Budućnost| Društvo| Istorija

Ko piše istoriju

jinks RSS / 27.11.2016. u 12:36

  image.jpg

Šta je istorija, i odakle uopšte potiče. Jedni bi rekli da je pišu pobednici, drugi da su u pitanju istoričari. Sad, da li bi mogla samo da predstavlja faktografski skup pojedinačnih događaja, ili je ponekad i nešto sasvim drugo - širi kontekst u kome se pomenuti događaji odigravaju i tumače. 

Jer, zamislite nezamislivo - istoriju jednog čoveka. Napisati je predstavljalo bi beskonačno zametan posao, u meri koju ni sama naša svest ne može da postigne. A ona to upravo i čini šaljući dobar deo događaja koji nam se svakodnevno dešavaju direktno u zaborav. Takođe, i pamteći bolje upravo ono što se više uklapa u predstave koje već imamo formirane o sebi i svetu (naravno, niko nikome ne brani da pokuša da se ponaša i na neki drugi način).

Hm, izgleda da način na koji stvaramo svoje lične istorije i ne deluje nešto preterano drugačije od načina na koji različita društva neretko ispisuju svoje verzije istorije. Pamteći ono što više odgovara njihovoj aktuelnoj predstavi sveta, koju često upravo sama i projektuju. Gde to čine filtrirajući sebi bitnije od manje bitnijih detalja, pa samim tim, na određeni način i favorizujući jedne u odnosu na neke druge članove društva.

    image.jpg    

Jer, kako stvari stoje, izgleda da je dobru istoriju baš teško napisati. Naravno, sila vlasti i nadmoć pobednika u startu piscima istorije u dobroj meri olakšavaju posao, ali to nažalost nimalo ne ublažava težinu problema sa kojim se susreću. Jer, da bi se uočio i osmislio dobar istorijski narativ potrebno je izgleda jednako pameti (kako bi se razumeli bitniji procesi u prošlosti), koliko i pameti i mašte kako bi se sagledala budućnost. Pa, i nakon svega ostaju poprilični repovi koji i dalje nikako ne mogu da se uklope u veliku priču.

O tome možda najbolje govore i istorije koje to više nisu, sročene od strane nekad pobedničkih, a sada nepostojećih ideologija i država. Mislim, uzmite za primer socijalističku Jugoslaviju, koja za 45 godina postojanja nikad do kraja nije uspela da ispiše svoju zajedničku istoriju. A možda je upravo delom zato više i nema, o čemu govori najmanje 7 novih, nekada potpuno dijametralnih istorija koje su na ovim prostorima aktuelne.

A evo i nekoliko primera repova čije bi istorije izgleda tek trebalo da budu napisane.

Scena prva - saveznički borci u Francuskoj i Belgiji tokom II sv. rata, nakon iskrcavanja u Normandiji 1944, i interesantan detalj koji do dan danas intrigira mnoge. Naime, pored svih uspeha koje su Saveznici imali nakon 1944. posebno im je na ruku išla i činjenica da su njihove mehanizovane jedinice imale beskonačan izvor rezervnih delova sa svoje džipove, automobile i kamione, i to na poslednjem mestu na kome bi ga pobednička istorija očekivala - u nemačkim vozilima. Naime, američka fabrika Ford je istovremeno identičnim motorima, kao i drugom opremom, snabdevala kako savezničke tako i nemačke trupe. Štaviše, Ford je uspeo nakon II sv. rata da naplati od Vlade SAD i reparacije za svoju fabriku automobila koja je srušena tokom bombardovanja Kelna, u završnim savezničkim operacijama.

Scena druga - šta mislite kako su nacisti obrađivali podatke o milionima potčinjenih podanika i žrtava širom Evrope. Ručno, pomoću abakusa, šibera, ili najmodernijih mašina za obradu podataka raspoloživih u to vreme. Naime, pre i tokom II sv. rata Nemačka je konstantno bila snabdevana opremom, podrškom, kao i potrošnim materijalom za rad sa u to vreme najmodernijim raspoloživim informatičkim sistemom za automatsku obradu podataka - proizvedenog nigde drugde do u SAD. I to ne od strane bilo koga, već jedne od najpoznatijih informatičkih kompanija, one koja se bavi internacionalnim biznis mašinama.

Sad, ko bi i u tim verzijama mogao biti pobednik, onaj koji ispisuje istoriju. Da li su to milioni savezničkih boraca i preživelih i palih žrtava, ili su to, nažalost, možda delom čak i Ford, kao i druge njima slične kompanije koje su poslovale sa obe zaraćene strane ... ako ne čak i neko sasvim treći.

Na kraju, možda se istorija pre svega tiče budućnosti, i više nego prošlosti. Jer, što reče Džordž Orvel u „1984": „Ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost. A ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost". Ipak, možda bi jedina prava univerzalna istorija na kraju mogla biti ona o žrtvama tuđih istorija.

  image.jpg

Tagovi



Komentari (97)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 12:59 27.11.2016

Ko, i još važnije

kada.
antioksidant antioksidant 13:02 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

princi
kada.

pre ili posle
ali najgore posledice ostavlja kada se pise tokom
jinks jinks 13:03 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

Što kaže Orvel svaka sadašnjost kontroliše neku svoju željenu prošlost i budućnost.
princi princi 13:18 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

jinks
Što kaže Orvel svaka sadašnjost kontroliše neku svoju željenu prošlost i budućnost.

Pa da, mada ne znam da li je kontrola prava reč (bar ne kontrola u onom smislu u kom je Orvel njom bio opsednut). To je ono što ljudi slabo kapiraju, da se svaka istorija piše u funkciji sadašnjosti. Znači, mi prošlost sagledavamo i tumačimo sa gledišta ono što nam je sada bitno. I u tom smislu, istorija nikad nije konstantna stvar, to je nešto što se odmotava i premotava u skladu sa onim kako se mi menjamo. Nešto što je bilo bitno pre 30 godina, sad je potpuno nebitna stvar.
jinks jinks 13:21 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

Pa da, mada ne znam da li je kontrola prava reč

Baš mi je to palo na pamet dok sam pisao komentar ... možda uticaj.

istorija nikad nije konstantna stvar, to je nešto što se odmotava i premotava u skladu sa onim kako se mi menjamo. Nešto što je bilo bitno pre 30 godina, sad je potpuno nebitna stvar.


Upravo je ovo jedna od poenti bloga. Istorija je živa, na način po kome kao da se u svakom trenutku u svakoj sadašnjosti jednako odigrava neka njoj odgovarajuća prošlost, jednako kao i neka odgovarajuća budućnost.

Naravno, postoje neke stvari u prošlosti koje bi trebalo da su konstantne, mada bi se čak i u tim slučajevima našao neko ko bi pokušao da objasni da u nekoj alternativnoj sadašnjosti ni te stvari niko ne bi pamtio, za račun nekih drugih.
princi princi 13:38 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

Da, to je ono što stalno pričam a što uvek kod istih pendreka naiđe na istu reakciju: ekonomija, sociologija, istorija, pol "sci", to nisu nauke. Ne zato što su ljudi koji se bave njima hohštaplerl (mada ima dosta takvih), nego zato što su izuzetno složene, mnogo složenije od fizičkih nauka i što baš ništa u vezi homo sapiensa nije konstantno.
emsiemsi emsiemsi 20:35 27.11.2016

Re: Ko, i još važnije

princi
Da, to je ono što stalno pričam a što uvek kod istih pendreka naiđe na istu reakciju: ekonomija, sociologija, istorija, pol "sci", to nisu nauke. Ne zato što su ljudi koji se bave njima hohštaplerl (mada ima dosta takvih), nego zato što su izuzetno složene, mnogo složenije od fizičkih nauka i što baš ništa u vezi homo sapiensa nije konstantno.

Сагласан !
Успут --- додуше, има (и) много хохштаплера који се баве овиме што си поменуо.
G.Cross G.Cross 13:02 27.11.2016

A ko...

A ko snabdeva ISIS najmodernijim Toyotama?
antioksidant antioksidant 13:02 27.11.2016

Re: A ko...p

G.Cross
A ko snabdeva ISIS najmodernijim Toyotama?

honda
G.Cross G.Cross 13:04 27.11.2016

Re: A ko...p

antioksidant
G.Cross
A ko snabdeva ISIS najmodernijim Toyotama?

honda


A onda je u redu.
alselone alselone 13:04 27.11.2016

Re: A ko...

A ko snabdeva ISIS najmodernijim Toyotama?


Хилари Клинктон.
jinks jinks 13:07 27.11.2016

Re: A ko...

Хилари Клинктон.

Klington :)

p.s.

Ko kupuje naftu od ID.
alselone alselone 13:10 27.11.2016

Re: A ko...

Ko kupuje naftu od ID.


Отомани.
emsiemsi emsiemsi 20:36 27.11.2016

Re: A ko...p

antioksidant
G.Cross
A ko snabdeva ISIS najmodernijim Toyotama?

honda

Хехехе !
Успут --- браво !
JJ Beba JJ Beba 13:17 27.11.2016

ko piše isporiju?

freehand freehand 14:37 27.11.2016

Problem je

... kad se u razmišljanju i zaključivanju fakti i bitne činjenice mešaju sa trivijama, ma koliko te trivije priču solile i činile je pitkijhom i probavljivijom.
Kao priče o Fordovim motorima i Ajbiemovim mašinama u nacističkoj Nemačkoj za vreme drugog svetskog rata, na primer. Jer te činjenice nisu zaista bitne za krupne istorijske događaje i ishode, ali govore o političkim odnosima i obrascima kao i moralu političkih faktora.
Kao što, na primer, na ishod tog rata nisu uticala izvanredna naučna i tehnološka dostignuća Nemačke poput raketa, mlaznih aviona ili atomskog oružja.
Istorija je nauka koja ima svoj predmet, svoju metodoligiju, svoje ciljeve. I kao i sve druge nauke istorija tokom vekova, od Herodota naovamo, napreduje i proširujući bazu ztnanja nekad menja, čak i revolucionarno, neke postavke koje su prethodno važile za zauvek date.
Nekad joj je problem nedovoljno materijalnih i drugih izvora i fakata, poput onih vezanih za radni srednji vek, a nekad, opet, strašna šuma i kakofonija kakvu imamo u proučavanju nedavne prošlosti.
Ali problemi u istorijskoj sintezi, odnosno zaključivanju o vezama među prikupljenim podacima i istorijskim dešavanjima, njihovim uzrocima i posledicama po pravilu su vezani za rasprave ljubitelja i hobista, ne za ozbiljne naučnike.
Zato je, možda, interesantnija činjenica da ipak o prošlosti više znamo nego o sadašnjosti, makar zbog toga što su se dešavanja istorijskom distancom staložila i neko ih je složio hronološki, po važnosti i međusobnim interakcijama. Doživljaj sadašnjosti je ipak potpuno prepušten osećaju, ličnoj informisanosti i predznanjima pojedinca i njegovoj otvorenosti za uticaj i manipšulaciju politike.
jinks jinks 14:43 27.11.2016

Re: Problem je

Istorija je nauka koja ima svoj predmet, svoju metodoligiju, svoje ciljeve. I kao i sve druge nauke istorija tokom vekova, od Herodota naovamo, napreduje i proširujući bazu ztnanja nekad menja, čak i revolucionarno, neke postavke koje su prethodno važile za zauvek date.


Naravno, ali fascinira ta ideja kako između milijardi različitih pojedinčanih priča postoji jedna ili njih nekoliko zajedničkih, koje utiču, vode i usmeravaju sve protagoniste u određenim pravcima.

Mislim, na tom uverenju u postojanje zajedničke priče i zajedničkog okvira zasniva se mnogo više toga od same istorije ... politika, religije, svakodnevni život.

p.s.

Čini mi se da Fordovi motori, IBM-ove računske mašine, argentinsko meso, volstritovsko zlato, ..., kao mnogočega sličnog tome ipak ne predstavljaju samo istorijsku triviju, već nekim delom i više od toga. Mislim, to se isuviše dugo i isuviše često događa da bi predstavljalo samo nebitan detalj u nekoj široj slici.
freehand freehand 14:54 27.11.2016

Re: Problem je

Naravno, ali fascinira ta ideja kako između milijardi različitih pojedinčanih priča postoji jedna ili njih nekoliko zajedničkih, koje utiču i vode i usmeravaju protagoniste u sličnim pravcima.

Pa da, ali istorija jeste nauka o prošlosti čoveka, prvenstveno kao društvenog bića. Podele i parcijalzacija idu uz neminovno fokusiranje na pojedine oblasti - vremenski, prostorno, politički.
Čini mi se da Fordovi motori, IBM-ovi računari, argentinsko meso, volstritovsko zlato, ..., kao mnogočega sličnog tome ipak ne predstavljaju samo istorijsku triviju, već delom i više od toga. Mislim, to se isuviše dugo i isuviše često događa da bi predstavljalo samo nebitan detalj u nekoj široj slici.

Rekao bih da ne. Na tok i ishod tog rata nisu ozbiljan uticaj imala čak ni daleko važnija i revolucionarnija nemačka iskoračenja na naučnom i tehnničko-tehnološkom planu, poput raketne tehnike, atomskog oružja, mlaznih motora.
jinks jinks 15:01 27.11.2016

Re: Problem je

istorija jeste nauka o prošlosti čoveka, prvenstveno kao društvenog bića

Upravo to, i otuda verovatno i potiče onaj kreativniji deo istorije u kome se osmišljava ili istražuje kontekst, ili više njih, u oviru kojih se odvija život neke zajednice.

Naravno, kontest uvek postoji, jedino što nije uvek obavezno svima, ponekad možda i ikome i poznat.
freehand freehand 15:15 27.11.2016

Re: Problem je

jinks
istorija jeste nauka o prošlosti čoveka, prvenstveno kao društvenog bića

Upravo to, i otuda verovatno i potiče onaj kreativniji deo istorije u kome se osmišljava ili istražuje kontekst, ili više njih, u oviru kojih se odvija život u okviru neke zajednice.

Naravno, kontest uvek postoji, jedino što nije uvek obavezno svima ili ikome i poznat.

Pa to se u istoriji zove sinteza. Utvrđivanje uročno-posledičnih veza i konteksta.

Edit: nego, meni su mnogo interesantnije priče o namernim i direktnim lažima i podmetanjima. Poput Glajvica, Tonkinških događaja, Račka - koji onda zaista posluže kao detonatori za krupna istorijska dešavanja.
docsumann docsumann 15:21 27.11.2016

Re: Problem je

Na tok i ishod tog rata nisu ozbiljan uticaj imala čak ni daleko važnija i revolucionarnija nemačka iskoračenja na naučnom i tehnničko-tehnološkom planu, poput raketne tehnike, atomskog oružja, mlaznih motora.


ovo je samo djelimično tačno.
na ishod rata nije uticalo atomsko oružje jer ga Njemci nisu uspjeli napravit.

s tehnološke strane, Njemci su imali jedan strategijski propust koji ih je skupo koštao. forsirali su kvalitet nauštrb kvantiteta, a to se ispostavilo kao pogrešan izbor naročito u ratu tenkova.

tigar je vjerovatno bio najnapredniji tenk u WWII, ali masovnost sovjetske produkcije T-34 i američke šerrmana toliko je nadilazila njemačku da je taj individualni kvalitet bio brutalno ugušen i zatomljen na frontu.

tek je eksperiment sa mlaznim avionima bio neprimjetna kap u moru (ili na nebu).


o alternativnim tokovima istorije, koji se negdje pored nas možda i odvijaju

freehand freehand 15:34 27.11.2016

Re: Problem je

Njemci su imali jedan strategijski propust koji ih je skupo koštao. forsirali su kvalitet nauštrb kvantiteta, a to se ispostavilo kao pogrešan izbor naročito u ratu tenkova.

tigar je vjerovatno bio najnapredniji tenk u WWII, ali masovnost sovjetske produkcije T-34 i američke šerrmana toliko je nadilazila njemačku da je taj individualni kvalitet bio brutalno ugušen i zatomljen na frontu.

Prvo, oprosti ali najmoderniji nemački tenk bio je Panter. Drugo - nemačka industrija proizvodila je najviše što je mogla u datim uslovima, a panter je upravo napravljen da zameni trojke i četvorke koje nisu mogle da se suprotstave ruskom T-34.
A kao treće - mlazni motor nije bio ekpseriment, nego su nemački avioni sa mlaznim motorima već '44 bili toliko nadmoćni da im se nijedan od savezničkih aviona nije mogao suprotstaviti. Strašnu grešku napravio je Hitler kad je Me-262 vratio da od njih umesto lovaca naprave lovce-bombardere, no to je tek posebna priča.
Ali to je avion koji su saveznici, kad su uopšte došli u priliku da ga napadnu - rušili samo kad je morao da sleti bez goriva i municije.
docsumann docsumann 15:46 27.11.2016

Re: Problem je

Prvo, oprosti ali najmoderniji nemački tenk bio je Panter.


da, moja greška. ali je Tigar bio okosnica njemačkih oklopnih snaga.

i jedan i drugi su bili isuviše tehnički zahtjevni proizvod za tadašnju tehnološku razvijenost, pa bila to i jedna Njemačka. jednostavno nije ga bilo moguće štancovat na način na koji su rusi osmislili proizvodnju T-34.

koliko je MS 262 uopšte bilo u ekspolataciji u toku rata?

no, pored svih tih tehničkih detalja, ključna je nemogućnost Njemačke da proizvede atomsku bombu.

o tome zašto i kako su omanuli u tom pokušaju imaš kod Hajzenberga par zanimljivih reminiscenicja. mada se možda on tu pomalo i vadi, pošto Nils Bor ima u nekoliko drukčije viđenje iz tog perioda.
Hajzenberg, je kao vođa njemačkog menhetn projekta odlazio u Dansku, u nekoliko navrata, da svog mentora privoli da se priključi njemačkim naučnicima u izradi A bombe.

jinks jinks 16:20 27.11.2016

Re: Problem je

ali je Tigar bio okosnica njemačkih oklopnih snaga.


Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske u tom trenutku. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati još dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.

o tome zašto i kako su omanuli u tom pokušaju imaš kod Hajzenberga par zanimljivih reminiscenicja


Baš u Hajzenbergovoj knjizi koju si više puta preporučivao na blogu, postoji detalj po kome je jedno pogrešno ubeđenje koje je u nemačkim fizičarskim krugovima uoči rata bilo uvreženo o količini kritične mase uranijuma potrebne za lančanu reakciju, odnosno za izradu bombe.

Po njemu, da ironija bude veća, jednačinu su u podrumu Kembridža ili Oksforda korigovala dva fizičara, izbeglica iz Nemačke i doskorašnjih Hajzenbergovih saradnika, hebrejskog porekla.
freehand freehand 16:22 27.11.2016

Re: Problem je


Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.

Ovaj... Okosnica nemačkih oklopnih snaga bili su Pancerkampfvagen III i IV.
Panter je bio petica, Tigar šestica.
Poslednja dva od '43
jinks jinks 16:27 27.11.2016

Re: Problem je

U redu. Kako god, imali su izuzetnu prednost što se tenkova tiče, kako u odnosu na Engleze, tako i u odnosu na Ruse, a Francuze posebno. Čak i u odnosu na US.

Gde ta razlika donekle počinje da jenjava tek krajem rata.

Sećam se emisije o napadu Nemačke na SSSR, kao i kasnije o Staljingradskoj i Kursoj bici. Kažu da je bilo potrebno nekoliko T-34 tenkova, i to u samo određenoj taktičkoj formaciji (koja je morala da se odradi ili da se namesti) kako bi se eliminisao jedan Tigar, i to samo ponekad.

E sad, pitanje je koliko su puno tih najnaprednijih oruđa, kao što je bio i prvi Meseršmitov mlazni avion, Nemci u stvari mogli da proizvedu, kao i da obuče dovoljno ljudi da sa njima rade i da ih održavaju.
docsumann docsumann 16:30 27.11.2016

Re: Problem je

o tome zašto i kako su omanuli u tom pokušaju imaš kod Hajzenberga par zanimljivih reminiscenicja



Baš u Hajzenbergovoj knjizi koju si više puta preporučivao na blogu, postoji detalj po kome je jedno pogrešno uvreženje koje je u nemačkim fizičarskim krugovima uoči rata bilo uvreženo o količini kritične mase uranijuma potrebne za lančanu reakciju, odnosno za izradu bombe.

Po njemu, da ironija bude veća, jednačinu su u podrumu Kembridža ili Oksforda korigovale dva fizičara, izbeglica iz Nemačke i doskorašnjih Hajzenbergovih saradnika, hebrejskog porekla.



ha, bravo. ja već pomalo pozaboravljao te detalje.

kako ti se doima knjiga?
freehand freehand 16:32 27.11.2016

Re: Problem je

Kako god

To ti kažem.
Čak i u odnosu na US.

Američki tenkovi nisu mogli ni da im primirišu.
Gde ta razlika donekle počinje da jenjava tek krajem rata.

Samo u odnosu na Ruse.
Ok, dosadan sam, ali zaboga: pričamo o faktima i isoriji, ne?
jinks jinks 16:33 27.11.2016

Re: Problem je

kako ti se doima knjiga?

Fenomenalna, doduše davno sam je pročitao.

Posebno mi je ostao u sećanju i njegov opis uzvišenog, gotovo ekstatičnog, osećaja zajedništva koji su svi u njegovom okruženju, iz ovog ili onog društvenog miljea, imali u trenutku kada se desio atentat u Sarajevu.

Po njemu, gotovo da je svako istog trena osetio zadovoljstvo, sreću i neutoljivu želju da raskomada jednu balkansku zemlju kao i sve njene saveznike, nakon čega bi zavladalo hiljadugodišnje sveto ....čko carstvo.

Sećam se bar da je tako nešto napisao. Što i govori puno o mnogo čemu, posebno ako se uzme u obzir da je Hajzenberg ipak sigurno bio i neko sa vrha bačve.
jinks jinks 16:34 27.11.2016

Re: Problem je

Ok, dosadan sam, ali zaboga: pričamo o faktima i isoriji, ne?

Što, meni je ova informacija o tenkovima koju si dao potpuno nova. Bio sam ubeđen da je Nemcima baš bio Tigar u dobroj meri bio okosnica strateških razmišljanja na osnovu kojih su tempirali početak rata.
docsumann docsumann 16:55 27.11.2016

Re: Problem je

Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske u tom trenutku. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati još dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.


švabe su bile zatečene prvim susretom sa T-34.
nisu ni slutili da rusi imaju tako dobar tenk.
Hitler je odugovlačio sa početkom Kurske bitke kako bi što više novoproizvedenih tigrova dopremio na bojište.
naravno, to je samo omogućilo rusima da se dodatno pregrupišu i dovuku još artiljerije i tenkova.
freehand freehand 17:31 27.11.2016

Re: Problem je

jinks
Ok, dosadan sam, ali zaboga: pričamo o faktima i isoriji, ne?

Što, meni je ova informacija o tenkovima koju si dao potpuno nova. Bio sam ubeđen da je Nemcima baš bio Tigar u dobroj meri bio okosnica strateških razmišljanja na osnovu kojih su tempirali početak rata.

Okej. Onda će ti i trivija da je Ferdinand Porše radio dizajn za kupole nemačkih pancera biti interesantna.
Kao i podaci o masakru koji su na Atlantiku nad savezničkim teretnim brodovljem pravili nemački "vukovi pod morem", podmornički čopori. Na čelu veliki Karl Denic a najveći asovi Ginter Prin, Krečmer i Šepke. U-47, 99 i 100 što su bile oznake njihovih podmornica.
Nekada davno, kao klinac, gutao sam naslove Alfa biblioteke, as "Vukovi pod morem" bio je jedan od njih.
jinks jinks 17:36 27.11.2016

Re: Problem je

Okej. Onda će ti i trivija da je Ferdinand Porše radio dizajn za kupole nemačkih pancera biti interesantna.

Evo jedne više ne i trivije, već verovatno čak i urbane legende.

Naime, zna se da je Ferdinad Porše dizajnirao prvu Volkswagen Bubu, ali priča kaže da je završne dizajnerske detalje predložio i docrtao ... niko drugi do Adolf H.
emsiemsi emsiemsi 20:37 27.11.2016

Re: Problem je

freehand
... kad se u razmišljanju i zaključivanju fakti i bitne činjenice mešaju sa trivijama, ma koliko te trivije priču solile i činile je pitkijhom i probavljivijom.
Kao priče o Fordovim motorima i Ajbiemovim mašinama u nacističkoj Nemačkoj za vreme drugog svetskog rata, na primer. Jer te činjenice nisu zaista bitne za krupne istorijske događaje i ishode, ali govore o političkim odnosima i obrascima kao i moralu političkih faktora.
Kao što, na primer, na ishod tog rata nisu uticala izvanredna naučna i tehnološka dostignuća Nemačke poput raketa, mlaznih aviona ili atomskog oružja.
Istorija je nauka koja ima svoj predmet, svoju metodoligiju, svoje ciljeve. I kao i sve druge nauke istorija tokom vekova, od Herodota naovamo, napreduje i proširujući bazu ztnanja nekad menja, čak i revolucionarno, neke postavke koje su prethodno važile za zauvek date.
Nekad joj je problem nedovoljno materijalnih i drugih izvora i fakata, poput onih vezanih za radni srednji vek, a nekad, opet, strašna šuma i kakofonija kakvu imamo u proučavanju nedavne prošlosti.
Ali problemi u istorijskoj sintezi, odnosno zaključivanju o vezama među prikupljenim podacima i istorijskim dešavanjima, njihovim uzrocima i posledicama po pravilu su vezani za rasprave ljubitelja i hobista, ne za ozbiljne naučnike.
Zato je, možda, interesantnija činjenica da ipak o prošlosti više znamo nego o sadašnjosti, makar zbog toga što su se dešavanja istorijskom distancom staložila i neko ih je složio hronološki, po važnosti i međusobnim interakcijama. Doživljaj sadašnjosti je ipak potpuno prepušten osećaju, ličnoj informisanosti i predznanjima pojedinca i njegovoj otvorenosti za uticaj i manipšulaciju politike.

Јеботе патак !
emsiemsi emsiemsi 20:40 27.11.2016

Re: Problem je

freehand

...
Rekao bih da ne. Na tok i ishod tog rata nisu ozbiljan uticaj imala čak ni daleko važnija i revolucionarnija nemačka iskoračenja na naučnom i tehnničko-tehnološkom planu, poput raketne tehnike, atomskog oružja, mlaznih motora.

Глупости !
Успут --- да мало ретерирам. Можда си мислио, ако већ нису одлучивала немачка достуигнућа, да су одлучивала руска (каћуше) или америчка (атомска бомба).
Успут 2 --- не верујем да мислиш да би их Руси победили голим рукама ?
freehand freehand 20:50 27.11.2016

Re: Problem je

Глупости !

Izvini.
Успут --- да мало ретерирам. Можда си мислио, ако већ нису одлучивала немачка достуигнућа, да су одлучивала руска (каћуше) или америчка (атомска бомба).

Ni kaćuše ni američke atomske bombe nisu odlučivale ni o čemu. Kaćuše su oružje koje je davalo neki efekat na borbenoj liniji. Poput nemačkog Nebelverfera, na primer.
Američke atomske bombe bile su neljudsko i zločinačko oruđe odmazde i kažnjavanja, i gotovo nikakav realni uticaj na tok i ishod rata nisu imale.
Успут 2 --- не верујем да мислиш да би их Руси победили голим рукама ?

Usput ni ja ne verujem da čak i ti možeš da poveruješ kako ja mogu tako nešto da verujem. A ne vidim ni zašto bih, mada su mnoge surove borbe u Staljingradu, na primer, vođene i golim rukama zbog nedostatka oružja i municije. Tu bitku su, ne znam da li si upoznat jebotepatak, Sovjeti dobili.
docsumann docsumann 20:54 27.11.2016

Re: Problem je

Успут 2 --- не верујем да мислиш да би их Руси победили голим рукама ?


šta ga znam.
u nedavnim ratovima na prostoru bivše nam države, goloruki srpski narod je, žestoko uzvrativši, porazbijao silne neke fašističko-koljačke falange.
budjoni budjoni 21:39 27.11.2016

Re: Problem je

docsumann
Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske u tom trenutku. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati još dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.


švabe su bile zatečene prvim susretom sa T-34.
nisu ni slutili da rusi imaju tako dobar tenk.
Hitler je odugovlačio sa početkom Kurske bitke kako bi što više novoproizvedenih tigrova dopremio na bojište.
naravno, to je samo omogućilo rusima da se dodatno pregrupišu i dovuku još artiljerije i tenkova.


zar nije jedna od presudnih stvari za ishod kurske bitke bilo ono sto rusi najbolje znaju da rade - maskirovka?

docsumann docsumann 21:43 27.11.2016

Re: Problem je

budjoni
docsumann
Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske u tom trenutku. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati još dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.


švabe su bile zatečene prvim susretom sa T-34.
nisu ni slutili da rusi imaju tako dobar tenk.
Hitler je odugovlačio sa početkom Kurske bitke kako bi što više novoproizvedenih tigrova dopremio na bojište.
naravno, to je samo omogućilo rusima da se dodatno pregrupišu i dovuku još artiljerije i tenkova.


zar nije jedna od presudnih stvari za ishod kurske bitke bilo ono sto rusi najbolje znaju da rade - maskirovka?



jeste.

no, kurska bitka u svojoj epskoj veličini sadrži 100 i jednu presudnu stvar.

tako da presudne stvari ustvari i nema.
budjoni budjoni 21:57 27.11.2016

Re: Problem je

i to sto kazes...
meni je sama ta maskirovka mnogo dobra stvar...

i znajuci da je rusima omiljena (pokazalo se kao prilicno uspesna praksa), nikad ne znas kad oni nesto rade ozbiljno, a kad namerno negde mute vodu...

https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_military_deception

freehand freehand 22:19 27.11.2016

Re: Problem je

docsumann
budjoni
docsumann
Postoji teorija po kojoj je Nemačka tempirala, plus minus godinu dve, početak rata u zavisnosti od premoći koji su sa tenkom Tigar imali u odnosu na ostale vojske u tom trenutku. Procenili su da će od kraja 30-ih tu premoć imati još dve tri godine, kako je ustvari i bilo (kada su Rusi, između ostalih, počeli da im se približavaju). Slično je bilo i sa avionima.


švabe su bile zatečene prvim susretom sa T-34.
nisu ni slutili da rusi imaju tako dobar tenk.
Hitler je odugovlačio sa početkom Kurske bitke kako bi što više novoproizvedenih tigrova dopremio na bojište.
naravno, to je samo omogućilo rusima da se dodatno pregrupišu i dovuku još artiljerije i tenkova.


zar nije jedna od presudnih stvari za ishod kurske bitke bilo ono sto rusi najbolje znaju da rade - maskirovka?



jeste.

no, kurska bitka u svojoj epskoj veličini sadrži 100 i jednu presudnu stvar.

tako da presudne stvari ustvari i nema.

Jeste Tolstoj veliki, ali ima tu i uzroka koji su malo veći od nekih drugih. Pa valja uzeti u obzir odbranu Staljingrada i strašni poraz koji je u toj bici Vermaht pretrpeo, predah i novi polet Sovjeta, novo i kvalitetno oružje, a onda i obaveštajne podatke o nemačkoj ofanzivi koja nailazi. Paul Zilbert je niknejm koji je odigrao ogromnu ulogu u ovom istorijskom događaju od izvanredne važnosti za dalji tok rata i isoriju.

docsumann docsumann 22:44 27.11.2016

Re: Problem je

Paul Zilbert


heh, koji fleš bek.
sjetih se i knjige i svega onog ushićenja dok sam je čitao.

pazi kad sam zaboravio taj nik, al' sam odmah pretpostavio o kome pričaš. izguglao i - bingo!

freehand freehand 10:08 28.11.2016

Re: Problem je

docsumann
Paul Zilbert


heh, koji fleš bek.
sjetih se i knjige i svega onog ushićenja dok sam je čitao.

pazi kad sam zaboravio taj nik, al' sam odmah pretpostavio o kome pričaš. izguglao i - bingo!


Maj nejm iz Kuznjecov. Nikolaj Kuznjecov.
Fantastičan lik, i stvaran. A ono što je činio s onu je stranu granica mašte.
Postoji li film o njemu?
urbana_gerila urbana_gerila 11:11 28.11.2016

Re: Problem je

freehand
Postoji li film o njemu?


branko kitanović, za koga se u sfrj govorilo da je jedan od retkih ljudi uopšte a jedini ne-sovjet koji je imao neograničen pristup u sovjetski istorijski arhiv iz drugog svetskog rata, napisao je knjigu čovek koji je uzdrmao treći rajh po kojoj je u čehoslovačkoj snimljen film a kod nas se emitovala i serija, ne sećam se čije proizvodnje.
u sssr je, pre knjige, snimljen film pod nazivom - jak duhom.
emsiemsi emsiemsi 13:34 28.11.2016

Re: Problem je

docsumann
Успут 2 --- не верујем да мислиш да би их Руси победили голим рукама ?


šta ga znam.
u nedavnim ratovima na prostoru bivše nam države, goloruki srpski narod je, žestoko uzvrativši, porazbijao silne neke fašističko-koljačke falange.

Не разумем !
Хоћеш да кажеш да те фаланге (поновно) нису кидисале на српски народ ?
Ја, ипак, више верујем тим фалангистима и једном од њихових перјаница ... знаш оно када Главаш каже да слободно кажу да су Усташе итд...
freehand freehand 14:36 28.11.2016

Re: Problem je

urbana_gerila
freehand
Postoji li film o njemu?


branko kitanović, za koga se u sfrj govorilo da je jedan od retkih ljudi uopšte a jedini ne-sovjet koji je imao neograničen pristup u sovjetski istorijski arhiv iz drugog svetskog rata, napisao je knjigu čovek koji je uzdrmao treći rajh po kojoj je u čehoslovačkoj snimljen film a kod nas se emitovala i serija, ne sećam se čije proizvodnje.
u sssr je, pre knjige, snimljen film pod nazivom - jak duhom.

Kitanovića sam čitao, ali jako davno. Otad i pamtim priču o ovom neverovatnom čoveku. Kasnije sam fragmentarno čitao o njemu iz drugih izvora i u okviru drugih tema. Potražiću film koji pominješ, ali mi je prosto neverovatno da nema visokobudžetnog filma u kome bi njegova biografija, ili njen deo bili osnov scenarija. Jer u odnosu na njega Džems Bond je samo šećerna vodica i kičerajska prskalica sa jelke.
docsumann docsumann 16:56 28.11.2016

Re: Problem je

Хоћеш да кажеш да те фаланге (поновно) нису кидисале на српски народ ?


a ti, pak,hočeš da kažeš da je goloruki srpski narod stvarno žestoko uzvratio?
freehand freehand 17:01 28.11.2016

Re: Problem je

docsumann
Хоћеш да кажеш да те фаланге (поновно) нису кидисале на српски народ ?


a ti, pak,hočeš da kažeš da je goloruki srpski narod stvarno žestoko uzvratio?

Golim rukama!
emsiemsi emsiemsi 17:37 28.11.2016

Re: Problem je

docsumann
Хоћеш да кажеш да те фаланге (поновно) нису кидисале на српски народ ?


a ti, pak,hočeš da kažeš da je goloruki srpski narod stvarno žestoko uzvratio?

Српски народ је, у сваком случају, узвратио неадекватно (о злочинама свих страна не бих овај пута - да ипак испунимо услов полит-коректности).
Да је побио ону гамад од стотинак остарелих усташа у дворани Лисински, који су се скупили из разних Аргентина и Парагваја, рата не би нити било. Главаш не би био поносан усташа који је напајао Србе осјечане акумулатопрском киселином, него би продужио да ради у Општинском секретаријату народне одбране или како се то већ звало.
Да не помињемо словеначке коњушаре који су били веома немилосрдни, чак су и свога председничког кандидата Крамбергера убили без имало милости.
docsumann docsumann 19:39 28.11.2016

Re: Problem je

freehand
docsumann
Хоћеш да кажеш да те фаланге (поновно) нису кидисале на српски народ ?


a ti, pak,hočeš da kažeš da je goloruki srpski narod stvarno žestoko uzvratio?

Golim rukama!


svojim?
anonymous anonymous 14:53 27.11.2016

"Шта постоји у историји ,.....

....а да није похвала Риму" - Петрарка





Амерички бизнис пројекти
jinks jinks 16:11 27.11.2016

Re: "Шта постоји у историји ,.....

"Шта постоји у историји, а да није похвала Риму"

Da ... bila skoro emisija o napadu Hanibala, gde je Rim nakon generacijskog poraza u bici kod Kane ostao u ruinama.

I tada počinje da se vidi prava i velika snaga zajedničkog mita (ili mita o zajednici) na kome je po autorima emisije Rim upravo i počivao.

Naime, dešava se da se u trenutku raspada gotovo svi robovi (koji su mogli jednostavno da odšetaju, i kojima ništa drugo i nije u tom trenutku obećano do da i dalje ostanu robovi) dobrovoljno prijavljuju da brane grad od Kartagine.
docsumann docsumann 15:23 27.11.2016

his story ...


jinks jinks 16:07 27.11.2016

Re: his story ...

Možda se istorija u stvari i ne zove slučajno baš tako :)

"History", "hi story", ili kako još neki vole da kažu "the great story".
freehand freehand 16:07 27.11.2016

Re: his story ...

jinks
Možda se istorija u stvari i ne zove slučajno baš tako :)

"History", "hi story", ili kako još neki vole da kažu "the great story".

Može, ako joj koren tražiš u engleskom a ne starogrčkom. :)
jinks jinks 16:11 27.11.2016

Re: his story ...

Da :)
svea svea 15:43 27.11.2016

..

Piše čovjek.

Kako piše?

Simulacije, imitacije, manipulacije, mutacije, trivijalnosti, ubjeđenja, navike, glupost..Npr. i ovako.

I kad sam već tu - lijena da tipkam, čini se da slovo do kraja života više neću napisati - odličan tekst, preporučujem: Klik

p.s. i na srpskom

- iz teksta:

"A tema mu je ono što ga je toga dana iznerviralo. Njegove fiksacije nemaju dubinu tipičnu za njegove prethodnike, ali njihova širina je nepregledna."

Recimo, nepregledna širina ljudske gluposti* - Fromm reče da extremizam utiče na ljude koji imaju strah od slobode, prosto "animiranje slabostima" - u trenutku piše i istoriju, tj čovjek i splet okolnosti.

Na socijalnim mrežama, na planeti Zemlji, sve je više tupih, botova - il ih je bilo uvijek samo nisu bili vidljivi golim okom - kljucaju svakodnevnicu, lajkuju, majmuni i pohlepa im pišu istoriju, nutkaju informacijama, besmislicama, prizemnostima, nebitnostima, bez ikakve su učinkovitosti i uticaja na svijet oko sebe itd.. Proste računice (orvelovski 2 plus 2), na koje moraš samo na vrijeme naučiti disciplinu uma..

*glupost kao vrhovno štetočinstvo.. ionako sve dijelim na glupo i pametno, pa i moral.




jinks jinks 16:46 27.11.2016

Re: ..

Postoje razlike između onih koje meme iskreno prihvataju, prenose i reprodukuju, dok ih neki drugi šmiraju, isključivo računajući na moguću ličnu korist (srećom, da ne potrefe baš uvek šta bi i kada tačno i trebalo da šmiraju).
svea svea 17:23 27.11.2016

Re: ..

Da, postoje i ljudi koji ne vjeruju da je Homer (prvi pjesnik) postojao. Oni, sumnjičavi, ne govore o izmišljanju, ne, no o nepouzdanosti. I da, ako je postojao - da Ilijadu i Odiseju (o bogovima i ljudima) nije napisao. Isti čovjek nije napisao. Isti Homer. Možda dva, ili neki treći naknadno sve skupio, povezao, podijelio..

Postoje i ovakvi kao ja koji vjeruju da postoje vanzemaljci.

Ali, postoje i ljudi koji simuliraju život u virtuelnom realitetu i ne vjeruju u vanzemaljce. Ne vjeruju ni u sebe ni u slobode (čitaj, svoja neznanja), za šta treba prosvećenosti, ali postoje da bi eto postojali..il, "misle" da bi postojali u rutini postojanja, dočim vanzemaljci ne postoje jer šta će im i sve da postoje..šta će im vanzemaljci ako ne znaju praviti kekse? Ko bi koga, u tom postojanju, kad bi se ispostavilo da postoje i jedni i drugi (kao dva Homera), ko bi koga edukovao o apsurdu i besmislu postojanja? Neko treći? Da li on postoji?

zemljanin zemljanin 20:18 27.11.2016

Re: ..

svea
Da, postoje i ljudi koji ne vjeruju da je Homer (prvi pjesnik) postojao. Oni, sumnjičavi, ne govore o izmišljanju, ne, no o nepouzdanosti. I da, ako je postojao - da Ilijadu i Odiseju (o bogovima i ljudima) nije napisao. Isti čovjek nije napisao. Isti Homer. Možda dva, ili neki treći naknadno sve skupio, povezao, podijelio..

Postoje i ovakvi kao ja koji vjeruju da postoje vanzemaljci.

Ali, postoje i ljudi koji simuliraju život u virtuelnom realitetu i ne vjeruju u vanzemaljce. Ne vjeruju ni u sebe ni u slobode (čitaj, svoja neznanja), za šta treba prosvećenosti, ali postoje da bi eto postojali..il, "misle" da bi postojali u rutini postojanja, dočim vanzemaljci ne postoje jer šta će im i sve da postoje..šta će im vanzemaljci ako ne znaju praviti kekse? Ko bi koga, u tom postojanju, kad bi se ispostavilo da postoje i jedni i drugi (kao dva Homera), ko bi koga edukovao o apsurdu i besmislu postojanja? Neko treći? Da li on postoji?


o okviru teme ... O Homeru se moze voditi debata o vanzemaljcima ne moze ...
emsiemsi emsiemsi 20:52 27.11.2016

Re: ..

svea
Da, postoje i ljudi koji ne vjeruju da je Homer (prvi pjesnik) postojao. Oni, sumnjičavi, ne govore o izmišljanju, ne, no o nepouzdanosti. I da, ako je postojao - da Ilijadu i Odiseju (o bogovima i ljudima) nije napisao. Isti čovjek nije napisao. Isti Homer. Možda dva, ili neki treći naknadno sve skupio, povezao, podijelio..
...

Еееее, нисам знао, али сам осећао --- јер ми се Одисеја много више допала од Илијаде ! Или, пак, обратно. Нисам више сигуран, јер је (пре)давно било када сам их читао.
svea svea 21:54 27.11.2016

Re: ..

O Homeru se moze voditi debata o vanzemaljcima ne moze ...

Tako nekako.

Svrha bogova i ljudi, u epu. Davno.
I vanzemaljci bez svrhe, za sada.

:)
svea svea 21:54 27.11.2016

Re: ..

Еееее, нисам знао, али сам осећао

Eto, vidiš.

:)
zemljanin zemljanin 22:34 27.11.2016

Re: ..

svea
O Homeru se moze voditi debata o vanzemaljcima ne moze ...

Tako nekako.

Svrha bogova i ljudi, u epu. Davno.
I vanzemaljci bez svrhe, za sada.

:)

nisam mislio na taj nacin, mada moze I tako
Ilijada I Odiseja su cinjenice, Homer se navodi kao autor u nekim istorisjkim spisima pa iako ne znamo sa sigurnoscu da li je on zaista autor postoje tragovi ... mozemo reci da je postojao Homer I da postoje ovi epovi ... I mozemo da ih dovodimo u osnovanu vezu

vanzemaljci su iluzija, proizvod nase zelje da *oni* postoje ... naravno pitanje je sta tacno vanzemaljac podrazumeva ali pretpostavljam da je u pitanju inteligentno bice koje nije poreklom sa planete Zemlja ... postoji odredjena verovatnoca ali je to, za sada, pitanje matematicke verovatnoce a ne realnog stanja ...

to je razlika izmedju onoga sto postoji I onoga sto verujemo da postoji ... tako da I ja verujem da je zivot samo svojstvo materije I da nije unikatan ali to bi bilo to ...
svea svea 02:52 28.11.2016

Re: ..

Fino si razvodnjio komentar.

Sinu mi "kao Posejdonu Nikola Tesla", šta? Ne vanzemaljac, ne, nego "legla mu ideja"..

Da, odlično sam razumjela tvoju prvu rečenicu ali si ti podcjenio moju sveobuhvatnost iza tri rečenice kad ih izvolim napisati pa još i smajli dodati, ovako mila i inteligentna..
zemljanin zemljanin 11:35 28.11.2016

Re: ..

Da, odlično sam razumjela tvoju prvu rečenicu ali si ti podcjenio moju sveobuhvatnost iza tri rečenice kad ih izvolim napisati pa još i smajli dodati

i ja sam samo covek
ovako mila i inteligentna..

svea svea 11:53 28.11.2016

Re: ..

:)
sasaminijature sasaminijature 18:30 27.11.2016

Hm!

Prenosim tekst Istkoka Pavlovića.

U moru gluposti, možda ste propustili vest o ovoj kanti, koja je možda i najveća vest ovog veka. Prvi čovek koji je predvideo da će se ovo desiti je bio Nikola Tesla, ali o tome malo niže.

Ova kanta zove se EM Drive, i dugo je bila predmet sprdnje većine naučnika, koji su nazivali izumitelja Rodžera Šojera šarlatanom... sve do pre nekoliko dana, kada je NASA zvanično potvrdila da njegov izum radi.

Ukratko - u pitanju je pogon za svemirske brodove koji ne koristi gorivo, već struju - kao u "Zvezdanim stazama" i većini naučno-fantastičnih filmova.

Do danas je jedini način za pokretanje svemirskih brodova bio da se u njega sipa neko gorivo, i onda mlaz tog goriva izbija sa jedne strane a letilica ide na drugu (zakon akcije i reakcije). Kad se potroši svo gorivo - nema više ubrzanja, jer nema benziske pumpe u svemiru.

EM Drive pokreće svemirski brod pomoću struje, vibracijom mikrotalasa, što znači da uz pomoć npr. solarne energije brod može da se ubrzava beskonačno dugo - nema goriva.

Za sada se ne zna tačno kako ovo radi - ali radi. Dešava se nešto sa vakuumom u reakciji sa mikrotalasima. Očigledno, prazan prostor nije tako "prazan" kao što deluje, već sadrži nešto što se u teoriji zove "energija nulte tačke" (zero point energy).

I sad se vraćamo na Teslu: Da, Nikola Tesla je bio prvi naučnik koji je ukazao na postojanje "zero point energije" i predvideo "EM Drive". On je napisao sledeće reči:

"Kroz ceo svemir prostire se energija. Samo je pitanje vremena kada će ljudi uspeti da zakače svoje mašine za ove točkove prirode. Proći će mnoge generacije, ali pre ili kasnije naše mašine će biti pokretane energijom koja je raspoloživa u bilo kojoj tački svemira" - Tesla, 1891.

Ako se za 10-20 godina ovo čudo dovoljno usavrši da pokreće i naše automobile, avione i kamione, ako nafta tada postane deo istorije, setite se da je ova vest ušla na mala vrata. Setite se da su tih dana svi pričali o nekakvim predsednicima, zašto je Nole drugi a ne prvi, koliki je popust za Black Friday i slično, a da je ovu vest retko ko primetio.

Jer, verujem da je isto tako bilo i pre 150 godina kada je neko napravio prvu sijalicu na struju. U novinama su ljudi tada čitali o Kalamiti Džejn koja se smuvala sa Bilom Hikokom, ko je prodao vatrenu vodu Biku Koji Sedi, i sniženje cena stoke na sajmu u Lujzijani.

Zato, pozdrav i naklon za sve gikove koji u tišini unapređuju ovaj svet, za sve one koji od rođenja u sebi nose "EM drive" koji ih ni iz čega pokreće da otkrivaju tajne prirode.
jinks jinks 18:52 27.11.2016

Re: Hm!

Što se tiče Tesle i njegovih moći predviđanja, skoro sam čuo da je J.P Morganu svoj bežični prenos reklamirao i kao nešto pomoću čega se neće prenositi samo električna energija već i "slike, zvuk, tekstualne poruke i filmovi". Čovek je predvideo televiziju, SMS i MMS poruke, i sve ostalo čega smo danas svedoci.

Inače, uvreženo je mišljenje da njegove stanice za bežični prenos el. energije nikada nisu i realizovane, što nije tačno. Naime, u Džerziju je izgrađena prva (a i izgleda i poslednja poznata) takva distributivna stanica, koja je bila priključena i na gradsku mrežu.

Gde je Morgan od projekta odustao pred sami kraj, u trenutku kada je Markoni uspeo da prenese prvu transatlansku radio poruku.
sasaminijature sasaminijature 19:05 27.11.2016

Re: Hm!

Što se tiče Tesle i njegovih moći redviđanja,


Moj stav što se tiče Nikole i sudbine naše civilizacije je da smo u kanalu što našim sudbinama rukovodi kapital a ne razum.

Iz tog rova krećem u razmišljanje na temu istorije, kapital i interesi je pišu...
Milan Novković Milan Novković 19:40 27.11.2016

Re: Hm!

sasaminijature
Prenosim tekst Istkoka Pavlovića.

U moru gluposti, možda ste propustili vest o ovoj kanti, koja je možda i najveća vest ovog veka. Prvi čovek koji je predvideo da će se ovo desiti je bio Nikola Tesla, ali o tome malo niže.

Ova kanta zove se EM Drive, i dugo je bila predmet sprdnje većine naučnika, koji su nazivali izumitelja Rodžera Šojera šarlatanom... sve do pre nekoliko dana, kada je NASA zvanično potvrdila da njegov izum radi.

Ukratko - u pitanju je pogon za svemirske brodove koji ne koristi gorivo, već struju - kao u "Zvezdanim stazama" i većini naučno-fantastičnih filmova.

Do danas je jedini način za pokretanje svemirskih brodova bio da se u njega sipa neko gorivo, i onda mlaz tog goriva izbija sa jedne strane a letilica ide na drugu (zakon akcije i reakcije). Kad se potroši svo gorivo - nema više ubrzanja, jer nema benziske pumpe u svemiru.

EM Drive pokreće svemirski brod pomoću struje, vibracijom mikrotalasa, što znači da uz pomoć npr. solarne energije brod može da se ubrzava beskonačno dugo - nema goriva.

Za sada se ne zna tačno kako ovo radi - ali radi. Dešava se nešto sa vakuumom u reakciji sa mikrotalasima. Očigledno, prazan prostor nije tako "prazan" kao što deluje, već sadrži nešto što se u teoriji zove "energija nulte tačke" (zero point energy).

I sad se vraćamo na Teslu: Da, Nikola Tesla je bio prvi naučnik koji je ukazao na postojanje "zero point energije" i predvideo "EM Drive". On je napisao sledeće reči:

"Kroz ceo svemir prostire se energija. Samo je pitanje vremena kada će ljudi uspeti da zakače svoje mašine za ove točkove prirode. Proći će mnoge generacije, ali pre ili kasnije naše mašine će biti pokretane energijom koja je raspoloživa u bilo kojoj tački svemira" - Tesla, 1891.

Ako se za 10-20 godina ovo čudo dovoljno usavrši da pokreće i naše automobile, avione i kamione, ako nafta tada postane deo istorije, setite se da je ova vest ušla na mala vrata. Setite se da su tih dana svi pričali o nekakvim predsednicima, zašto je Nole drugi a ne prvi, koliki je popust za Black Friday i slično, a da je ovu vest retko ko primetio.

Jer, verujem da je isto tako bilo i pre 150 godina kada je neko napravio prvu sijalicu na struju. U novinama su ljudi tada čitali o Kalamiti Džejn koja se smuvala sa Bilom Hikokom, ko je prodao vatrenu vodu Biku Koji Sedi, i sniženje cena stoke na sajmu u Lujzijani.

Zato, pozdrav i naklon za sve gikove koji u tišini unapređuju ovaj svet, za sve one koji od rođenja u sebi nose "EM drive" koji ih ni iz čega pokreće da otkrivaju tajne prirode.

U Istokovim pričama ume svašta da se pomeša, u zavisnosti od toga koliko mu je bliska tema, i gde je on pročitao priču

Ovde se baš svašta pomešalo:

- Prvo i prvo "ovo" ide na elektromagnetne talase, nači fotone (EM je od elektro-magnetno).

- "Ovo" stvarno radi, tema "pucanja" zakona o održanju momenta nijhe bitna većini nas za priču, neka se muče fizičari (imaju ideje)

- Fotoni nisu struja, ali možeš mnogo da ih praviš uz pomoć struje.

- Tako, struja, bitna za priču, ali - ako nemaš akumulator, ili neki drugi generator, i nisi blizu zvezde, ili nekog veštačkog izvora elektromagnetnih talasa, i dalje imaš čestice što izranjaju iz kvantnog vakuma, al nećeš se nešto leba najesti ako ti je kretanje važno. Pa je i taj mrkli mrak nekog dubokog svemira, bez akumulatora ili generatora u brodu, nebitna priča, džaba nam Em Drive, kretaćemo se ko žohari na leđima.

- Najvažnije, Star Trek - tu imamo razni drajvovi, taj impulsni je materija-antimaterija generisani, pa opet em talasi. A warp više radi, što bi seljaci rekli, na modulisanje strukture prostora oko svemirskog broda, pa ako to umeš možeš brzo da se krećeš i na kerozin, EM drive sa tim vrstama brzina nema previše veze
zemljanin zemljanin 20:23 27.11.2016

Re: Hm!

Milan Novković


Za sada se ne zna tačno kako ovo radi - ali radi. Dešava se nešto sa vakuumom u reakciji sa mikrotalasima. Očigledno, prazan prostor nije tako "prazan" kao što deluje, već sadrži nešto što se u teoriji zove "energija nulte tačke" (zero point energy).

iako eksperimentalno nepotvrdjeno, vrlo verovatno je teorijsko resenje *problema* dato ovde
On the exhaust of electromagnetic drive

dakle nema veze za Teslom ili energijom nulte tacke ili ...

PS. navedeni clanak (sa pocetka teme) je skolski primer kako generalno dobra ideja moze da se okrene u sarlatanstvo
sasaminijature sasaminijature 06:09 28.11.2016

Re: Hm!

U Istokovim pričama ume svašta da se pomeša,


Da slažem se, namerno sam njega naveo kao izvor, on to često radi, ja ga često propratim zbog komentara .....ne bitno.

Kao što sam se u drugom komentaru nadovezao, planeta bi bila zdravija i njena civilizacija naprednija da nas ne vodi kapital već razum.

Da npr. UN su stvarna organizacija, nadnacionalna. pokušavam da zamislim dan kada se neće trošiti bilioni na vojne budžete već u zajedničke projekte.

Da ponovim, zalepio sam tekst da ukažem na činjenicu da istoriju piše kapital, nažalost.
tadejus tadejus 18:40 27.11.2016

a ko bi da čita alternativnu istoriju

svijeta iz ugla istoka preporučam
Puteve svile
knjiga je opak bestseler a autor je ni manje ni više no hrvatski princ..
jinks jinks 19:12 27.11.2016

Re: a ko bi da čita alternativnu istoriju

Interesantno
princi princi 19:16 27.11.2016

Re: a ko bi da čita alternativnu istoriju

director of the Oxford Centre for Byzantine Research

Ooo, mora da se čita. Vidim da je studirao na Jesusu, sigurno ga zna moj Bobica.
princi princi 20:32 27.11.2016

Re: a ko bi da čita alternativnu istoriju

Inače, mala trivija: Harari je radio PhD iz vojne istorije na Oxfordu (posle je batalio tu military history i bacio se na evolucionu antropologiju). Ovaj vidim da je radio doktorat, otprilike u istov vreme, na Cambridgeu. Znači, Ješa na Hrvata, Oxford na Cambridge. Hvala za preporuku!
Черевићан Черевићан 19:56 27.11.2016

nil ad rem

мамљива је богме Историја Света
мноштво прича .. догађаја .. лица
кад разгрнеш ТОСВЕ непристрасно
схватиш да је. .. курва лажљивица

jinks jinks 21:07 27.11.2016

Re: nil ad rem

Slušao sam davno priču jednog istoričara, u ono vreme što se kaže na liniji druga T. i partije, dok je u društvu u neobaveznom razgovoru pričao kako se ponekad, da li ređe ili češće, bavi istorijskim istraživanjima.

Kaže ode u Arhiv, pa probira ... na jednu gomilu stavlja ono što se uklapa u njegovu tezu, dok sa strane ostavlja sve ono što pretekne. Sad nebitno je što na kraju sa strane ostane ko zna koliko puta više materijala ... samo nek se okreće turbina.
freehand freehand 20:15 27.11.2016

Dva pasusa Tolstoja

... o temi:

"Nama potomcima koji nismo istoričari, koji nismo zaneseni procesom istraživanja, pa zato nepomućenim zdravim razumom posmatramo taj događaj, izgleda da on ima nebrojeno mnogo uzroka. Što više ulazimo u istraživanje uroka, time nam se više njih otkriva, i svaki posebno uzet uzrok ili čitav niz uzroka izgledaju nam podjednako tačni, a podjednako netačni kad se uzme u obzir njihova ništavnost prema zamašnosti događaja i podjednako pogrešni kad se uzme u obzir da nisu mogli svojim uticajem (bez uticaja svih ostalih uzroka što su se stekli) izazvati dgoađaj koji se odigrao.
...
Dakle, svi ti uzroci - milijarde uzroka - stekli su se zato da stvore ono što je bilo. I dakle, ništa nije bilo izuzetan uzrok događaju, nego se događaj morao dogoditi samo zato što se morao dogoditi. Morali su milioni ljudi, odrekavši se svojih ljudskih osećanja i svoga razuma, ići sa Zapada na Istok i ubijati sebi slične ljude isto onako kao što su pre nekoliko vekova išle gomile ljudi sa Istoka na Zapad i ubijale sebi slične ljude."


"Rat i mir", s početka trećeg toma.
jinks jinks 21:34 27.11.2016

Re: Dva pasusa Tolstoja

Dakle, svi ti uzroci - milijarde uzroka - stekli su se zato da stvore ono što je bilo. I dakle, ništa nije bilo izuzetan uzrok događaju, nego se događaj morao dogoditi samo zato što se morao dogoditi.

Mnogi uzimaju zdravo za gotovo, i podrazumevaju za najočigledniju i samom sobom datu upravo onu stvar koja verovatno predstavlja jednu od njih nekoliko najsloženijih - sadašnji trenutak ... šta ga sve čini, kao i šta bi sve mogao da predstavlja i znači.

A evo upravo prolete još jedan, sadašnji trenutak.
docsumann docsumann 21:21 27.11.2016

ima istorija i historija




cijenim da je ovo izuzetan sažetak i sižetak za one koji ne podnose heJvi gitarsku muziku da pokupe osnovne natuknice glede opšte-pop-kulture.
u širokom luku, kao na radaru, prebrisana je priča koja povezuje i Seltik Frost i Dinosaur JR, Džona Zorna, nastajanje Ded Metal scene, Napalm Death, Gadfleš ... izskicirana kao scenografija za biografiju jednog od kultnih bendova ekstremne gitarske krosover muzike.

tako da za nausput dovoljnao je odgledati samo prvih 4-5 min.
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:26 27.11.2016

.

Rekao bih kako su prošlost i istorija dva različita pojma. Kao i da prošlost nije moguće rekonstruisati pisanim tekstom i isto tako bih rekao, kako istorija obitava u mnogo napisanih tekstova, od kojih su samo neki pročitani.

+ preporučio bih i knjigu Alun Munslow-a; Deconstructing History.
Jedno zanimljivo viđenje pisane istorije.

++ složiću se sa svakim ko kaže da je (napisana) istorija - dobro literarno štivo:)
docsumann docsumann 22:49 27.11.2016

Re: .

složiću se sa svakim ko kaže da je (pisana) istorija - dobro literarno štivo:)


uz male preformučlacije spreman sam da potpišem.

svaka dobro pisana istorija je dobro literarno štivo.

stefan.hauzer stefan.hauzer 23:08 27.11.2016

Re: .

Teško je pisati dobro!


tasadebeli tasadebeli 23:42 27.11.2016

Измислити замисливо, замислити незамисливо

"ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost".
























Из свега овога ја закључио да моју прошлост, садашњост и будућност нико и не контролише.

А вала и не треба да је контролише.

Сам ћу ја то.

Јер...

Jer, zamislite nezamislivo - istoriju jednog čoveka.



Ја ипак замислио незамисливо!




anonymous anonymous 10:28 28.11.2016

У производњи историје ....

....сви учествујемо.

Као и у њеној интерпретацији....


Успут 1

У свакој инетрпретацији треба уочити асиметрију моћи , која резултира конкретним виђењем догађаја.

референтни аутор : Фуко

Успут 2

Данас можемо говорити само о једној Историји, док смо раније говорили о историјама у плуралу.

референтни аутор : А.Хелер



little_radojica little_radojica 03:46 29.11.2016

Да се запљунем

Одличан блог, како због основне поруке, тако и због тривија и Фријевих коментара.
Да набацим и ја две сродне тривије.
1) Ону да су Ролс-ројсови мотори уграђивани у прототипове немачких авиона (ваљда као једна од варијанти) >>>>ЛИНАК(ВИКИ).
2) Мој другар, Јапанац, једном уздахну нешто у смислу: ех, да смо успели да провалимо технологију варења на време... Ја се ту тргнем, као, шта-ко-где? а он ми онда исприча причу да се отприлике око тога преломио рат на Пацифику, тј. да је ту америчка индустрија војних пловила добила одлучујућу предност. Нисам проверавао
Jaril Jaril 10:31 29.11.2016

Можда се историја

пише сама.
tasadebeli tasadebeli 10:38 29.11.2016

Re: Можда се историја

Jaril
пише сама.



Не можда, него сигурно.

А оно што ми зовемо историјом су само препричавања сопствене верзије онога што се догодило.
freehand freehand 10:41 29.11.2016

Re: Можда се историја

tasadebeli
Jaril
пише сама.



Не можда, него сигурно.

А оно што ми зовемо историјом су само препричавања сопствене верзије онога што се догодило.

Pokušao sam da shvatim i jednog i drugog pa mi ne ide. Jesu ovo neki citati Koelja?
tasadebeli tasadebeli 10:44 29.11.2016

Re: Можда се историја

freehand
tasadebeli
Jaril
пише сама.



Не можда, него сигурно.

А оно што ми зовемо историјом су само препричавања сопствене верзије онога што се догодило.

Pokušao sam da shvatim i jednog i drugog pa mi ne ide. Jesu ovo neki citati Koelja?








Не дирај нас док лебдимо међу својим визионарским балонима.
jinks jinks 12:40 29.11.2016

Re: Можда се историја

Moguće ... ne znam, mada ima i pojedinih primera gde je očigledno istorija pisana kako bi se sebi i svom potomstvu obezbedio što lagodniji život.

Sad, motivi bi sigurno mogli biti i drugačiji. Opet, kada bi istoriju pisao neko ko je potpuno rasterećen ličnih poriva i interesa možda bi stvarno i ispala kao da je napisana sama od sebe.
mirelarado mirelarado 14:24 29.11.2016

Re: Можда се историја

Opet, kada bi istoriju pisao neko ko je potpuno rasterećen ličnih poriva i interesa možda bi stvarno i ispala kao da je napisana sama od sebe.


Morao bi da se rastereti ili liši i subjektivnosti, koja ne mora biti svesna. Zato je to teško, gotovo nemoguće.
jinks jinks 14:46 29.11.2016

Re: Можда се историја

Morao bi da se rastereti ili liši i subjektivnosti, koja ne mora biti svesna. Zato je to teško, gotovo nemoguće.

Možda i nije nemoguće ... postoje religije koje su preživele hiljade godina, na primer, a čini se da su i one tako delom nastajale. Ako je uopšte i u redu praviti takva poređenja i zaključke.
stefan.hauzer stefan.hauzer 15:37 29.11.2016

Re: Можда се историја

Opet, kada bi istoriju pisao neko ko je potpuno rasterećen ličnih poriva i interesa možda bi stvarno i ispala kao da je napisana sama od sebe.

Smrt autoru, reče Rolan Bart


Nego kod tog pisanja, kad bi i čitalac mogao da se reši ličnih poriva i interesa, pošto je i on neki protagonist u tumačenju činjenica, bilo bi idealno. U svakom slučaju, istorija ne može biti objektivna, niti treba takva da se piše. Objektivnost ne postoji u narativu. To je izmišljeno, kako bi mi mogli lakše da zaspemo. Jednostavno, diskursi se menjaju.
emsiemsi emsiemsi 10:55 30.11.2016

Re: Можда се историја

stefan.hauzer
Opet, kada bi istoriju pisao neko ko je potpuno rasterećen ličnih poriva i interesa možda bi stvarno i ispala kao da je napisana sama od sebe.

Smrt autoru, reče Rolan Bart


Nego kod tog pisanja, kad bi i čitalac mogao da se reši ličnih poriva i interesa, pošto je i on neki protagonist u tumačenju činjenica, bilo bi idealno. U svakom slučaju, istorija ne može biti objektivna, niti treba takva da se piše. Objektivnost ne postoji u narativu. To je izmišljeno, kako bi mi mogli lakše da zaspemo. Jednostavno, diskursi se menjaju.

Браво !
Свака ти част !
Јеботе патак !

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana