Ovaj blog ce biti napisan potpuno opusteno, kao da sedimo negde na caju ili kafi i neobavezno caskamo. Podaci koje cu izneti dolaze iz bas takvih izvora, beogradskih prica o cuvenju.
Kao da smo na livadi prepunoj raznog cveca a ja nasumicno odaberem neki i ukazem vam na njega.
Zelim da zapocnem blog u slavu cuvenih prevodilaca, vi ste slobodni da navedete imena koja nisam napisala, cak dobrodosli i hvala unapred.
Eugen Verber mi prvi pada na pamet. Sem prevodjenja bavio se i glumom, a prevodio je sa hebrejskog, aramejskog, nemackog, madjarskog. Mozda sam nekih jezik izostavila.
Ranka Kuic... Za nju sam cula nekoliko puta da je bila strah i trepet za engleski, mislim da je bila i profesor na fakultetu, a mladji prevodioci su je zvali za savet ili da provere ako nesto nisu sigurni, jer Ranka je sigurno znala.
Nikola Kolja Cajkanovic ... Beogradski gospodin starog kova, cuven po tome da je mogao da pamti beskrajno duge govore bez zapisivanja. Ovo sad pisem bas kroz neko daleko secanje, mislim da su mu jednom aplaudirali, mozda u Sava centru jer je iz glave zapamtio i vise od desetak minuta necije price. Prevodio u Dejtonu, Dejtonski sporazum. Briljantan u usmenim prevodima engleskog, francuskog, mislim da se sluzio nemackim, italijanskim.
Dana Milosevic .. Vrlo duhovita, podjednako dobra u govornom francuskom, poznavanju nadaleko cuvene gramatike tog jezika po tome da je jeziva , predavala na Kolarcu, prevela Besona. I za nju znam da su je zvali za savete za francuski.
Valerija Por .. Prevela sijaset knjiga, uglavnom bestselera, Erik Van Lustbadera, Singera, Apdajka.. Prevodila najvise sa engleskog i francuskog, ali isto tako i sa italijanskog, spanskog, nemackog, slovenackog. Iako novinar kulturne rubrike Politike Ekspres, slobodne dane provodila prevodeci popularne naslove.
Andjelka Cvijic... I danas aktivna u prevodjenju, takodje nekadasnji novinar Politike Ekspres, prevodi engleski i francuski podjednako dobro.
Neki koje spomenuh ovde nazalost vise nisu zivi. Ovo je zelja, kao sto rekoh, da zamislite da sedimo negde i razgovaramo na temu ljudi koji spajaju narode, vole svoj jezik isto koliko i strani i zahvaljujuci kojima su nam otvarana vrata za koja mozda nismo imali kljuc dok se eventualno i sami nismo odusevili nekim jezikom koji nam nije maternji. Ne racunam ovde bilingvalne ljude, mada kazu da je i kod njih uvek jedan jezik bolji za nijansu bar.
Najteze je mozda prevoditi poeziju. Desilo mi se, a sigurno i vama, da upravo prevod bude pravo umetnicko delo i da vam zastane dah dok citate reci koje su ipak samo presle u nas jezik, ali pravom stazom. Direktno u dushu citaoca stihova.