Život

Iz ovog mnogo toga može da se nauči*

zilikaka RSS / 30.11.2016. u 18:15
 *EDIT: Najviše iz komentara. :-) 
 
Nedavno sam slučajno naletela na ovaj snimak .
 
 
 
 
Naslov me je povukao da ga otvorim, a dalje sam sa zadovoljstvom odgledala i oduševila se. Posle vidim da je predavanje održano još 2010., na Festivalu nauke.
Sastav publike je idealan za izvođenje . Mahom školarci. Prisutnima je u ovoj vežbi demonstrirano mnogo toga.
 
 

Između ostalog:
- Kako se lepo i smisleno mogu uposliti vijuge i oko opšte poznatih stvari.
- Kako predavač koji dobro vlada materijom može veštom manipulacijom navesti slušaoce na potpuno pogrešne zaključke. Dovoljno je samo da u publici nema nekog sebi ravnog.
- Šta znači razvijati kritičko mišljenje.
- I na kraju, spram načina i svrhe postavljanja ovog klipa, kako se izvlačenjem iz konteksta svaka tvrdnja može pretvoriti u svoju suprotnost. Likovi koji promovišu ovo predavanje su samo isekli njegov kraj.


Dakle, svaka čast predavaču. Bilo bi sjajno kada bi se ova i slične vežbe spovodile što među školarcima što među profesorima u okviru obaveznih stručnih usavršavanja. Šta ćeš boljeg načina da se pokaže kako treba razmišljati.

 


Komentari (275)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

urbana_gerila urbana_gerila 13:12 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
Ne doznajem ti se ja u to, mada, nije da me ne zanima kako su baš izmerili da taj svira ko oni za 120 iljada.

To se jako lako meri zapravo, zvuk može da se "nacrta" - snimiš onog od 120000 i onog od 1000 i uporediš spektar i anvelopu. Digitalno simuliranje analognih izvora zvuka (i analognih pojačala) već neko vreme nije problem, kvalitet je takav da ono što se možda izgubi u digitalizaciji ni pas ne može da čuje, a kamoli čovek. No o tome verovatno budjoni ume bolje i lepše da priča.



a kako digitalno vjeruju objašnjava postojanje ne malog broja ljudi, sa prosečnim sluhom, koji čuju razliku - slušnom fatamorganom izazvanom memorijom pamćenja?
maksa83 maksa83 13:21 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

a kako digitalno vjeruju objašnjava postojanje ne malog broja ljudi, sa prosečnim sluhom, koji čuju razliku - slušnom fatamorganom izazvanom memorijom pamćenja?

Je l' ovo pitanje "mp3 vs flac vs cd vs vinil" ili "stainway vs el. klavir" ili "AxeFX/Kemper vs Marshall"?

Pritiskom na tastaturu izaberite broj od 1 do 3, pa da razgovaramo dalje.

Mimo toga mogu odmah da ti kažem šta je shvatio pok. čiča Les Paul kada se prvi put pojavio sa svojim prototipom el. gitare na prvoj svirci (zvala se "balvan" - the log, pošto je bila daska sa žicama i magnetima). Dakle niko nije obratio pažnju i svi su bili u fazonu meeeh, a onda je sutradan sakrio u telo gitare i proizvodio isti zvuk i svi su otkinuli. Kaže čiča Les Paul (a čovek koji je izmislio overdubbing i po kome se zove iconic gitara i koješta ostalo možda zna ponešto o zvuku): "Tada sam shvatio da ljudi slušaju očima".
budjoni budjoni 13:32 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

"Tada sam shvatio da ljudi slušaju očima"


ili kad Bregovic kaze - nije bre bitno sta ces da napises o meni u tekstu, samo turi neku veliku i lepu sliku, parafraziram...

ili ona fora sa vinima, mislim da je princi jednom pricao, kad je lik ofarbao belo vino industrijskom bojom pa poturio "znalcima", pa su krenuli da pricaju kako je dobro ovo crno vino...

mnogo "poznavalaca" i "sluhista" ce debelo da se ispromasuje na double blind testu (kad i onaj sto potura uzorke i onaj sto testira uzorke ne znaju sta je sta)

moj pajtas ethan, kolega iz stare audio-firme, taj je cuo sve, jbm mu mater, cuo je i test tonove na 19kHz... ali je on skoro jedini kog sam upoznao sa takvim psecim sluhom...
sasaminijature sasaminijature 13:33 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Nešto sam načula o tome što pričaš.Zato pi
Postoje industrijska, polumajstorska, pa majstorskih onoliko kategorija violina.
Graditelj je tek posebno zanimanje.
Zato (i tim pre) mi je neverovatna priča da elektrika sve to ruši i zamenjuje, i da mi ne možemo da čujemo razliku, a ovamo četka od dlaka iza ušiju.
Daleko da sam stručnjak al bih stvarno volela da čujem uporedno te njine električne instrumente, što su skoz isti, i ne one vrhunske svetske, nego samo klase dostojne jednog dobrog srednjoškolca il studenta akademije.
O gudačima da ne pričam.


Ne znam da li ćeš mi poverovati ali ni dan danas pored svog napretka elektronike za iole ozbiljan instrument ( srednjoškolci u muzičkim školama) i dalje ništa bez dobrog majstora.
Tu kreće klasičana prepucavanja izmedju elektroničara i majstora, ali kada mi je profa kod kojeg sam učio na živo demonstrirao zvuk i sam sam shvatio da priča stoji.
I dan danas Kremona i Verona školuju majstore, i taj zanat ne umire.
Npr. kakav je sve proboj napravljen u materijalima još uvek nije napravljena zamnea za lepak (tutkalo), lakove....
Kao i u svemu malo su par zadnjih godina problem napravili kinezi. Napravili takmičenje za drvorezbare na državnom nivou, i najboljih troje država poslala u Kremonu da izuče gradnju violine uz obavezu da se vrate nazad i to multiplicirali posle, nakotili majstora ko zečeva.
Muzičari sa lakoćom čuju razlike u zvuku instrumenata, i deca da bi mogla da napreduju moraju već u srednjoj muzičkoj da krenu sviranje na tradicionalnim insturmentima.
Naravno shvatam da tvoje dete ne uči za akademiju, čisto malo da podelim skromnog znanja.
Inače imena u svetu klasične muzike nikako da se načude čudu da mi imamo gusle i koliko ne shvatamo njihovu vrednost i za našu i svetsku kulturnu baštinu. Žale što ne održavamo ozbiljnije tradiciju, tekstove muziku...
urbana_gerila urbana_gerila 13:36 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
a kako digitalno vjeruju objašnjava postojanje ne malog broja ljudi, sa prosečnim sluhom, koji čuju razliku - slušnom fatamorganom izazvanom memorijom pamćenja?

Je l' ovo pitanje "mp3 vs flac vs cd vs vinil" ili "stainway vs el. klavir" ili "AxeFX/Kemper vs Marshall"?

Pritiskom na tastaturi izaberite broj od 1 do 3, pa da razgovaramo dalje.

Mimo toga mogu odmah da ti kažem šta je shvatio pok. čiča Les Paul kada se prvi put pojavio sa svojim prototipom el. gitare na prvoj svirci (zvala se "balvan" - the log, pošto je bila daska sa žicama i magnetima). Dakle niko nije obratio pažnju i svi su bili u fazonu meeeh, a onda je sutradan sakrio u telo gitare i proizvodio isti zvuk i svi su otkinuli. Kaže čiča Les Paul (a čovek koji je izmislio overdubbing i po kome se zove iconic gitara i koješta ostalo možda zna ponešto o zvuku): "Tada sam shvatio da ljudi slušaju očima".



pre svega, fala ti i na vremenu odvojenom za niščeg sluhom i na nepotrebnom znanju.

nego, šta misliš, kada je već u narativu, da li je les paul čuo razliku?
maksa83 maksa83 13:41 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

pre svega, fala ti i na vremenu odvojenom za niščeg sluhom i na nepotrebnom znanju.

Nema na čemu, tu smo da pomognemo.

Sa tvoje strane nije lepo što nisi pretiso 1, 2, ili 3 pa da lepo pričamo nego bi pasivno agresivno da se svađaš.

nego, šta misliš, kada je već u narativu, da li je les paul čuo razliku?

Modemske veze sa Svetim Petrom su nam trenutno u kvaru, zovite kasnije.
budjoni budjoni 13:48 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

sasaminijature
Nešto sam načula o tome što pričaš.Zato pi
Postoje industrijska, polumajstorska, pa majstorskih onoliko kategorija violina.
Graditelj je tek posebno zanimanje.
Zato (i tim pre) mi je neverovatna priča da elektrika sve to ruši i zamenjuje, i da mi ne možemo da čujemo razliku, a ovamo četka od dlaka iza ušiju.
Daleko da sam stručnjak al bih stvarno volela da čujem uporedno te njine električne instrumente, što su skoz isti, i ne one vrhunske svetske, nego samo klase dostojne jednog dobrog srednjoškolca il studenta akademije.
O gudačima da ne pričam.


Ne znam da li ćeš mi poverovati ali ni dan danas pored svog napretka elektronike za iole ozbiljan instrument ( srednjoškolci u muzičkim školama) i dalje ništa bez dobrog majstora.
Tu kreće klasičana prepucavanja izmedju elektroničara i majstora, ali kada mi je profa kod kojeg sam učio na živo demonstrirao zvuk i sam sam shvatio da priča stoji.
I dan danas Kremona i Verona školuju majstore, i taj zanat ne umire.
Npr. kakav je sve proboj napravljen u materijalima još uvek nije napravljena zamnea za lepak (tutkalo), lakove....
Kao i u svemu malo su par zadnjih godina problem napravili kinezi. Napravili takmičenje za drvorezbare na državnom nivou, i najboljih troje država poslala u Kremonu da izuče gradnju violine uz obavezu da se vrate nazad i to multiplicirali posle, nakotili majstora ko zečeva.
Muzičari sa lakoćom čuju razlike u zvuku instrumenata, i deca da bi mogla da napreduju moraju već u srednjoj muzičkoj da krenu sviranje na tradicionalnim insturmentima.
Naravno shvatam da tvoje dete ne uči za akademiju, čisto malo da podelim skromnog znanja.
Inače imena u svetu klasične muzike nikako da se načude čudu da mi imamo gusle i koliko ne shvatamo njihovu vrednost i za našu i svetsku kulturnu baštinu. Žale što ne održavamo ozbiljnije tradiciju, tekstove muziku...


elektricna gitara nije dovela do izumiranja akusticne, nego je samo otvorila vrata za mnogo toga novog...
mislim, ko bi napravio rif iz whole lotta love na akusticnoj gitari?

elektricni gudacki instrumenti naravno nece dovesti do izumiranja klasicnih instrumenata, ma kakvi bili... samo ce tu i tamo poneko na tome da svira i pogodnim prilikama ili da iskoristi za neku novu muziku i to je to...
vuk sit i ovce ne broju
maksa83 maksa83 13:59 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ne znam da li ćeš mi poverovati ali ni dan danas pored svog napretka elektronike za iole ozbiljan instrument ( srednjoškolci u muzičkim školama) i dalje ništa bez dobrog majstora.

Ovde imamo bar dve i po linije priče koje treba da razdvojimo - akustični instrumenti i njihov kvalitet izrade, iinstrumente koji proizvode zvuk konvertovanjem mehanike tj. vibracije u struju koja se dalje nekako transformiše do zvuka analognom elektronikom i emulaciju ovog poslednjeg koraka digitalnom elektronikom i softverom, i emulaciju mehaničkih instrumenata elektronikom tj. semplovima.

Oko 1) znam da su ozbiljni ljudii radili studije i da u bar dve od njih profesionalni violinisti na blind testu nisu umeli da razlikuju violinu napravljenu pre 2 dana i Stradivarius/Gvarneri violine na uzorku od 6 komada. Pri tome nove violine nemaju (zabranjeno) delove od slonovače i lepljene su lepkom neorganskog porekla (dakle ne tutkalom).

Što sve znače da one ne vrede toliko - svaka stvar vredi onoliko koliko je za nju neko spreman da plati.
zilikaka zilikaka 13:59 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih


Ne znam da li ćeš mi poverovati ali ni dan danas pored svog napretka elektronike za iole ozbiljan instrument ( srednjoškolci u muzičkim školama) i dalje ništa bez dobrog majstora.

Ma znam slučajno. Već kupovinom violine normalne veličine se insistira da ne bude kineska već ručni rad. I naravno da se čak i kod neveštih sviranja čuje razlika.
Ova što je moj balavac imao je bila sjajna na dubokim tonovima al je na visinama očajna. Ko šerpenja. Da je nastavio, naravno da bi se pazarila bolja, pa još bolja...
Uzgred, priča mi drugar da u bg treba samo za dobro gudalo dati 1000 evra. Violina za studenta ko polovan auto.
urbana_gerila urbana_gerila 14:00 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
Modemske veze sa Svetim Petrom su nam trenutno u kvaru, zovite kasnije.


duhovito, no, osim ako nisi sveti petar lično, samo si iskazao funkcionalnu nepismenost - pitao sam za tvoje mišljenje.

kako bilo, ne moraš se zamarati odgovorom.



zilikaka zilikaka 14:05 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
Ne znam da li ćeš mi poverovati ali ni dan danas pored svog napretka elektronike za iole ozbiljan instrument ( srednjoškolci u muzičkim školama) i dalje ništa bez dobrog majstora.

Ovde imamo bar dve i po linije priče koje treba da razdvojimo - akustični instrumenti i njihov kvalitet izrade, iinstrumente koji proizvode zvuk konvertovanjem mehanike tj. vibracije u struju koja se dalje nekako transformiše do zvuka analognom elektronikom i emulaciju ovog poslednjeg koraka digitalnom elektronikom i softverom, i emulaciju mehaničkih instrumenata elektronikom tj. semplovima.

Oko 1) znam da su ozbiljni ljudii radili studije i da u bar dve od njih profesionalni violinisti na blind testu nisu umeli da razlikuju violinu napravljenu pre 2 dana i Stradivarius/Gvarneri violine na uzorku od 6 komada. Pri tome nove violine nemaju (zabranjeno) delove od slonovače i lepljene su lepkom neorganskog porekla (dakle ne tutkalom).

Što sve znače da one ne vrede toliko - svaka stvar vredi onoliko koliko je za nju neko spreman da plati.

Ja verujem da su one dlake iza ušiju ipak preterivanje. Posebno kod violine gde ton pre svega zavisi od umeća izvođača.
S druge strane, još sam ubedjenija da na ovom nivou razvoja ne umemo da napravimo veštačko čudo koje će do neprepoznatljivosti isto proizvoditi zvuk kao klasičan instrument.
Dakle elektronika vs akustike u istoj ravni poredjenja.
maksa83 maksa83 14:05 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

duhovito, no, osim ako nisi sveti petar lično, samo si iskazao funkcionalnu nepismenost - pitao sam za tvoje mišljenje.

Moj odgovor je - ne znam. Ono što vrlo pouzdano znam je da je sav njegov fokus bio na elektronici i da su svi njegovi radovi i oko gitare i van gitare bili u tom smeru i na tu temu. Znam takođe da je i on "video" pošto npr. nije dozvolio da se po njemu zove Les Paul naslednik - Gibson SG (ono rogato što npr. svira Angus Young), tako da je ta gitara postojala pod Les Paul imenom samo godinu dana, posle je preimenovana u SG, iako ne postoji nikakav razlog da ona pravi drugačiji zvuk od Les Paul gitare. Njemu se prosto nije sviđalo kako izgleda.

kako bilo, ne moraš se zamarati odgovorom.

Ejebiga ... kasno sam ovo pročitao.
maksa83 maksa83 14:14 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Dakle elektronika vs akustike u istoj ravni poredjenja.

To ti je zapravo (relativno) prosto - neko će čuti, neko neće. Ja npr. ne umem da provalim razliku između pojačala sa diodama i pojačala koje dobro glumi to pojačalo elektronikom/softverom, ali neko ume, no opet ja nisam nikakvo merilo (moj krajnji domet je da prepoznam cvrkut stratokastera naspram dvostrukih humbucker magneta na nekoj drugoj gitari, ali to može svako ko nije gluv). Isto tako postoji i neko ko misli da ume da razazna analogno od emulacije pa padne na blind testu. Dakle neko opane, neko ne opane, nekog ćeš zajebati nekog nećeš. E sad, ako imaš masu od deset hiljada ljudi na koncertu, ili njih milion kupi tvoj CD, onda u tom velikom broju najveći broj njih apsolutno nije svestan da postoji i jedno i drugo, a u onom sitnom promilu koji je svestan opet postoji neki promil koji možda može da oseti razliku. Ti brojevi se mogu aproksimirati sa - nikog nije briga. Za najveći broj ljudi bitna je muz'ka i je l' ti se sviđa ili ne bez besmislene tehnicističke dekonstrukcije, i tako i treba da bude.
sasaminijature sasaminijature 14:14 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Za gudala je tek priča luda ošinuta mokrom čarapom da je kada se nekom ispriča kao da ga (da prostiš) zajebavaš. Jako su skupa kvalitetna gudala, i baš utiču na kvalitet i mogućnosti pri muziciranju.
Za vrhunske pravi par graditelja i to je poseban zanat. To neko specifično drvo se može pronaći samo na obodu neke prašume u Brazilu i cena mu raste iz godine u godinu zbog nestašice materijala.
Da bi bilo elastično onako kao treba, a treba posebna vrsta elastičnosti zbog vibracija, samo to "sveto" drvo mora, pa isključivo dlaka konjskog repa blatruć.... piš živi za nas laike jbg ali u Bečkoj filharmoniji u Metropolitenu, samo taj rad za istančane sluhiste koji znaju da uoče razliku...
budjoni budjoni 14:20 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

ali u Bečkoj filharmoniji u Metropolitenu, samo taj rad za istančane sluhiste koji znaju da uoče razliku...

i onda tamo opet sedi gomila sveta u publici koja misli kao djura cvorovic - e sta covek mora sve da trpi da bi bio vidjen ovde kako je fin i kulturan... :)))
maksa83 maksa83 14:22 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

i onda tamo opet sedi gomila sveta u publici koja misli kao djura cvorovic - e sta covek mora sve da trpi da bi bio vidjen ovde kako je fin i kulturan... :)))

Ili sedi na koncertu Ane Bekute i misli se "šta sve neću da uradim da dobijem izbore".

budjoni budjoni 14:26 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

hehe, bio je valjda risbo i kod bajage na koncertu...
sto bi svabe rekle "die Wahl zwischen Pest und Cholera", ili, izbor izmedju kuge i kolere...
sasaminijature sasaminijature 14:30 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ovde imamo bar dve i po linije priče koje treba da razdvojimo - akustični instrumenti i njihov kvalitet izrade, iinstrumente koji proizvode zvuk konvertovanjem mehanike tj. vibracije u struju koja se dalje nekako transformiše do zvuka analognom elektronikom i emulaciju ovog poslednjeg koraka digitalnom elektronikom i softverom, i emulaciju mehaničkih instrumenata elektronikom tj. semplovima.

Oko 1) znam da su ozbiljni ljudii radili studije i da u bar dve od njih profesionalni violinisti na blind testu nisu umeli da razlikuju violinu napravljenu pre 2 dana i Stradivarius/Gvarneri violine na uzorku od 6 komada. Pri tome nove violine nemaju (zabranjeno) delove od slonovače i lepljene su lepkom neorganskog porekla (dakle ne tutkalom).

Što sve znače da one ne vrede toliko - svaka stvar vredi onoliko koliko je za nju neko spreman da plati.


Ja sam samo par detalja izneo vezano za žičane instrumente. Ne bih da ulazim u raspravu i duboko u temu.
Sve ono što sam naveo vezano za instrumente koji su ručno rađeni nije moja pamet već sam čuo od ljudi koji su život tome posvetili, napisali knjige.
Glavni i osnovni problem u razlici je sledeći; Sve ono što se dobija od električnog instrumenta je snimljeno i to je to, oni su to uradili vrhunski ali je takav kakav je i nema menjanja. E sad kod klasičnih instrumenata, izvođač npr. na violini malo pomeri kobilicu malo je drugačije naštima i dobija skroz drugu boju zvuka pri tom ne gubi kvalitet.
Inače poznajem tematiku pa sam zato i naveo primer lepka i laka. Milion posto ti tvrdim da ni dan danas nema veštačkog lepka koji je kvaliteta tutkala ,kuvanog. Prvo i gornja i donja daska se po sredini pre dublenja lepe, na nekim delovima je spoj i to gde je najveće opterećenje, 3.2 - 3.6 mm. i veštački prilikom vibracija puštaju spoj. Takođe lakovi su najveća tajna i nema im još uvek zamene. A jako možda i najviše utiču na zvuk koji instrument daje.
Zbog svega što sam naveo majstori i dalje sviraju na ručno gradjenim instrumentima, što ne znači da se ne koriste i elektronski.
zilikaka zilikaka 14:32 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih


i onda tamo opet sedi gomila sveta u publici koja misli kao djura cvorovic - e sta covek mora sve da trpi da bi bio vidjen ovde kako je fin i kulturan... :)))

Nedavno sam čula da jedan od ministara od kako je silom prilika zbog postavljenja počeo da pohodi razna pozorišta i koncertne sale, ne gubi vreme nego TOKOM PREDSTAVE IL KONCERTA uredno snima selfije i momentalno ih kači na fejs. Da vide ljudi gde on sve dospeva
maksa83 maksa83 14:41 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Zbog svega što sam naveo majstori i dalje sviraju na ručno gradjenim instrumentima, što ne znači da se ne koriste i elektronski.

Sad kapiram da mi ne koristimo termine na isti način - meni je "elektronski" izvor zvuka, tebi to znači sečeno na CNC mašinama.

No nije bitno, bidno da se svira i da se pušća.

Ali da - akustični instrumenti i njihva izrada su mnogo pipaviji od stvari na struju gde elektronika može da zamaskira mehaničke nedostatke i osetljiviji su na izbor materijala i majstora.

Inače, čitao sam nekog tipa koji pravi i sređuje akustične gitare kako mu je došla neka ženska hard core veganka koja je od tate nasledila akustičnu gitaru i (pošto je, je l' te, veganka) nije mogla da podnese da ima išta "u šta su ugrađene životinje" pa tražila da razlepi gitaru lepljenu tutkalom pre WW2 i da je zalepi opet neorganskim lepkovima. Kaže "bila je mnogo nesrećna kad sam joj rekao da to ne može bez da u procesu uništim gitaru". Šta sve ljudima pada na pamet...
sasaminijature sasaminijature 14:50 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Neeeee.
Ja ti pričam o razlici zvuka, akustike i elektronike.
Za ove bolesne vrhunske, razlika je u tome što im je iz akustičnog zvuk živ a elektronika snimljena i to je to, snimili zvukove klavira i ćaozdravo.
Ovaj profesor mi tri sata pričao šta sve postiže sa zvukom samo što menja položaj kobilice a to kod elktričnog nema ...

EDIT: Kako su krenuli vegani počeće da ih gladan narod odstreljuje zbog njihovih egzibicija...
zilikaka zilikaka 14:52 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Sad kapiram da mi ne koristimo termine na isti način - meni je "elektronski" izvor zvuka, tebi to znači sečeno na CNC mašinama.

Na osnovu čega si izveo ovaj zaključak?
Čovek lepo reko šta može da se dobije od električnog a šta od klasičnog instrumenta.
zilikaka zilikaka 14:56 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Za ove bolesne vrhunske, razlika je u tome što im je iz akustičnog zvuk živ a elektronika snimljena i to je to, snimili zvukove klavira i ćaozdravo.

Ne znam, ja lično još nikad nisam doživela da pri reprodukciji, ono, kod fanova, jasno ne osetiš razliku da nisi na koncertu uživo i da nemaš onaj zvuk koji tamo čuješ. Naročito kad se radi o gudačima. Recimo čelo il bas.
maksa83 maksa83 14:57 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Na osnovu čega si izveo ovaj zaključak?

U mojoj (gitarom zagađenoj) glavi sam tako protumačio:

Zbog svega što sam naveo majstori i dalje sviraju na ručno gradjenim instrumentima, što ne znači da se ne koriste i elektronski.


... pošto tu najveću razliku u ceni ($4000 vs $100) čini da li je deljao amerikanac/nemac mesec dana ručno ili ulepio Kinez kad je za 5 minuta iseče CNC mašina.
emsiemsi emsiemsi 15:05 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

budjoni
emsiemsi
maksa83
...ja ne bi živa bila dok to ne rašrafim. Bar kolko da zavirim.

Sačekala bi te gomila ćipova, eventualno bi prepoznala hard disk. Sad kad ti treba klavir-štimer zoveš Čarlija, a ne nekog čiku sa zvučnom viljuškom i alatom.

Ако јој Чарли буде штимовао, биће наштимовано онолико, јер Чарли чује до цца 7 килохерца, а преко тога ич.

carli, izvadi prst iz uha kad telefoniras, bolje ce vec biti, veruj :)

Извади ти из носа, или из дупета.
Добро, добро, шалим се, наши смо !
Успут --- не брини (ни Макса, такође), знао сам ја некада јако добро и А3Ј (или, што би рекла браћа Амери или Енглези, ССБ - сингле-сиде банд модулацију), а да не помињем адаптибилну делта модулацију. Лако бих се ја свега тога присетио.
Но, оно што Макса каже, једна ствар је узети Spectrum analyzer и снимати електричке хармнонике, односно спектралне компоненте, а друга ствар је снимати те исте хармонике у акустиичком спектру. Зато је битно уво - и то поприлично.
Успут --- битан је и нос. Сећам се када сам био у (јединој) фабрици парфема у Граси, у Фрнацуској (остали од њих узимају концентрат и препакују) да је један Нос (тако зову те људе), могао у парфему да разликује преко 3000 састојака.
budjoni budjoni 15:07 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

sasaminijature
Neeeee.
Ja ti pričam o razlici zvuka, akustike i elektronike.
Za ove bolesne vrhunske, razlika je u tome što im je iz akustičnog zvuk živ a elektronika snimljena i to je to, snimili zvukove klavira i ćaozdravo.
Ovaj profesor mi tri sata pričao šta sve postiže sa zvukom samo što menja položaj kobilice a to kod elktričnog nema ...

EDIT: Kako su krenuli vegani počeće da ih gladan narod odstreljuje zbog njihovih egzibicija...


ovo sa snimljenim vazi samo za e-klavir, samo kod njega se reprodukuju snimljeni zvuci pravog klavira... i kao sto rekoh gore, e-klavir ne gadja ciljnu grupu profi pijanista, ali je njegov odnos cena/performanse, za nekog ko pocinje da uci klavir i ko ce to da svira kod kuce, nenadjebiv...
e-klavir koji smo mi detetu kupili je dobar da pristojno talentovano dete vezba na njemu skoro 10g, super talenovano ispod 5... za te pare, milina.

ostali elektricni instrumenti, gitara, violina - ne reprodukuju snimljeni zvuk nego prave svoj, skroz drugaciji koncept, da ne bude zabune
budjoni budjoni 15:09 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Извади ти из носа, или из дупета.

a sto ili? :)
a ovde i redosled ume da igra jako bitnu ulogu, definisi redosled!
maksa83 maksa83 15:09 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ne znam, ja lično još nikad nisam doživela da pri reprodukciji, ono, kod fanova, jasno ne osetiš razliku da nisi na koncertu uživo i da nemaš onaj zvuk koji tamo čuješ. Naročito kad se radi o gudačima. Recimo čelo il bas.

Sad opet pričate o dve stvari - ti pričaš o reprodukciji muzike na slušalicama/zvučnicima vs akustika prostorije u živom izvođenju, što je druga priča u odnosu na to da li je sam zvuk dobijen iz sempla ili mehanički. Ispravan blind test u tom slučaju je da to odsviraju na el. instrumentima pa na analognim (pravim) pa ti se pusti snimak jedniog ili drugog i onda ti kažeš "vino je", "voda je".
maksa83 maksa83 15:11 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

да је један Нос (тако зову те људе), могао у парфему да разликује преко 3000 састојака.

Taj nos se plaća skupo i dan danas. Isto tako Filip Moris (i ostali) kad treba negde da počnu da kupuju duvan pošalju živog čoveka, zanimanje se zove "harmandžija" (prenosi se s kolena na koleno) koji procenjuje vrstu i kvalitet duvana.
budjoni budjoni 15:16 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Зато је битно уво - и то поприлично.

to je moglo da bude ranije mnogo bitno kod analognog snimanja na vinilu, na primer... danas, kad se digitalizuje kako bog zapoveda, dobar AD konvertor, odgovarajuce filtriranje... to radi neuporedivo bolje od bilo cega drugog...
pazi, moje kolege ovde razvijaju sada AD konvertor koji radi na 400Gbit/s, za opticke komunikacije... kad to radi, a radi, onda je konvertovanje do 20kHz odavno pozutela knjiga...

i tu nema price o psihoakustici, dobrim delom i zbog toga sto je ona jako subjektivna i nemerljiva
sasaminijature sasaminijature 15:21 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

... pošto tu najveću razliku u ceni ($4000 vs $100) čini da li je deljao amerikanac/nemac mesec dana ručno ili ulepio Kinez kad je za 5 minuta iseče CNC mašina.

Uopšte nije u tome razlika u ceni. Razliku u ceni ti pravi sam kvalitet izrade i tajne sa lakom, sama gradnja se savlada posle tri godine, ali lakovi čine presudan uticaj na kvalitet.

Cnc se koristi samo za izradu instrumenata do 300$, nakon toga je handmade. Napiso sam gore kako su žuti uradili, poslali talentovane da nauče zanat i vrnuli ih nazad da šire znanje. Cnc za kvalitetan instrument ne može zbog načina na koji glodalo napada drvo. Rekao sam već da za iole ozbiljan instrument veoma veliku ulogu ima raspored vlakana. Majstori kada rade oni koriste mini rendiće pa kasnije kada moraju na odrđenimdelovima da skidaju deseti deo mm koriste cikling ( kao spakla pa stružu drvo, ne znam kako da ti opišem), tu cnc izrada mikro gledano lomi vlakna a to dalje utiče na zvuk.
I jopet njbitniji je lak i on se krijeko zmija noge, on utiče na kvalitet a samim tim i na cenu.
Tebi laik da nruči programa, ti ga možeš napisati da on može zadatak uraditi za tri sata, a nekom će presudno biti da to uradi za deset minuta. Ti to isto možeš ali je za to potrebno znanje i ti ga naplaćuješ.
Ja kao laik mogu da gledam vrhunskog dirigenta i početnika, oni su za mene samo ljudi koji mašu rukama. Ali imaš doktore iz te oblasti koji su knjige napisali o stilu dirigovanja.
Razlika postoji samo je primetna ra različitim nivoima.
4krofnica 4krofnica 15:22 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

elektricna gitara nije dovela do izumiranja akusticne, nego je samo otvorila vrata za mnogo toga novog...


Ni taj prelaz nije bio lak, barem novopečenom nobelovcu koji je na nekom davnom festivalu za jednu noć svoj akustični program preradio u električni i bio je prilično izviždan .. tada je verovatno izgubio dosta konzervativnih fanova koji ne vole ubadanje u struju.


podsećanje: odličan film i divni Jack kako pravi gitaru:)


sasaminijature sasaminijature 15:27 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ne bih se baš složio, možda grešim.
Vilona,čelo, gitara daju "mrtav" zvuk, tako ga nazivaju.
Dve vrhunske vilonie, akustične, top kvalitet a daju dve različite boje zvuka na koje utiče ono što sam naveo i starost, sa električnim neke stvari ne mogu da se menjaju. Da je tako onda zbog kvaliteta ne bi ni koristili akustiku već bi na filharmonijskim koncertima svirali na električnim.
maksa83 maksa83 15:48 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Da je tako onda zbog kvaliteta ne bi ni koristili akustiku već bi na filharmonijskim koncertima svirali na električnim.

Mogu da ti kažem kako se to kretalo u kudikamo komercijalnijem (i istina manje konzervativnom) svetu - bilo je "lampaška pojačala nikad ništa neće zameniti, da ta solid-state pojačala nešto valjaju koristili bi ih ozbiljni profesionalci", a sada je spisak ljudi koji koriste npr. AxeFX (sprava koja glumi ta lamaška i bilo kakva druga pojačala) manje više who-is-who u tom svetu: Steve Vai, Joe Satriani, Metallica, Tosin Abasi, Edge, John Petrucci, Steve Stevens, Guthrie Govan, Robert Fripp, Tommy Kessler... a to su samo imena koja svi znaju.

(Što opet ne znači da će elektronika iskoreniti akustične drvene instrumente.)
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:48 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ma danas možeš da budeš gluv ko top i klavirštimer istovremeno. I to klasičnog klavira.
Ima programčića, skineš na telefon i on uporedjuje frekvencije. Komplet gedora i bog da te vidi.
I klasično tako rade. Odavno nema zvučne viljuške za take stvari.


Khm, samo duložim primedbu, u odbranu klavirštimera. Pod uslovom da ne naletiš na nekog baš lenjog, ili previše jeftinog, koji ti štimuje klavir "za po kući, da deca udaraju po njemu" to štimovanje je zapravo prilično ozbiljan zanat, a delom umetnost, neki bi rekli i pomalo magija. Istina je da bilo koji klavir možeš donekle solidno da naštimuješ pomoću analizatora spektra, ili frekvencmetra (u ovoj ili onoj formi). Ali onda nastupa onaj deo za koji ti treba sluh, koji se najbolje opisuje sa "fino raštimavanje". Jer nijedan (mehanički) klavir nije u dlaku isti, niti može da se naštimuje tako da svaki ton daje frekvenciju po tabeli. Nego se namerno odstupa za dlaku od tog matematičkog standarda, prosto, jer takav klavir bolje zvuči. Takođe, zatezanje jednog seta žica, uvak blago deformiše klavir, što onda razdešava žice koje si ranje naštimovao (naročito kod jeftinijih klavira), i tu onda moraš malo da unosiš "preticanje".

Inače, ja sam probao da naštimujem klavir koji smo imali u kući, onako, sporta i hobija radi, i neku knjižicu sam prvo pročitao, da vidim šta i kako, i nabavio onaj ključ za zatezanje, i doterao sam ga dotle da (meni) zvuči pristojno, mada ne i bogzna kako lepo. I za to su mi trebale nedelje rada, čak sam i analizator spektra dovlačio kući da mi pomogne. E, to što sam ja radio nedeljama, štimer slupa za pola sata, a onda doda fino štimovanje, sve na sluh, koje ja nisam bio u stanju da prokljuvim. I isto tako, klavir mora da se štimuje redovno, jer onda štimer radi samo male korekcije. A ako preskočiš par godina, klavir se sav otrombolji, i onda štimer ima da ti uzme lepe pare da ga vrati u red.

E, da, gedore - ne rade - mora specijalan ključ, koji liči na gedoru, ali ima neki zajeban oblik, jer su šrafovi sasvim nestandardni (tako je bilo barem kod mene na klaviru, a vidim i kod tazbine, na oba njihova je tako).
budjoni budjoni 15:48 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

sasaminijature
Ne bih se baš složio, možda grešim.
Vilona,čelo, gitara daju "mrtav" zvuk, tako ga nazivaju.
Dve vrhunske vilonie, akustične, top kvalitet a daju dve različite boje zvuka na koje utiče ono što sam naveo i starost, sa električnim neke stvari ne mogu da se menjaju. Da je tako onda zbog kvaliteta ne bi ni koristili akustiku već bi na filharmonijskim koncertima svirali na električnim.


ovo je sve dobrim delom tacno... nikom ne pada napamet da koristi elektricne violine, na primer, u simfonijskom orkestru... razloga ima milion a glavni je da je svaki akusticni instrument vec opremljen svojim "pojacalom", telom, rezonatorom, koji odmah emituje zvuk oko sebe... ozvucavanje takvih koncerata je potpuno drugacije od ozvucavanja elektricnih instrumenata - oni, u prvom koraku, bez elektricnog pojacala nece emitovati nikakav zvuk...

elektricne violine i tako to, to je potpuno za druge stvari namenjeno...
kad dodju tri cetiri gudaca, pa sviraju na bini nesto za siru publiku, a ozvucenje kao na rok koncertu, tu i nece puno smetati sto razvlace gudala po elektricnim instrumentima...
zilikaka zilikaka 15:55 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Pajke, znam o čemu pričaš i slažem se. Ono što sam rekla bilo za potrebe trućanja na blogu.
budjoni budjoni 15:57 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

a cisto da dodam, simfonijski orkestar, kad svira za siru publiku (ne u koncertnoj sali gde ima toliko i toliko mesta i gde svako moze lepo da cuje svaki instrument bez ikakvih pojacala) - tada mu je potrebno ozvucenje - znaci, mikrofoni, pojacala, zvucnici... i koriste se isto tako najnoviji, digitalni sistemi, isti kao na koncertima dobrih bendova, jer je to najbolje sto postoji...

ovo znam i iz prve ruke, posto su moj kontroler koristili za koncerte klasicne muzike na otvorenom u nemackoj (waldbühne)
maksa83 maksa83 15:58 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Takođe, zatezanje jednog seta žica, uvak blago deformiše klavir, što onda razdešava žice koje si ranje naštimovao (naročito kod jeftinijih klavira), i tu onda moraš malo da unosiš "preticanje".

Ne znam da li tamo radi trik koji postoji kod ostalih žičanih instrumenata - da ga štimuješ "od spolja ka unutra" tako da održavaš koliko je moguće podjednaku tenziju na oba kraja, znači najlevlja žica, najdesna žica, pa ona do najlevlje, pa do najdesnije, pa sledeća... cik-cak takoreći dok se ne sastaviš na sredini.
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:00 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

srdjan.pajic


E, da, gedore - ne rade - mora specijalan ključ, koji liči na gedoru, ali ima neki zajeban oblik, jer su šrafovi sasvim nestandardni (tako je bilo barem kod mene na klaviru, a vidim i kod tazbine, na oba njihova je tako).

vidiš da teorije zavere nisu puka tlapnja, eto dokaza. Čuj gedore ne valjaju...
budjoni budjoni 16:08 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

lampaška pojačala nikad ništa neće zameniti, da ta solid-state pojačala nešto valjaju koristili bi ih ozbiljni profesionalci


ima ovde jos dosta drugih stvari... lampasko pojacalo moze da izgura neku odredjenu snagu i to je to, ne znam koliko, ali ni blizu novim pojacalima... e sad, kad ti treba recimo 70kW da ozvucis veliki koncert, treba ti gomila tih pojacala, a velika su po dimenzijama, trose puno struje, prevelika bina, treba sve uskladiti... tusta i tma problema...

a danas imas class H digitalna pojacala, par kila tesko, ali duva 5kW nominalne snage napolje i zauzme jednu visinu ili dve u rack-u... pa 20 takvih komada stanu u omanji cosak ali su dovoljni da ogluvi dosta njih na koncertu od 50 hiljada ljudi... a pri tome im i nije nikakav cilj da boje zvuk bilo kako, nego sto cistija linearna karakteristka, znaci, pojacanje, Y=k*X i nista vise...
a da ih uskladis da svako radi svoj posao, odradi se cas posla u softveru...
zilikaka zilikaka 16:32 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ne znam da li tamo radi trik koji postoji kod ostalih žičanih instrumenata - da ga štimuješ "od spolja ka unutra" tako da održavaš koliko je moguće podjednaku tenziju na oba kraja, znači najlevlja žica, najdesna žica, pa ona do najlevlje, pa do najdesnije, pa sledeća... cik-cak takoreći dok se ne sastaviš na sredini.

Koliko znam, ne ide tako. Mislim da ide od najtanje pa redom dole.
MAda, ne smem ovo da potpišem.
zemljanin zemljanin 17:05 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih



srdjan.pajic srdjan.pajic 17:21 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

uros_vozdovac
srdjan.pajic


E, da, gedore - ne rade - mora specijalan ključ, koji liči na gedoru, ali ima neki zajeban oblik, jer su šrafovi sasvim nestandardni (tako je bilo barem kod mene na klaviru, a vidim i kod tazbine, na oba njihova je tako).

vidiš da teorije zavere nisu puka tlapnja, eto dokaza. Čuj gedore ne valjaju...


Evo ga moj klavirštimerski ključ (izgleda kao za običan zvezdasti šraf, ali je veličina neka leva), inače, ima tu jedna teorija zavere, da ovakav ključ ne možeš da kupiš u normalnim radnjama gde se prodaje muzička oprema, jer, navodno, to ne dozvoljava esnaf klavirštimera (da svaka budala sa spectrum analyzerom i matlabom može da im uzme posao). Ovaj je zato kupljen na ebay-u. Nisam se nikad upuštao u to da proverim ovu teoriju zavere, verovatno je u pitanju glupost.



zilikaka zilikaka 17:28 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Il ipak klasične majstorice?

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:33 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
Takođe, zatezanje jednog seta žica, uvak blago deformiše klavir, što onda razdešava žice koje si ranje naštimovao (naročito kod jeftinijih klavira), i tu onda moraš malo da unosiš "preticanje".

Ne znam da li tamo radi trik koji postoji kod ostalih žičanih instrumenata - da ga štimuješ "od spolja ka unutra" tako da održavaš koliko je moguće podjednaku tenziju na oba kraja, znači najlevlja žica, najdesna žica, pa ona do najlevlje, pa do najdesnije, pa sledeća... cik-cak takoreći dok se ne sastaviš na sredini.


Ne, u knjižici koju sam imao, a ne mogu sad da je nađem na policama, pisalo je da se kreće od sredine, prvo se našteluje ona srednja oktava, pa se onda tera ka obodu. Pa se onda vraćaš, i tako iterativno. A i za svaki ton ima zapravo 3 žice, koje se šteluju na istu frekvenciju, ali određenim redom. Pa imaš specijalan "alat" da dampuješ dve od te tri žice, dok treću štimuješ. Ja sam to napravio od priručnih sredstava, razume se...

Inače, ovo što je zili napisala nije skroz pogrešno, klavir, u principu, može da našteluje i neko bez apsolutnog sluha i bez merenja frekvencije, sem za početni ton (viljuška), zato što se dosta toga radi na "izbijanje", slično kao i na gitari, ona jedna od tehnika kad samo ovlaš dodirneš žice između pragova, pa slušaš beating frequency i gledaš da je eliminišeš. Samo što ovde ima fora da brojiš izbijanje, da bi tačno podesio razliku u učestanostima. Ma, magija. Moj klavir (zapravo od mog kuma u čijoj smo kući stanovali nekoliko godina) je star i dugo nije štimovan, pa ga danas naštimuješ kako treba, i on zvuči ok (dobro, relativno ok), ali već sutra ne, pa ajd jovo nanovo. Zato je mnogo teže štimovati klavir koji niko godinama nije pipnuo. Čuo sam da u takvim slučajevima, klavir štimer mora isto da dođe par puta, da dotegne stvar. I za to te onda pošteno odere.
zemljanin zemljanin 17:48 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

srdjan.pajic

Ako sam dobro shvatio, dakle kum te primio u kuću, ti mu štimovao klavir pa sad živiš sam
zilikaka zilikaka 17:50 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

A za i svaki ton ima zapravo 3 žice,

Nema za svaki. One niže su sa po jednom, a oko sredine sa po dve.
Zato je mnogo teže štimovati klavir koji niko godinama nije pipnuo. Čuo sam da u takvim slučajevima, klavir štimer mora isto da dođe par puta, da dotegne stvar. I za to te onda pošteno odere.

Tako je cela priča i počela.
Sinoć u ovo vreme mi na pamet ne bi palo gde ovaj blog može da nas odvede.
Upravo to sa zanemarenim instrumentom je kod nas slučaj. Toliko se žice bile opustile da je pao pola tona, ili ti čitavih 500kg, što rekoše.

Tek jesenas se rešim, drešim kesu i pozovem čoveka. Trebalo mu je čitavih 6 sati njakanja da ga malo sredi, al nije ni sad kako valja.
Ako balavac nastavi s školovanjem doće čovek dogodine još jedared, a ako ne...neka ga dok mu ne nađemo pametniju namenu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:46 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

zemljanin
srdjan.pajic

Ako sam dobro shvatio, dakle kum te primio u kuću, ti mu štimovao klavir pa sad živiš sam


. Tako nekako, samo što je pre toga taj klavir uvalio nekom, budzašto, a nas izbacio na ulicu.

Posle sam kupio digitalnog Rolanda, koji ne mora da se štimuje. I nisam nešto oduševljen kvalitetom zvuka...
docsumann docsumann 20:04 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

emsiemsi
maksa83
Ne doznajem ti se ja u to, mada, nije da me ne zanima kako su baš izmerili da taj svira ko oni za 120 iljada.

To se jako lako meri zapravo, zvuk može da se "nacrta" - snimiš onog od 120000 i onog od 1000 i uporediš spektar i anvelopu. Digitalno simuliranje analognih izvora zvuka (i analognih pojačala) već neko vreme nije problem, kvalitet je takav da ono što se možda izgubi u digitalizaciji ni pas ne može da čuje, a kamoli čovek. No o tome verovatno budjoni ume bolje i lepše da priča.


Ја ипак радије користим израз енвелопа, а не анвелопа.



blogovatelj blogovatelj 20:32 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

moj pajtas ethan, kolega iz stare audio-firme, taj je cuo sve, jbm mu mater, cuo je i test tonove na 19kHz... ali je on skoro jedini kog sam upoznao sa takvim psecim sluhom...


Ja sam testirao kolege u kancelariji, od nas desetak niko nije mogao da čuje ton ispod 20 Hz a sve preko 13kHz smo čuli kao neki veoma tihi, skoro nečujni cik, ali nismo mogli da detektujemo razlike između recimo 13 i 14 kHz.
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:40 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

verovatno najpresudnija stvar kod e-klavira je kvalitet same tastature...

Ej, kompjuterdžija, klaviri imaju -- klavijature.

: )
budjoni budjoni 21:26 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

blogovatelj
moj pajtas ethan, kolega iz stare audio-firme, taj je cuo sve, jbm mu mater, cuo je i test tonove na 19kHz... ali je on skoro jedini kog sam upoznao sa takvim psecim sluhom...


Ja sam testirao kolege u kancelariji, od nas desetak niko nije mogao da čuje ton ispod 20 Hz a sve preko 13kHz smo čuli kao neki veoma tihi, skoro nečujni cik, ali nismo mogli da detektujemo razlike između recimo 13 i 14 kHz.


to ti kazem, FM radio je za vecinu ljudi sasvim dovoljan, iako sve iznad 16kHz jednostavno odsece i to se jednostavno ne prenosi...

druga stvar uvek moze biti i da ti je zvucnik jednostavno bio prilicno los kod testa sa kolegama i ne emituje 14kHz (a pogotovo ne ispod 60kHz) dovoljno dobro da bi se to culo...

no, cak i da je sve odlicno i profi, malo je ljudi cije uho to cuje...

ja kad sam nesto malo isao da radim za faks sa toncima iz radio novog sada (stara analogna skola), bilo mi je super kad je tonac zvao telefonom kolegu na drugom kraju zgrade (koja je prilicno velika) da iskljuci ventilator ugradjen u zid jer mu u studiju smetaju vibracije na 50Hz, cuje covek...
od njih sam naucio za kratko vreme mnogo finih stvari...
zilikaka zilikaka 21:37 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Momci, ne bih da kvarim žurku, al mislim da za detektovanje kvaliteta i čistoće tona uopšte nije ključan čujni opseg slušaoca, nego sposobnost da se napravi oderedjena baza u memoriji i odredjeni ton pravilno prepozna u svojoj bazi podataka.
budjoni budjoni 21:42 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

marco_de.manccini
verovatno najpresudnija stvar kod e-klavira je kvalitet same tastature...

Ej, kompjuterdžija, klaviri imaju -- klavijature.

: )


:) jeste, jbg
emsiemsi emsiemsi 21:58 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

zilikaka
Ne znam da li tamo radi trik koji postoji kod ostalih žičanih instrumenata - da ga štimuješ "od spolja ka unutra" tako da održavaš koliko je moguće podjednaku tenziju na oba kraja, znači najlevlja žica, najdesna žica, pa ona do najlevlje, pa do najdesnije, pa sledeća... cik-cak takoreći dok se ne sastaviš na sredini.

Koliko znam, ne ide tako. Mislim da ide od najtanje pa redom dole.
MAda, ne smem ovo da potpišem.

Што не смеш !?
Ма, боооли те ...
alselone alselone 22:02 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

jbg

Ono što mene najviše intrigira u celoj raspravi, naravno pored mikrofona koji košta 100 iljada evra, tastature koja oseća bolje od mehaničke, pretvaranja mehaničkog u električni signal (da li metla može biti antena), pa zatim u mehanički ponovo, je činjenica da se Maksa nije upecao na trol o šnenoklama...
budjoni budjoni 22:07 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

zilikaka
Momci, ne bih da kvarim žurku, al mislim da za detektovanje kvaliteta i čistoće tona uopšte nije ključan čujni opseg slušaoca, nego sposobnost da se napravi oderedjena baza u memoriji i odredjeni ton pravilno prepozna u svojoj bazi podataka.


znas kako, ako su vrata od sobe (memorija) preuska (cujni opseg) da ne moze ormar (zvuk) da prodje, onda neko ko spava u toj sobi ne moze da ni da ima krevet u sobi pa ni da ga se seca...

bilo kako bilo, ima ljudi koji cuju i koji ne cuju
zilikaka zilikaka 22:18 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Prvo, Maksu ne spominji. On se odavno deklarisao kao čovek prečanskog porekla koji zastupa da nema poslastica do arapsko-turskih.
Ako se ikad bude glasalo o otcepljenju, dobićete moj glas samo pod uslovom da se tako nešto proglasi aktom veleizdaje.
Drugo, postaviću možda glupo pitanje, al meni stvarno nije jasno kako zvučnik veličine kutije za cipele (nagadjam), može da proizvodi kvalitetan zvuk koji parira instrumentu od par stotina kila.
Recimo da mogu da pojmim da mu prethodna obrada signala pomogne, al na kraju mora mehanika da odradi svoje.
budjoni budjoni 22:20 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

alselone
jbg

Ono što mene najviše intrigira u celoj raspravi, naravno pored mikrofona koji košta 100 iljada evra, tastature koja oseća bolje od mehaničke, pretvaranja mehaničkog u električni signal (da li metla može biti antena), pa zatim u mehanički ponovo, je činjenica da se Maksa nije upecao na trol o šnenoklama...


da li metla moze biti antena je pitanje kod profesore prse iz elektromagnetike, ako se secam... :)

ej, dosta od mene, vec smo izgeekovali i ovaj blog preko svake mere...

to ce maksa da objasni, da li ce pre da poleti za slatkisima ili gitarom.

meni su slatkisi verovatno najveca slabost, tu sam totalno digitalan, jedini nacin da ne jedem je da jednostavno nema slatkisa oko mene. dok ima, ja jedem sve redom dok ne nestane, uzas
zilikaka zilikaka 22:43 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

budjoni
zilikaka
Momci, ne bih da kvarim žurku, al mislim da za detektovanje kvaliteta i čistoće tona uopšte nije ključan čujni opseg slušaoca, nego sposobnost da se napravi oderedjena baza u memoriji i odredjeni ton pravilno prepozna u svojoj bazi podataka.


znas kako, ako su vrata od sobe (memorija) preuska (cujni opseg) da ne moze ormar (zvuk) da prodje, onda neko ko spava u toj sobi ne moze da ni da ima krevet u sobi pa ni da ga se seca...

bilo kako bilo, ima ljudi koji cuju i koji ne cuju

Pazi kad si me naterao da uzmem knjigu i čitam o zvuku, osnovnom i alikvotnim tonovima...

Nema dovoljno da skroz shvatim, al opet mi se čini da lična baza podataka ima presudnu ulogu.
...a inače, sasvim je dobro što se ovde razvila takva priča.
Uklapa se u naslov.
budjoni budjoni 22:46 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Drugo, postaviću možda glupo pitanje, al meni stvarno nije jasno kako zvučnik veličine kutije za cipele (nagadjam), može da proizvodi kvalitetan zvuk koji parira instrumentu od par stotina kila.
Recimo da mogu da pojmim da mu prethodna obrada signala pomogne, al na kraju mora mehanika da odradi svoje.


da bi zvucnik mogao da emituje odredjenu frekvenciju, potrebno je da je njegova membrana sposobna da vibrira na toj frekvenciji... e sad, zvucni talasi imaju talasnu duzinu od otprilike 15m (na 20Hz) do 1.5cm na 20kHz i nije nimalo lako mehanicki napraviti membranu koja jednako dobro moze da vibrira sa 15m i 1.5cm.

ali nema ni instrumenta koji pokriva toliki opseg, to mu dodje 10 oktava...
klavir pokriva sedam oktava

ne mora membrana da bude velika 15,30,45m da bi vibrirala sa talasnom duzinom od 15m, moze da bude i mnogo manja, nije problem i to je prilicno bitno...

e sad, u dobru kutiju se stavi ne jedan zvucnik da pokriva ceo zeljeni frekventni opseg klavira, recimo, nego par zvucnika, svaki sa svojom membranom konstruisanom za niske, srednje i visoke tonove, pa kad se to uskladi (sto nije uvek bas jednostavno, ali bi bilo previse da krenem da pricam o crossover filtrima) radi bas jako, jako dobro, da ne poverujes

maksa83 maksa83 22:49 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

činjenica da se Maksa nije upecao na trol o šnenoklama...

Meditacija, samovezivanje, borba čoveka sa sobom, neurolingvističko samoprogramiranje, autosugestija.
budjoni budjoni 22:52 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Nema dovoljno da skroz shvatim, al opet mi se čini da lična baza podataka ima presudnu ulogu.
...a inače, sasvim je dobro što se ovde razvila takva priča.


pazi, neko ko je gluv (cujni opseg mu je nula), ne moze da izgradi nikakvu licnu bazu podataka jer nista ne ulazi unutra... ovo je naravno ekstrem

sa druge strane, ljudsko uho mora da ima pristojne predispozicije, pa da se trenira, trenira, trenira, pa ispadne kod nekog super kod nekog manje...

imas ljude koji nemaju osecaj za ritam nimalo, mos ga ubiti, ne ume...
a dodje neko makedonce i igra uz 11/12 ritam bez problema :)

tako da ja tu ne mogu da donesem generalni zakljucak, nesto moze da navezba, izgradi baza, ali moraju predispozicije da postoje... a sta je presudno, nije vala ni bitno
budjoni budjoni 22:57 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
činjenica da se Maksa nije upecao na trol o šnenoklama...

Meditacija, samovezivanje, borba čoveka sa sobom, neurolingvističko samoprogramiranje, autosugestija.

a ja sam letos opustosio u zironi neku poslasticarnicu sto su drzali sirijci... jbt, kad sam usao unutra, a oni slatkisi se zelene od pistaca...
a imao vremena, zena i klinci se motali tamo gde se snimao game of thrones... jebo bre GoT pored onakve poslasticarnice :)
niccolo niccolo 22:58 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

na trol o šnenoklama...

Kako to misliš trol? Pa to je esencija teme, majkamustara...
zilikaka zilikaka 23:00 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ako naidješ, probaj libanske. Prepuni voća i orašastih plodova. Razliveno u tepsije ko neka alva, al ludo ukusni.
zilikaka zilikaka 23:01 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

niccolo
na trol o šnenoklama...

Kako to misliš trol? Pa to je esencija teme, majkamustara...

Pošteno priznaj el jedeš sve il samo žuto.
niccolo niccolo 23:03 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Sve
budjoni budjoni 23:06 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

al sto ja volem praline, pa kad ih ima raznih i puno, pa ne znas sta je unutra dok ne zagrizes...

posle mi bude muka kad se prezderem
maksa83 maksa83 23:21 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

al sto ja volem praline, pa kad ih ima raznih i puno, pa ne znas sta je unutra dok ne zagrizes...

Isto. Znači - ćapam dok ima.
zilikaka zilikaka 23:36 01.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

a dodje neko makedonce i igra uz 11/12 ritam bez problema

Šta mu to dodje, na petu triola?
blogovatelj blogovatelj 01:47 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Nema dovoljno da skroz shvatim, al opet mi se čini da lična baza podataka ima presudnu ulogu.
...a inače, sasvim je dobro što se ovde razvila takva priča


Kako podatak prvi put stigne u bazu? Kroz uvo. Kako da stigne ispravno u bazu ako ga uvo nije culo? Nikako. Prvo ide uvo, onda ide memorija u mozgu kad covek prima zvuk.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:08 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

blogovatelj
moj pajtas ethan, kolega iz stare audio-firme, taj je cuo sve, jbm mu mater, cuo je i test tonove na 19kHz... ali je on skoro jedini kog sam upoznao sa takvim psecim sluhom...


Ja sam testirao kolege u kancelariji,


Jebote, blogi, to kod tebe je ko Državni Pos'o.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:31 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

, moje kolege ovde razvijaju sada AD konvertor koji radi na 400Gbit/s, za opticke komunikacije...


Gb/s ili Gs/s?
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:57 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Drugo, postaviću možda glupo pitanje, al meni stvarno nije jasno kako zvučnik veličine kutije za cipele (nagadjam), može da proizvodi kvalitetan zvuk koji parira instrumentu od par stotina kila.
Recimo da mogu da pojmim da mu prethodna obrada signala pomogne, al na kraju mora mehanika da odradi svoje.


Pa i ne može, uglavnom. Zato, recimo, kad kupiš digitalni klavir za po kući, koji ima prcvoljak od zvučnika, i koji ćeš da nabiješ ko ja u gostinjsku sobu pored kreveta, kredenca i police za knjige, onda obavezno gledaš da nabaviš dobre sluške. A ako ćeš da ga nosiš na koncert, onda i ne koristiš zvučnik u tom klaviru, nego kršteno koncertno ozvučenje.

Ali čudo je šta ljudi rade danas sa relativno malim zvučnicima...ja kupio onaj neki bluetooth Bose prdavac, da mi svira dok majstorišem u garaži, jebote, to ne da ima basove, nego ubija, ne znam odakle ih samo izvlači...
emsiemsi emsiemsi 05:33 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

budjoni
alselone
jbg

Ono što mene najviše intrigira u celoj raspravi, naravno pored mikrofona koji košta 100 iljada evra, tastature koja oseća bolje od mehaničke, pretvaranja mehaničkog u električni signal (da li metla može biti antena), pa zatim u mehanički ponovo, je činjenica da se Maksa nije upecao na trol o šnenoklama...


da li metla moze biti antena je pitanje kod profesore prse iz elektromagnetike, ako se secam... :)

ej, dosta od mene, vec smo izgeekovali i ovaj blog preko svake mere...

to ce maksa da objasni, da li ce pre da poleti za slatkisima ili gitarom.

meni su slatkisi verovatno najveca slabost, tu sam totalno digitalan, jedini nacin da ne jedem je da jednostavno nema slatkisa oko mene. dok ima, ja jedem sve redom dok ne nestane, uzas

Зашто својом вољом заузимаш хендикеп позицију !?
Лепота се крије у аналогном.
Колико год да расте сампле рејт (што рече Срђан Пајић, да ли причаш о ГигаСемпловима/секунди или ГигаБитовим/секунди), чак и да тежи бесконачности, то ће, још увек, бити мсамо апроксимација стварне лепоте аналогног света.
Успут --- никада нисам радио са толико битним АД конверторима (које ти помињеш преко 30 битнима), али се сећам једне згоде.
Дрљам ја, читам неки АД чишић, а вредности које добијам су идиотске. И тако ја преко 30 сати радим, чак сам прочитао и сав дата шит за тај чип (цца 40 страница), испорвераво програм у микроконтролеру, испроверавао апликацију којом сам спрегнуо миркоконтролер и комп да ми приказују резултат у табели и на дијаграму - и када сам се спремао да одустанем направим очајнички потез --- шифтујем у лево за 1 бит очитану вредност и све се реши --- све вредности коректне. После сам (но то је била козметика) елиминисао, чини ми се најнижих 10 битова (тиме филтрирајући добар део шума) и оставио цца 15 битова за пристојну резолуцију.
Био сам преморен да проверавам у чему је био штос, а после ме није ни занимало, јер је добро радило.
budjoni budjoni 05:42 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

srdjan.pajic
, moje kolege ovde razvijaju sada AD konvertor koji radi na 400Gbit/s, za opticke komunikacije...


Gb/s ili Gs/s?


radi se na sledecoj generaciji ovoga:
https://en.wikipedia.org/wiki/100_Gigabit_Ethernet

znaci, na kraju ce da radi sa 400Gbit/s, a kako tacno radi, ne znam, nisam se raspitivao posto radim skroz nesto drugo... ali verovatno nesto poput 28Gs/s (efektivno je 25Gs/s, ostatak je FEC), pa sa 16 bita po samplu (da li je QAM, QPSK, djavo ce ih znati...), dodje mu na 400Gbit/s...
uglavnom, taj AD konvertor koji ce, eto, da sljaka sa tih npr. 28Gs/s je mnoogo pipava stvar, koliko ja cujem od njih
deset_slukom deset_slukom 05:43 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

srdjan.pajic
to ne da ima basove, nego ubija, ne znam odakle ih samo izvlači...


Sa malim prdavcima je uvek u pitanju laž i prevara. "One note bass", neka rezonancija, nečega neSčim. Iz govneta uvek samo govno (sorry).
budjoni budjoni 08:34 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

jbg carli, kad su mi slatkisi slabost, pa nisam umeren... ta ljudi smo, majku mu, iako smo srbi :)

slazem se da je digitalno uvek aproksimacija analognog, samo je toliko dobra da je to strasno - a priznaj da je "dovoljno dobro" za zadate kriterijume osnov inzenjerske prakse...
budjoni budjoni 08:53 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Ali čudo je šta ljudi rade danas sa relativno malim zvučnicima...ja kupio onaj neki bluetooth Bose prdavac, da mi svira dok majstorišem u garaži, jebote, to ne da ima basove, nego ubija, ne znam odakle ih samo izvlači.


pazi ovako (nadam se da nece biti posteljina od komentara):
recimo da hoces da napravis zvucnik koji pokriva od 200 do 18kHz, i da mu magnituda prenosne karakteristke bude u tom opsegu skroz ravna, idealna, da ne unosi nigde izoblicenja...
jedan zvucnik (jedna membrana) to ne moze dobro, mora da bude jako fina da osciluje na visokim tonovima, ali ce onda slabo raditi na niskim i obrnuto, jbg, mehanika, materijali...

e onda napravis kutiju sa vise membrana (niski, srednji, visoki), pa niska radi recimo od 200 do 800Hz, srednji od 800 do 6k4, visoki od 6k4 do 18k (ovo sam izlupetao)... onda isfiltriras signal isto tako i posaljes svaki deo spektra na odgovarajucu membranu... ovo je trivija...

ranije je bio problem sto ovo filtriranje (sto bi rekli majstori kod nas, skretnica) je bilo radjeno cistim analognim filterima, pa su ti tu mogucnosti dobrog filtriranja relativno ogranicene, moras da povecavas red filtra, a to urnise fazu...

no veci problem sto za niske frekvecije, zato sto su dimenzije membrane (neka je 20cm u precniku) ipak mnogo manje od talasnih duzina (recimo metar i po na 200Hz), pa ti treba prilicno dobro pojacanje tog signala da bi zaljuljalo membranu...

danas digitalno isfiltriraju signal (znaju da uguraju i FIR filter, to analogno nije ni teoretski moguce da se napravi), koji je jos dizajniran i da ispegla frakventnu karakteristiku te membrane, pa imas malo a jako pojacalo koje jako dobro pojaca niske frekvencije i zaljulja membranu kako bog zapoveda...

pritom ako se jos posluze sa nekim forama iz psihoakustike (slicno kao mp3, ali se ja u to ne razumem bas najbolje), sve to, kad se ukomponuje, radi odlicno za te pare...

odlicno za veliki procenat ljudi, profesionalcima ili zahtevnim korisnicima ce verovatno trebati nesto drugo sto i vise kosta...

a mnogo je onih koji krenu da popuju kako to nista ne valja, obicno takvi padaju na blind testovima kao poslednji dunsteri, ali su idealne ovce za sisanje, pa kupe preskupe uredjaje i onda ih stave u neadekvatnu prostoriju i misle da imaju strasan zvuk kod kuce...

no dobro, tako i treba da bude, dok je ovaca, bice i dzempera
zilikaka zilikaka 09:06 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Kako podatak prvi put stigne u bazu? Kroz uvo. Kako da stigne ispravno u bazu ako ga uvo nije culo? Nikako. Prvo ide uvo, onda ide memorija u mozgu kad covek prima zvuk.


Ajd ovako:
A i B slušaju istu muziku. A primeti lošu, falš, svašta još, dok B smatra da je sve ok.
Da li si siguran da je glavni razlog to što A na merenju ima širi opseg čujnosti?
Ja mislim da je priča mnogo kompleksnija.
Čak iz iskustva znam neke odlučne muzičare koji se baš ne mogu pohvaliti da dobro čuju, u najmanju ruku.
zilikaka zilikaka 09:10 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

pritom ako se jos posluze sa nekim forama iz psihoakustike (slicno kao mp3, ali se ja u to ne razumem bas najbolje), sve to, kad se ukomponuje, radi odlicno za te pare...

Već koji put pominješ mp3 i psihoakustiku.
Da citiram kolegu Čarlija:
"Objasni !"
budjoni budjoni 09:17 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

zilikaka
Kako podatak prvi put stigne u bazu? Kroz uvo. Kako da stigne ispravno u bazu ako ga uvo nije culo? Nikako. Prvo ide uvo, onda ide memorija u mozgu kad covek prima zvuk.


Ajd ovako:
A i B slušaju istu muziku. A primeti lošu, falš, svašta još, dok B smatra da je sve ok.
Da li si siguran da je glavni razlog to što A na merenju ima širi opseg čujnosti?
Ja mislim da je priča mnogo kompleksnija.
Čak iz iskustva znam neke odlučne muzičare koji se baš ne mogu pohvaliti da dobro čuju, u najmanju ruku.


prica jeste mnogo kompleksnija i ovde su dve komponente u pitanju, razlicite, da ne kazem ortogonalne:
neko moze odlicno da cuje, ali nema "sluha", sto bi se reklo, nema osecaj za melodiju niti osecaj za ritam... taj ne primecuje kad neko svira fals, ali dobro cuje

drugi moze da bude nagluv, ali ima "sluha" i odmah se namrsti na fals ton...

kao sto okom gledamo, a mozgom vidimo...

ja sam pricao samo o prvoj komponenti, tehnickoj, sta treba da bi se nesto culo. Da bi neko cuo 18kHz, mora da ima jako ispravan slusni aparat, a ne mora da ima nimalo smisla za muziku
budjoni budjoni 09:23 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

zilikaka
pritom ako se jos posluze sa nekim forama iz psihoakustike (slicno kao mp3, ali se ja u to ne razumem bas najbolje), sve to, kad se ukomponuje, radi odlicno za te pare...

Već koji put pominješ mp3 i psihoakustiku.
Da citiram kolegu Čarlija:
"Objasni !"


ukratko: odavno su skapirali da ogromna vecina ljudi, recimo, cuje opseg od X do Y jako dobro, ali odmah neki susedni opseg od (Y+1) do Z skoro pa nikako... i tih frekventih opsega na koje ljudi odlicno reaguju i koji nose 90% informacije potrebne da zvuk dozivimo kako treba ima prilicno malo, mislim ispod 20 u celom frekventnom opsegu izmedju 20Hz do 20kHz...
i onda je mp3 tako napravljen, da informacije iz tih opsega prenosi sto je bolje moguce, a ostale opsege, na koje slabije reagujemo, sto je slabije moguce... tako se ustedi mnogo na kolicini memorije potrebnoj da se sacuva pesma "upakovana" (encoded) u mp3 format...
ovo je jako pojednostavljeno objasnjenje, psihoakustika je prilicno kompleksnija i ja se time nisam skoro uopste bavio, pa dalje ne umem, a vec sam se previse izlupetao ovde generalno...

EDIT: i da dopunim, kad se, recimo, zna, da takvih "bitnih" opsega za bas tonove ima nekoliko, onda ne moras da pojacavas ceo opseg od 200 do 800Hz u onom mom primeru od gore, nego stedis snagu pojacala na nebitnim delovima tog spektra ali zato pojacas i naglasis ove bitne opsege... na kraju se ispostavi da sa manje snage, ali ciljano, mozes da izazoves odlican "prijem" kod slusalaca zato sto ciljano pojacavas ono sto oni najbolje mogu da pohvataju... i to kod velike vecine ljudi radi jako dobro. kome se ne dopada, nije primoran da kupuje, pa neka trazi nesto drugo.
nikvet pn nikvet pn 09:31 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih


Буђони свака част, обожавам блог где зналац издоминира.

А ти Зили, ајој који иследник чучи у теби; еНКаВеДе, ЦИјА, БИјА плачу за таквима ко ти; Буђони сирома неосетно све признао до ситних колача...

budjoni budjoni 09:37 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

e da je donela dva pleha strudle sa makom, ne bih ja ni beknuo, ali se maksa ne bi strudle najeo definitivno :)

a ja kao svaki bacvanin (doduse, nakalemljeni, jer su roditelji izbosne), sto bi rekli u popciri i popspiri, strudlu smakom najvolijem da jedem
uros_vozdovac uros_vozdovac 10:04 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

srdjan.pajic
uros_vozdovac
srdjan.pajic


E, da, gedore - ne rade - mora specijalan ključ, koji liči na gedoru, ali ima neki zajeban oblik, jer su šrafovi sasvim nestandardni (tako je bilo barem kod mene na klaviru, a vidim i kod tazbine, na oba njihova je tako).

vidiš da teorije zavere nisu puka tlapnja, eto dokaza. Čuj gedore ne valjaju...


Evo ga moj klavirštimerski ključ (izgleda kao za običan zvezdasti šraf, ali je veličina neka leva), inače, ima tu jedna teorija zavere, da ovakav ključ ne možeš da kupiš u normalnim radnjama gde se prodaje muzička oprema, jer, navodno, to ne dozvoljava esnaf klavirštimera (da svaka budala sa spectrum analyzerom i matlabom može da im uzme posao). Ovaj je zato kupljen na ebay-u. Nisam se nikad upuštao u to da proverim ovu teoriju zavere, verovatno je u pitanju glupost.




zavera garant dongle level :)
maksa83 maksa83 10:06 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Буђони свака част, обожавам блог где зналац издоминира.

Pridružujem se svakačašćenju, oduvek sam se pitao kako mala bezvezna džidža od zvučnika kao što je npr. UE Roll može da radi onako dobro, sad kapiram.
maksa83 maksa83 10:11 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

e da je donela dva pleha strudle sa makom, ne bih ja ni beknuo, ali se maksa ne bi strudle najeo definitivno :)

Sinnnee... ja kad odem u Kikindu na one Dane Ludaje vratim se sa jedno 4-5 onih štrudli od po kilo što prodaju po štandovima. (U međuvremenu za ta 2 dana pojedem onih kürtőskalácsa kao pešadijski vod posle 80 km marša.) Od tih svih štrudli s makom koje dovučem, kao, odneću pola na posao. Odnesem jednu, i to opet - uz veliki napor volje, dakle opet meditacija, autogeni trening, autogeno zavarivanje, nemosipičkapatosutikolege samoubeđivanja itd..
budjoni budjoni 10:14 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

ма нем' на чем', надам се само да нисам сморио превише овим постељинама од коментара... ја сам овим стварима престао да се бавим 2009, тако да је могуће да сам се излупетао прописно ту и тамо, али добро, не замерите...

zilikaka zilikaka 10:14 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Svaka čast Budjoni! Generalno.
Pretpostavljam da je mp4 isto to samo malo drugačije šara po spektru.
A inače, najozbiljnije ti predlažem da jednom kad te ne bude mrzelo, napiš neki blog o tome što si nam ovde pričao. Nema veze i ako ponoviš većinu toga što si ovde rekao.
Ako bude poseban blog ostaće sačuvano, a i ljudi koje interesuje tema mogu da se uključe. Ovako, verujem da mnogi pojma nemaju da se iza moje skoro pa dnevne teme krije odlična priča za sva vremena.

Kazem, ako odlučiš, meni će biti čast da te ugostim, a verujem i kolegama iz VIP lože, jerbo tema zaslužuje prvu stranu.

P.S. E, teško mi palo da sročim ovo poslednje. Lakše bi cement istovarala neg da izabiram fine reči hvale.


...Predo, ako te igde ima, hitno nadji birtiju gde lete stolice. Treba mi oporavak.
budjoni budjoni 10:16 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
e da je donela dva pleha strudle sa makom, ne bih ja ni beknuo, ali se maksa ne bi strudle najeo definitivno :)

Sinnnee... ja kad odem u Kikindu na one Dane Ludaje vratim se sa jedno 4-5 onih štrudli od po kilo što prodaju po štandovima. (U međuvremenu za ta 2 dana pojedem onih kürtőskalácsa kao pešadijski vod posle 80 km marša.) Od tih svih štrudli s makom koje dovučem, kao, odneću pola na posao. Odnesem jednu, i to opet - uz veliki napor volje, dakle opet meditacija, autogeni trening, autogeno zavarivanje, nemosipičkapatosutikolege samoubeđivanja itd..


ја кад нешто понесем на посао, прво пола поједем у колима на путу до посла, онда колеге стигну мало да пробају, ја поједем остало... онда је боље и да не носим
maksa83 maksa83 10:16 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

a mnogo je onih koji krenu da popuju kako to nista ne valja, obicno takvi padaju na blind testovima kao poslednji dunsteri, ali su idealne ovce za sisanje, pa kupe preskupe uredjaje i onda ih stave u neadekvatnu prostoriju i misle da imaju strasan zvuk kod kuce...

Spram tzv. ekstremnih audiofilia ovi ravnozemljaši zvuče kao razumni ljudi sa čvrstim argumentima.
budjoni budjoni 10:18 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

..Predo, ako te igde ima, hitno nadji birtiju gde lete stolice. Treba mi oporavak.


јбт, па иди у чуруг и само реци "где сте сељаци" кад уђеш у кафану, као цане из партибрејкерса једном на концерту... веруј да ћеш оборити пар атлетских рекорда у трчању кад те чуружани појуре
zilikaka zilikaka 10:21 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

maksa83
e da je donela dva pleha strudle sa makom, ne bih ja ni beknuo, ali se maksa ne bi strudle najeo definitivno :)

Sinnnee... ja kad odem u Kikindu na one Dane Ludaje vratim se sa jedno 4-5 onih štrudli od po kilo što prodaju po štandovima. (U međuvremenu za ta 2 dana pojedem onih kürtőskalácsa kao pešadijski vod posle 80 km marša.) Od tih svih štrudli s makom koje dovučem, kao, odneću pola na posao. Odnesem jednu, i to opet - uz veliki napor volje, dakle opet meditacija, autogeni trening, autogeno zavarivanje, nemosipičkapatosutikolege samoubeđivanja itd..

U Kikindi prodaju štrudlu s makom kad su Dani ludaje?

Mi ovde imamo kontinuitet u snabdevanju. Žena iz Gospodjinaca drži tezgu i subotom dovlačimo štrudlu s makom i lenju pitu s jabukama.
Prave i drugi, al kod ove stvarno valja. Kolko testa tolko maka, u tankim slojevima.
...znam da je jeres, al tolko smo se zasitili da se često štrudla jedva pojede. Evo, jutros videla da ima još od prošle subote.

budjoni budjoni 10:23 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Spram tzv. ekstremnih audiofilia ovi ravnozemljaši zvuče kao razumni ljudi sa čvrstim argumentima.

ма ложе се и на позлаћене чинчеве и филозофирају о опсегу изнад 20 килохерза..
само фали да ти донесу коску кад им бациш :)
ту нема потребе ни дискутовати уопште, само се као у аикидоу лагано измакнеш да он протутњи

а зили хвала за понуду, нисам ти ја за писање блогова, боље овако спонтано, кад затреба коментар... а и овим стварима се одавно више не бавим а и не пратим...
maksa83 maksa83 10:25 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

U Kikindi prodaju štrudlu s makom kad su Dani ludaje?

Da, plus koješta ostalo.
Kolko testa tolko maka, u tankim slojevima.

Nenenene... mora da bude crno unutra, k'o da su je mravi napali. To testo služi manje više samo tome da drži mak na okupu.

Ruku na srce sad i po beogradskim pekarama (ne onim generičkim oko škola i autobuskih stanica, te su najgore, bolje novine da žvaćeš) može da se kupi isto tako pristojna štrudla s makom.
budjoni budjoni 10:28 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

Nenenene... mora da bude crno unutra, k'o da su je mravi napali. To testo služi manje više samo tome da drži mak na okupu.


тако и никако другачије... поменух да сам недавно правио деци ону америчку питу, али са маком, уствари мак са тим тестом... танка кора доле, па слојчина мака, па одгоре исечеш другу кору на траке па исплетеш онако као амери... много супер испало... швабе не мељу мак кад праве колач са маком, шта знају варвари...

штрудле ми је незгодно да правим, јер деца не смеју глутен, а од безглутенског брашна се мало теже прави кисело тесто за штрудлу...
zilikaka zilikaka 10:31 02.12.2016

Re: Deca uče od nas a i mi od njih

budjoni
..Predo, ako te igde ima, hitno nadji birtiju gde lete stolice. Treba mi oporavak.


јбт, па иди у чуруг и само реци "где сте сељаци" кад уђеш у кафану, као цане из партибрејкерса једном на концерту... веруј да ћеш оборити пар атлетских рекорда у трчању кад те чуружани појуре

Ima za tamo bolji recept, al nisam sigurna da bi glavu izvukao.
To društvo poznajem, blizu su nam.
Evo ti čuveni vic, ako ga do sad čuo nisi:

Kreno Bog u Čurug. Negde već u ataru se zabuni, ne zna na koju će stranu, i vidi jednog na njivi. Pita-
di je Čurug.
Ovaj mu odgovara
- neću da ti kažem.

Sad se Bog trgo, kaže ovom:
-znaš ti ko sam ja. Ja sam Gospod Bog. Ako mi ne pomogneš, nikad nećeš stići u raj.
- pa nećeš ni ti u Čurug.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana