Ivestitori - da li oni grade grad?

Đorđe Bobić RSS / 21.06.2007. u 15:48

 

Investitori grade grad. Pitanje je da li  je to tačno i da li ova mantra zaista predstavlja osnov od koga polazi naše promišljanje o razvoju grada. Na predhodnim temama u blogu  ovo pitanje je bilo često naglašavano, uglavnom u negativnom kontekstu, investuitori su loši momci i njima ne treba verovati. Hteo bih da o tome pričamo, posebno o njihovoj realnoj ulozi u građenju grada i njihovoj moći da usmeravaju poslove na planiranju Beograda.

Postoje dve vrste investicija i investitora. Prvo je grad Beograda koji iz gradskog budžeta plasira novac u I javno dobro, infrastrukturu, saobraćaj, mostove, škole, dečiju zaštitu, zdravstvo, parkove, kulturu I socijalu. Drigo su investitori koji raspolažu privatnim kapitalom, tu su I mali investitori koji grade potkrovlje, stambenu zgradu, mali industrijski pogon, ali I oni koji podižu tržne centre, stambena naselja, industrijske komplekse. Uglavnom su ovi drugi tema rasprava mada gradski budžet ulaže više para od svih njih zajedno. Kako dolazi do odijuma na te ljude I kompanije, šta je to što izaziva neku vrstu revolta I neopisive želje da se žigoše u negativnom smislu.

Smatram da grad zaista raste na osnovu uloga I angažmana investitora, čak I gradske investicije od toga zavise jer se deo budžeta za javne objekte puni iz naknade za zemljište koju investitori plaćaju gradu. Predpostavka je da se investita I gradi u skladu sa urbanističkim planom, da investitori prepoznaju u planu svoj interes I realizuju ga. Mislim da na ovom mestu dolazi često do nesporazuma I razmimoilaženja ideja. Logično je da investitor koji ulaže svoj novac teži da parcelu koju poseduje iskoristi na najbolji način, to jest, da iz nje izvuče najveći profit. Logično je da gradska uprava teži da realizuje plan u formi koja je usvojena. To je stalna rasprava, ne samo u Beogradu, taj problem postoji u svim evropskim gradovima, I negde je to libaralnije, negde je veoma tvrdo zacrtano. To je deo politike svakog grada posebno. Beograd teži da realizuje svoje planove, da ubedi investitore da ovde ostave svoj novac ali u skladu sa pravilima. Koliko je to uspela akcija?

Uostalom, dali urbanisti mogu da sagledaju zaista na pravi način potrebe investitora koji dolaze iz nekog drugačijeg okruženja, a žive ili su do skora živeli u državi gde je gradnja dvospratne zgrade bila ozbiljan posao a posebno ako ima klima uređaj. Volim ovu temu, uostalom ne zovu me bez razloga "investitorski urbanista".          



Komentari (74)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

shkomishkomi shkomishkomi 17:09 21.06.2007

Pitanje

Da li Urbanisti u gradskoj upravi, treba da stite gradjane i njihov interes, ili investitore?Ko je njih tu izabrao?

Druga stvar. Jos uvek niste odgovorili kako planirate da ostvarite da vas laki metro bude nezavistan. Da li to znaci da cete na svakom ukrstanju sa bocnim saobracajnicama praviti denivelaciju?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:08 22.06.2007

Re: Poštovani shkomi

Čini mi se da ste malo pobrkali to oko zaštite. A i o građanima i investitorima. Svakako da grad treba da štiti građane, to bar niko ne dovodi u sumnju i pitanje je šta znači ta zaštita kada se radi o urbanizmu. Planovi koje rade gradski urbanisti je stručno pitanje i to svakako podrazumeva pre svega zaštitu javnog interesa, samim tim i građana. Planovi za saobraćajnice, infrastrukturu, javne objekte ali i zone za izgradnju stanova i poslovnog prostora. U toj fazi investitori, ma ko bio, nisu involvirani u proces. Investitori se pojavljuju tek po usvojenom planu i ulažući sredstva realizuju plan. Plaćaju naknadu za zemljište i od tih para grad oprema teren i gradi infrastrukturu i saobraćajnice.
Investitori su vrlo različit svet, to su pojedinci, kompanije, banke ali i građani koji zastakljuju terasu ili dograđuju potkrovlje. Pošto bez investicija nema razvoja grada obaveza je i njih, ne mogu reći štititi, ali svakako biti predustretljiv i otvoren i to je važan deo posla gradske uprave. Pojednostaviti ovo pitanje i sve posmatrati crno-belo nije dobar način i loše bi se odrazilo na grad. Bitno je da gradska uprava kontroliše proces izgradnje i usmerava investitora da radi po planu. To se upravo događa i tako se radi bez izuzetka.
Međutim, činjenica je da je devedesetih ovaj proces izmakao kontroli u opštem haosu, ljudi su radili zaista neverovatne stvari, ne samo veliki investitori, već i građani u ulozi investitora. Najveći broj divljih gradnji je iz tog perioda. Sad nas boli glava oko toga ali još gore, tada se izgradilo mišljenje da je sve moguće i to mišljenje još uvek postoji kod pojedinih preduzetnika i teško je to promeniti. Moje idskusto kaže da veliki investitori i domaći i strani poštuju pravila i urbanističker planove. Prosto ne žele da odugovlače svoju gradnju i rizikuju jer su značajne pare u igri. Ipak to dolazi u prihvatljive okvire ali treba malo vremena da se pravni sistem zaista uspostavi, zašto bi urbanizam bio drugačiji od sudstva ili neke druge oblasti društvenog života.
Takođe, prirodno je da investitor kada ulaže svoje pare teži da iz toga izađe veći profit. Posao vlasti je da tu želju uskladi sa planom i pravilima. Bitno je da javni interes ne bude ugrožen i da se ometa nomalan život grada i građana. Nije to još uvek sasvim uspešno ali ide ka tom cilju.
Treba uočiti i neke promene u vlasništvu na zemljištu. Ne vidim razlog da se ne razgovara sa vlasnikom i urbanizuje neki prostor u skladu sa njegovim namerama ili programom pod uslovom da se to događa na osnovu pravila. Iz vlasništva proizilaze novi modeli ponašanja i za to treba pronaći i nove modele urbanizacije. Pa to su u evropskim gradovima već odavno uradili i ne vidim da je tamo tako loše. Građani i investitori su deo jedinstvenog sistema razvoja Beograda, nisu usprotstavljeni ili bar ne treba da budu. Ako oni grade stanove u njima će stanovati Beograđani a u poslovnom prostoru će takođe Beograđani raditi.
Ustvari, dogodila se nagla promena, od direktivnog urbanizma koji se razvijao na zajedničkom, društvenom vlasništvu i novcu koji je bio "naš", odnosno ničiji i gde je država time raspolagala i planirala sada se pojavljuje vlasnik i zemlje i para i on postavlja svoje uslove. Neophodno je da, ako hoćemo da se igramo tržišta i budemo deo sveta, to poštujemo i naučimo da sa tim živimo i da tako i planiramo. I mnogi urbanistzi to još uvek nisu razumeli pa su konflikti mogući.

Oko metroa kao nezavisnog šinskog sistema sam pisao više puta na predhodnim blogovima pa vas molim da čitate i budete pažljiviji na času.
Sa poštovanjem
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 02:51 27.06.2007

investitori bauci

Postovani gospodine Bobicu,
Principijelno se slazem sa vama da su investitori vrlo vazan faktor u razvoju jednog grada medjutim u svemu tome je po mom misljenju i dalje veliki problem urbanizam. Kao sto ste pomenuli, prelazimo iz jednog sitema u drugi i to sa velikom nadom i verom u to da ce kapital uci na velika vrata i svima nam zivot uciniti podnosljivijim ali bez obzira na tu glad za kapitalizmom smatram da ipak mozemo da razmisljamo o onome sto cini da se osecanmo i dobro tj. lepo okruzenje. Investitori su nezaobilazni faktor ali mislim da trebaju da se redefinisu nacini na koje se zemljiste koristi. Pro tom ne mislim iskljucivo na namenu jer je zoniranje zaista los mehanizam vec stvaranje projekata koji uzimaju u razmatranje aktuelno trziste. Kod nas zapravo ne postoji navika da se u procesu projektovanja razmislja o aktuelnoj situaciji na trzistu, da se eventualno predvidi razvoj vec se odlucivanje vrsi iskljucivo "top down" umesto "bottom up" tj. politika definise sta ce se gde raditi a arhitekti i urbanisti zapravo su tu samo da iscrtaju projekat i ne postoji izgradjen senzibilitet prema zajednici kod profesionalaca. Mislim da u je u tome velika greska. Smatram da urbanistiski projekti trebaju da predvide trendove gradnje i onda da se predlazu modeli razvoja na osnovu kojih bi se trazili investitori a ne da kad se pojavi investitor mi mu damo zemljiste a urbanista samo udari pecat. Pri tom, kod nas dizajn i dalje ima tradicionalnu notu gde se strucnjaci bave iskljucivo sopstvenim egom i smatraju sebe prirodno talentovanim pa kada vidite konkurse jasno je da niko tu zapravo ne razmislja o realnosti vec fantazira i bavi se nekom abstraktnom formom. Moj apel je ka tome da se najozbiljnije razmatrju projekti na konkursima i da se kroz pravu raspravu (ne kao onu o NBG-u iako pozdravljam dobru nameru) zaista razmotre koje su dobre strategije. Na primer, u katalogu konkursa za nbg stoje kometari koji su daleko ispod svakog ozbiljnog profesionalnog nivoa a da ne pominjem profesionalni autoritet. Komentari za neke od projekata su tipa...objekati povezani na sasvim zadovoljavajuc nacin.....ili projekat nudi vrlo prihvatljivo resenje. Sta znace takvi komentari?sta je to prihvatljivo a sta zadovoljovajuce? drugim recima, hocu da istaknem nedostatak zainteresovanosti za sustinske probleme u razvoju grada i ogromnu nezainteresovanost velikog dela strucne javnosti (posebno onog dela koji bi zapravo trebalo najvise da obrazlaze svoje profesionalne aktivnosti) tj. strucnjaka koji se zadovljno ceskaju jer ih zparavo interesuje samo novac a nikako da pocnu obrazlazu zasto i kako su sta radili a vaze za neke profesionalne autoritete. Kada nam se strucna javnost zainteresuje, mislim da cemo lako sa investitorima izaci na kraj, ali priznacete da u velikom broju slucajeva vecina arhitekata ni ne zeli da razmislja o ispravnosti nekih odluka vec samo gleda priliku da se ugradi. Sa te strane, zaista mislim da investitori nisu problem jer oni su ljudi profesionalci u svojim oblastima gde ja ne mogu sve da razumem, ali ono sto jeste ocigledno jeste da veliki broj nasih kolega zapravo pruza usluge bez da iole pokusa da prilagodi svoje projekte nekoj zdravoj logici i smislu. Sa te strane mislim da u izrazu "investitorski urbanizam" postoji jedna cinjenica i jedna nepoznanica, tj....investitori postoje-fakat...urbanizam i strategija-nepoznati.
Sve u svemu, podrzavam investitore i mislim da treba sa njima da se radi ali ni slucajno se ne slazem sa tim da oni odlucuju sta i kako vec to moraju strukovna udruzenja i profesionalci da resavaju kroz javne rasprave bez da posmatraju iskljucivo sopstveni niteres.
Veliki pozdrav svima
giger giger 17:22 21.06.2007

PARKING!!!

Samo da Vam prenesem malo atmosferu iz novobeogradskih blokova (45, 62, 63, 70...). Situacija je prosto nezidrziva, zbog toga sto ovaj prvi investitor Grad Beograd, ne radi svoj posao.

Automobili su po travnjacima, igralistima, trotoarima, svugde gde ne trebaju da se parkiraju. Mesta nema pa nema. Ne moze se prolaziti, takodje bezbednost ljudi je ugrozena u uslovima kada se saobracaj odvija trotoarima i travnjacima, trece unistavaju se zelene povrsine i siri se blato. Blatnjave kaljuge, izrovarene povrsine, blato po trotoarima i ulicama, bare kad padne i malo kise... Uzas zivi... Ja sam u bloku 62, a gde kod se okrenes u blokovima isto, ako ne i gore. Da li je moguce da se na ovom prolemu cak i ne radi. Glupo bi bilo kriviti gradsko zelenilo ili parking servis da ne rade svoj posao, kad parkinzi jednostavno _NE POSTOJE_.

Ima dosta poljana od immo centra do kozare, ali su sve vec date raznim firmama na koriscenje za izgradnju razno raznih "poslovno-komercijalnih" objekata. Parking mesta nema sada, a tek ga nece biti...

Mi smo kao gradjani i vlasnici stanova te nepostojece parkinge vec platili, a njih NEMA. Sta to radi gradski arhitekta, ako se izgradi novi trzni centar u 63. bloku pored stanice autobusa 95 sa barem jedno 60 lokala tik pored novo nadogradjenog sklonista sa poslovnim prostorom za barem 15-20 ljudi, a novih parkinga u okviru tog trznog centra jednocifren broj. Da ne napominjem da je ovih dana pocela i izgradnja novih poslovnih objekata na poljani preko puta tih objekata.

Parkinga niotkuda. Cini mi se da svi jedva cekaju da im se zavrsi mandat, pa da onda mogu opusteno da se sklone sa svojih pozicija, a belaj koji su napravili ce tu trajno ostati.
giger giger 17:28 21.06.2007

Re: PARKING!!!

Uzgred juce je pao i prvi zivot zbog nedostatka parking prostora 70. bloku.

Poznanika ubio zbog parkiranja

reanimator reanimator 18:55 21.06.2007

Re: PARKING!!!

Kao i uvek, problem je u apsolutnom odsustvu bilo kakve vizije. Onaj koji je projektovao npr Champs Elysees, zamislio ih je sa 10 saobraćajnih traka, u vreme dok su kočije bile glavna fora u saobraćaju. Za problem blokova koji navodis prosto ne postoji rešenje, uglavnom baš zbog odsustva vizije, pa projektovani parking kapaciteti danas jedva zadovoljavaju 50% realnih potreba. Onda na to dodaš potpuno odsustvo želje i smisla gradskih i opštinskih vlasti (komplet svih u poslednjih 20 godina), koji postojeći problem ne da ne rešavaju, nego stvar dodatno komplikuju tzv "pogušćavanjem" i izgradnjom svih tih tržnih centara koje pominješ, tako da sada imamo pekaru, apoteku, frizerski salon i kladionicu po glavi stanovnika i parking mesto na tri stana u soliteru. Plus, panduri i parking servis, jedini koji su haos dočekali potpuno spremni. Samo ja sam do sada platio 4 kazne zbog točka na zelenoj površini, ne uspevši da dokažem da : a)nisam bukvalno imao gde, b)zelena površina je u stvari braon prašina, poslednjih 30 godina.
I naravno da se onda otvara i problem parkiranja izmedju zgrada, oduzimanja igrališta, blata i sl...a opet..gde ti ljudi da se parkiraju, ako ne tu? Potpuno zatvoren krug.
Ako ništa, bar su nam doselili 100 soma novih komšija, na jednu postojeću ulicu, pa sad kad ujutru ideš na posao 45 minuta možeš da se tripuješ da si japi, zaglavljen u gužvi na Bleecker street :)
shkomishkomi shkomishkomi 17:44 21.06.2007

Uz odobrenje autora pisma

(«Није предуго» интервју с Ђорђем Бобићем, НИН бр. 2937)
Према свему што је речено о урбанизму Београдa, више је него очигледно да је направљена фатална грешка када је (24.11. 2004.) на место главног архитекте града именован Ђорђе Бобић. Особа која не зна шта је градоначелник Бранко Пешић - «Перикле Београда» - учинио за наш града, не заслужује да више ни један једини дан буде на томе месту. Јер...
Буквално, све што Београд данас има од саобраћајне инфраструктуре изграђено је у Бранково време: Потпуна реконструкција улица – Кнеза Миоша, Таковске, Радничке са два надвожњака; Димитрија Туцовића; Трамвај из Кмеза Милоша премештен је у нову Савску; Теразијски тунел; подземни пешачки пролази «Зелени венац», «Лутрија» и три Теразијска; Паркинг-гаража «Обилићев венац»; 84 % свих саобраћајница на Новом Београду; Железничка пруга која је дијагонално пресецала центар Новог Београда премештена је на данашњу трасу; Почетак изградње новог Железничког моста; Мокролушки колектор од Мостара до Аутокоманде; Језеро Ада Циганлија, Кеј испред хотела Југославија...
Најзначајнија је свакако 9,5 КМ дуга Градска маги¬страла (по ГУП 1950 - Трећа лонгитудинала) са мостом «Газела» и седам денивелисаних раскрсница од којих је «Мостар» на четири саобраћајна нивоа. Магистралу је Ђ. Б. прогласио за «урбанистички апсурд» !!! С обзиром да сам десет година (1960-1970.) био руководилац и један од аутора пројекта Треће лонгитудинале, осећам се обавезним да саопштим следеће: Бранко Пешић је 1967. када је донет Савезни закон о финансирању изградње 7,5 метара широк Аутопут «Братство јединство» од Љубљане до Ђевђелије, лично од мене тражио да се Градска магистрала назове «Аутопут» како би Београд могао да добије Савезна средства. Када је друг Кардељ одбио да финансира цео профил магистрале (11,5 - 11,5 м) Бранко је тада рекао: «Нема тих пара које Бранко Пешић неће набавити да би се изградило нешто што је Београду неопходно» а тада је Београд био повезан са Европом кроз седам метара широк «Новобеоградски подвожњак» и девет метара широк Бранков мост...
И на крају, потребно је знати да је Ђорђе Бобић - алијас «Кардељ-урбаниста» из времена самоуправљања и је¬дан од заслужних за аутомобилско-трамвајско лудило 80-их - врло смишљено и подмукло прилепио Бранку Пешићу етикету «урбанистички апсурд» јер покушава да оправда «бацање у бунар» више десетина милиона евра грађана Београда у припреме за изградњу Имбецилне креације тзв. Унутрашњи Магистрални Полупрстен; у функционални, економски и ликовни нонсенс тзв. Мост Ада Циганлија и у улични трамвај на нешто ширем колосеку и нешто већом шофершајбном од Београдског трамваја из 19. века тзв. Лаки Метро.. Али, тако нам и треба када се на место главног архитекте града именује особа искључиво на основу страначке подобности-послушности без минимума знања о урбанизму Београда – града са више од милион становника...
архитекта Бранислв Јовин - руководилац пројекта «Трећа лонги¬тудина¬ла» (1960-1970) и пројекта «Метро Београд» (1973-1982.)
Umetnica Umetnica 18:26 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Ihihi... Branko Jovin!
Shkomi, mogao si isto tako da citiras i Šećeroskog... isti kalup, ista "argumentacija", ista "inteligencija". Daj, uozbilji se malo.
Umetnica Umetnica 18:26 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Ihihi... Branko Jovin!
Shkomi, mogao si isto tako da citiras i Šećeroskog... isti kalup, ista "argumentacija", ista "inteligencija". Daj, uozbilji se malo.
zero zero 18:29 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

za "gradsku magistralu" je tacno da je besmislena- zato danas moramo silna sredstva da ulazemo u obilaznicu oko beograda, umesto da smo je sagradili jos sedamdesetih. branku Pesicu svaka cast, ali B. Jovin stvarno ne treba da prica o urbanizmu- efekti njegovih ideja se vide dans na tom autoputu i gazeli...
shkomishkomi shkomishkomi 18:32 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Brana Jovin je jedan od nasih najvecih zivih urbanista, druga stvar sto ga je gradska vlast predstavila kao blesavog i alkoholicara, iz njegovog bogatog opusa bih izdvojio, projekat autoputa kroz beograd, mostarsku petlju, autokomandu, knez mihajlovu, urbanizam u bloku gde je sava centar, setaliste kod hotela jugoslavije, i 10ak blokova u novom beogradu.
zero zero 18:41 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

ma daj, pa to nema veze sa urbanizmom. to se zove bacanje para i izivljavanje u jednom drustvu koje je uvek bilo siromasno. daleko od toga da branim ovo sto gradska vlast danas radi, ali brana jovin stvarno veze nema sa urbanizmom i ne treba on nista da prica.
Umetnica Umetnica 19:10 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Brana Jovin je jedan od naših najvećih živih lajavih isprdaka, ako ćemo već da cepidlačimo. Ne treba nikakva gradska vlast da ga predstavlja kao lajavu budalu, jer je on za istu važio i mnogo pre formiranja aktuelne gradske vlastu.

Kao što rekoh, pozovi se i na Šećerpskog, Žiku Obretkovića ili neki sličan "autoritet" - kada se već pozivaš na Jovina, koji je celu jednu veliku grupu naših velikih imena iz oblasti urbanizma krstio tim ah, toliko dovitljivim nazivom "Kardeljevi urbanisti". Na stranu što je većina tih urbanista itekako dolazila u sukob sa establišmentom tokom 70-tih i 80-tih godina prošlog veka, u vreme dok je Jovin lepršao na beneficijama komunističkog režima.
Cocoa Cocoa 19:12 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

shkomishkomi
Brana Jovin je jedan od nasih najvecih zivih urbanista, druga stvar sto ga je gradska vlast predstavila kao blesavog i alkoholicara, iz njegovog bogatog opusa bih izdvojio, projekat autoputa kroz beograd, mostarsku petlju, autokomandu, knez mihajlovu, urbanizam u bloku gde je sava centar, setaliste kod hotela jugoslavije, i 10ak blokova u novom beogradu.


Projekat autoputa kroz Beograd je poslednja stvar kojom bi neko trebalo da se ponosi.
A drug Jovin je van stručnih krugova postao poznat otkad je uvedena funkcija gradskog arhitekte.
Umetnica Umetnica 19:18 21.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Zaboravila sam da spomenem još jednu veliku akciju Brane ja-sam-bogomdan-da-budem-gradski-arhitekta-al-me-niko-nije-zvao Jovina: sećate li se cičanja i drečanja kada je građena garaža ispred Gradske skupštine? Jovin je bio kolovođa te parade, autor junačkih parola "Đinđićeva mafija" i slično. Čisto da znaš ko je za tebe "veličina" i "autoritet", Shkomi. Znaš ono o "čega se pametan stidi..."
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:38 22.06.2007

Re:hajde da vam ne bude teško pa

objavite i moj odgovor

sa po[tovanjem
Luc Luc 16:49 22.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Pa to nije bas tacno. Gospodin Jovin je ime. Medjutim tacno je da je poslednjih godina pravio neke neobjasnjive poteze- kao sto je ona hajka na garazu kod skupstine grada.

Ne zelim da ulazim u opravdanost njegovih postupaka danas i u poslednje vreme, ali ce ostati jos dugo upamcen po projektima koje je zavrsio dok je bio vitalan i u skladu sa vremenom i potrebama. Knez Mihailova je zaista poplocana fantasticno (a pogledajte sada Srpskih vladara npr.), a za autoput "kroz grad" takodje mu skidam kapu, jer to tada nije ni bilo kroz grad, nego prakticno uz grad. Vec kada bude bila gotova velika obiliznica, ponovo ce to parce autoputa danas kroz BG dobiti svoju punu funkciju za gradjane.

U svakom slucaju, mislim da se ni Beograd ni Beogradjani ne odnose na lep i dostojanstven nacin prema svojim zivim legendama. Taman da je pijanica ne znam kakva, zasluzuje da mu se omoguci da kaze javno nesto ako zeli. Mislim da ce i gospodim Bobic jednog dana biti srecan, kada vec bude uzivao u penziji, u cinjenici da ljudi zele i njegovo misljenje, da ga mladje kolege pozovu da im pomogne da rese probleme koje je on vec resio a sada ponovo iskrsavaju, i jednostavno da ga kao dugogodisnjeg gradskog arhitektu nikad ne zaboravimo.

U ovoj mikro diskusiji, tuzno je kako neko pokusava da diskredituju argumenta diskreditovanjem licnosti koje ih iznose. Ja iskreno mislim da je izabran plan za blokove 25-26 i sam po sebi vrlo dobar, a najbolji medju pristiglima. Ali to ne menja stvar- ako je tacno- da ne valja sto procedura i zakon ili cak samo dobar obicaj nije postovan. I obrnuto, argumenti g. Jovina u vezi garaze ne vrede vise zato sto je on poplocavao Kej i Knez Mihailovu- jednostavno ne stoje pa ne stoje.
Umetnica Umetnica 15:21 23.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Luc, kada smo već kod B. Jovina - njegovi argumenti poslednjih godina se svode na banalno politiziranje i etiketiziranje kolega raznim egzotičnim političkim kovanicama (kardeljevi arhitekti i slični nonsensi).

Popločavanje Knez Mihailove je bio itekako progresivan potez za to vreme, s druge strane zgrada Zavoda u Palmotićevoj je nešto najružnije što je ikada sletelo u naš grad. Ali o tome bi mogli diskutovati da se mišljenje B. Jovina zasniva na analizi arhitekture i urbanizma, a ne na ispolitiziranom soapbox-style popljuvavanju njegovih kolega. Jednostavno je sam svoje argumente smestio u kategoriju Ž.Obretković-N.Šećeroski.
Luc Luc 22:30 23.06.2007

Re: Uz odobrenje autora pisma

Mislim da nije nisam nita drugacije rekao povodom njegovih ovovekovnih izjava.

Ali za zgradu Zavoda za urbanizam (nisam znao da je on projektant) zaista se ne slazem. Ona je kao i Genex remek delo.
Vodzo Modzo Vodzo Modzo 18:39 21.06.2007

Investitori

Svakog dana kada krenem kolima na posao, slusam radio. Smer - Novi Bgd, pravac - autoput. Stojim, dakle, na auto-putu, dakle stoji se, vec negde kod autokomande - SVE trake zagusene. Idu vesti na radiju - stanje na putevima:
Usled radova kod Zagubice...., na magistralnom putu xy 218, sedam parseka od trece cesme na Kajmakcalanu gde prodje 1 vozilo na trilion eona obavljaju se radovi, ... u Sicevackoj klisuri stanje dobro, ... na iskljucenju kod Ovce stanje regularno... Kraj vesti o saobracaju - srecan put, pazljivo vozite!
Aj, dobro - autoput i nije tako bitan da se prijavljuje stanje, bilo bi mnogo dosadno da se prica ista prica svaki dan, a mali je i saobracaj, tamo prodju samo SVA vozila koja prolaze kroz ovu zemlju, to bese neki E-10, usta poplavela nekima o istom... Zatim neki most se spominjao preko Save? Sta jedan, potrebno je minimum 3 komata...
I tako... Nije ova zemlja videla ni slovo i od investicija.
Cyber Domacica Cyber Domacica 20:10 21.06.2007

U Beogradu...

...gradi ko stigne, sta stigne i gde god stigne...

P.S. Pozdrav gigeru, "sapatniku" sa novobeogradskog foruma...
SrdjanMandic SrdjanMandic 22:13 21.06.2007

da li biste mogli

ovo da prokomentarisete?

http://a4a.info/ArticleView.asp?article_id=1056

Skandal od konkursa za Blokove 25 i 26
DAB i dalje razgrađuje profesiju

Društvu arhitekata Beograda

Tema: konkurs za Blokove 25 i 26

Drugo pismo

Rezultati konkursa, objavljeni na sajtu DAB-a 11.5.2007, sramotni su i svedoče o tome da DAB i dalje razgrađuje profesiju, da u žirije postavlja dovoljan broj poslušnika koji imaju jedan jedini zadatak: da nameste prvu nagradu, a i ostale...

To što je žiri uradio dodeljujući prvu nagradu Jovanu Mitroviću, predsedniku SAS- a, bez presedana je u istoriji beogradskih konkursa. DAB je član SAS-a, a ne neka samostalna institucija van sistema struke.

U pravu postoji kodeks: kada neko preuzme najznačajniju javnu funkciju u nekoj instituciji, on ne sme učestvovati u profitabilnim poduhvatima te institucije... Ako to učini, ušao je u sukob interesa, jer se društveni interes ne sme podrediti privatnom interesu.

Jovan Mitrović, kao predsednik SAS-a, morao je biti informisan o raspisu konkursa, prihvatiti ga ili odbiti. Bio je, dakle, direktno involviran. Zamislite, kada bi neka katedra na Arhitektonskom fakultetu priredila neki konkurs bez znanja dekanata ili naučnog veća AF. Ili, kada bi deo sistema neke kompanije raspisao konkurs bez znanja borda te kompanije. Svi članovi UO DAB-a su neposredni organizatori konkursa . U raspisu konkursa stoji da je organizator DAB. To nisu članovi mimo UO! U Pravilniku o konkursima stoji: Ne mogu učestvovati lica koja su neposredno angažovana na organizaciji konkursa...

Član žirija Stevan Mićić u Upravnom je odboru SAS-a i prosto ne mogu da verujem da je glasao za rad svog predsednika Jovana Mitrovića i za rad Milorada Mladenovića... koji je, takođe, član Upravnog odbora SAS-a! Nimalo slučajno: prvi je prvonagrađeni, drugi je drugonagrađeni...

Žiri je dao drugu nagradu profesorima Stjepanoviću i Ličini. Profesor Stjepanović je član UO DAB -a ! I Dejan Miljković, dobitnik prve nagrade (sa Jovanom Mitrovićem) član je UO DAB -a . Neverovatno... Profesor Darko Marušić i Marijana Strugar , članovi UO DAB -a, ali i žirija , glasali su i za Mitrovića, i za Miljkovića i za Stjepanovića. Sramotno! U dodeli prve nagrade Jovanu Mitroviću i navedenim uveren sam da je vodeću ulogu imao svemoćni Đorđe Bobić.

Zahtevam da DAB, bez oklevanja, poništi rezultate konkursa i da angažuje nove članove žirija, ali ne sa podobnog spiska DAB-a. Novi žiri treba da pogleda sve prispele radove. Verujem da će većina učesnika prihvatiti da im se autorske koverte otvore. Jer, učešće pod šifrom ne garantuje potpunu tajnost. Šifra može biti provaljena ili da rad bude prepoznat.

Pisao sam Vam 14.5.2007. da hitno, do srede 16.maja , održite sastanak Upravnog odbora i da donesete odluku o poništenju samo rezultata konkursa . Ne smete poništavati ceo konkurs... Najavio sam da ću, ako ne poništite konkurs, povesti žestoku medijsku kampanju.... Ne reagujete, preuzeli ste odgovornost!

Zahtevam, pred Vašim Sudom časti moraju odgovarati : Jovan Mitrović, Dejan Miljković, Stevan Mičić, Darko Marušić, Aleksandar Stjepanović i Marijana Strugar.

S poštovanjem, Ivica Mlađenović

Beograd, 21.5.2007
Cocoa Cocoa 22:50 21.06.2007

Re: da li biste mogli

SrdjanMandic


S poštovanjem, Ivica Mlađenović

Beograd, 21.5.2007


Ivica Mlađenović je arhitektonska perjanica DSS-a čija se arhitektonska aktivnost poslednjih godina svodi na pisanje priloga Lj. Smajlović za Među nama...
SrdjanMandic SrdjanMandic 23:48 21.06.2007

Re: da li biste mogli

mislis da je u celom tekstu najbitnije ko je ivica mladjenovic i koja je njegova arhitektonska aktivnost?
Cocoa Cocoa 01:12 22.06.2007

Re: da li biste mogli

mislis da je u celom tekstu najbitnije ko je ivica mladjenovic i koja je njegova arhitektonska aktivnost?


U gore citiranom tekstu - da, to je najbitnije.
SrdjanMandic SrdjanMandic 13:50 22.06.2007

Re: da li biste mogli

U gore citiranom tekstu - da, to je najbitnije.


a, nije ti najbitnije sto su navodi u pismu, prema informacijama sa sajta dab-a koje su ionako oskudne, a vezano za uo dab-a, tacni? (sajt sas-a nisam ni uspeo da pronadjem?!) ili ti nije najbitnije sto je izostao odgovor gos. bobica? ili nije fakat da je bobic perjanica ds-a cije smo arhitektonske aktivnosti danas svedoci? ili ti je najbitnije ko je nesto napisao spram onoga sta je napisao?
Cocoa Cocoa 00:17 23.06.2007

Re: da li biste mogli

li ti je najbitnije ko je nesto napisao spram onoga sta je napisao?


Najbitnije mi je da je ovo obično baljezganje za dnevnopolitičku upotrebu i težina ovog teksta nije ništa veća od težine anal-liza iz pera Smajlovićkinih perjanica Vukadinovića i Antonića.

SrdjanMandic SrdjanMandic 13:23 23.06.2007

Re: da li biste mogli

posto vidim da si "spreman" da argumentovano obrazlozis zasto je nesto baljezgarija, molio bih te da se manes corava posla i pisanja komentara samo komentarisanja radi, bar sto se mog pitanja tice. ono nije analiza, vec je direktna optuzba, koja meni ne deluje nepotkrepljeno. i zato mislim da je poterbno da gos. bobic ovo prokomentarise.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:45 26.06.2007

Re: Poštovani Gospodine Mandiću

Da, mogu da komentarišem iako nerado. Dakle, nedostatak talenta i znanja se ne može nadomestiti administrativnim začkoljicama i najbolje bi bilo da se objavi projekat nezadovoljnog učesnika (I.M.) na konkursu kako bi svi mogli da vide o čemu se radi. To je demokratski a ja verujem u sud javnosti umesto virtuelnih diskusija oko nečega što ljudi nisu videli.
Sa poštovanjem
SrdjanMandic SrdjanMandic 01:21 29.06.2007

Poštovani Gospodine Bobicu

primecujem da ste se i vi bazirali na to ko je napiso tekst, pre nego na to sta je napisano i da mi konkretno niste odgovorili na pitanje. dakle moje pitanje vama nije bilo da prokomentarisete rad i.m. nego da prokomentarisete njegove navode. ne znam da li bi trebalo da poverujem da je to bilo slucajno? koliko sam ja upoznat, rad i.m. jeste objavljen, veoma ne virtuelno, i na izlozbi pred diskusiju o konkursnim resenjima, i u publikaciji koja je to pratila, tako da je, onima koje interesuje, veoma dostupno. sa druge strane, virtuelno i ne virtuelno, navodi i.m. su takodje dostupni i pokazuju se kao ispravni, i to je ono sto je izazvalo sumnju kod mene, te me zanima vas komentar na to, jer mislim da kao gradjanin beograda imam pravo da dobijem odgovor na to pitanje od vas. jer ipak smo mi gradjani/ke platili porez i time vas platili za posao koji obavljate i mislim da odgovor ne bi trebalo da izostane, jer je i to takodje demokratski, bez obzira na vase misljenje o necijem nedostatku talenta i znanja.
s postovanjem
inter inter 23:55 21.06.2007

инвеститори


Мало и о теми. Сва је прилика да инвеститори владају урбанистима, а не обрнуто. Ако погледамо како то изгледа од самог почетка, видећемо да ће сваки инвеститор који иоле држи до себе у року од сат времена сазнати шта је и колико дозвољено да се гради на некој локацији. Информација за коју грађани чекају по неколико дана и за коју треба дати не баш занемарљив новац, је инвеститорима доступна за тили час. Поставља се питање како је то могуће? Даље, како је могуће да од предвиђене квадратуре инвеститор добије дозволу за градњу која је бар десет посто већа? Како је могуће да инвеститори добију дозволу за градњу на местима где је и лаику јасно да ту не би требало да се гради, као на пример када на пет метара испред постојеће зграде почне градња ( пример: Филмски град, улица Ратка Митровића, инвеститор "Станком", или Дарвинова улица на Вождовцу, испод поште). Да ли је и један једини инвеститор кажњен због сече стабала? Колико је град у рукама инвеститора можда је најбољи показатељ ругло које се издиже изнад биоскопа "Балкан" на Тргу Републике. Више је него очигледно да ни једна грдска власт није дорасла том инвеститору. Да ли, гледајући тако нешто, треба постављати питање корупције?
Luc Luc 01:01 22.06.2007

Za milion godina, a moze i sutra

Svaka cast za pokrenutu temu. Problem je medjutim mnogo dublji, i ovo sto se desava u Beogradu, "kolovodjstvo investitora" samo je jedna od konkretizacija jedne opste pojave koja je pocela da se razvija 90ih.


1. Komunizam i kontrakomunizam


Notorno je da je u komunizmu- pa cak i u nasem vrlo liberalnom modelu- drzavna odnosno javna vlast, bilo na najvisem nivou bilo na nivou lokalne samouprave odlucuje o svemu i svacemu. Gotovo da niste mogli nista vece uraditi bez raznih provera ne samo namere vec i proslosti. Sa druge strane isto tako nista se gotovo nije moglo uraditi ako vlast nesto zacrta. Sve to razume se u objektivno uslovljenim granicama efikasnosti. Ali maksima je bila na vlasti je da odluci o svemu i na nikom nije da odlucuje o odlukama vlasti. Kao svugde u svetu, ideja komunizma je bila napustena uz opste gnusanje vezano za tu pojavu, i odbacivanje svega sto je "tipicno", odnosno kao pojava najrazvijenije u komunzimu. Tako je na primer u porodicnom zakonodavstvu Srbije napusten pojam bracnog druga jer je neko smsilio da je to "komunjarski" izraz, a to je zapravo izraz iz naseg predratnog, dakle kraljevskog prava. Ali isto tako ognusena je svaka pomisao da drzava se sme mesati u ponasanje pojedinca i da dira u njegova "prava" i . Cak i u pravnim raspravama javila su se svakakva nebulozna shvatanja da nijedan vid eksporprijacije nije u skladu sa evropskim standardima i tome slicno, ili pak da je ona uredu samo kada se radi o interesu citave drzave. Pritom je eksproprijacija u citavoj prosvecenoj Evropi regulisana jednostavije nego kod nas. U Nemackoj je eksproprijacija moguca cak i u interesu privatnih kompanija ukoliko posredendo veci krug gradjana time dobija nesto (primer je izgradnja fabrike BMW za koju je ogromno zemljiste oduzeto uz naknadu naravno od vlasnika). No to nije sve- nemacki ustav cak i izricito dozvoljava nacionalizaciju ukoliko se izvrasava po kriterijumima koji psotupaju isto sa istim. O eksproprijaciji kod nas odlucuje republicvka vlada, u nemackoj gradska skusptina i cak gradska vlada. Medjutim kod nas se drzava odrekla tih ovlascenja u praksi dobrim delom, verujuci da je to komunisticka zaostavstina. Zbog toga pojedinac ne samo da ima osecaj da moze da radi sta hoce, vec i ne postoje ili, sto je gore, ne koriste se mehanizmi da se privatno ponasanje stavi u granice javnih interesa. Isto tako, nasi ljudi misle da sada "privatnik" moze da radi sta hoce svojim zaposlenima- to je notorna glupost.

Prema tome, osnovni uzrok "kolovodjstva" privatnih investitora nisu losi maniri nauceni u roditeljskoj kuci vec nodostatak adekvatnih javnopravnih ovlascenja i njihovo nekoriscenje u slucaju kada postoje. Fantastican, bajkovit primer je onaj izlaz na autokomandi.

2. Isfrustrirana kontrateža

Medjutim, kao kontrateža relativnoj razbaskarenosti investitorima, javlja se tendencija vlasti da ih ugnjetava, da im lupa packe i maltretira tamo gde ne moze, a gde u stvari nikako ne bi trebalo to da radi. Tako na primer, ne koriste se u Evropi priznate mogucnosti da se utice na spoljasnji izgled zgrade, neprofesionalno se izradjuju projekti revitalizacija fasada, ne sklapaju se razni javnopravni ugovori u korist grada- sve to daje utisak velikog neprofesionalizma i investitori su zaista prepusteni sami sebi, pa nije ni cudo sto oni sposobniji rade sta hoce. Ali se otkazuje se prodaja zemljista (mislim na primer saveznog MUPa- grad je po zakonu imao pravo na fantasticnu kamatu na svaki dan docnje- samo je trebalo da trazi da duznik sudu dostavi potvrdu o obezbedjenju i onda bi grad dobio i jare i pare). Dalje uvode se neka ogranicenja spratnosti koja nikome bas nisu jasna i koja su nespojiva ne samo zdravim razvojem kome teze, vec i mogucnosti jednog grada u povoju da sebi prisuti da se bira investitore.

Pritom da budemo iskreni, podjednako se maltretiraju i gradjani najavama da ce biti uvedeno placanje ulaza na Kalemegdan (iliti Gornji grad kako ljudi u ZZS nazivaju taj deo onoga sto ceo Beograd naziva Kalemegdanom).

3. Nuznost privatnih investicija i facit

I da se nadovezem na vec receno. Osnovni problem je u tome sto su stvari postavljene tako kao da grad ima odvojene interese koji nisu ujedno i interesi investitora. To nije teko i ne sme da bude tako. Ali je upravo na gradskoj vlasti da svakog pojedinacnog investitora uveri u to da je moguc takav dogovor u kome ce on dobiti i vise nego sto je zacrtao, a grad dobiti sve sto je hteo. Za to je medjutim potrebno potpuno odomaciti formu javnopravnog ugovora kod nas (npr. grad dozvoli izuzetno vecu kvadraturu unapred, a investitor se obaveze da na krovu napravi zelenu povrsinu ili narednih dvadeset godina uredjuje neki par ili prepusti odredjen broj stanova za socijalni program, ili pak odustane od vece a dozvoljene kvadrature a grad ga oslobodi izvesne naknade na neko vreme) i javno-privatnih udruzenih investicija. Prosto je neverovatno da se nije na primer sa gospodinom investitorom u Petom parkicu ikako moglo pogoditi, kao i da gradu nije u interesu da jedinoj formi koja ima nekakv interes da u Beogradu izgradi zeleznicku stanicu uz odredjene ugovorene obaveze sa obe strane- zarad buducnosti i prostora kod Save itd.- omoguci popust za gradskogradjevisko zemljiste. Za sada je grad podjedanko neozbiljan (neprofesinonalan) partner kao i vecina nasih investitora.


Konacno, pravila moraju imati odredjen kvalitet ukoliko se zeli da ih svi postuju. Nasa pravila su trenutno vrlo losa, GUP je ocigledno radjen od strane ljudi koji su nisu bili na svakoj lokaciji za koju su odredili sta ce biti (inace ne bi odredili da reprezentativne zelene medjublokove u Blokovima treba da ispune sadrzajem jedno- i dvosrpatni trzni centri, vec su tu mogli dzinovski park da naprave). Ljudi koji primenjuju pravila sede u kancelarima, izlaze na teren kada uplasenim investitorima treba da uzmu "poklone" kako bi progledali kroz prste, umesto svaki dan da su visili investitoru nad glavom.

I da, u teskoj smo situaciji, potrebne su nam investicije gradjevinske u izobilju- a to je nemoguce ako se ponasamo kao potpuno ostvaren grad, od cega smo daleko. Vreme je doslo da grad treba ponekad da savije ledja ne investitori- ali ne kao do sada tamo gde nijedan grad nebi ustuknuo, vec tamo gde kad se razmisli investitorov prohtev je zapravo vizija a ne devijacija.
Luc Luc 01:18 22.06.2007

Re: Za milion godina, a moze i sutra

I jos da dodam dva ocita primera neupucenosti, aljkavosti i stetnosti ljudi koji vrse bitne funkcije na nivou grada i drzave.

Cesto se cuje kako bi eto strani investitori rado gradili ali da im nije jasno kako to oni u Beogradu ne postaju vlasnici zemljista kada ga "kupe". Mirnija bi mi bila dusa da je to laz za gradjane, ali ocigledno nije vec elementarno neznanje. Slicna resenja postoje prakticnos svuda u prosvecenom svetu osim u Americi i jos nemalom breoju drzava. To je zato sto niko ko zeli da ima zemlju u gradu ne moze ocekivati u svoj gradskoj turbolenciji pravni status i sigurnost kao da ima njivu na selu (= moje zauvek), U Engleskoj, vlasnink scake parcele u drzabvi je kraljica, a svi ostali su samo zakupci, obicno na 100 godnia (!). U Nemackoj i drugim zemljama takodje se gradsko zamljiste cesce daje u zakup na 99 godina (dugotrajni zakup) nego prodaje. Prodaju uglavnom privatna lic aprivatnim, ali grad uglavnom daje u zakup. Dakle teza da je ustavnova zakupa gradskog gradjevinskog zemljista neshvatljiva i nepojmljiva ne moze stajati. Jedino moze biti istinito da ljudi u Direkciji za gradsko gradjevinsko zemljiste nisu u stanju da im objasne sta je po sredi zato sto zive u zabludi da je sistem sa takvim resenjima psotojao jedino u komunizmu.

Isto tako, notorno je da ugovaraci mogu ugovoriti poostrenu odgovornost za zastitu od evikcije. To je narociti slucaj kada neko prenese na nekog neko pravo, a kasnije neko treci smanjuje to pravo trvrdnom da i on ima pravo koje pravo onog sticaoca potire. To je slucaj sa nacionalizacijom. Medjutim, ako investitor kupi od grada nesto kao gradsko, on vise sa naslednicima oduzete imovine nema nista. Na gradu je na njim da naknadi stetu u svakom slucaju, a investitoru grad moze cak se obavezati da ce platiti svaki eventualni trosak "odbijanja neosnovanih zahteva". Prema tome- i tu je ocigledno po sredi beskrano neznanje zbog koga se svakodnevno gube investitori.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:13 22.06.2007

Re: Po[tovani Luc

Takstovi i teme su odlični. Ja ću biti na putu do ponedeljka i biće mi zadovoljstvo da vam odgovorim a to ne želim na brzinu i smuvano.
Sa poštovanjem do ponedeljka.
Umetnica Umetnica 12:40 22.06.2007

Re: Za milion godina, a moze i sutra

Kada smo već kod neupućenosti, zar nije onim novim parčetom guz-papira, takozvanim Ustavom predviđeno upravo suprotno - da građani postaju vlasnici građevinskog zemljišta?
Luc Luc 14:44 22.06.2007

Re: Za milion godina, a moze i sutra

Jeste. Ta mogucnost do sada uopste nije bila moguca, a sada je moguca sto ne znaci da je jedina.
No kao sto rekoh, i druge varijante (dugotrajni zakup) postoje u mnogim zapadnoevropskim drzavama i to ne samo kada je gradsko zemljiste u pitanju.

Nije lose sto je ustav uneo mogucnost koja se spominje, ali je lose sto se pravila predstava u javnosti i invstitorima da ne mogu da dobiju ono sto dobijaju u drugim pravnim drzavama.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:26 26.06.2007

Re: Po[tovani Luc

Zemljište je jedan od ključnih elemenata kada pričamo o gradu i kako sada stoje stvari to nije dobro zakonom rešeno. naime, od stanja iz vremena komunizma kada je zemljište i imovina bilo oduzimano bez mnogo obzira i bez javnig rasprava uvek zbog "višeg interesa" sada se prešlo u drugu krajnost. Privatna imovina, zgrade na društvenom zemljištu, su zaštićene i niko ne može da ih ugrozi. Načelno to je u redu i bilo bi za pohvalu da je zakon regulisao realno njihov status i poziciju u sistemu. Dakle, neko ima kuću, malu i nikakvu na dobroj lokaciji i taj neko, kada se pojavi investitor koji hoće tu da gradi po planu veću zgradu taj neko procenjuje vrednost svoje nekretnine višestruko iznad realne vrednosti ugrađujući se u mogući profit investitora. Načelno to je ok. Ipak u svakoj privatnoj investiciji postoji i deo javnog interesa, angažovanje građevinarstva, veći porezi, poboljšanje infrastrukture, unapređenje ambijenta, itd... Problem je tu u porezima. Bez obzira koju cenu izrekao vlasnik nekretnine, on plaća porez na imovinu na osnovu svoje male i ne tako vredne kuće. Bilo bi logično da kada vlasnik iskaže vrednost nekretnine od tog trenutka plaća porez na vrednsot koju je sam procenio. Tako rade u nekim zapadnim zemljama i mislim da je to ispravno. Tako je zaštićen privatni interes ali i lokalna zajednica dobija svoj deo a vlasnik se uvodi na dobar i transparentan način u tržište. Ovo sada je kvazi tržište gde je jedna strana sasvim povlašćena pa je i to deo koji naduvava cene stanova jer investitor da bi gradio mora da plati cenu koja nije tržišna. odnosno bolje reći nije utemeljena na tržišnim zakonima koji podtazumevaju da svi budu ravnopravni. Već nekoliko godina se trudim da utičem na promenu zakona ali nisam baš uspešan. Ako bi se zakonom odredilo da vlasnik plaća porez na imovinu na proglašenu vrednost od trenutka proglašenja u Beogradu bi se otvorilo nekoliko stotina gradilišta a cene stanova bi svakako išle na dole.
Drugi problem je nedefinisan odnos vlasništva na zemljištu. Vlasnik je nominalno država a grad ili neko drugu korisnik pa se uvek traži saglasnost države za neku akciju kao da je grad malo dete. To je za investitore ali i za vlasnike nekretnina na tom zrmljištu (teško je objasniti ljudima, posebno strancima tu priču da je kuća njihova ali plac nije) veoma frustrurajuće i mnogi odustaju. Novi propisi oko zakupa zemljišta na 99 godina su malo to popravili ali nedovoljno. Cilj je da se zakonom o restituciji zemljište vrati titularima, gradu ili privatnim licima ili kompanijama i da oni u jedan na jedan imaju kontakt sa investitorima u skladu sa zakonom, bez posrednika i nekog ko to kao kontroliše. Nadam se da će zakon o restituciji to da omogući ali i Zakon o gradu Beogradu kojim se predviđa da se vlasnoštvo i nadležnost dodeli gradu kao jedinom entitetu u procesu.

To su dve teme veoma bitne jer, kako i vi kažete, ako se investitori ne stimulišu i ako im se ne obezbedi dobro okruženje teško ćemo prevazilaziti ovo stanje relativnog gradskog siromaštva. Mislim da će i planiranje u tom slučaju da bude drugačije jer će odnosi biti jasni i grad će se lakše braniti od preteranih interesa investotora. Ne mislim da grad treba da savija leđa ali treba da fleksibilnije tretira prostor, i zaista ne vidima problem u urbanističkom planiranju, zakonodavstvo je tvrdo i čak mala promena koju investitor predloži, struka se složi jer j eto dobro, problem nastaje u birokratiji koja se opire jer ne sme da preizme odgovornost. Prosto rečeno, mislim da je u ovoj fazi uvođenja urbanističkih stvari u zakonski red struka stavljena u drugi plan. Naravno ne osporavam potrebu da sve bude po zakonu, veoma se zalažem za to, ali nije dobar odgovor "ne može", suština je da se kaže od strane administracije kako može ako struka smatra da je neko rešenje prihvatljivo.

Često se na blogu pitaju zašto ne dovedemo nejko čuveno svetsko ime. Zabavno mi bilo da da prisustvujem sastanku nekog čuvenog svetskog imena i referenta iz administracije koji daje primedbe na projekat.

Sa poštovanjem



Luc Luc 15:59 26.06.2007

Re: Po[tovani Luc

Sve sto ste rekli potpuno je tacno i svaki dodatni komentar bio bi cisto slihtanje.


Najprijatnije me je iznenadilo da zapravo postoji neko u ovom gradu ko apsolutno ima pregled nad problemima.
Molim vas, ne stedite snage da se protiv njih i borite i hvala vam na iscrpnom odgovoru.

S postovnajem,
Dusanm Dusanm 08:54 22.06.2007

Kako ja to vidim

Po mojim saznanjima stambena gradjevinska investicija izgleda ovako:
1. Investitor nabavi lokaciju i dozvole za gradnju.
To mu uspe veoma brzo, zacudjuce brzo (citaj mito) uporedjujuci sa drzavnim preduzecima (javnim, neprofitnim org. i sl.) kojima treba daleko vise vremena da bi nabavili svu dokumentaciju. Taj prvi korak je celokupna investicija investitora ostalo placaju korisnici. To je ujedno i najbitniji korak, ostalo je lako.
2. Ponuda stanova je smesno mala (kad je u pitanju stambena investicija) tako da investitor proda sve stanove pre nego sto premeri zemljiste.
3. Investitor da podizvodjacima da rade i plati ih parama gradjana koji su vec kupili stanove.
4. Troskovi gradnje sa svim ostalim troskovima budu ~700 evra, a stanovi se prodaju za ~1400e.

Tako imamo situaciju da gradskim sluzbenicima to odgovara jer dobijaju dodatnu zaradu, "investitor" sa malo ulozenih para dobije ogromne profite, jedino ceh neko mora da plati a to su gradjani ovog grada jer placaju nerazumno visoku cenu kvadrata. Naravno neko ko tako zaradjuje, ne pada mu na pamet da povecava ponudu i da sece granu na kojoj sedi. Tada pod pojmom investitor imamo firmu koja se sastoji od jednog "vestog" (citaj mutnog) direktora i jedne sekretarice koja prodaje stanove.

Predlazem da se omoguci sirenje grada i daleko vise investicija, sto bi dovelo do resavanja stambenih problema obicnih prosecnih gradjana, porasta proizvodnje, pada cena nekratnina. To bi dovelo i do jednog negativnog efekta, naime, manji profiti losih investitora bi doveli do prevara, prestanka izgradnje na pola, odnosno do uzmi pare i bezi efekta, zato predlazem da se na drzavnom nivou investitori obavezu da sredstva od prodaje stanova drze na posebnom racunu kontrolisanom od stane drzave ili banke.

Drugi predlog mi je da se na neki nacin nateraju investitori da stede zemljiste, naime desava se da se na izuzetno dobroj lokaciji prave male objekti. Primer je deo preko puta Arene gde su Kappa, TechnoMax i dr.

Dusan M.

MilutinM MilutinM 21:19 22.06.2007

Glasine?

Ne znam i ne moram da znam i mozda uopste nisam u pravu i samo prenosim preklapanja,

ali sta cemo sa glasinama da je iza jednog od prethodnih gradskih sekretara za urbanizam ostalo skoro 100 stanova u vlasnistvu ili da je jedan gradski funkcioner vlasnik "polovine Knez Mihajlove"?
Luc Luc 23:24 22.06.2007

Re: Glasine?

MilutinM
Ne znam i ne moram da znam i mozda uopste nisam u pravu i samo prenosim preklapanja,

ali sta cemo sa glasinama da je iza jednog od prethodnih gradskih sekretara za urbanizam ostalo skoro 100 stanova u vlasnistvu ili da je jedan gradski funkcioner vlasnik "polovine Knez Mihajlove"?


Svasta
little bag little bag 08:32 24.06.2007

Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Čitam Vaš blog i divim Vam se kako stoički podnosite i totalno neopravdanu kritiku i kako ne brišete šum koji se pravi. Ako ništa drugo, neosporna je Vaša dobra namera da uključite i nas građane u uređenje našeg Beograda.

Apelujem na Vas, da učinite sve što je u Vašoj moći da mostovi preko Beograda, što pre počnu da se prave.
Apelujem na Vas, da maksimalno ubrzate obilaznicu oko Beograda.
Apelujem na Vas, da što pre započnete izgradnju metroa koji ide ispod ili iznad saobraćajnica.
Apelujem na Vas, da podržite vodeni "tramvaj", žičaru i sve ostale oblike saobraćaja koji malo mogu da rasterete naše skučene ulice.

Želim da Vas zapamtim po tim projektima, kao čoveka koji je mislio o Beogradu i Beograđanima.

Dve stvari možete da uradite ako želite i imate energije

1.Da makar leti saobraćajna policija preusmerava, makar preko dana šlepere na "obilaznicu". Svaki šleper koji ne prođe Gazelu je makar malo rasteretio saobraćaj.
2. Da upregnete još više saobraćajnu policiju da sklanja "zaustavljene automobile" na bulevaru, vojvode stepe i ostalim frekvrentnim saobraćajnicama. Po mojoj oceni to je mali broj vozača koji teroriše sve nas ostale. Na sajtu www.beograd.org.yu postavite galeriju sa naslovom Mega džiber ili Terorista i okačite fotografije tih vozača i njihovih vozila.
prvi put mesec dana
drugi put godinu dana
treći put iseljava se prinudno iz Beograda i zabranjuje mu se dolazak pod bilo kakavim razlogom - doživotno!

Hvala Vam unapred!
Luc Luc 14:26 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

To je potpuno nepotrebno, jer je se spediterima ne isplati da idu kroz grad iz tri razloga:
1. U gradu je guzva
2. Na naplatnim rampama se zadrzavaju bez potrebe
3. i konocano, sto je kljucno, ako uzmemo da neko ide od Sida do Nisa, cena te denocine (putarina) je znatno skuplja ako se dva puta ulazi i izlazi sa autoputa nego kada se ide bez izlaska sa autoputa.

Ko zeli da plati vise, naravno neka ide kroz grad.
Luc Luc 14:28 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

+ kada se budes priblizavao Beoradu pisace "beograd- pravo (strelica)", a "Nis, Skoplje, Solun, Sofija- desno". To znaci da bi tranzit kroz grad mogao da upotrebi samo kamiondzija koji zna sta ga ceka u Beogradu, a niko se nece upustati u to (od kud on zna da li je Gazela otvorena u Beogradu, da li se nesto asvaltira itd.) vec ce skrenuti kako putokaz kaze.
Luc Luc 16:27 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Neven Kostic
Stavka pod 3. ne moze da funkcionise, jer neko ide od Sida do Beograda, a neko od Beograda do Nisa. I te cene treba da su razumne. I ako se saberu dve cene opet ce biti povoljna cena. PozdravNeven


Ocigledno nesto ne razumete. Najveci broj kamiona samo prolazi kroz Beograd, a oni koji idu u Beograd ni u kom slucaju nece koristiti obilaznicu.

Svi ostali ce jednostavno bez zaustavljanja na rampama ici od sida do Nisa i dalje.

Sta nije jasno ne vidim?
Luc Luc 16:32 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Dakle, ako cena od Sida do Beograda bude npr. 200 evra, a od Beograda do nisa 300 evra (= 500), cena bez izlaska sa placenog dela autoputa sto je preduslov za prolazak kroz Beograd bila bi oko 370 evra. Tako je to svugde u svetu.

Dakle cista racunica.

Drugo ne znam o kakvim cakama sadasnjim je rec, kada govorimo o singlaizaciji koja ce postojati sutra. Zamislite da vi idete npr. 10 godisnje do Rijeke preko Zagreba, i da jedanesti put kad prilazite Zagrebu vidite da na vise ne pise Rijeka na istom skretanju vec npr. na sledecem. Pa naravno da cete skrenuti na sledecem.
Luc Luc 18:07 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Govorimo o ceni za kamione ne za privatna vozila.
Stevan Petrovic Stevan Petrovic 21:29 25.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

duža 20 km, ali prohodnija, tako da kamioni ne treba da idu kroz grad u nižim brzinama sa većim brojem obrtaja uz veća stajanja. Za džaba su ti tih 20 km kada moraš puno da stojiš, a kada se provozaš 20 km u konstantno niskom obrtaju i bez zaustavljanja može da se uštedi gorivo iako je deonica duža.

@Luc,

Mala ispravka, kada se završi zaobilaznica, ako ideš pravo nećeš ići na sadašnji autoput nego će taj pravac posle blago da "skrene" na zaobilaznicu (Znači tabla pravo Niš, a tabla za desno BGD), da bi otišo za grad treba skrenuti u stranu što je i ok, pošto je to cilj zaobilaznice da na najnormalniji način "odvlači" na pravi put.
Cyber Domacica Cyber Domacica 09:20 26.06.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Luc
Govorimo o ceni za kamione ne za privatna vozila.



Tacno. A valjda ovi sa stranim tablicama placaju i vise od "domacih". Ne vidim zasto bi isli kroz grad iako znaju da je to kraci put. To vecinom turski i grcki kamioni, a npr. prsten oko Soluna je zagusen kamionima, znaci niko od njih ne ide kroz grad. Na tom pristenu ima cak i semafora, dosta se i stoji u kolonama povremeno, pa opet svi idu tuda. Znaci, postoji nacin da se usmeravaju van grada i oni to postuju.
Neka samo neko preduzimljiv napravi neki restorancic sa velikim parkingom za one kamione na pola puta na toj obilaznici, pa ce svi ici tuda, a ne kroz grad. Evo, kako je onaj mali restoran za te slepere kod pijace u Bubanj Potoku stalno krcat, a nema nikakav pristojan prilaz, stalno se neko zaglavi tamo...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:28 26.06.2007

Re:Poštovani Gospodine Kostiću

Vaša računica je načelno prihvatljiva ali niste uzeli u obzir ekološki trošak koji je merodavan u smislu održivosti životne sredine i trošak koji se odnosi na smanjenje vremena putovanja i uštede vremena. Povećana protočnost u centralnoj zoni grada (na autoputu) povoljno deluje na ukupan model ekonomskog promišljanja pa pokušajte da i tako razmišljate.
Sa poštovanjem
Dusanm Dusanm 09:56 02.07.2007

Re: Čestitam na hrabrosti gospodine Bobiću

Hteo bih samo da se ukljucim u diskusiju o obilaznici.
Svaki dan idem autoputem kuci sa posla i strane tablice retko vidjam, kamion po neki prodje ali oni nisu razlog guzvama na autoputu kroz Beograd. Tako da smem da se kladim sa svakim da obilaznica nece primetno smanjiti guzve preko Gazele. A obilaznica kosta ~400 Me. Znate li vi kolike su to pare? Toliko para iako je cak i most na Galovici vec izgradjen. Sto se tice ekologije vise bi se postiglo iskljucivanjem iz saobracaja svih koji preterano zagadjuju. Ko se cesto vozi zna kakva se sve vozila mogu naci u saobracaju, pri tom ne mislim ni na euro 1 vec na trovace iza kojih se ne moze voziti a da se ne ugusis. GSP autobusi cesto spadaju u tu klasu.
Po meni:
Obilaznica - klanje vola za kilo mesa.
Zamislite sta bi sve moglo da se uradi za te pare: novi most, dogradnja unutrasnjeg magistralno p., ulaganje u Beovoz ili tramvajsku liniju kroz bulevar itd.

Dusan
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 20:47 26.06.2007

Investitori

Postovani gospodine Bobicu,
Kao i do sada i ova tema je i te kako znacajna i zanimljiva. Naravno u pravu ste kad kazete da postoje interesi sa obe strane, tj. oni sa strane drzave tj. grada i oni sa strane investitora. To da investitori zele da zarade novac zaista nije tajna niti novina. Ono sto mislim da je daleko bitnije jeste to kako drzava pristupa tim problemima. Misljenja sam da podredjivanje investitorima nije dobro iz prostog razloga sto se u velikom broju slucajeva njihovi interesi smatraju daleko bitnijim od interesa gradjana i samog grada. I dalje tvrdim da je Beogradu potrebna strategija razvoja ne bi li se napredak usmerio i uoblicio i ne bi li Beograd postao po necemu prepoznatljiv. Recimo, na primer, da to posmatramo u skladu sa trenutnim trendom, tj. vecim brojem banaka i poslovnih zgrada. Ti i slicni objekti ce se umnoziti i sve vise postajati neke celine kao sto je i novo beogradski "siti" (koji je po mom misljenju najveci urbanisticki promasaj ikad napravljen kod nas ako zaista dodje do izvodjenja tog plana). Pomenucu kasnije i moje misljenje vezano za to sta znaci demokratija i demokratska debata kao malu digresiju na temu javne rasprave o konkursu za NBG. Elem, cinjenica da "siti" trend raste i postace jos ocigledniji pa mislim da treba razmotriti na koji nacin se investitorima ustupa zemljiste. Ne treba pri tom prenebregnuti cinjenicu da oni koji budu radili u tzv. lepim i savremenim zgradama su oni koji ce imati malo bolji automobili i dovoljno para za benzin. Misleci o ovome, meni odmah pada napamet sledece: biznis centri napolje! van grada, postoje putevi pa nek se posao odvija negde gde ne smeta gradskom zivotu, pri tom, zemljiste van grada je jeftinije te investitori i te kako imaju racunicu da na periferiji grade te i takve ruzne komplekse gde ih niko, sem pod moranje, nece ni videti. Za ostatak grada ja bih predlozi da se pre svega pokrene inicijativa koje bi se ozbiljnije pozabavija privatno-javnim partnerstvima u kojima bi drzava mogla da ima udela kao telo koje ce pre svega definisati preovladjujucu namenu a da pri tom ti procesi zaista budu transparentni i otvoreni.
Druga stvar koja mi pada na pamet i na koju bih skrenuo paznju jeste da kod nas arhitektura pre svega predstavlja infrastrukturu za poslovanje finansijama u ovom trenutku; kao da ne postoji ni jedna druga delatnost. Ja zaista ne znam da smo toliko uspesni kao bankari da bi to bila osnovna delatnost kod nas vec mi se cini da smo toliko gladni novca da se, prirodno, prvo tome posvecujemo i to sa toliko strasti da potpuno zanemarujemo kreativnu industriju, nauku, informatiku i jos mnogo razlicitih delatnosti od kojih je savaka industrija za sebe i verovali ili ne donosi i novac. U svemu tome, Beograd mora da gradi infrastrukturu ne samo za finansije, vec i za kreatvinu industriju koja po mom misljenju zavredjuje ogromnu paznju. Pre svega, kreativne industrije, ateljei, pozorista, muzicki studiji i svi ostali elementi kreatvine infrastrukture predstavljaju izuzetno aktivan motor razvoja odredjene sredine. Pre svega, kreativni kapaciteti su ogroman "atraktor" turizmu i osnova daljeg turistickog razvoja. oko kreativnih infrastruktura se javljaju usluzne delatnosti, zabava i trgovina a kao posledica takvog razvoja, koji pre svega jeste odrziv i moze se usmeriti, javlja se ogromno povecanje trzisne vrednosti objekata i povecava se kvalitet izgradjene sredine sto opet dovodi do...naravno, navale investitora. Pri tom, kreativna industrija pre svega ima mnogo jacu vezu sa svojim okruzenjem jer su umetnici uglavnom dobrodosli u svakom novom kraju koji nasele. Ovo govorim iz iskustva posete koju sam imao proteklih dana upravo sa ciljem da se upoznam kako kreativna industrija pospesuje razvoj izgradjene sredine i generise nove ekonomske vrednosti, tj. koji su principi nove ekonomije i koji je njihov uticaj na prostor, Moram da kazem da je uticaj izuzetno pozitivan. Trenutno u New Yorku postoji nekoliko district-a koji zahvaljujuci umetnosti postaju izuzetno eksluzivna i posecena mesta. U jednom od tih delova grada, tacnije u chelsea-u se trenutno nalaze najpoznatije svetske galerije dok je do pre samo 10-ak godina to bio jedan od prljavijih delova grada pun garaza i auto radionica. Posle samo desteak godina to se pretvorilo u jedan od najinteresatnijih delova grada koji daleko zivlji i bogatiji mladim ljudima, restoranima, galerijama od toliko izvakanih ulica kao sto su peta avenija, Madison avenija tj. komercijanih zona. U svemu ovome neko moze raci da umetnost nije na prvom mestu ali ovakve situacije skrecu paznju i polako se sistematizuju jer se na ovaj nacin stvara grad koji daleko zivlji, zanimljiviji i bogatiji duhom od bilo kakvog drugog modela razvoja te stoga nailazi na sve vecu podrsku gradskih vlasti i to ne samo u NY vec i u ostalim gradovima, kako u US tako i u UK i Holandiji.
Naravno, tema svega ovoga se zavrasava oko pitanja ima li Beograd strategiju za neki razvoj i ako ima da li zna kako da to sprovede u delo. jedan od nacina jeste privatno javno partnerstvo ali ima i drugacijih nacina. Sve u svemu, smatram da je grad pre svega odgovoran prema samome sebi, tj. gradska uprava treba da vodi racuna o gradu i sto vise to bude radila investitori ce se sve vise zanimati za grad te ih treba prihvatati ali im treba reci gde je mesto njihovim ruznim infrastrukturama. Ajde opet da ne budem toliko kritican pa da predlozim da se eventualno pozabavimo tipologijama objekata namenjenim poslovanju i korisnicima tih prostora, tj. koje su nove kreativne klase drustva kao i koji su novi poslovni ljudi koji dolaze. Ovi sto ih vidjamo po ulicama iako su u svojim najboljim godinama su modeli poslovnih ljudi prilicno zastareli, tj. nove grupe dolaze, nova poslovna klima se stvara u kome tradicionalna kancelarije vise ne postoji. Zasto se ne bismo na primer konsultovali sa velikim kompanijama kao sto je google ili ferari i videli koji je njihov odnos prema zaposlenima i pre svega u kakvom ambijentu ti ljudi rade. Mislim da kreativnost pre svega predstavlja osnov za svaku dalju akciju, bila ona poslovna ili administrativna ili pak zaista u sferi kreatvine idnustrije. Kako god, ja se nikad necu sloziti sa idejom da je nase drustvo nazadno i da ne zasluzuje da mu se posveti paznja te verujem da Beograd mora najozbiljnije da se pozabavi kompetentnoscu u odnosu na postojeca trzista sa kojima zeli da saradjuje znaci London, Amsterdam, NY, Pariz. Ovom prilikom bih vas zamolio da cisto hipoteticki prokomentarisete mogucnost da se projekat kao novobeogradski siti desi na primer u Parizu (pri tom, novi pariz je vec odavno zapoceta i prilicno neuspesna prica) pa me interesuje da li uz takvo poredjenje ipak mozda imate neku sumnju u kvalitet pobednickog projekta? E da, jos bih samo ukratko da prokomentarisem javnu debatu povodom konkursa. Naravno, ne slazem se delom komentara publike jer su zaista daleko od razumevanja vremena u kome se nalazimo i koje dolazi, sa druge strane, moram samo da citiram gospodina koji predstavlja opstinu novi beograd koji je zavrsio raspravu okvirno ovako : "e pa dragi moji, videli ste da mozemo da imamo demokratsku raspravu, a sad svi dovidjenja". Iako ovo mozda zvuci malo preuvelicano jer jeste interpretacija, prave debate zarpavo nije bilo jer ona pre svega ima za cilja da odobri ili obori projekat a u ovom slucaju ni jedan komentar nije zaista bio prihvacen niti uzet u razmatranje pa bio on pozitivan ili negativan, vec se sa jedne strane nalazila grupa koja ima moc a sa druge strane oni koji su zadovoljni ili nezadovoljni te je samo palo neko upoznavanje. Sve u svemu...to je bolno daleko ne samo od demokratije vec i od rasprave i debate. Debata pre svega [podrazumeva razmenu misljenja te stoga i projekti trebaju biti adekvatno prezentovani ne bi li se zapravo razumelo "sta je autor hteo da kaze" a ne da projekti govore sami za sebe jer za nekoga ko nije arhitekta nije lako razumeti sta god se pojavilo na crtezu. Ova kritika je podjednako usmerene obema stranama oko stola jer su i komentari iz publike bili prilicno nerealni i u nekim trenucima zaista van razumne mere i vrlo licni. Nazalost smatram da smo daleko od vremena pravih, konkretnih i pre svega pragmaticnih diskusija o tome sta grad treba da bude, ne postavljamo ciljeve vec se prepustamo instinktivno oportunizmu nadajcu se da cemo da zavrenemo svakog ko dodje za neki dinar. Slazem se da su investitori bitni ali da li zasita treba da potpuno udovoljavanmo njihovim interesima. U svetlu ovoga, mozda je sledece pitanje i moje glavno pitanje vezano za ovu temu a to je: u kojoj meri smatrate da gradska vlast prilikom izbora investitora (da tako kazem) razmislja o gradu i svojim gradjanima i posebno na koji nacin? Sta je to u tim investicionim projektima (ne uzimajuci u obzir infrastrukturu koja je zaista preko potrebna) sto govori o tome da je projekat, ako nista a ono bar delom, posvecen gradu i njegovim gradjanima?
Za razliku od moijh prethodnih (iskljucivo kriticnih) komentara, slozicete se da ovde ima prilican broj predloga te se nadam da ce bar neki od ovih eventualno pokrenuti ne samo vasu vec i mastu drugih ljudi ka tome kako treba da izgleda grad za mlade kreativne i sposobne ljude, zeljne zivota, razmene, upoznavanja i lepih stvari nasuprot onog birokratsko-komunistickog grada koji je do danas promenio samo fasadu i pretvorio se u staklo ali nikako nije promenio sustinu i svoju ideju. Bice i sustina tog grada je i dalje tmurna isto kao i ranije i to treba promeniti, lako ce se investitori navici na kvalitet sredine i grad koji vrvi od zivota i mladih ljudi, ja se toga ne plasim ali se plasim da ne pocnemo da zivimo u podnozju ogromne bankarske vavilonske kule.
Veliki pozdrav svima
K.
Luc Luc 17:21 28.06.2007

Re: Zgrada Centrotekstila

Ako smem da primetim, to je upravo ono o cemu sam pricao. Dok neki niski sluzbenici po raznim zavodima blokiraju razne kapitalne projekte zbog spratnosti, avangardnosti i slicno, ni na koji nacin nadlezne institucije se pravnim putem sprece investitore da izborom arhitektonskog resanja unakze grad.

Primera ima mnogo, kao sto su zgrade na uglu Njegoseve i Beogradske gde je ocito da se -iako pise da je nadzor vrsio "Zavod za zastitu spomenika"- znatno uprostio originalni izgled fasada. No, idelana primer je upravo zgrada centrotekstila. Ta zgrada vec na prvom i drugom nivou ima delimicno staklenu fasadu i nadogradjeni deo je morao da bude od istog, odnosno providnog stakla (kao na Progresov zgradi npr.). Umesto toga stavljena su seljacka plava stakla kao na dizelsakim naocaram i pritom sa nekom metalno-plasticnom konstrukcijom kakvu ima svaki veci kafic u Beogradu ili Budvi.

da nepricam sto ta zgrada tesko i da je smela da se nadzidjava jer je apsolutno poremitala primat palate Albanije.

Sta vi mislite o tome gospodine Bobicu?
Luc Luc 11:41 04.07.2007

Re: Zgrada Centrotekstila

Ja to stvarno ne mogu da shvatim. Ne kazem da to ima direktne veze sa nadleznoscu g. Bobica, ali kao sto rekoh kada jedna pojava poprimi banditski oblik, onda je na svima u gradu da je iskorene. A kad je arhitektura u pitanju, najpozvanije su arhitekte.

Dakle, kako je moguce da grad moze da nameta razlicita ogranicenja spratnosti i ostale manje-vise cesto torture, a nije u stanju kao svugde u svetu da ne odobri projekat koji ocito naruzuje zgradu, lokaciju i citavu siru celinu?
Luc Luc 11:46 04.07.2007

Re: Zgrada Centrotekstila

I kakve veze ima ovo sto dobismo sa planiranim i objavljenim projektom? NIkakve. Ne zna sta je gore, da li varjanta da je investitor odradio skroz drugi projekat, ili da mu je iz ko zna kog razloga (spratnost naravno) morao prvi projekat da sotane u fioci.

Ta zgrada centrotextila je inace pod zastitom ili? U svakoj normalnoj drzavi leteli bi otkazi prema tom sluzbeniku koji se nasao pametan i "otvoren za saradnju".







SrdjanMandic SrdjanMandic 15:15 04.07.2007

Re: Zgrada Centrotekstila

mogu da zamislim da se bobic zestoko potersao sto ste vi izneli vase misljenje. nedodirljivi. parice u dzep i mirana backa. a blog mu sluzi da bi bio demokrata. niko nije kriv, niko nije odgovoran.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:05 12.07.2007

Re: Poštovani LUC -Zgrada Centrotekstila

Bio sam nekoliko dana na odmoru pa sam tek sada video komentare oko zgrade Centrotekstiila. Gornja slika sa četiri sprata nadogradnje je bio pokušaj investitora ali sam pre godinu dana uspeo uz pomoć Komisije za planove da se ne gradi na takav način i da se taj projekat stavi van snage, uostalom nije bio u skladu sa važećim planom. Projekat koji se sada izvodi (dogradnja središnje kule i povučenog jednog sprata) je stari projekat u skladu sa planom koji je iz osamdesetih godina i po tome je još pre desetak godina data građavinska dozvola. Interesantno je da su oba projekta delo jednog uvaženog beogradskog arhitekte člana Akademije nauka što treba imati na umu kada već govorimo o kompetentnosti arhitekata i bensendinima.
Ja mislim da prvobitni projekat koji se sada izvodi je dobro rešenje jer na prihvatljiv način završava zgradu i potencira ugao na ulasku u Knez Mihailovu ulicu. Može se naravno diskutovati o estetici tog poduhvata i uticaju nove forme na okruženje. Ja sam rekao šta sam imao o tome.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 20:50 12.07.2007

Re: Poštovani LUC -Zgrada Centrotekstila

Postovani gospodine Bobicu,
ima par stvari u vasem komentaru koja po meni ne govore dovoljno o kvalitetu nekog objekta zbog opstosti kojom odjekuju. To je na primer "prihvatljiv nacin". Bez da se drzim za sitnice zelim da kazem da arhitektonski recnik koji je kod nas aktuelan zapravo generalizuje stvari u velikoj meri. Prihvatljiv nacin se definise pre svega u odnosu na nesto sto se trazi a kad se zna program onda se tacno zna i koji je prihvatljiv nacin tj. "prihvatljiv" tada postaje vrlo precizno definisana cinjenica i sama rec "prihvatljivo" tada zapravo nestaje iz opisa jer ovako predstavlja vrlo subjektivno shvatanje. Ovo govorim pre svega sto sam slicne komentare video i u publikaciji za konkurs za blokove 25 i 26 gde zapravo nisu dobro objasnjeni razlozi zasto su ti projekti pobedili. Bez da ulazim u svoje vidjene tih radova ili trazim objasnjenj, zapravo zelim samo da istaknem da razgovori o arhitekturi i formi mogu da budu vrlo precizni i smatram da kod nas nedostaje ta vrsta preciznosti.
Druga stvar: ne zelim da umanjim vrednost i vaznost postojanja nase kademije nauka ali mislim da je to jedna vrlo introvertna institucija. Mislim da kod nas veliki broj institucija konstantno bezi u same sebe i nikako da realno odmeri svoje snage sa nekim "spoljnim faktorima"...tj. da bi se priblizili evropi i svetu mislim da moramo da kvalitete dokazujemo u odnosu na siri kontekst i u odnosu na neka realna disciplinarna dostignuca a ne da se u sopstvenim granicama proglasavamo za autoritete. Pitanje je sta je uspeh tih ljudi u odnosu na to sta uspeh znaci u nekom sirem okviru i pre svega u odnosu na drustvo i dostignuca u razlicitim disciplinama. Sa te strane...ja nisam ubedjen da je nasa akademija nauka dovoljno autoritativna pre svega jer glas te institucije zapravo ne utice ni na sta u realnom zivotu vec je biti njen clan stvar lokalnog prestiza...kao i vecina stvari kod nas. Koliko je na primer ta akademija nauka uticajna i relevantna u evropskom kontekstu i koliko zapravo uopste njeni clanovi o tome i razmisljaju i sta rade po pitanju da to poprave i vrate ili cisto uspostave neki novi evropski legitimitet? (ovo me zaista interesuje nije samo kritika)
Sve u svemu, zgrada centrotekstila trpi isto sto i veliki broj objekata i dobija svog simbiotickog partnera, svoju morsku sasu a akademija nauka na primer to ni ne primecuje a kamoli takve pojave da komentarise. Eto...ja se drzim svog kritickog stava nadam se da on...ako nista, bar povremeno moze da pokrene neku diskusiju.
Pozdrav svima
K.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 14:05 13.07.2007

Re: Gospodine Kostiću -Centrotekstil

Lepo je što podsećate na reči Gospodina Đinđića, ali ovog puta ste sasvim pogrešno upotrebili citat. Ovde se radi o tome da, poštujući pravnu državu i postojeće planove i pravila, uspeo sam da sprečim realizaciju projekta koji ne samo da nije pripadao mestu za koje je pravljen već je bio u sferi kršenja pravila i zakona. To je ona gornja Lucova slika. Ono što se realizuje je u skladu sa planom (uostalom za taj projekat je bio raspisan javni arhitektonski konkurs i projekat koji se izvodui je prva nagrada) koji je urađen jako davno i u tom slučaju nije moguće sprečiti izgradnju ili možda tražite od mene da kršim zakon. Očito ne razumete kako funkcioniše sistem. Sve što je Skupština grada usvojila, bilo kad, je validan dokument i samo Skupština može da ga promeni. Pokrenuo sam izradu novog plana za ovaj blok ali izdata građevinska dozvola kvalifikuje zgradu Centrotekstila u zonu stečenih obaveza. Novi plan će izmeniti ovde neke stvari, ali ova gradnja će ostati. Zbog toga sam i rekao da je to prihvatljivo rešenje.

Nemam prigovor na vaše neslaganje sa kreacijom ovog zdanja ali sve što se projektuje i gradi se događa u nekom okruženju i prema nekim pravilima. To je uslov da grad funkcioniše. Promene ili zabrane na osnovu ličnih stavova ili neke moći ili vlasti svakako nije put koji treba slediti pa makar to omogućilo i nedovoljno "prihvatljiva" rešenja. Ja ću to pravilo slediti dok radim ovaj posao jer smatram da time doprinosim stvaranju pravnog okvira za delovanje mojih kolega što je isto tako važno kao i kreacija sama. Uostalom, ko je toliko kompetentan da može donositi odluke sasvim samostalno, ja bih se toga veoma bojao i bio zabrinut. Da ne govorim o tome da sam čuo u vezi sa gradnjom o kojoj razgovaramo i veoma pohvalne komentare.

Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 14:24 13.07.2007

Re: Gospodine Kostiću -Centrotekstil

Postovani gospodine Bobice,
Nesto se u ovoj sesiji hvatam za detalje ali zaista nemam losu nameru kad kritikujem. Ovom prilikom cu se ponovo zakaciti za neke detalje ali ovaj put u pozitivnom svetlu. Prvo je pomen donosenja zajednickih resenja u planiranju a drugo vase neslaganje sa onim sto se desava zgradi centrotekstila u estetskom smislu. Zajednicka resenja podrazumevaju i ukljucivanje lokalne zajednice u odlucivanje. U kojoj meri se to zaista desava i sta mislite na koji nacin bi se, sem javnih rasprava o rezultatima konkursa zajednice mogle ukljucivati u proces izgradenje? ovo me dalje navodi, sa vezom ili bez i na pitanje privatno javnog partnerstva. Sta mislite o tome i u kojoj meri to kod nas funkcionise kao i da li mislite da takav model rada uz odredjene konceptualne razlicitosti medju projektima moze da dorpinese ocuvanju javnih sadrzaja a sve uz saradnju i sa lokalnom zajednicom? Ovih dana sam imao prilike da razgovaram sa ljudima koji imaju razlicita iskustva i misljenja sto o ovoj vrsti partnerstva drzava-investitori sto o samoj javnoj sferi i projektima koji mogu da uticu na svtaranje svesti o zajednickom prostoru itd.
srdacno
K.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 21:01 13.07.2007

Re: Gospodine Kostiću -Centrotekstil

Gospodine Kosticu,
ne slazem se sa vama da su projekti koje ste pomenuli na bilo koji nacin u skladu sa nekim trendovima. Zaista mislim da su oni van svakog toka u arhitekturi. Ako mislite da gresim, recite na koji su to nacin oni u toku i sa cim? Prvo, mislim da kod nas arhitekti jos uvek sebe smatraju umetnicima i forme objekata nemaju nikakvu konotaciju vec se svode na neke subjektivna, bezrazlozne, ekspresionisticke vezbe. Ni jedan projekat kod nas na konkusima nema neku konkretnu premisu vec su to sve funkcionalisticki projekti tj. i dalje radimo internacionalni stil ali sa ogranicenim sredstvima i ogranicenim izborom materijala. Neufert je i dalje jedino merilo kvaliteta a ostalo cista subjektivnost i rodbinska povezanost.
Jedino sto se u odnosu na internacionalni stil promenilo je zapravo ogranicen broj detalja koji se uglavnom skidaju iz stranih casopisa i to ne strucnih vec onih gde se moze naci veliki broj proizvodjaca nekih fasada i stakla pa se to samo reinterpretira. Skoro ni jedan arhitekta kod nas nema konkretnu teoretsku poziciju ili jasan motiv za odredjenu formu. Danas arhitektura ne samo da se u ogromnoj meri prozima sa drugim disciplinama, tehnologijom, umetnoscu, takodje se istrazivanjem niko ne bavi, da ne pominjem odrzivi razvoj, tehnologije, kvalitet izgradjene sredine kao platforma za diskusiju, drustvo, reprezentacija, kompleksne geometrije, filogenetske forme, landscape urbanizam i pejzazna arhitektura, kriticka arhitektura....da li znate makar jedan projekat koji moze da se svrsta u bilo koju od ovoh kategorija i da je zaista uspesan ili diskurzivan? ja u Beogradu nisam video ni jedan sem modernistickih projekata do 60-ih. Iako ne volim da kategorizujem stvari moram to da uradim da bih skrenuo paznju na mogucnosti arhitektonskog i urbanog dizajna naprotiv suvoparnog funkcionalizma koji je pre svega odlicno posluzio iskljucivo u uredjivanju haosa prve industrijske revolucije. kakvo je drustvo danas i koliko nasi arhitekti zapravo razmisljaju o tome kako je drustvo ispred vrata i koji nas izazovi cekaju? Koliko nasi arhitekti imaju svest o postojanju globalnih tokova i koliko svojim radom pokusavaju da se u to ukljuce i proaktivno na to reaguju? koliko god da kritikujemo vlast istom merom treba kritiovati i arhitekte koji nemaju cak ni dobre namere a i kad bi ih imali sumnjam da bi pokusali da ih sprovedu u delo.
Prilicno sam kritican jer smatram da kao arhitekti nosimo visoku odgovornost kako prema izgradjenoj sredini i nasledju za buducnost tako i prema korisnicima tj. gradjanima. Nadam se da ovo mozete pre svega doziveti kao pokusaj konstruktivne kritike na suprot kritizerstvu gde je moja namera i motiv da se disciplinarne ambicije podignu na sto visi nivo.
Srdacno
K.
PS moram da prokomentarisem jednu besmislicu u nasoj arh. praksi a to je praksa 3d modelovanja...nisam do sad video mnogo projekata koji pokusavaju da izbegnu poglede iz nemogucih perspektiva tj. sagledavanje iz vazduha nasuprot ljudske perspektive. Pa koliko nas zaista ima priliku da se vozika u vazduhu ne bi li tako sagledao neki objekat? Renderizi su, sto bi Zan Bodrilar rekao, tipicni primeri zavodjenja tj. simulacija i medijacija stvarnosti.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 22:55 13.07.2007

Re: Gospodine Kostiću -Centrotekstil

Cao Nevene,
Drago mi je da razumes moju kritiku koja je upravo u tom smeru tj. da bar koliko je moguce skrenem paznju na neke od problema obe nase struke. Sto se tvoje struke tice i njoj nedostaje izazov. Naravno tu opet dolazimo do teme para pa investitora i td. Investitori su ljudi koji naravno ne znaju mnogo o arhitekturi ali to ne znaci da su to ljudi koji nemaju ukusa. Sta vise, mislim da su oni nekad i bolji kriticari od samih arhitekata koji gledaju samo kako da sprovedu svoju agendu. Umece jeste izvesti dobar projekat sa optimum sredstava, ni premalo ni previse ali da se pruzi odredjeni kvalitet; medjutim, nedostaje otvorenosti, zelja i iskrenosti u radu. Materijala nije da nema kod nas ali treba znati kako ga sastaviti ne bi li krajnja forma, tj. prozivod bio konzistentan o zadovoljio neke sire disciplinarne kriterijume ali i potrebe investitora.
Problem je kod nas sto je veliki broj ljudi koji nisu spremni da se suoce sa nedostacima pa smo sve vreme u nekom iluzornom stanju i mislimo da smo OK a u stvari nikako da se oslobodimo straha od novog. Mislim da je to jedan od problema suocavanja sa realnoscu ili pak ostatak ideoloskog shvatanja u vidu iskrivljene kolektivne svesti o stvarnosti.
Rizikujem da udjem u neku diskusiju koja mozda i nije primerena temi ali kulturoloski obrasci se u velikoj meri preslikavaju i na izgradjenu sredinu a mi odbijamo da prihvatimo sopstveno neznanje i u velikoj meri nezainteresovanost. Nadam se da ce stvari krenuti na bolje jer ovde ima za sta covek da se bori ali bez borbe zaista nista ne vredi. Jedino sto treba je da nas je mnogo vise koji reaguju. Proslo je vreme kad se hapsi za misljenje, sad treba da prevlada intelekt i sad ne samo da smemo nego imamo odgovornost i moramo da reagujemo na stvari koje se desavaju u struci.
Luc Luc 15:17 07.08.2007

Re: Poštovani LUC -Zgrada Centrotekstila

Nekako ipak mislim da je sramota za grad da bilo sta sto je isprojektovana i isplanirano "osamdesetih godina" bude sazidano 2006/7 godine. Izuzetak bi mogli biti samo projekti od izuzetne vrednosti, a ovo to svakako nije. Pred nama je sad tako 2007. zablistao primerak jeftinije/prostije arhitekture poznih 80ih i to uradjen vise u stilu ranih 90ih godina (sa beloofarbanom celicnom konstrukcojom i plavodizel staklima- 80ih bi se pre ocekivala neka nerdjajuca konstrukcija i umirujuca braon stakla npr.).

Da su gabaeriti investitorovog projekta bili skandalozni- verujem vam. To medjutim ne znaci da je trebalo izvesti projekat star 20 godina i to na znazno nizem nivou nego koji bi se ocekivao 80ih- pocev od prefarbane gvozdene konstrukcije, preko dizel stakala, pa sve do jeftinih plasticnih uzduznih elemenata i skandalozno odradjene kose krovne konstrukcije.

Priznali vi to ili ne... DOBILI SMO RUGLO KOJE JE PANDAN NADZIDANOJ ZGRADI IZA STAKLENCA. I zaista, u tom smislu je upotpunjena ambijentalna celina.

Pritom je sama ideja o uzdizanju kupole (po oba projekta) totalni promasaj jer je znatno umanjila dominaciju palate Albanija. Najvisi deo je trebalo da bude, cini mi se, bocno uz Sremsku.

Objektivno se ne moze utvrditi sta je najlepse, ali se objektivno moze reci da je nesto ruzno. A ovo sto je niklo nije samo ruzno vec je i ruglo.
Milos Vasiljevic Milos Vasiljevic 20:09 16.01.2008

Nesto slicno, TOWER u sred Dorcola

Poštovani gospodine Bobiću.

Ima li nacina da se monstrum od oko sedam spratova na uglu Knez Miletine i Budimske, preko puta pekara "Tri lava", ucini primerenijim okolini ? BTW-gradnja je krenula tako što je investitor posle par meseci natezanja sa suvlasnikom dela objekta koji mu se nasao na putu, preko noci buldozerom zbrisao smetnju.

Kada je zgradurina pocela da nice, uklonjen je pano na kojem je bila slika buduceg objekta. Da ne gresim dusu, nisam bas siguran da je na toj slici bilo toliko spratova koliko je sada nazidano ali je cinjenica da je sada u sred Dorcola, u kojem prosecna visina zgrada ne prelazi cetiri sprata, izraslo nesto sto ni na sta ne lici.

Ko ne veruje neka se licno uveri.

Ne mogu da shvatim da je onome ko je izdavao dozvole mogla da "promakne" verna replika divnih crnih splavova na sprat, na suvom, ovog puta.

Ukuse da i ne pominjem.

Pretpostavljam da i Vam bode oči, budući da živite u tom kraju.

Luc Luc 22:10 20.08.2007

Zoo vrt

Dragi blogeri, g. Bobicu,

svestan sam da ovo sto cu sada napsiati nema nikakve veze sa temom, pa ni sa g. Bobicem, ali se sve nekako nadam da ovo sto cu da napisem ovde moze preko gospodina Bobica da dopre tamo gde treba.

Radi se o nemilom dogadaju od juce kada je mladic izgubio zivot pavsi sa zidina (ili pak u celjustima zivotinja). Bez obzira na to sta je sa zoo vertom i Vukom Bojovicem, mislim da je sramno na koji nacin je u gradskoj vlasti pogibija jednog coveka iskoriscena za napad na Bojovica. Mislim da su svi zaboravili da postoje razne situacije u zivotu i razne radnje za koje sami odgovaramo. Da je neko bio gurnuo tog mladica - on bio odgovarao krivicno. Isto tako, ako je mladic sam pao sa tih zidina on mora odgovarati za to i niko drugi jer je sam stvorio sebi rizik penjuci se i zadrzavajuci se na zidinama. Da zidine treba izbegavati, stvari su koje se uce od malih nogu. On je mogao da padne i kod Pobednika sa zida i kod opservatorije - pa sta? Da li to znaci da treba provesti bodljikavu zicu, postaviti minsko polje? Naravno da ne. Postoje prosto situacije u kojima svako odgovara za sebe. Da je kojim slucajem vozio 130km na sat gde je dozvoljeno 50, niko ne bi rekao, da ali zasto nije stavljen drugaciji asvalt, bolja zastitna ograda, tri znaka opasnosti.

Ko god ovakve stvari koristi za bilo koju drugu svrhu, trazeci krivca u bilo kome u situaciji u kojoj jedino mladic ili osoba koja ga je eventualno gurnula mogu da se smatraju krivim, treba da se stidi sebe.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 16:12 23.08.2007

Re: Zoo vrt

Cao Luc,
Sto se tice licne odgovornosti-slazem se...sto se tice toga da nista ne treba da se preduzima povodom ovog dogadjaja - ne slazem se. Mislim da i postoji ograda, neko bi pokusao da je preskoci ali sam sve jedno i dalje ubedjen u to da ne smemo tako fatalisticki da posmatramo stvari...treba i znak upozorenja da se stavi tipa: "pazi! nema ograda a i dole su medvedi ne pingvini". Zao mi je sto se to dogodilo i sta god da je bio razlog da se decko nadje na dnu kaveza nije trebalo da se desi. Uzmemo li u obzir cinjenicu da je on bio pod dejstvom alkohola i mozda pozeleo da se okupa u nekom tamo malom bazencicu gde je mislio da su mozda pingvini...onda mozda zaista nije do te mere njegova greska. U svakom slucjau, licna odgovornost stoji...ali to mora da prati i potpuna odgovornost javnih isnititucija i sve moguce scenarije treba pokriti i upznati ljude sa cim se suocavaju. Ja u zooloskom vrtu nisam bio vec mozda 5 godina jer poslednji put kad sam bio on mi je izgledao tuzno i sumorno. MIslim da mu mesto nije u gradu i mislim da prostor nije adekvatan. Ima toliko nacina da se vrt sredi tako da ne razumem uopste razmirice izmedju zoo vrta i grada ijos manje odbijanje zoo vrta da razmisli o novoj lokaciji i novom objektu koji je u skladu sa bar nekim standardima sto bi i gradjane usrecilo ali i samu upravu i osoblje zoo vrta ciji bi posao bio daleko laksi i prijatniji. Mislim da nije dovoljno da samo budemo romanticni prema zivotinjama vec da i uradimo nesto za njih.
Luc Luc 00:09 25.08.2007

Re: Zoo vrt

Mislim da nisi bio tamo... nije to tako nisko, da se nekom prizeli da se okupa.

Ja cak mislim i da je postavljanje onih ograda od armaturne zice po bulevarima na Novom Beogradu i kod sajma npr. - skandal. To nema stvarno nigde na svetu. Prvo, ne moze drzava da izigrava mamu raznim ljduima i smotanim babama kojima ne mozes da objasnis da ne treba da pretrcavaju ulicu sa 6 traka, a drugo, postoje i razni drugi tipovi ograde mnogo nizi, lepsi koji bi odradili isto - npr. 80cm visoka dupla bankina, ili niska ograda sa bodljikavom lajsnom kao sto je nekada psotojala na Novom Beogradu. Jedini razlog zasto su stavljene ove odurne ograde je sto njih stvarno niko ne moze da osteti - ali to nije argument, stvar je u tome sto neko za promenu ne treba da bude lenj i eventuano svako ostecenje jednom nedlejno da zakrpi.

Sve u svemu, poenta je u tome, da ne mozes sve u zivotu da resis ogradama, a od ideje da se kavezi isele sa Kalisa, zavrsilo se sa time da se od Kalisa napravi kavez za ljude. Po toj logici, svaka ograda u gradu mora da ima 3m, i ona kod Pobednika npr., a svaki prilaz Dunavu i Savi trebalo bi da bude preprecen elektricnom zicom da se neko ne bi udavio u viru sa 2 % alkohola u krvi... zatim Adu bi trebalo zatvoriti za uvek itd.
Luc Luc 11:32 28.08.2007

bolest

У оквиру Зоолошког врта бесправно постављена 22 привремена објекта


Комунални инспектори Секретаријата за инспекцијске послове града започели су контролу привремених објеката на јавној површини специјалне намене, у саставу Зоолошког врта на Калемегдану. На локацији која представља културно добро од изузетног значаја за Републику Србију, бесправно су постављена 22 привремена објекта. Десет објеката су киосци, од чега су три у власништву Друштвеног предузећа „Зоолошки врт Београд” издата у закуп, а седам је постављено на основу уговора овог предузећа и власника киоска. Бесправно је постављено и десет конзерватора за сладолед, на основу уговора о закупу простора између ДП „Зоолошки врт Београд” и предузећа „Делјуг”, као и две летње баште (једна постављена уз киоск, а друга уз локал у зиданом објекту).

Комунални инспектори Секретаријата за инспекцијске послове су започели управне поступке у оквиру којих ће, после утврђивања потпуног чињеничног стања, за све објекте који нису постављени у складу са Одлуком о постављању привремених објеката на територији града Београда, као и Одлуком о постављању покретних привремених објеката на територији града Београда, предузети све мере из оквира своје надлежности (доношење решења за уклањање привремених објеката и подношење захтева судији за прекршаје).

Svako ko iole poznaje pravo zna da komunalna inspekcija tu nema sta da trazi. Ako zoo vrt ima tu povrsinu na koriscenje, onda on mora imati i ovlascenja da u okvirima koje nalaze starina prostora, uredjuje taj prostor sto se tice kiosaka, stolova i slicnih pokretnih stvari - kako hoce. Zamislite da se grad London stara o rasporedu frizidera za sladoled u londonskom zoo vrtu, ili americka vlada o broju pultova za hranu u Diznilendu. A sam taj PLAN koji je donela gradska vlast jeuspeo ove godine da unisti najbolje lokacije po gradu, da sprci najlepse baste... Bitno je da ste dozvolili da na KAlemegdanu postave kioske i stolove uz same zidine.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 12:40 28.08.2007

Re: bolest

Cao Luc,
Sto se tice toga da ograde i sav mobilijar mogu da izgledaju bolje...slazem se, slazem se i sa ovim poslednjim komentarom. Sve u svemu, prica o zoo vrtu zaista ima dovoljno kriticnih momenata da pokrene diskusiju o mnogo cemu. Znaci upozorenja ne moraju samo da budu table sa tekstom vec dizajn mobilijara moze da ima takav karakter. Tipa, osvetljenje koje se postavlja uvek moze da ima neku poruku ili obratno, svaka poruka ili upozorenje da se postavi kao zadatak za dizajn. Ima par projekata koji se na interesantan nacin igraju sa tim sitnim elementima dizajna u urbanoj sredini. Jedan od poslednjih sitnih projekata west8-a je odlican primer za to. Sto se kioska i privremenih objekata tice....recimo ovako prvo da ne postoji zabrana....grad bi bio pun sto i jeste postojalo devedesetih. Ja mislim da su oni ruglo. Opet, recimo da od tih kisoka postoji prihod od iznajmljivanja za onog ko ima odgovornsot nad prostorom. Sta u slucaju da taj neko shvati da mu je to odlicna zarada pa na primer iznjami gomilu prostora i dobijemo "kioskgrad", a posebno kad veci deo zemljista bude privatizovan. To je ono sto mene negde plasi na duze staze...drugo da smo mi kulturna civilizovana zemlja koja kao svajcarska na primer vodi racuna o svom okruzenju, gde ljudi ne vicu po ceo dan i prijatni su jedni prema drugima pa da u tom drustvu postoje kisoci i takve stvari...tu gde ljudi imaju osecaj i dogovornost, tu neke stvari mogu da funkcionisu ali kod nas, gde je pohlepa tako velika i gde ne postoji bilo kakav osecaj za okruzenje i sve se uzima zdravo za gotovo...tu ne verujem da stvari smeju bas poptuno da se prepustaju slucaju. Sve u svemu, ono sto bi trebalo kod nas je ne odrzivo jer smo mi grubi i neosetljivi, a ono sto ne bi trebalo da se desava je nekad jedini nacin da se stvari bar do neke mere urede (nazalost uglavnom na najneefikasniji nacin).
Luc Luc 17:49 29.08.2007

Re: bolest

Cao Kristijane,
mislim da ne kapiras... planovi za postavljanje kioska, frizidera i slicno psotoje svuda, pa i u svajcarskoj. Nije rec ni o kakvim zabrana vec o prirodnoj teznji i p[ravu zajednice da uredjuje svoj zajednicki prostor. Ti planovi se medjutim ne mogu odnositi na privatne posede niti bilo koju vrstu omedjanih prostora kojima neupravlja direktno grad kao sto je to slucaj sa ulicama i trgovima. Razumes? To bi bilo kao da ti napravis zabavan park, a onda da ti grad odredi koliko mozes frizidera da drzis i gde. Je l kad otvoris prodavnicu ili kafic, je l ti grad odredjuje koliko ces frizidera imati u njemu? To tako ne ide. I mozes se slobnodno raspatiti u frankfurtskom, londonskom ili bilo kojem drugom zoo vrtu da li sami postavljaju kioske sa kobasicama ilio im grad odredjuje. Zamisli npr. da nas grad sklopi sa Pepsijem kao neki gradovi u Americi ugovor da samo njihovi frizideri mogu da stoje na javnim povrsinama. Da li bi to znacilo da ljudi mogu u kaficima, zabavnim parkovima, prodavnicama, zoo vrtovima da drze samo pepsi frizidere - naravno da ne. Prema tome, to da grad moze donositi planove o postavljanju frizidera na prostoru koji koriste privatna i pravna lica je notorna glupost i sramota za gradski vlast.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 10:08 30.08.2007

Re: bolest

Ma kapiram ja tebe, ali hocu da kazem da kad bi ovde kod nas dozvolio ljudima da sami odlucuju gde ce postavljati sve te stvari sve bi izgledalo kao 90-ih jer nema mere ni ukusa. Upravo je grad time sto je odlucio da se u to umesa i uspeo da ukloni gomilu krsa sa ulica. Ja nisam zaboravio kako je bulevar izgledao pre 10 godina niti cu ikad uspeti nazalost da zaboravim. Ne bih ni u ludilu voleo da vidim iste stvari. Isto vazi i za zoo vrt po meni je to javni prostor pa u cijem god da je vlasnistvu. E sad zamisli da je vlasnik neki tamo Gedza pa nabaci samo kioske, brzu hranu itd. Nazalost, populacija nam jos uvek nije spremna da preuzme odgovornost za svoje okruzenje pa su ovakve mere donekle meni razumljive. to sto tebi nije to u redu, a ni meni u principu ali ne u datom slucaju, to je nasa sreca. nazalost, mi smo recimo medju nekih 10% koji pre svega ovo razgovaraju preko interneta, da li mislis da je to dovoljan procenat da ovde bude sve kao u Londonu?
Luc Luc 16:43 11.09.2007

Regulacioni planovi

Juce su usvojeni razni regulacioni planovi (http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1289421).
Svaka cast ovoga puta gradskoj upravi i svaka cast gosopodinu Bobica. Uz silna neslaganja koja ima ovde sa raznim ucesnicima, pa i sa mnom, ovoga puta izgleda da je stvarno uspeo da progura vitalne i perspektivne projekte, i kako valja odmeri interese stanara, Beograda, turista.

Posle duzeg vremena, imam osecaj da je nesto krenulo, da ce se Beograd preporoditi i ce se stati na put upalancivanju.

Samo napred! Bez posustajanja ljudi!

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 14:54 12.09.2007

Re: Regulacioni planovi reee

Poštovani LUC
Veoma me je obradovao vaš komentar i posebno od vas koji ste sa pravom bili mnogo puta kritični prema mom poslu i načinu rada. Hvala na tome, misliom i na kritici i na pozitivnom komentaru. Uostalom vi ste jedini koji je tako komentarisao.
Sa poštovanjem
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 14:54 12.09.2007

Re: Regulacioni planovi reee

Poštovani LUC
Veoma me je obradovao vaš komentar i posebno od vas koji ste sa pravom bili mnogo puta kritični prema mom poslu i načinu rada. Hvala na tome, misliom i na kritici i na pozitivnom komentaru. Uostalom vi ste jedini koji je tako komentarisao.
Sa poštovanjem

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana