Jel pratite Steve Bannona, Trumpovog glavnog stratega, he aint kidding, po svemu sudeći prepametna i neustrašiva faca koja uglavnom misli ono što priča, uključujući i to da je US pod palcem oligarhije koja se vrti oko finansijske "elite", velikim delom zaražene lopužama i parazitima bez odgovornosti, koja, onda, velikim delom reketira ostale (većina atribucije u ovoj rečenici je maznuta od jednog novinara).
On je lik koji bi ne trepnuvši poslao mnoge od ovih ljudi na besplatnu hranu i smeštaj.
On je Trumpov Makijaveli i mnogo ga se plaše, i kao što su "implementacije" Marksizma bile, i jesu i dalje, kosmička šala na temu onoga šta je Marks stvarno mislio (iako je on zbrkan bio u mislima, pisanju, pa imao više "faza", pa menjao i misli i pisanje), tako je i kosmička šala to da je Bannon nekad gledao u Lenjinizam ne trepćući, dok danas trepće i nešto pametnije ćuti koristeći modernije "finte" da bi otišao tamo gde je krenuo, ili gde ga je nanišanilo.
Pre toga mali primer na temu plutajućih semantika, semantičkih punjenja i semantičkih gustina u svetu morala, uspeha, ...modernih izazova.
Jedan fini i pametni, pa mladi IT čovek iz južnije Srbije nikako da nađe posao u južnoj Srbiji, pa mi smislimo cunning plan 1.1.0, on, ja i „management consultant" - sugerišemo mu da treba da se „prodaje" na nekoj online, svetskoj berzi.
Kaže „probo" verziju 1.0.0, 9.99 dolara na sat i nikako da se sastavi sa bilo kakvom značajnom kintom, tek poneki sitan posao dobije.
Tu management consultant uleti sa konsutacijom kako njegov ortak zarađuje i do 10 hiljada dolara meseečno, pa se dogovorimo da brzopleto poradimo na verziji 1.1.0 pre klasičnih „koraka" tipa vizija, zahtevi, „arhitektura" poduhvata, implementacija, testiranje, ..., tj to je za sissies, dok smo mi sve Čak Noris do Brusa Lija, i obrnuto (doduše klincu sa prvom cuclom nisu kupili nunčake nego Kindle, al ajde) pa ćemo da radimo haute con job (ekskvizitnu prevaru, al nismo ovaj naziv tada usvojili).
Odvojimo konsultant i ja par hiljada Evra za njega za poslove koje će da nam radi preko berze, ali:
• Jes, pravimo se na berzi da se ne poznajemo - con nota (svetska berza, silne hiljade ljudi na njoj)
• Mora da radi nešto što nam treba - pošto nam ništa nije trebalo mi smislimo šta će nam trebati u bliskoj budućnosti
• Podignemo mu cenu sa 9.99 na 19.99 dolara na sat - tj pametan je, pa ako ne ume da uradi posao za sat neka radi tri sata, a naplati jedan, i on pristane
• Mora da uradi posao korektno
• Mora munjevito i beskrajno profesionalno i strpljivo da odgovara na PPs, mailove, ... vezane za projekat.
• Iskreno ćemo mu komentarisati rad na berzi, tj ni jednu reč nezaslužene hvale neće dobiti od nas.
I on pristane.
Odmah se tu zanesemo i damo mu prvi od 5 poslića koje smo nabili u 2K evra, sasvim teške - grafičke šeme u XML fajlovima, koje koriste kataloge grafičkih komponenti iz drugih XML fajlova, da bi se nacrtale u SVG prozorima, sa mogućnošću menjanja u realnom vremenu u fazi 2, drugom projektu, preko WebSockets, sve u HTML5.
Kaže on može, i počne predstava:
• Prvo i prvo, ispostavi se da on rastura Engleski, može odmah na Oxford da studira engleski jezik i književnost
• Drugo i drugo, ispostavi se da on rastura IT :-) Završi posao munjevito i korektno.
Kako, jbt, ne možeš da dobiješ posao pitamo se mi, posle svih hvala što smo mu ispisali na berzi, dok mu smišljamo sad pakostan zadatak broj 2 koji neće tako lako uspeti da uradi.
Pošaljemo mu poruku i nema odgovora, neeeema danima, nekoliko nedelja, aha, kažemo, neprofesionalan, kratkog daha, mamica lepo kuva, ko bi se zezao sa teškim radom.
I evo ga posle mesec dana, prvo nama da se pohvali, pa tek onda majci (otac otišao u večna lovišta, jedan od mojih naj ortaka sa faksa) - kaže čim smo ga pohvali na berzi ponudila mu jedna londonska firma mali poslić, pa još jedan, pa dal još jedan, pa mu onda ponudili stalan posao, i sad stalno zaposlen za Engleze. I da, to sam zaboravio, deo dila u početku je bio da drugi poslovi imaju prioritet u odnosu na naše, ako mu neko ponudi dok traje eksperiment.
Tako, meni okej primer pozitivne strane "dozvoljenog" tržišnog punjenja finti u "kreativnim" obrascima.
E sad, pre nego što nam fintiranje uđe u čvršće delove ideoloških matrica ne treba zaboraviti, sad kad je Marks popularan ovih dana, da su naše ideje često, jako često, kamuflirane i racionalizovane refleksije naših nižih strasti da u domenu gde idejišemo dobijemo ono što želimo.
U to ime sam se i setio naslova, „haute con job", iz usta jednog fond menadžera, kvalifikacije ponašanja američke vlade, sve sa FEDom i okolinom, još iz devedesetih, tačnije vrednog con rada na redefinisanju inflacije sa ciljem da bi maznuli lovu narodu na index-linked socijalne teme.
Sada ću polako da vratim i Bannona, 60% Amera mu veruje, ostatak je ili nezainteresovan, ili nije preterano pametan, ili čita NYT pa, pogotovo, WP, zvanične izveštaje za „profesionalce", main stream medije, u stvari (u pravu ste, histerija oko Rusa i propagande ajd pomozi Bože, ali liste stotina nepoželjnih zapadnjaka u medijima, po WP „izvorima", and beyond, je ništa više do panična projekcija očaja).
Prost obrazac - ako penzije penzionerima rastu kao i inflacija onda se samo realna inflacija od 6%, recimo, redefiniše, formule se redefinišu, pa je odjednom 6% samo 2%, da bi izdaci ionako očajne privrede bili niži, bar na ove neoliberalno „zastarele" društvene obaveze penzionerima, nezaposlenima, ...
A i sve lepše izgleda kako je inflacija niža, osim penzionera koji ionako stare i samo zafrkavaju - niža inflacija, veći rast (ne)realnog GDPja (BNP), ...
Ovako se to radi - kreativni, al „educated" primeri („educated" je pod navodnicima zbog pravnog rizika i nepopularnosti lepljenja pozitivnih etiketa samima sebi, lepljenje negativnih etiketa drugima je bolji bizmis, dok na sebe samo tiho pazimo), pa US inflacija nije visoka nego niska, a rast GDPja je vrlo pozitivan a ne negativan:
• Ako je paradajz prošle godine bio 300 dinara, a ove 330, njemu cena nije skočila 10% nego je opala 5%. Kako, epa ko vam je, što ne znate odgovor, kriv što niste naučili šta su to „hedonistic adjustment", pa „substitution adjustment" u računanju inflacije.
- Ne radi se o istom paradajizu, prošle godine je prskan herbicidom A, a ove herbicidom B, koji je skuplji, pa je realna cena ovogodišnjeg paradajiza prošle godine, da je tada postojao, bila 347 dinara, dok je on na tržištu sada samo 330 dinara, nači opala mu cena 5% - „hedonistic adjustment", uveden 90tih, Greenspan „doktorirao" na njemu početkom ovog veka
- Pa uopšte mu nije cena 330 zato što ne posmatramo više taj paradajiz u potrošačkoj korpi, pošto ga sve manje ljudi jede pošto je ukusan, nego su prešli na onaj iz jeftinih staklenika koji je, bezukusan, ove godine 285 dinara, nači 5% jeftiniji od 300 dinara, i nije bitno koliko je koštao prošle godine (240 dinara ako je neko baš navalio da pita, al onda to remeti "proces" neprimetne zamene (substitution)). A kome je ovaj primer previše komplikovan može prosto iz potrošačke korpe potpuno da izbaci paradajz, a ubaci mušmule koje su stvarno pojeftinile 5%, nema veze što svi jedu paradajiz, a tek poneko mušmule - „substitution adjustment".
Iskreno, ja sam se već umorio od praćenja truleža nekih zapadnih obrazaca pa ću sad tendenciozno, ali baš tendenciozno i nestrpljiuvo, podržati pomalo, ali samo pomalo, i možda netačnu cifru da je US inflacija sada 9%, a GDP rast, realni, naravno, im nije bio pozitivan bar 10 godina, možda 12, Obama im je duplirao dug, do 10 hiljada milijardi otišlo velikim delom velikim vlasnicima akcija korporacija koje bujaju, maestralni uradak ovog lutka od predsednika, izvan zvaničnog tržišta rada im je skoro 100 miliona ljudi (aj, 95), a desetine miliona kojima je lepo, opet ajd, održava radost u tome što im je lepo i nedostatak vremena da se previše osvrću na avenije u kojima ne mogu da potroše svoj novac.
Bannonu nije lako:
• US ekonomija je masivan sistem, za njega važe zakoni klasične mehanike, Njutnovi zakoni inercija, očuvanja momenata, akcija i reakcija, ...
• Trump je oligarh, a još uvek zagonetka pošto ne pušta Bannona niz vodu, a mogao bi da dobije bilo koju lovu za takvu uslugu, iako mi Trump ovde nije tema.
• Previše talasanja ne čini usluge nikome, Rusima, Kinezima, čak ni radničkoj klasi i nezaposlenima u Americi.
• U Vašingtonskoj močvari ima previše krokodila.
Močvara, dobro, eto, još jedan blog pri kraju a močvaru tek zagrebali, 80% uvod, 19% razrada i 1% zaključak, kako pravila i nalažu, koji sugeriše da je ok ne gubiti vreme na ove teme, ali upotreba pop kulture koju Bannon koristi, kad spomenusmo močvaru, da bi doakao prestrašenim zlikovcima je maestralna, dobaciti do 60% radničke klase koja te podržava, i ušančiti se tamo, sa snom da se tako i ostane sledećih 50 godina, je jedino moguće osobi sa vanrednim vrednostima i talentom koji uključuje i impresivno korišćenje pop-kulturološkog, gde su dva primera prosto work of art:
• Lepljenje etikete „imperija" establishmentu, sa Dik Čejnijem kao Darth Vaderom.
• Lepljenje etikete „močvara" Vašingtonu, sa hladnokrvno-frenetičnim radom na objašnjavanju potrebe da se ona isuši.
Narod to razume, prepoznaje u sekundi, i to se „zalepi" za svest, narod je vanredno pametan i često mu ovoliko malo treba da bi skinuo koprenu mass medija sa očiju. Tj većina je ovo osećala godinama ili decenijama, ali odjednom se znanje podigne, u trenutku, na viši nivo svesti.
A imperija, za sada:
• Dala FEDu odrešene ruke, licence to kill, igre bez granica u štampanju novca, manipulisanju tržišta - pogotovo održavanju cene zlata niskom, pa tako svetske cene i vere u dolar visokom (neverovatne količine parpirnog zlata koje ne postoji se prodaju da bi mu oborile cenu, a pre zaokruživanja dilova se onda, nezakonito i neprimetno, iskoči iz dilova - ovo je jedan od con obrazaca - glasno i javno objavljuješ planove koji pomeraju svet kako ti odgovara, a onda ih tiho poništavaš iza scene pošto ne možeš da ih sprovedeš. Ovo je, izmišljam, „pumpa" obrazac.
• Projektuje „veličinu" i „zdravlje" US ekonomije skoro isključivo manipulacijama vestima i ciframa, pa uvrtanjem ruku, pa potkupljivanjem novinara, političara, kreatora javnog mnjenja i ostalog odštampanim novcem, tj novcem bez pokrića.
• Brine mnogo o Kini taktički-do-strategijski, Rusima taktički, i evroazijskoj integraciji strategijski, sa italijansko-austrijskom notom ovih dana, italijansko-francuskom malo kasnije, pa nemačkom dodatom u koktel posle toga.
• Brine o Bannonu i koristi razne kanale da ga zaobiđe.
Pošto sam nepažljivo potrošio prostor i vreme povlačim „...mali primer na temu plutajućih semantika, semantičkih punjenja i gustina u svetu morala, uspeha, ...modernih izazova...", ali ga ne brišem u slučaju da nekome zatreba kao inspiracija za neki novi haute "con" job.