и не причам.

Зато и директори у таквој ситуацији иду линијом мањег отпора и прегуравају свој радни век на том месту размишљајући искључиво у релацијама ид данас до сутра, без могућности да својим одлукама дугорочније утичу на рад школе.

Или, ако хоћеш то другачије да ти кажем... Једини који тренутно заиста и може да нешто предузме по питању оних неспособних у школама је директор школе.

А то је врло незахвално место. Извини на оваквом изражавању, али то је место на којем те они одоздо (наставници и остали запослени у школи, деца, родитељи) запишавају, а они одозго (школска управа, министарство, инспекцијска служба) ти серу на главу.

Тешко, мој Геџо, то може да прође у овој ситуацији.

Зато ме и не чуди што тога онда и нема иако дубоко верујем да би многи школски директори желели да имају квалитетније наставнике у школама.

Можда би могло нешто да се учини путем добре селекције код примања нових наставника.

Али већ неколико година нема примања нових људи по школама због технолошких вишкова у струци који имају предност при запошљавању. А то ти је увек мачка у џаку јер не знаш какав ће ти човек, технолошки вишак, доћи у школу. А мораш да га запослиш да не би кршио закон.)

Постоји и ембарго на запошљавање у јавном сектору, зар не?


I bez doživotnog zaposlenja. periodična preispitivanja kvaliteta.



Па ми и нисмо доживотно запослени. Сви ми по школама радимо на основу лиценце која важи 5 година. И на толико времена се и обнавља. Сви ми запослени у просвети смо добили лиценце за рад 2005/2006. Обновљене су нам 2009. па 2014. Следеће обнављање је 2019.

Али...

Зашто се обнављање те лиценце код свих (СВИХ! и способних и неспособних) нас свело на пуку бирократску форму, то је сада већ ствар функционисања надлежних институција.

Претпостављам да се, као и за све остале у јавном сектору, и овде тиме купује тренутни социјални мир.


Знам ја врло добро да моја плата долази из кредита ММФ!


Односно зато што је Леће дошао из кеца у кеца и сад само чекамо да видимо шта ће да уради Хофенхајм.




gedza.73 gedza.73 20:59 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Taso, pričali smo ja i ti i slažemo se.
Vrhu piramide odgovara ovakvo stanje. Tu se drpa, nikakava odgovornsot, sigurne platice i prvo nije njima u interesu da se bilo šta menja.
onda po vertikali zamazuju oči ljudima, po kastama dele i odlučuju kome i koliko će da daju i našminkani status quo ostaje do daljnjeg.
zilikaka zilikaka 23:02 06.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

јер ја сматрам да Учитељ не мора бити нити академик, а још мање ноблеовац, да би учио моју децу.
Све што треба да зна је да на балансиран начин, уз пуно љубави, саопшти деци одређене чињенице, више или мање битне.
Ако то чини на тај начин, деца ће му 'опростити' и то што не знају најбоље да објасне градијент итд...


E, moj Čarli, ništa ti razumeo nisi...

Ajd da ipak probam još jednom da ti objasnim.

Naravno da nastavnik ne mora da bude akademik. Naprotiv, dovoljno je da dobro zna i razume to čemu decu uči.
I naravno da će dobar, al pajz, naglasak je na dobar, učitelj bolje naučiti decu osnovama matematike nego doktor matematike koji se nikad decom i učenjem drugih nije bavio. Upravo tu i jeste problem.
Eto, taj naš gradijent, ne treba da se objašnjava. Naročito ne treba da ga kao pojam objašnjava profesor biologije, jer teško da je i sam imao priliku dovoljno da ga upozna. Kome bude trebalo naučiće šta je to kad bude trebalo i od onih koji to bolje poznaju.

Da ti nacrtam, moj Čarli, u toj i mnogim drugim pričama gradijent i takvi novi pojmovi ne treba da se pominju.
Ne postoji ne jedan razlog da budu pomenuti osim nečije umišljenosti da treba baratati što nerazumljivijim rečnikom kako bi se celoj stvari dao neki značaj i prizvuk velike nauke.

A kad nabacaš gomilu teško razumljivih i nedorečenih stvari, detetu ostaje ili da nagruva napamet to što piše, il da odustane od svega.
Ne znam koja je od dve opcije gora.
emsiemsi emsiemsi 06:29 07.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka
јер ја сматрам да Учитељ не мора бити нити академик, а још мање ноблеовац, да би учио моју децу.
Све што треба да зна је да на балансиран начин, уз пуно љубави, саопшти деци одређене чињенице, више или мање битне.
Ако то чини на тај начин, деца ће му 'опростити' и то што не знају најбоље да објасне градијент итд...


E, moj Čarli, ništa ti razumeo nisi...

Ajd da ipak probam još jednom da ti objasnim.

Naravno da nastavnik ne mora da bude akademik. Naprotiv, dovoljno je da dobro zna i razume to čemu decu uči.
I naravno da će dobar, al pajz, naglasak je na dobar, učitelj bolje naučiti decu osnovama matematike nego doktor matematike koji se nikad decom i učenjem drugih nije bavio. Upravo tu i jeste problem.
Eto, taj naš gradijent, ne treba da se objašnjava. Naročito ne treba da ga kao pojam objašnjava profesor biologije, jer teško da je i sam imao priliku dovoljno da ga upozna. Kome bude trebalo naučiće šta je to kad bude trebalo i od onih koji to bolje poznaju.

Da ti nacrtam, moj Čarli, u toj i mnogim drugim pričama gradijent i takvi novi pojmovi ne treba da se pominju.
Ne postoji ne jedan razlog da budu pomenuti osim nečije umišljenosti da treba baratati što nerazumljivijim rečnikom kako bi se celoj stvari dao neki značaj i prizvuk velike nauke.

A kad nabacaš gomilu teško razumljivih i nedorečenih stvari, detetu ostaje ili da nagruva napamet to što piše, il da odustane od svega.
Ne znam koja je od dve opcije gora.

Ееее, срећа када ти све разумеш, а ја не.
Успут, градијент као појам не мора да се објашнјава као сума производа орт, осносно, јединичних вектора, и респективних парцијалних деривација функције, него и нешто што показује смер и интензитет, јачину, неке промене --- а то се, да простиш, и у биологији лако да објаснити на примерима --- тако да није то баш толико мистериозно и мистично да и биолог не би могао то да савлада.
Успут --- у сваком случају, ти и ја припадамо релативно супоротним таборима, односно, не делимо баш близак скуп релација (ка другим људима) --- ја људе прихватам несавршене и не постављам себе као референцу, па тако нити Учитеље.
Наравно, шта мислим о гамади и ђубради, рекао сам више пута (опет, наравно, да се ово ни у ком случају не односи на тебе). Ти би у мојој приватној фирми нашла своје место.
zilikaka zilikaka 10:43 07.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

Ти би у мојој приватној фирми нашла своје место.

Fala, al - ne fala!
emsiemsi emsiemsi 10:50 07.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

zilikaka
Ти би у мојој приватној фирми нашла своје место.

Fala, al - ne fala!

OK.
blogovatelj blogovatelj 04:22 08.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

verujem da se i ona tebe sa radošću seća.


blogovatelj blogovatelj 04:27 08.11.2016

Re: Ja baš volim ovakve teme

A iz srednje sam skoro sreo nastavnika istorije u penziji, istrčao iz kola da mu se javim. Imao trojku, četvorku (sa'će Gerila da se oduševi


Bio je i moj profesor. Među prvih deset je koji su mi bilo šta predavali, možda i među prvih pet.
Čovek genije. Predaje šapatom, a celo odeljenje sluša pod hipnozom i nikome ne pada na pamet da zucne ili na ma koji drugi način ne prati, ili nedobog, ometa čas.
iqiqiq iqiqiq 19:50 05.11.2016

Reči, a ne dela

Koliko se priča o reformama, koliko svako ima nešto da kaže, a onda kada se pojavi "vruća tema" onda je to uvođenje školskih uniformi. Meni je daleko više zaparalo uši ona najava Velike mature i to sve nastavljajući ovako nakaradnu gimnaziju koja nije reformisana i to sve uvodeći to već na generacije koje su uveliko zagazile u nereformisanoj gimnaziji.

15 predmeta u proseku svake godine gimnazije, šta će onda biti na Velikoj maturi, kombinovani testovi kao u Maloj maturi itd itd

To je u sprezi sa uniformama ista tema, u obrazovnom sistemu Engleske/Irske školska uniforma je obavezna od osnovne pa do kraja srednje škole i nema samo tu socijalnu komponentu na kojoj se kod nas toliko insistira, već i neku vrstu ugleda, jer na uniformi ima amblem škole i poenta je da se učenik oseti kao predstavnik te škole i da i van škole na ulici predstavlja svoju školu, tj na neki način se prepoznaje.

Imaju oni i Veliku maturu, ali se već od 4 razreda (od ukupno 6 srednje škole) bira 6 ispita koja će se polagati na maturi i tako se već definišu manje ili više ka fakultetima na koje će konkurisati. Velika matura je i bodovno isto što i Mala matura, tj sa tim bodovima možete upisati bilo koji fakultet u zemlji, pod uslovom potrebnog minimalnog broja boodova. To naprimer daje šansu detetu iz Novog Sada da studira ili u Beogradu ili u Nišu ili bilo kom drugom fakultetu u Srbiji ako je osvojio veliki broj bodova.

Jesmo li mi spremni na sve te reforme...a naša deca....

Ovo se kod nas sve toliko urušava, da ja više ne verujem u prazne priče ministara koji se u prosveti menjaju brzinom svetlosti, čekam neka dela i neke rezultate, a to će se lako prepoznati, ako škole budu valjale, nećemo biti među zemljama kod kojih je najviše odustajanja od školovanja, kod kojih je najveći broj izostanaka itd itd
tasadebeli tasadebeli 23:09 05.11.2016

Re: Reči, a ne dela

iqiqiq


nećemo biti među zemljama kod kojih je najviše odustajanja od školovanja, kod kojih je najveći broj izostanaka





Пример из праксе:

Моја драга је прошле године била разредна трећој години средње (момци и девојке од 17 година). Одељење је направило 5847 изостанака. Или 243 по ученику. Или, опет у просеку, сваки ученик није био у школи 40,5 радних дана. Радних дана, то значи да сваки ученик у њеном одељењу није био у школи 2 месеца од 9 месеци колико траје школска година.


А право оправдање има само за 10-20% тих изостанака.

Све остало се правда и то из простог разлога што не може разредни старешина на своју руку да каже родитеу који правда часове своме детету:"Извините, господине/госпођо, али ви лажете!" Или да оде и да се свађа са лекарима који пишу та оправдања својим познаницима, родитељима ученика.


И сваке године та цифра изостанака је све већа и већа са сваком новом генерацијом.


И то се зна, али се ништа не чини да се то промени.


Кад год дете нешто не научи, не дође на наставу, родитељи му правдају те часове мислећи да је то љубав према детету.

И при томе још и безочно лажу.

То није љубав према детету.

Ја то одавно зовем дебилисање детета.


А задатак система би (од Министарства до школа) био да својим деловањем, и односом према свим чиниоцима у образовању такве ствари онемогући. А то се не ради. И тако се вртимо у том кругу без излаза.
arianna arianna 19:58 05.11.2016

trol

Domaćine, jesi li pohađao neke Abakusove online seminare?

Zanima me, ako si radio u Moodlu (platforme za učenje na daljinu) da li si zainteresovan za akreditaciju nekog seminara i znaš li kad je konkurs za prijavu ovih seminara?
Napravila sam par komaTa, pa bih da ih pustim u pogon, a trebaju mi i saradnici.
nurudin nurudin 20:19 05.11.2016

Re: trol

arianna
Domaćine, jesi li pohađao neke Abakusove online seminare?

Zanima me, ako si radio u Moodlu (platforme za učenje na daljinu) da li si zainteresovan za akreditaciju nekog seminara i znaš li kad je konkurs za prijavu ovih seminara?
Napravila sam par komaTa, pa bih da ih pustim u pogon, a trebaju mi i saradnici.



Преко Завода иду акредитације.
tasadebeli tasadebeli 20:39 05.11.2016

Re: trol

arianna
Domaćine, jesi li pohađao neke Abakusove online seminare?

Zanima me, ako si radio u Moodlu (platforme za učenje na daljinu) da li si zainteresovan za akreditaciju nekog seminara i znaš li kad je konkurs za prijavu ovih seminara?
Napravila sam par komaTa, pa bih da ih pustim u pogon, a trebaju mi i saradnici.



Моја је душа на јави богат сељак, весељак...


Мастиљави плајваз на језик па пиши, Тасо, пиши!


Шалим се...


Нисам Абакус. До сада.


Јесам ОКЦ Бор. (ЛИНК)


И нисам до сада, да простиш, мудловао, али знам неке који јесу. Па ако су они заинтересовани, да вас спојим?

Моја лепша половина зна Мудл. али се није много интересовала јербо јој се више свидело да ради у Едмоду.

Едмодо (ЛИНК)


Колико сам разумео, овај сада Каталог стручног усавршавања важи 2016-2018. али вероватно ће радити допуне као и за оне претходне каталоге. А када се пријављује за те те допунске скредитације, не знам.

Знам само да би било добро да тамо у ЗУОВ или у Министаству имаш неког свог ако намераваш да акредитујеш неки пројекат... Сигурније је када имаш неког свог.







Претпостављам да би најбоље било да их директно питаш.
nurudin nurudin 20:45 05.11.2016

Re: trol

Јесам ОКЦ Бор. (ЛИНК)


Знам колегу који држи те семинаре, тачније предводи поменуте у Бору, један је од првих у Србији, па ако треба неки контакт, јавите се.
arianna arianna 21:40 07.11.2016

Re: trol

Претпостављам да би најбоље било да их директно питаш.


Raspitah se danas...tek za godinu i po do dve, biće opet konkurs za akreditciju seminara


Знам колегу који држи те семинаре, тачније предводи поменуте у Бору, један је од првих у Србији, па ако треба неки контакт, јавите се.


Imam već kontakt... radila sam seminare OKC Bor
Hvala u svakom slučaju
tasadebeli tasadebeli 22:46 07.11.2016

Re: trol

arianna

Raspitah se danas...tek za godinu i po do dve, biće opet konkurs za akreditciju seminara



Дакле, затворили су и могућност допуне Каталога акредитованих семинара који важи неколико година?





Hvala u svakom slučaju



Нема на чему.

Слабо сам ти се ја упуштао у те приче око акредитације семинара (кад ме нешто не занима, имам обичај да "искључим" тон потпуно и да ми остане само слика саговорника ), па зато и мало знам о читавом том процесу.
nurudin nurudin 20:22 05.11.2016

Боба је један од наставника за пример

Тасо, поред тога што је Боба наша колегиница, она је и на Блогу била кратко време, али јој се није допао начин комуникације, па се повукла. Штета за Блог.

jursenar

П. С. Тасо, потхитно налог на Фејсбуку да направиш.
urbana_gerila urbana_gerila 20:28 05.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

nurudin
Тасо, поред тога што је Боба наша колегиница, она је и на Блогу била кратко време, али јој се није допао начин комуникације, па се повукла. Штета за Блог.


sekta, jbt.
nurudin nurudin 20:43 05.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

urbana_gerila
nurudin
Тасо, поред тога што је Боба наша колегиница, она је и на Блогу била кратко време, али јој се није допао начин комуникације, па се повукла. Штета за Блог.


sekta, jbt.



Права правцата.
tasadebeli tasadebeli 21:27 05.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

nurudin

Тасо, поред тога што је Боба наша колегиница, она је и на Блогу била кратко време,

jursenar



То нисам знао.

Хвала, Нурудине.


али јој се није допао начин комуникације, па се повукла. Штета за Блог.



Штета. Мада не могу рећи и да је не разумем...


П. С. Тасо, потхитно налог на Фејсбуку да направиш.



Ух!





Имам један, али тамо сам Пајсије Хаџи Поп Распоповић. Озбиљно, не шалим се. Хтео сам само да видим шта су неки клинци качили за једну колегиницу из школе. И користио сам само тада. И заборавио шифру...
tasadebeli tasadebeli 22:03 05.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

nurudin
urbana_gerila
nurudin
Тасо, поред тога што је Боба наша колегиница, она је и на Блогу била кратко време, али јој се није допао начин комуникације, па се повукла. Штета за Блог.


sekta, jbt.



Права правцата.






Jukie Jukie 01:43 06.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

tasadebeli

Имам један, али тамо сам Пајсије Хаџи Поп Распоповић. Озбиљно, не шалим се. Хтео сам само да видим шта су неки клинци качили за једну колегиницу из школе. И користио сам само тада. И заборавио шифру...

a) odeš i kažeš "ups, zaboravio sam šifru", a oni ti na mejl nešto pošalju
b) napraviš novi nalog
Inače postoji neki drugi, mlađi Tasić za koga sam više puta pomislio da si ti
"evo nama našeg Tase" kad ono predaje neki drugi predmet
Jukie Jukie 08:24 06.11.2016

Tasa

(a kad se Tasa jednom okači na FB onda mu šaljemo pozive na razne evente koje onda on šalje dalje onima za koje zna da ih ta tema zanima)
Npr. Fizi-bizi
Fizi bizi festival
urbana_gerila urbana_gerila 09:23 06.11.2016

Re: Боба је један од наставника за пример

tasadebeli
Штета. Мада не могу рећи и да је не разумем...


dabre, nepovratna šteta - al bi mogli da mu ga date po tananim strunama tuđe nekompetencije a svoje izuzetnosti.

tasadebeli tasadebeli 19:37 06.11.2016

Re: Tasa

Jukie
(a kad se Tasa jednom okači na FB onda mu šaljemo pozive na razne evente koje onda on šalje dalje onima za koje zna da ih ta tema zanima)
Npr. Fizi-bizi
Fizi bizi festival



Мммм...

Ово изгледа занимљиво, Јуки!


Ови моји у школи који се баве нечим што називају Огледом до знања (физика и хемија) сваке године неколико пута организују на нивоу школе извођење огледа за све госте (нарочито за дан школе и за Светог Саву) припремајући се за тај мали школски фесстивалчић науке месецима пре тога.

Мораћу да им покажем ово ако до сада нису већ видели.
Jukie Jukie 21:06 06.11.2016

Re: Tasa

Pa eto, da si mi na fejsbuku svaki dan bih ti poslao poziv na nešto
Dobro je posetiti te velike festivale da vidiš šta ti je od opreme stvarno neophodno za neki ogled a šta možeš da napraviš od štapa i kanapa
Milan Novković Milan Novković 21:06 05.11.2016

Klinci

Klinci su beskrajna radost i inspiracija. Ova žena je jako pametna, ali, i ovo ali nema veze sa njom, po pričama, koje sam ja čuo o sistemu tamo, presečenim sa nekim tezama o budućnosti obrazovanja, pa popularnim temama ovih dana, pravim platformu za svoj komentar:

- Deca - carevi, njima ništa ne fali.

- Roditelji - bitni kao što Ljubinka kaže

- Uniforme - značajna stvar, ja mislim. Protivljenje uniformama je više roditeljska nelagoda u gubljenju prostora da se kreativno izraze, kao što je i projektovanja nekih svojih ambicija na decu, ponekad, neka roditeljska žal za propuštenim vremenima i strukturama. Ako su loše i skupe uniforme su, naravno, veliki propust, a morale bi da budu i uštede roditeljima, dok nema razloga da ne budu jako lepe udobne. Tako, odjednom, nema segregacije po ceni i kvalitetu, roditeljskom ili dečjem talentu za lepo, prostora da se još nespretna deca rugaju nekom detetu, pa mu tako nanose bol i često značajnu frustraciju, koje "kaska" na neki način za "trendovima" i "kvalitetima".

- Profani i školstvo, zajedno sa roditeljima:

Strategijski smerovi:

- Sticanje znanja i diseminacija
- Saradnja i zajednica
- Analiza i propaganda zdrave strategije
- Karijera i vođstvo
- Eksperimentisanje

Nešto od principa:

- Fokus na zajedničkom dobru
- Udruživanje
- Komuna, komuna, komuna
- Kolaboracija na zajedničkim projektima kroz nenasilno i tečno mešanje dece različitih znanja i talenata, delenje obaveza i rezultata rada
- Inkkluzija, al kad sam kod "kritičkih" koncepata:
1. Autor, autoritet, vlasništvo nad značenjem
2. Čitanje
3. Subjektivnost
4. Kultura
5. Ideologija
6. Istorija
7. Prostor/vreme
8. Posts (na temu društvene strukturalne dinamike) - post(moderno), post(feminizam), post(ovo), post(ono)...
9. Razlike
10. Pol
11. "Čudno" (queer - seksualna orijentacija, vojska, država, naučnici, čudaci razni, ...)
12. Rasa
13. Klasa
14. Život
15. Biosfera
16. Otpor
17. Ekonomija kulture
18. Priroda
19. Životinje
20. Agencija

Ovo gore zvuči dugačko, a nije, i inspirisano je jednim sajtom i jednom knjigom:

Sajt: EDUCAUSE ... whose mission is to advance higher education through the use of information technology. (ne važi se samo za više obrazovanje, naravno, gomila je za bilo kakvo obrazovanje)

Knjiga: The Theory Toolbox: Critical Concepts for the Humanities, Arts, & Social Sciences - JEFFREY NEALON teaches in the English Department at Penn State University. SUSAN SEARLS GIROUX is associate professor of English and cultural studies at McMaster University in Hamilton, Ontario.

Primer - svašta od ovog gore može da ide od malena. Ako uzmemo subjektivnost - nežno i neprimetno roditelji, profesori, drugari, mogu da sebe ili druge podsete kako svi imamo prava na subjektivnost, kako je ona potrebna, gde su joj u nekim situacijama granice, od situacije do situacije, nema potrebe za učionicama, predavanjima, domaćim.

Učionia-predavanje-ocenjivanje-domaći je fundamentalno pogrešno, po mom mišljenju, i najčešće, ne uvek, naravno. Pogotovo domaći, to je slobodno vreme za decu da se igraju.

Kolaboracija, projekti, u učionici, napolju, na terenu,sa profom kao ravnopravnim učesnikom, bez njega, ... uz tehniku, mobilni, kamere, .. Internet, Face, Wiki, Blogove, ... su ubojit način gde se sa malo pažnje i malo više dizajna tako nekih kolaborativnih projekata mnogo više može postići.

Sećam se jednog kratkog perioda kad sam zastao da posmatram moju mlađu ćerku sa ekipom na škjolskom zadatku pravljenja dokumentarca o Notting Hillu.

- Profesorica autoritet na temu: zahteva da se posao podeli na najlogičnij način, ali da deca samo podele, da to objasne, da ne ispadne nasumično, i odbrane podelu kasnije, da prilože sinopsis, dobro promišljen, pa na kraju dokumentara.

- I, "šutnuti" napolje, odoše deca, svi srećni, pobegoše od dosadne učionice, i odjednom im to jako interesantna igra, svi sve naučiše, malo na ulici, malo u kafićima, napraviše odličan dokumentaras, izmonitaše kako treba, i posao urađen.

Da se sad vratim u gimnaziju ne bi mi trebala Milkica da mi prepričava Rat i Mir u 15 minuta da je zadatak bio da u dvorištu napravimo timeline od maketa, parola, likova, detalja, ... to bi bio good fun pročitati pa uraditi (maštarim ovde).

I ovo više nije samo kjniževnost, ovo je i umetnost, istorija, oto, ... kako i treba, streamlining je za dresiranje pasa što uteruju ovce u tor

zemljanin zemljanin 21:21 05.11.2016

Re: Klinci

Da se sad vratim u gimnaziju ne bi mi trebala Milkica da mi prepričava Rat i Mir u 15 minuta da je zadatak bio da u dvorištu napravimo timeline od maketa, parola, likova, detalja, ... to bi bio good fun pročitati pa uraditi (maštarim ovde).

Rat I Mir je subjektivni doživljaj, bogaćenje jezika ... da se vratimo na svrhu čitanja ... tvoj predlog možda ima svrhu u istoriji ali je ne vidim u književnosti ... na stranu da li je taj klasik primeren ...

edit. ostatak je za analizu, relativno, na prvu loptu, OK

edit2. ali hvala za preporuku knjige/sajta ...
Milan Novković Milan Novković 21:56 05.11.2016

Re: Klinci

Nismo se razumeli - js sam sugerisao da bi deca radije pročitala knjigu da je bila umotana u neki širi projekat
apostata apostata 22:27 05.11.2016

Re: Klinci

Milan Novković

(...)

Učionia-predavanje-ocenjivanje-domaći je fundamentalno pogrešno, po mom mišljenju, i najčešće, ne uvek, naravno. Pogotovo domaći, to je slobodno vreme za decu da se igraju.

Kolaboracija, projekti, u učionici, napolju, na terenu,sa profom kao ravnopravnim učesnikom, bez njega, (...)



Znao sam da me moraš kad-tad razočarati .., al' nema veze bilo bi nenormalno da je drugačije.
Milan Novković Milan Novković 23:20 05.11.2016

Re: Klinci

apostata
Milan Novković

(...)

Učionia-predavanje-ocenjivanje-domaći je fundamentalno pogrešno, po mom mišljenju, i najčešće, ne uvek, naravno. Pogotovo domaći, to je slobodno vreme za decu da se igraju.

Kolaboracija, projekti, u učionici, napolju, na terenu,sa profom kao ravnopravnim učesnikom, bez njega, (...)



Znao sam da me moraš kad-tad razočarati .., al' nema veze bilo bi nenormalno da je drugačije.

Ja ću sad da se borim za svoje mišljenje

Najviše forme, ravni učenja su oduvek bile iznad skupljanja i produkcije znanja.

Ta ravan se pomera kako se pomera civilizacija, a danas je negde na potezu između ludizma (igranja) i tehničke disruption (tehnika koja "podmeće nogu" utabanim stazama i metodama).

Ne misle svi ovako, al evo par primera da bar konvergiramo u nekoj osnovnoj semantici:

- Učionicom-predavanjem-ocenjivanjem-domaćim ne možeš nekoga olako da naučiš da voli Bugarina, npr, ako je iz Niš, ili okoline.

- Ako naopraviš neku Pokemon-like igricu gde jedan tim fata po brdima drugi tim, a u oba tioma pomešani Srbi i Bugari, oni će se nešto brže zbližiti. Ljude kolaboracija zbližava - evolutivna tekovina.

Ili recimo homofoba, a mimo toga iskrenog čoveka možeš da ubediš da igra sledeću igru (ja izmišljam igre on-the-fly ovde):

- On pravi hranu homoseksulacu, što bolje ume, a homoseksualac njemu. Iskreno ocenjuju i bedi onaj kuvar koji je dobio veću ocenu. I homofob posle 2 sata vidi da ima posla sa običnim, normalnim čovekom, kaže aj neću da mu razbijem glavu, on je ko ja. Na neki drugi način mogu da mu trebaju godine za isti učinak.

Neverovatna je moć igre, nebo i mašta su granice kako bilo koje, BILO KOJE učenje može da se preslika na razne maštovite igre.

Streamlined se ne važi više u nekim disciplinama, recimo tehničkim, zato što bi ti više vremena otišlo na stremlining kurseva nego na njihovo primenjivanje u praksi, zato što danas, u nekim industrijama, ono što učiš na prvoj godina biva pregaženo i zaboravljeno dok završiš fakultet. U nekim predmetima to ide i do 70%.

Zatim, mnoga znanja su inherentno kros-disciplinarna.

A ja kad kažem "kolaborativni projekat" za klince ne mislim na naked, goli projekat, ima on i neku oblandu. Ako se pažljivo dizajnira oblanda neće ubiti magiju igre, i magnetnu privlačnost projekta, a podmetnuće i nadmetnuće osnovne inspirativne i produktivne obrasce koji učenju daju više od tranzijentne note.
Milan Novković Milan Novković 23:46 05.11.2016

Re: Klinci

Zatim, mnoga znanja su inherentno kros-disciplinarna.

Čak i kad nisu očigledno takva, ili mislimo da ne idu zajedno, pogledaj hard-core primer života ćelije (samo učenje molekularne biologije na ovaj način je revolucionarno).

Ti nećeš mnogo pogrešiti ako ceo trogodišnji kurs napraviš oko ovoga primer, recimo 25 studenata, tri godine:

- Da urade ovu vizuelizaciju (to i rede univerziteti sada)

- Da iskomponuju muziku i objasne zašto šta kako i gde (teraš ih da asociraju muziku sa hemijom i biologijom)

- Da napišu scenario za igru kroz ove "predele"

- Da isprogramiraju igru

- Da naprave biznis plan i dovuku investitora.

I možeš da dobiješ iz svega 5 molekularnih biloga na kraju, 5 muzičara, 5 programera, 5 grafičkih dizajnera, 5 biznis managera, i svako od njih je naučio podosta i od ostalih, naučio matrice šire primene, bogatiji nego da je samo išao na svoj kurs po amfiteatrrima.

Milan Novković Milan Novković 23:47 05.11.2016

Re: Klinci

Vidi neurologiju (ovo je nedavno sve postalo jako popularno)

zilikaka zilikaka 00:23 06.11.2016

Re: Klinci

Milan Novković
Vidi neurologiju (ovo je nedavno sve postalo jako popularno)


Meni se ovo jako dopada i nekako uklapa u ono što mislim da je suština. Kad nekog učiš nečemu, pokušaj da to predstaviš na način koji će biti lako razumljiv, buditi niz asocijacija i omogučiti mu da pronadje vezu sa nečim poznatim.
Posle ako treba lako ide nadgradnja i korekcija.
Naravno da molekularni biolog neće ostati na nivou te predstave ali ne verujem ni da će mu takva predstava u nekom ranom upoznavanju sa pojmom smetati.
Ostalima je ovo sasvim dovoljno i korisno.I ostaje u memoriji malo duže od onog neophodnog za reprodukovanje prilikom ocenjivanja.

Jedino što bi možda uspaljena struka skočila protiv ovakvog predstavljanja stvari jer tad nauka gubi karakter svete tajne dostupne samo odabranima.
zemljanin zemljanin 00:35 06.11.2016

Re: Klinci

I u naše vreme je bilo emisija tipa "Opstanak", "Egipat" I sl. ... I neprocenjiva je njihova uloga u informisanosti ... igrice za OŠ/SŠ su primenljive ... poenta je da video/animacije zamenjuju knjige I TV ali ne zamenjuju suvo elementarno znanje ... do njega se dolazi učenjem uz korišćenje svih dostupnih sredstava ... ali dete ne može na pitanje o ćelijskog građi da odgovara po sećanju na neki od pomagala u procesu učenja već memorisanim I upotrebljivim znanjem ...

znači internet I modern tehnologije pomažu ali ne zamenjuju ...
Milan Novković Milan Novković 01:05 06.11.2016

Re: Klinci

zemljanin
I u naše vreme je bilo emisija tipa "Opstanak", "Egipat" I sl. ... I neprocenjiva je njihova uloga u informisanosti ... igrice za OŠ/SŠ su primenljive ... poenta je da video/animacije zamenjuju knjige I TV ali ne zamenjuju suvo elementarno znanje ... do njega se dolazi učenjem uz korišćenje svih dostupnih sredstava ... ali dete ne može na pitanje o ćelijskog građi da odgovara po sećanju na neki od pomagala u procesu učenja već memorisanim I upotrebljivim znanjem ...

znači internet I modern tehnologije pomažu ali ne zamenjuju ...

Radi se o konceptu koji povezuje tehnologije sa igranjem / npr ako si biolog da ti se da napraviš 3D model myosina, neurona, ... neku animaciju i tebi to igra. Ili ti se da sve izmodelirano ne samo da gledaš kao youtube nego da nešto interaktivno radiš sa tim. Ove videoe prave studenti molekularne biologije, između ostalog.

Zbog krosdiscipliarnog (imaš IT i grafički dizajn dodate, scenarije u interakciji, ...) tvoj mozak pravi višestruke asocijativne puteve prilikom uvezivanja novih znanja pa zato dramatično brže pamtiš.

Primer, ako ja imam staro znanje, recimo klavir asociran sa brojem 42, to sam zapamtio nekad davno, pa mi ti kažeš da je i pas u nekoj šemi asociran sa 42 (npr nalazi se u 42. kavezu), ja brzo zamislim neku scenu, pas leži na klaviru i šapom dira tipke. Mozak tu generiše bujicu vizuelnih asocijativnih puteva i u sekundi ili kraće ja zapamtim da je pas u 42. kavezu.
zemljanin zemljanin 03:45 06.11.2016

Re: Klinci

Milan Novković

znam da govoriš o studenskim projektima ali je srž diskusije bio na neakademskom obrazovanju ... aposolutno podržavam ovakve projekte koje si naveo, to je fantastično ali da bi se stiglo dotle mora se mnogo toga naučiti u OŠ I SŠ ...
blogovatelj blogovatelj 05:56 06.11.2016

Re: Klinci

Vidi neurologiju (ovo je nedavno sve postalo jako popularno)


Jedan transmiter i nekoliko risivera. ADSL organizacija, mnogo veći daunloud od aplouda.
Milan Novković Milan Novković 10:22 06.11.2016

Re: Klinci

zemljanin
Milan Novković

znam da govoriš o studenskim projektima ali je srž diskusije bio na neakademskom obrazovanju ... aposolutno podržavam ovakve projekte koje si naveo, to je fantastično ali da bi se stiglo dotle mora se mnogo toga naučiti u OŠ I SŠ ...

Nema razlike, čak je sa mlađim klincima sve ovo lakše, nego sam ja lenj da tražim/pravim primere.

Klinci su rođeni kao neverovatno radoznali i neinhibirano kreativni - ovo je jedna od najeksplozivnijih kombinacija za naj-učenje.

Staviš tehnologiju pod radoznalost i prostor za kreaciju, a mnogo vole da se sami, a uglavnom zajedno igraju, i imaš tu ludizam-technologa kombinaciju.

Sad mi već blede sećanja kako je ćale mene "fatao na fore", al ja sam sa svojom starijom ćerkom svašta probao, i to ispadne skoro neprimetno, dok je vozim u školu, vodim u park, iz parka, dok kuvamo, tj nema potrebe da previše "gnajvimo" klince u kvalitetnije slobodno vreme, tu ih, uglavnom ostavimo na miru ...

... prvo smo oko osme godine počeli sa mentalnom aritmetikom - dva brata i sestra imaju zajedno N godina, stariji brat dve godine stariji od mlađeg, mlađi brat duplo stariji od sestre ... i počnem da je učim kako one dve godine stavi na strnu, ostatak podeli na dve gomilice, ...

... kad mi se učini da će joj dosaditi onda pomerimo "scenario" - gomila jabuka na ivici reke, spisti se pas sa padobranom na nju i počne da pravi džumbus, dve jabuke se otkotrljaju i upadnu u vodu i počnu da plutaju, ...

... o prelamanju svetla išle provokacijice tipa trči dečak pored nje, ona ga u punom trku povuče za majicu - sitnom dečaku više pomeri putanju, krupnom i težem manje (pre toga joj "objasnio" crvenu, plavu, ...svetlost na druge fore ... pa bilo "logično" da se crvena više prelama, plava manje.

I ode mi ovo dete na matematiku. Sa mlađom to nisam radio i, evo, hoće da bude glumica (dobro, ona se rodila, počela da priča, i evo još nije stala u 20toj, ume da zaradi više love učeći klince da igraju nego kolege joj neke što su završili akademije)

E sad, njima je mozak negde oko pete godine najviše uvezan, tad su, recimo najbolji za jezike, ali oko 9-10 imaju neverovatnu kombinaciju uvezanosti i znanja, tu su, otprilike, svi geniji, zavisi šta im je "sistem" od štete do tad uradio, i moja ćerka je sa 9 godina bolje radila mentalnu aritmetiku od majke (ETF) koja je vredno radila dok smo se nas dvoje zafrkavali (radio sam i ja, samo u vrlo opuštenom maniru u obližnjim laboratorijama).

Ovo su samo primeri šta igra može da bude, nema granica kreativnom prostoru za roditelje i profesore, pa onima što prave igre kao posao za zarađivanje novca - ima ih na hiljade na tabletima, PCjevima.

Evo recimo vesti sa BBCja jutros: DeepMind AI to play videogame to learn about world (to je onaj što je pobedio profesionalca u igri Go (ja cenim da je Google u trci sa IBMom oko beđenja u polaganju Tjuringovog Testa)
Milan Novković Milan Novković 10:24 06.11.2016

Re: Klinci

blogovatelj
Vidi neurologiju (ovo je nedavno sve postalo jako popularno)


Jedan transmiter i nekoliko risivera. ADSL organizacija, mnogo veći daunloud od aplouda.

Čini ti se, zaboravio si na lateralno razmišljanje, circular-dependencies - kao za download i za upload imaš više puteva, i mnogi idu samo nizvodno
maksa83 maksa83 11:27 06.11.2016

Re: Klinci

Evo recimo vesti sa BBCja jutros: DeepMind AI to play videogame to learn about world (to je onaj što je pobedio profesionalca u igri Go (ja cenim da je Google u trci sa IBMom oko beđenja u polaganju Tjuringovog Testa)

Da, pustili su AI u StarCraft. Nisam siguran šta će ta AI da nauči osim da efektivno satre neko drugo pleme (što je cilj u StarCraftu), što će je učiniti potpuno ljudskom pošto je to večiti i omiljeni ljudski past time.

Inače, pre iks godina pojavila se igra SPORE koja je u fazonu "vodiš i razvijaš organizam od jednoćelijskog pa do međuzvezdanih osvajanja" i pošto je igra kad krene taj neki "pravimo civilzaciju" nivo bila preteška za petogodišnjaka ja mu kao pomagao, i zapravo sam u procesu eksperimentisao sa strategijama - da li osvojiti i podjarmiti susedno selo/grad/civilizaciju ili stvarati savezništva, trgovinske odnose i tako ići dalje... i ... poražavajuće, ali optimalna strategija za napredovanje je ispala - praviti vojsku, osvajati i mlatiti sve što stigneš. Što bi rekli Duran Duran - this is planet Earth.
Milan Novković Milan Novković 12:08 06.11.2016

Re: Klinci

maksa83
Evo recimo vesti sa BBCja jutros: DeepMind AI to play videogame to learn about world (to je onaj što je pobedio profesionalca u igri Go (ja cenim da je Google u trci sa IBMom oko beđenja u polaganju Tjuringovog Testa)

Da, pustili su AI u StarCraft. Nisam siguran šta će ta AI da nauči osim da efektivno satre neko drugo pleme (što je cilj u StarCraftu), što će je učiniti potpuno ljudskom pošto je to večiti i omiljeni ljudski past time.

Inače, pre iks godina pojavila se igra SPORE koja je u fazonu "vodiš i razvijaš organizam od jednoćelijskog pa do međuzvezdanih osvajanja" i pošto je igra kad krene taj neki "pravimo civilzaciju" nivo bila preteška za petogodišnjaka ja mu kao pomagao, i zapravo sam u procesu eksperimentisao sa strategijama - da li osvojiti i podjarmiti susedno selo/grad/civilizaciju ili stvarati savezništva, trgovinske odnose i tako ići dalje... i ... poražavajuće, ali optimalna strategija za napredovanje je ispala - praviti vojsku, osvajati i mlatiti sve što stigneš. Što bi rekli Duran Duran - this is planet Earth.

Taka civilizacijska ravan u igricama

A pazi "planet Earth":

- Imo si isto to, nekada, pa donekle utihnulo

- Pa su sovjeti probali centralno planiranje svega i svačega, možda nisu "mlatili" po okolini nego bili u nešto niže - mlatuckali-do-mlatili, i Česima kažu ti radiš tekstile i još nešto, Bugarinu ti radiš elektroniku, i još nešto, i ok, ... završavali sa robnim kućama u kolima "algoritam", challenged u adaptivnim sposobnostima, ostavi na trenutke samo jedne te iste, prljavo braon kapute ne-sexi kroja.

- Pa se klatno opet vratilo na koljem-po-kućama Amere, 24x7 turbo mlaćenje svi-će-ljudi-braća-biti rodbine.

- Pa su Kinezi počeli da podrivaju "specijalnu naciju" mešavinom planskog i marketinškog.

- Pa gospodin Rus ulete sa vanredno pametnom spoljnom politikom, a naoružan posebnim strpljenjem, i evo, strategija, pomažnjavaše prijatelje

- Pa se gospodin Kinez i gospodin Rus, lukavo, lukavo, udružili i pobacali šape po Aziji prvo, al nežno, ...

... polako se, ipak, krećemo ka ovoj ludizam <-- --> disruptive technologies ravni, ja mislim, tj misle drugi a ja se mislim do usaglašavam.

Pa kad ja ovoj mlađoj kažem Kato, lutko, da ti tajo izabere neku dobru knjigu ... srećan sam ako se osetim da sam pao samo sa Marsa.

E sad, u borbi za goli opstanak ljukavo-ljisic u meni je prepoznalo "protivničke" slabosti i, jbg, kako vreme odmiče, i kako vidim da ne slušajući mene bolje nauči neke stvari nego da me posluša ja sam se "spustio" na njen nivo - za moj 60. rođendan radimo Hairspray, šta drugo?!

A dal ću ja biti Elijah Kelley ili John Travolta zavisi uglavnom od mišićne mase u mom middle-kingdomu, važno je da se ona "upecala" u tensor network što sam joj izponazabadao po njoj i okolini, a da pojma nema šta joj se dešava.

Sad radim risk management, da mi se ne desi da sem se negde zajebo a nisam ni bio svestan. Stari vic, čista apstrakcija:

Uhvatili Amer, Francuz i Srbin zlatnu ribicu koja će im poispunjavati po tri želje:

1. Amer - "milion dolara", Francuz - "meni duplo", Srbin "da mi se leva ruka talasa horizontalno".

2. Amer - "ogromnu kuću na Pacifiku", Francuz - "meni duplo", Srbin "da mi se desna ruka talasa horizontalno".

3. Amer - "fenomenalnu žensku, u svakom smislu", Francuz - "meni duplo", Srbin "da mi se glava polako njiše napred-nazad ko onim kučićima igračkama u kolima".

I ispune se želje pa idu scene - ameru novac viri iz svih džepova, zagrlio žensku, iza u kadru kuća i pacifik. Francuzu sve viri izasvuda, prosipa se po travici.

Srbin, talasaju mu se ruke horizontalno, njiše glavom, pa kaže: "izgleda da sam se ja negde zajebo"

Šalašala, zahvaljujući dobrom menadžmentu u kući ja sve lepo uradim kako mi je izlistano

urbana_gerila urbana_gerila 12:46 06.11.2016

Re: Klinci

maksa83
AI


e, zato ja gotivim maksu - zna da odabere momenat.

ai.machine - da li me se sećaš?
maksa83 maksa83 13:14 06.11.2016

Re: Klinci

Srbin, talasaju mu se ruke horizontalno, njiše glavom

Sad si me nagerao da probam da vidim da li mogu, i - mogu...

Milan Novković Milan Novković 14:24 06.11.2016

Re: Klinci

maksa83
Srbin, talasaju mu se ruke horizontalno, njiše glavom

Sad si me nagerao da probam da vidim da li mogu, i - mogu...


Svaka čast, i meni uspelo iz prve
apostata apostata 15:31 06.11.2016

Re: Klinci

@Milan Novković

Ne obaziri se ti na mene Novkoviću - jedna od rijetkih stvari u kojoj sam cijeli svoj svjesni život ispoljavao konzervativnost je upravo pedagogija.

I mene (a ako hoćeš vjeruj mi ili ne, ali ja godinama dosta ozbiljno pratim šta se događa u pedagogiji) niko ne može ubijediti u ispravnost svih tih pedagoških novotarija.

Za mene je npr. tendencija povezivanja igre sa učenjem pogrešna.
Učenje je direktno povezano sa instinktom preživljavanja, a preživljavanje je ozbiljna stvar.

Sa razvodnjavanjem učenja igrom stvara se iskvareni odnos i prema radu, ali i prema igri.

Za mene su takođe sve priče o olakšavanju djeci učenje priče u kojima se implicitno govori da su naša djeca nesposobnija i gluplja od nas.

I zna se tačno odakle sve te ideje dolaze, sva ta vizualizacija obrazovnog procesa i sva ta estatizacija pedagogije izvire iz patološke averzije ka navodnom totalitarnom logocentrizmu moderne.

Ti Novkoviću, ovo ja na osnovu tvojih pisanija na blogu, sa takvim stavovima nemaš nikakvih dodirnih tačaka i kada bi našao vremena i podrobnije se upoznao i sa njima i sa njihovom kritikom siguran sam da bi nakon toga prema njima osjećao samo odvratnost i odbojnost.
zilikaka zilikaka 15:42 06.11.2016

Re: Klinci

Svaka čast, i meni uspelo iz prve

Nikakav problem ako pokrete upariš ritmično, al može li to bez reda, tri potpuno nevezane učestanosti?
Ja jok.
maksa83 maksa83 15:43 06.11.2016

Re: Klinci

Milan Novković
maksa83
Srbin, talasaju mu se ruke horizontalno, njiše glavom

Sad si me nagerao da probam da vidim da li mogu, i - mogu...


Svaka čast, i meni uspelo iz prve

I kažu posle nije lako Srbin biti...
emsiemsi emsiemsi 20:02 06.11.2016

Re: Klinci

Milan Novković
Nismo se razumeli - js sam sugerisao da bi deca radije pročitala knjigu da je bila umotana u neki širi projekat

Милане, зашто је то нужно !?
Зашто деца не би прочитала књигу и да не буде умотана у неки шири пројекат ?
Мислим, све живо и неживо је структурисано од појединачног, преко посебног, до општег - и обратно.
Не мора се увек ићи до најширег контекста, некад се може задржати и на појединачном.
emsiemsi emsiemsi 20:03 06.11.2016

Re: Klinci

maksa83
Milan Novković
maksa83
Srbin, talasaju mu se ruke horizontalno, njiše glavom

Sad si me nagerao da probam da vidim da li mogu, i - mogu...


Svaka čast, i meni uspelo iz prve

I kažu posle nije lako Srbin biti...

Нормално !
Milan Novković Milan Novković 22:50 06.11.2016

Re: Klinci

apostata
@Milan Novković
Ne obaziri se ti na mene Novkoviću - jedna od rijetkih stvari u kojoj sam cijeli svoj svjesni život ispoljavao konzervativnost je upravo pedagogija.

Ja ću prvo malo da korigujem ljuč pa tonalitet ovoga o čemu ja pišem. Moram u bullet points pošto Free tako voli. Ovde odgovaram i Emsiju na kometar ovde negde:

- Kad kažem igra ne mislim na potpuno nestruktuirano i anarhično razletanje dece na sve strane.

- Projekat, to sam već negde rekao, ima i frame (okvir, envelope) koji je jasno definisan i "standardizovan" ako treba (ako se u školi ocenjuje onda su ovedu ocene i objasni kako će se ocenjivanje raditi.

- Osnovna svrha igre je učenje, u bar par dimenzija: da se nauči što više na osnovnu temu, pa što više u krosdisciplinarnom maniru, pa da se zavrti iskreno interesovanje klinaca za gradivo, da se naviju do te mere da što više kvalitetnog znanja i što bolja osnova za dalje učenje ide dalje.

- Osnovni focus učenja nisu učenici koji bi ionako dobili petice i sve naučili, iako i oni stiču nova društvena-kolaborativna znanja. Ideja je da se ne kompromituju najbolji, a povuka na gore svi ostali, pa da naučeno ostane što trajnije.

Znači moji s kuka primeri su samo to, brzi primeri, a izazov proseforu ili grupi uopšte nije trivijalan.

Inspiracija za ovo pisanje ide sad već dosta u prošlost, kad je Educause pozvala MIT da im se pridruže na temu budućnosti učenja, i oni napravili vrlo ozbiljan dokument. Niej se još toliko pominjala gejmifikacija, ali jeste (online)kolaboracija i uopšte polagano napuštanje relativno krutog sistema iz prošlosti. Pokušao sam već par puta da ga nađem - Google nešto zeza, imam ga u arhivama negde i delove u nekim blogovima, pokušaću ponovo.
I mene (a ako hoćeš vjeruj mi ili ne, ali ja godinama dosta ozbiljno pratim šta se događa u pedagogiji) niko ne može ubijediti u ispravnost svih tih pedagoških novotarija.

Po cenu da, u stvari, nemamo istu definiciju "pedagoškog" ja ću izneti crtice svoje definicije, da ne komentarišem u nedogovorenom kontekstualnom podprostoru. Pedagoško (ako ponovim nešto što je Ljubinka rekla, ili ne kažem nešto što je ona rekla, nema veze, mrzi me sad da ponovo gledam video, ovo je samo nekoliko crtica):

- Što više naučiti uz što više razumevanja

- Što bolje uklopiti naučeno u već stečeno znanje

- Što bolje organizovati znanje da bi se nova znanja što efikasnije sticala

- Uživati u učenju što više

- Ostaviti deci vreme izvan škole slobodno

- Uspostaviti što bolji, opušteniji i zdraviji odnas između roditelja, dece i profesora, pa ostatka društva

- Nikad ne zaboraviti krosdisciplinarno, tamo gde mu ima mesta, pošto znanja i obrasci iz jedne discipline pomažu lakše učenje u drugoj, često, a često pojačavanju naučenu u toj drugoj disciplini i, uopšte, svom učenju daju viši smisao.

- Desetka iz elektronike 1 na ETFu je besmislena ako diplomac po primanju diplome više ne zna kako radi tranzistor

... i dok ja tražim dodatni materijal: "Mi ne prestajemo da se igramo zato što starimo, nego starimo zato što prestajemo da se igramo" - B. Franklin

... pardon, pre toga:

Za mene je npr. tendencija povezivanja igre sa učenjem pogrešna.
Učenje je direktno povezano sa instinktom preživljavanja, a preživljavanje je ozbiljna stvar.

Sa razvodnjavanjem učenja igrom stvara se iskvareni odnos i prema radu, ali i prema igri.

Učenje se ne razvodnjava, naprotiv - evolucija nas je dizajnirala da se toliko igramo kao mali, naši klinci, kučići, mačići, upravo da bi što više naučili.
Za mene su takođe sve priče o olakšavanju djeci učenje priče u kojima se implicitno govori da su naša djeca nesposobnija i gluplja od nas.

Nije to razvodnjavanje! Pati, ne radi se samo o igri, nego ravni koju definiši igra I distruptive technology - tehnologije koje po svom inherentnom bogatstvu imaju ozbiljan potencijal da potpuno promene kako se neke stvari rade.

Samo, recimo, vizuelno što one donose - vizuelno u igri u prostoru ili na ekranu je posebno moćno zato što smo mi evoluirali da vanredno dobro procesiramo vizuelno, da bi preživeli u kompleksnom svetu.

Pre, u učenju, prosto nije bilo sredstava da se vizuelno tako efikasno kreira i širi da bi imalo ovako ogroman uticaj na učenje kao danas.
I zna se tačno odakle sve te ideje dolaze, sva ta vizualizacija obrazovnog procesa i sva ta estatizacija pedagogije izvire iz patološke averzije ka navodnom totalitarnom logocentrizmu moderne.

Ne, nego je sve i dalje bilo ali su falile ove moćne tehnologije, ovo nije nikaka starija, patološka averzija nego nova reakcija na nove pojave i entitete u svemu umreženom, pa nova sredstva.

Milan Novković Milan Novković 23:04 06.11.2016

Re: Klinci

... i dok ja tražim dodatni materijal

.. i dok tražim evo jednog starijeg, ali isto interesantnog dokumenta:

Future of the Learning Space: Breaking Out of the Box - iCampus - MIT
Milan Novković Milan Novković 23:21 06.11.2016

Re: Klinci

evo jednog starijeg, ali isto interesantnog dokumenta

Pa jednog novijeg. U većini docs se piše o "higher learning". Samo, to je zato što je personalizovano učenje skupo. Koncept gde je svaki učenik jedinstven je nekad bio jako skup i primenjivan uglavnom na decu sa specijalnim potrebama, kako je tehnologija postajala pristupačna, ali još uvek sklupa, krenulo se sa studentima zato što je potrebno manje tehnologije i okruženja zbog studentskog višeg znanja.

Danas ovo polako ide u svo učenje, sistem treba da se uvija oko i prilagođuje svakom detetu da maksimizira njegov potencijal, a ne da se deca stavljaju u infrastrukturalne fioke, i tehnologija ovo danas omogućava, osnovno okruženje, procesi, pa tool mentors - razni softversko-hardverski alati, širi ICT.

Six Trajectories for Digital Technology in Higher Education

Kopiram delove:

"... Learning spaces is an umbrella term referring to the physical spaces specifically designed to accommodate learning activities, including (but not limited to) formal classrooms, the learning commons, labs, and makerspaces. The trajectory here, as explored more fully by Mark Valenti in his article in this issue of EDUCAUSE Review, "Beyond Active Learning: Transformation of the Learning Space," is that these spaces are evolving away from being places of presentation and toward being places of discovery, invention, and knowledge construction...."

"... In higher education, student swirl refers to the practice of students formulating a custom, multi-institutional pathway to a degree..."

"... In each case, there is a similar pattern: an individualization or fragmentation, together with a reassembly of the micro-units into new, custom configurations ..."

Itd. sve u svemu, redovi klupa u kojima učenici dosta ćute, iako je profesorska prezentacija i dalje centar akcije, polako odlazi u istoriju.
zemljanin zemljanin 00:13 07.11.2016

Re: Klinci

učenje je trening mozga ... tehnologija pomaže u svakom treningu ali ponavljanje je ono što stvara obrasce ... definitivno podržavam sve što Milan navodi ali to nije učenje ... to je deo u procesu učenja ... taj deo, tehnološki unapređen, je važan ali nije dovoljan ... a kako smo još daleko of direktnog uploada I formiranja obrazaca kroz tehnologiju ostaje klasično "pešačko" treniranje ... uz vokmen ili ajfon, svejedno ...

EDIT. problem solving pristup a to je to angažovanje na projektu X je strašna motivaciona tehnika ... ali rezultat takvog učenja nije bolji od tradicionalnog, čak štaviše ... zato, sam za sebe nije finalno rešenje već samo deo Sistema učenja ... I naravno, ogroman je uticaj samog uzrasta, tako da različiti pristupi daju različite rezultate ...
blogovatelj blogovatelj 04:34 08.11.2016

Re: Klinci

Za mene je npr. tendencija povezivanja igre sa učenjem pogrešna.


Vidi ti se i po komentarima.
Nema lepše stvari od učenja kroz igru.
Milan Novković Milan Novković 09:12 08.11.2016

Re: Klinci

blogovatelj
Za mene je npr. tendencija povezivanja igre sa učenjem pogrešna.

Nema lepše stvari od učenja kroz igru.

Ja sam, možda manje pažljivo, počeo da koristim reč "igra".

Neki scholar bi to opreznije uradio, i pričao, npr, o:

- "...pedagogical benefits of interactive response technology..."

Pa, polu-šaljivo, evo ozbiljnije definicije igranja:

"Transdisciplinary study of complex systems" (bold-italic, nadam se)

Ovaj definicioni fragment dolazi sa SFI sajta (Santa Fe Institute). I taj institut promoviše multi-disciplinarno istraživanje kompleksnih sistema.

Ja, nagađam sad, verovatno nisam znao za taj sajt do 1995. kada sam pročitao kjnigu The Quark And The Jaguar: Adventures in the Simple and the Complex koju je napisao Murray Gell-Mann, fizičar nobelovac što je "otkrio" kvark, vanredno pametan lik i stavljam "otkrio" u navodnike pošto je kvark već bio u podacima, ali to drugi fizičari još nisu videli.

Knjiga je inspirativna, iako sad stara, i kad u kući naletim na nju onako posivelu, požutelu i raskupusanu sa setom se pomalo setim vremena kad nisam imao Kindle na dohvat ruke sa 100 ili više kjniga iz svega i svačega.

Kroz SFI je prohujao i Stuart Kaufman, "...an American medical doctor, theoretical biologist, and complex systems researcher who studies the origin of life on Earth...", i spominjem ga zbog kjnige Investigations (još se sećam kako sam je čitao ne trepćući) koja je izazovna na dosta mesta ali toliko dobra da na momente izgleda kao da nije sa ovoga sveta - "... It is certainly a crash course in how to think like Stuart Kauffman, which is a great way to see blind spots in the science that already exists...".

On uvodi koncept co-evolucije, bar meni na velika vrata, gde bi onda, neka moja brutalizovana definicija kostura budućeg profesora, u svetu besplatnog, robota, 3D printera i sličnog imala jako mnogo zajedničkog sa definicijom umetnika, gde profa ili više njih dizajniraju frame, okvir u prostor-vremenu koji je izazovan u svakom smislu (neki jako pametan "lego", "ubaci" klince unutra, i onda se povuče, al ne sasvim, i sam u nenametljivu, ali interaktivnu pozadinu.
Unfuckable Unfuckable 00:29 06.11.2016

stotka

na instinkt,
a sad - na čitanje!
tasadebeli tasadebeli 01:03 06.11.2016

Re: stotka

Unfuckable
na instinkt,
a sad - na čitanje!





Unfuckable Unfuckable 01:24 06.11.2016

Re: paćebude...

samo se ti zezaj sa Milerom Gerdom,
a kad ti uleti heruvim-hadži-krkar-taube, ima da se naprosto ukenjaš od sreće

btw, taj Muller (mislim, ide mi na živac od kad je sjebo Krojfovu ekipu u finalu '74) teška je bulja od "igrača", tj klasičan lešinar
(ko je rekao Butragenjo?)
For po mom ukusu je Marko Van Basten, one & only
tasadebeli tasadebeli 01:31 06.11.2016

Re: paćebude...

Unfuckable

samo se ti zezaj sa Milerom Gerdom,
a kad ti uleti heruvim-hadži-krkar-taube, ima da se ukenjaš od sreće




Рачунам, кад је већ онолико улитано к'о на оној слици, још једно улитавање мање или више неће се ни приметити.


btw, taj Muller (mislim, ide mi na živac od kad je sjebo Krojfovu ekipu u finalu) teška je bulja od "igrača", tj klasičan lešinar (ko je rekao Butragenjo?)




Поменуо си оно "на инстинкт", па ја због тога.

Прва асоцијација ми је био Герд Милер.
Unfuckable Unfuckable 02:01 06.11.2016

Re: paćebude...

Поменуо си оно "на инстинкт", па ја због тога.

Прва асоцијација ми је био Герд Милер


jeste, jeste
ali i nije!
looping looping 06:51 06.11.2016

1

Evo, sve o obrazovanju. Ukratko objašnjeno i bogougodno.


alselone alselone 07:36 06.11.2016

Braćo, zagrlite me

Upravo mi je sin rekao da hoće da bude saobraćajac kad poraste.

- Tata, znaš šta ja hoću da budem kad porastem?
- Šta sine?
- Policajac, ali ne običan nego specijalni.
- (u sebi) Uf, već sam pomislio. Dobro je, možda je to detekiv ili specijalac.
- Kako specijalni sine?
- Onaj što ima onu specijalnu kameru i snima ko vozi brzo, pa kad neko vozi brzo onda ga odvedem u zatvor.



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana