Budućnost| Društvo| Ekonomija

Uputstvo za upotrebu kapitalizma?

jinks RSS / 26.02.2017. u 11:07

Kapitalizam1.jpg 

Ima više decenija kako smo u kapitalizmu, ili, ako ništa drugo, bar u tranziciji (doduše, neki će reći da to predugo traje, slično kao što je večito trajala i tranzicija iz socijalizma u komunizam). Sad, tih smo godina učeni različitim ljudskim i građanskim pravima, ali i tome da nije teško biti fin i da bi otpatke trebalo bacati u za to predviđena mesta. Ali, izgleda da je retko ko, bar za sada, našao za shodno da ukratko svima objasni još jednu prilično bitnu stvar - šta je to uopšte kapitalizam.

Opet možda su svi, što bi u stvari i bilo u duhu novog sistema, bili prepušteni sami sebi da dođu do te spoznaje. Oni veštiji brzo su shvatili, i požurili da što više ekonomskih i finansijskih ingerencija odumiruće socijalističke države prenesu na sebe. Mislim, pogledajte bezbrojne trustove vredne stotine milijardi na dalekim Istocima Evrope, ali i dalje. Mnogi su nastali upravo preuzimanjem bivših socijalističkih, odnosno, državnih monopola. Ipak, nije to po svoj prilici specijalitet samo traznicionih zemalja Evrope i Azije, ima izgleda toga i u vekovima starim kapitalističkim ekonomijama, u nekoj njima specifičnoj formi.

Sad, sudeći prema mnogim teorijama postoji pet osnovnih pitanja po kojima se kapitalizam i socijalizam razlikuju: jednakost, vlasništvo, efikasnost, nezaposlenost i kontrola cena. Te se shodno tome izdvaja i više različitih vrsta kapitalizma, među kojima su i:

(i) Turbo kapitalizam, uz odsustvo regulacije bankarskog i finansijskog sektora, niske poreze na prihode i kapitalnu dobit, manju kotrolu zloupotrebe monopolskog položaja, neregulisano tržište rada uz lakše otpuštanje i zapošljavanje, kao i nižu kontrolu minimalnih uslova rada.

(ii) Narodni kapitalizam, u kome ipak postoje određeni elementi države blagostanja, odnosno težnje da svi na određeni način imaju koristi od ekonomskog rasta. To se postiže izvesnim stepenom regulacije finansijskog sektora, uz sprečavanje preteranog rizika, kao i preterane nejednakosti između udela građana u ekonomskom rastu.

(iii) Kroni kapitalizam, u kome je uspeh preduzetnika u priličnoj meri povezan sa uticajem koji ostvaruju preko državnih službenika, političara i generalno ljudi od vlasti.

(iv) Napredni kapitalizam, u društvima u kojima je kapitalizam duboko ukorenjen. Karakteriše ga prihvatanje status kvoa i odsustvo bitnijih oblika političkog aktivizma na važnije društvene teme. Ipak, neretko podrazumeva i prisustvo određenih elemenata države blagostanja.

(v) Državni kapitalizam, u kome grane industrije u državnom vlasništvu igraju značajnu ulogu u ekonomiji i planiranju. Razliku između državnog kapitalizma i socijalizma predstavlja odsustvo privatnog sektora i konkurencije u drugom slučaju.

(vi) Mešovita ekonomija, u kojoj je deo poslovanja prepušten slobodnom tržištu, dok ostatkom upravlja država. U principu, većina ekonomija ovog je tipa - na primer, na Islandu državna potrošnja ima udeo u 57% GDP-a, u Švedskoj 52%, Francuskoj 53%, UK 47%, US 39%.

Kapitalizam3.jpg 

Naravno, sve je ovo puka priča. Mnogi koji su kapitalizam okusili pre devedesetih ali i kasnije reći će vam da je njegova suština u slobodi. Ali sloboda izbora, koliko god to gordo zvučalo, ume da bude i vrlo nezgodna. Jer, sa sobom nosi i odgovornost. A izgleda da uvek baš i neće biti države, ili ikog drugog, ko bi se nešto preterano zabrinuo oko toga koliko ste obrazovani, zdravstveno zbrinuti, ili da li ste zaposleni. 

Takođe, odgovorni ste i za mnoge druge jednako bitne, doduše na prvi pogled možda naizgled i efemerne stvari. Tipa, čijem ćete autoritetu verovati, čije ćete mišljenje uzimati za validno, ili šta ćete sve podrazumevati pod kvalitetom u svakom mogućem smislu. Da li ćete se u moru ideja opredeliti za nešto što podseća na majicu koja može da se nosi samo do prvog pranja, ili ćete se osvrnuti i na neku drugu ili treću stranu.

Na kraju, neki će možda reći i to da sve rečeno u stvari predstavlja jednu te istu, odavno istrošenu priču upakovanu u novu ambalažu. Mislim, to (socijalizam, feudalizam, kapitalizam, komunizam, ...) da se izbor na kraju uvek svodi na prihvatanje jedne od nekoliko ponuđenih uloga -  u cilju, između ostalog, i pukog preživljavanja. 

Naravno, niko ne kaže da su obavezno i u pravu :) 

Tagovi



Komentari (131)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

svarog svarog 21:37 27.02.2017

Re: Izdvojeno mišljenje

Prvo mi na pamet pada Singapura ali I koreja
sasaminijature sasaminijature 12:02 27.02.2017

Хм

Мени најздравије делује идеја комуне, и да је то здрава и једина могућа транзиција из капитализма.

У таквом уређењу би се избегле замке где профит руководи нашим животима и диктира смер развоја.

Када би се успоставило такво уређење у том друштву би било далеко више суживота а мање подела и тлачења грлатијих над рајом...
nowhereman nowhereman 12:05 27.02.2017

Re: Хм

Мени најздравије делује идеја комунеМени најздравије делује идеја комуне


Hipi komuna ili ona Pariska?


narcis narcis 12:16 27.02.2017

Re: Хм

preporučuješ komunizam
sasaminijature sasaminijature 12:24 27.02.2017

Re: Хм

Ни близу. Комуна је уређење које не препознаје занимање политичар и њихова удруживања у политичке партије.

У таквом уређењу појам политичар би био демистификован, појашњен и на то занимање би гледали као ружну прошлост која се не сме поновити јер је погубна по цивилизацију.

Мени је у самој идеји акценат на теми профита, те да нам тај профит не сме диктирати смер развоја против здравог разума као што чини сада.
sasaminijature sasaminijature 12:30 27.02.2017

Re: Хм

nowhereman
Мени најздравије делује идеја комунеМени најздравије делује идеја комуне


Hipi komuna ili ona Pariska?





Комуна вођена разумом.

Сада је уређење такво да је кроз све сегменте друштва прожет профит и његова једина идеологија а то је још профита без обзира шта стоји на његовом путу.

Па тако имамо институцију лобирања, ко има довољно новца може посредством политичара да обликује друштво у смеру стицања новог.
nowhereman nowhereman 13:51 27.02.2017

Re: Хм


preporučuješ komunizam

Ни близу. Комуна је уређење које не препознаје занимање политичар и њихова удруживања у политичке партије.

У таквом уређењу појам политичар би био демистификован, појашњен и на то занимање би гледали као ружну прошлост која се не сме поновити јер је погубна по цивилизацију.


Zanimljivo.

Ali, to me odnekud podseća na viziju budućeg, besklasnog društva, u kojem države nema (odumrla je!), svi su srećni, a teku mled i mleko.

Nema politike, nema političara, ali zato se ljudi bave umetnošću.

To mesto zove se Utopija.


vcucko vcucko 14:34 27.02.2017

Re: Хм

sasaminijature


Комуна вођена разумом.

Сада је уређење такво да је кроз све сегменте друштва прожет профит и његова једина идеологија а то је још профита без обзира шта стоји на његовом путу.

Па тако имамо институцију лобирања, ко има довољно новца може посредством политичара да обликује друштво у смеру стицања новог.

Ako ne grešim, nešto slično je pokušano u Izrailju sa kibucima.
Ne znam kako stoji ta stvar, postoje li još uvek, ili su ukinuti, preorani i zatravljeni... to će valjda Fuchs znati.
sasaminijature sasaminijature 14:57 27.02.2017

Re: Хм

Ali, to me odnekud podseća na viziju budućeg, besklasnog društva, u kojem države nema (odumrla je!), svi su srećni, a teku mled i mleko.

Nema politike, nema političara, ali zato se ljudi bave umetnošću.

To mesto zove se Utopija.



Поштујем ваше промишљање али мислим да сте на кривом трагу. Могуће да је сама дефиниција Комуне компромитована, безразложно, те често код људи изазива одеређене услове који и немају везе са извоорном Комуном. Неке секте и удружења су термин користиле у својим пројектима и нанеле доста штете.

Него. Утопија је утопија јер се односи на друштво које нема у себи садржане и оне моменте које наша цивилизација ословљава са "лоше". Све је лила, нема глупих, социопата, лопова, схватате да не набрајам.

У Комуни, оној коју ја замишљам, и такви људи и догађаји постоје али су смештени тамо где им је место. Ту разум и логика, интерес заједнице дају смер развоја друштва.
Узмимо за пример када би у UN-u наместо политичара, свака држава слала своје најумније појединце. То би било место где се доносе најважније одлуке по добробит човечанства. Утицај не би постојао као сада где земља која је економски развијенија од других захваљујући својој надмоћи може мимо свих правила да пустоши друге земље ради крађе ресурса.
Погубно је мислити да сет закона који важе у Канади имају исти квалитет дејства у Молдавији или Шпанији, сама позиција им је различита. Наравно има тренутака где се нека решења могу применити.

Можда кроз други пример? Ако је одређени човеков орган карцероген, он би се требао изучити и покушати лечити а не ситуација где зато што је малигно ткиво "гласније и бучније" дозволити му да се шири на уштрб органа који мирно обитавају.

Да, постоје неписмени непродуховљени људи, може се рећи масе. Шта и како тренутно радимо? Профит каже укинимо сва ограничеља, живела слобода! И под плаштом слободе појединца се уствари та јединка израбљује на основу њених, ајде да кажем, несавршености. То није добро.
У друштву какво ја очекујем би било другачије. Не би смо живели у свету где нам профит организује друштвено уређење.
Баналан пример. Појави се неко са идејом где жели да користи слабости појединца да би стекао материјалну корист, жели да снима ријалити програм са треш популацијом где им смишљено дира по њиховим слабостима. Ок, да размотримо идеју. Не хвала, такав програм би негативно утицао на друштво и то не сме да се приказује. Хвала следећи....

Да нагласим разлику. Не Утопија, јер ми као јединке по својој природи имамо своје мане. Треба само променити приступ и не дозволити профиту да користећи кварне појединце пропагира такво уређење као нормално. Само треба поставити све на своје место.
sasaminijature sasaminijature 15:01 27.02.2017

Re: Хм

vcucko
sasaminijature


Комуна вођена разумом.

Сада је уређење такво да је кроз све сегменте друштва прожет профит и његова једина идеологија а то је још профита без обзира шта стоји на његовом путу.

Па тако имамо институцију лобирања, ко има довољно новца може посредством политичара да обликује друштво у смеру стицања новог.

Ako ne grešim, nešto slično je pokušano u Izrailju sa kibucima.
Ne znam kako stoji ta stvar, postoje li još uvek, ili su ukinuti, preorani i zatravljeni... to će valjda Fuchs znati.



Ух стварно не знам, јако слабо познајем историју и културу Израиља. Ја сам из своје главе писао могуће је да су неки покушаји постојали.
narcis narcis 15:46 27.02.2017

Re: Хм

sasaminijature
vcucko
sasaminijature


Комуна



Ух стварно не знам, јако слабо познајем историју .

pa vidi se, to što ti ovde propovedaš su propovedali anarhisti u 19. i početkom 20. veka, ako me sećanje ne vara po pitanju godina.
li baš od reči do reči ponavljaš njihovu doktrinu, nije uspela ni tad i neće ni sad.
nsarski nsarski 16:55 27.02.2017

Re: Хм

Ali, to me odnekud podseća na viziju budućeg, besklasnog društva, u kojem države nema (odumrla je!), svi su srećni, a teku mled i mleko.


Davno, u vreme Sovjetskog Saveza, slusao se radio Jerevan koji je na komican nacin obradjivao svakodnevne teme i odgovarao na pitanje slusalaca. Odatle i ovaj vic:

Na pitanje jednog slusaoca: "Da li je istina da u komunizmu necemo imati novac, i da ce svako moci da uzme ono sto mu treba?", radio Jerevan odgovara: "Ovo je kompleksno pitanje i nema prostog odgovora. Revizionisti kazu da necemo imati novac. Reakcionari kazu da ce novca biti. A mi, pravi komunisti, kazemo: "Neki ce imati novac, a neki ga nece imati!"
nsarski nsarski 16:58 27.02.2017

Re: Хм

I jos jedna izreka koju su lansirali Nemci iz Istocne Nemacke: "Sve sto su komunisti pricali i pisali o komunizmu je laz, a sve sto su pricali o kapitalizmu je istina!"
jinks jinks 17:04 27.02.2017

Re: Хм

A mi, pravi komunisti, kazemo: "Neki ce imati novac, a neki ga nece imati!"

A to su znači ti pravi komunisti :)
vcucko vcucko 17:17 27.02.2017

Re: Хм

narcis
sasaminijature
vcucko
sasaminijature


Комуна



Ух стварно не знам, јако слабо познајем историју .

pa vidi se, to što ti ovde propovedaš su propovedali anarhisti u 19. i početkom 20. veka, ako me sećanje ne vara po pitanju godina.
li baš od reči do reči ponavljaš njihovu doktrinu, nije uspela ni tad i neće ni sad.

Ne znam šta si hteo da citiraš ni šta si kome hteo da kažeš, ali ja sigurno nisam napisao da jako slabo poznajem istoriju
sasaminijature sasaminijature 18:13 27.02.2017

Re: Хм

Вучко, Драгољуб је често такав,косеквентно збуњен, што би рекла једна певаљка.

Хтео је да се убаци између твог питања и мог одговора, при том је цитирао само део како њему одговара, воли чо'ек да извлачи парцијалне закључке.

И онда испадне да нит познајем историју нити шта знам до да лупам. Свакав бућкуриш ту код њега испадне.....
narcis narcis 21:54 27.02.2017

Re: Хм

Ne znam šta si hteo da citiraš ni šta si kome hteo da kažeš, ali ja sigurno nisam napisao da

nisam obratio pažnju da se i tvoje ime uvuklo u citat, izvini
И онда испадне да нит познајем историју нити шта знам до да лупам.

palupaš bate ko pocepani doboš, a pogledj istoriju pod stavkom anarhisti i videćeš da je to što trabunjaš ustvari anarhistička ideja države, ili si to svesno ukrao od njih a ovde prodaješ ko svoje.
G.Cross G.Cross 22:20 27.02.2017

My Precious !

Vidim da ovde mnogi komentatori poistovecuju kapitalizam sa privatnim vlasnistvom.
Privatno vlasnitvo je postojalo i u robovlasnistvu i u feudalnom sistemu pa i u socijalizmu.

Za neupucene, Komunizam nikada nije postojao, tako da u poslednih dve tri pet hiljada godina nikada nismo imali sistem bez privatnog vlasnistva.

Niti je moguc.


Ono sto razlikuje kapitalizam od drugih sistema je Kapital.
Za razumeti ovo , dobro bi bilo procitati istoimenu knjigu od Karla Marxa. mada za neposvecene, mnogo je dosadna.



Ovo sto mi zivimo nije kapitalizam nego ono o cemu je Marx pricao kad je pisao u Finansijskom Kapitalu , mada moram da priznam da ni on nije mogao da zamisli do kojih granica moze da ode Vol Strit.


anonymous anonymous 21:45 28.02.2017

Re: My Precious !

G.Cross
Vidim da ovde mnogi komentatori poistovecuju kapitalizam sa privatnim vlasnistvom.
Privatno vlasnitvo je postojalo i u robovlasnistvu i u feudalnom sistemu pa i u socijalizmu.

Za neupucene, Komunizam nikada nije postojao, tako da u poslednih dve tri pet hiljada godina nikada nismo imali sistem bez privatnog vlasnistva.

Niti je moguc.


Ono sto razlikuje kapitalizam od drugih sistema je Kapital.
Za razumeti ovo , dobro bi bilo procitati istoimenu knjigu od Karla Marxa. mada za neposvecene, mnogo je dosadna.



Ovo sto mi zivimo nije kapitalizam nego ono o cemu je Marx pricao kad je pisao u Finansijskom Kapitalu , mada moram da priznam da ni on nije mogao da zamisli do kojih granica moze da ode Vol Strit.





Видим да овде неки поистовећују приватну својину са личном својином.

Па се још диче ....Марксом.
emsiemsi emsiemsi 05:43 01.03.2017

Re: My Precious !

anonymous
G.Cross
Vidim da ovde mnogi komentatori poistovecuju kapitalizam sa privatnim vlasnistvom.
Privatno vlasnitvo je postojalo i u robovlasnistvu i u feudalnom sistemu pa i u socijalizmu.

Za neupucene, Komunizam nikada nije postojao, tako da u poslednih dve tri pet hiljada godina nikada nismo imali sistem bez privatnog vlasnistva.

Niti je moguc.


Ono sto razlikuje kapitalizam od drugih sistema je Kapital.
Za razumeti ovo , dobro bi bilo procitati istoimenu knjigu od Karla Marxa. mada za neposvecene, mnogo je dosadna.



Ovo sto mi zivimo nije kapitalizam nego ono o cemu je Marx pricao kad je pisao u Finansijskom Kapitalu , mada moram da priznam da ni on nije mogao da zamisli do kojih granica moze da ode Vol Strit.





Видим да овде неки поистовећују приватну својину са личном својином.

Па се још диче ....Марксом.

Молим појашњење !
Ribozom Ribozom 22:33 27.02.2017

Idealan potrosac

Mislim da je neki pokusaj uvodjenja kapitalizma kod nas poceo jos 80-ih.
'Idealni potrosac' je stvoren tih godina u Srbiji, skorojevic koji od drzave lako namuze pare, a onda posto je levih shvatanja jos lakse ih potrosi u Trstu, na farmerke i ploce.
U Srbiji su ekonomski desnicari ovi sitni trgovci trange-frange, investitori i proizvodjaci malina. Levicari su u blizini drzavnog novca.

Takodje, svaka zemlja ima svaku vrstu kapitalizma po malo u kombinaciji.
Nekako mi smorno kritikovati svetsku liberalnu ekonomiju, kada u samoj Srbiji nikad ekonomija nije bila liberalna.
Zapravo, razmere glupe ekonomije su enormne, da su ljudi u Srbiji izgubili kontakt sa stvarnoscu i logikom.
Brajovic je ekonomista i kao da mu nije jasno zasto je na nemacke obaveznice kamata u minusu.

Hocu reci; galami se na svetsku nepravdu, ali je sasvim ok da u Srbiji imate duplo vece od drugih.


berman berman 07:31 28.02.2017

a malo edukacije



gde kupiti
HELIX
princi princi 15:42 28.02.2017

Re: a malo edukacije

berman


gde kupiti
HELIX

Slaviša Tasić is an Associate Professor of Economics at the University of Mary in Bismarck, North Dakota. He has taught economics at universities in Ukraine, Russia, and Lithuania, and has worked as a consultant for government and international organizations. He has a bachelor’s degree in economics from the University of Belgrade and a Ph.D. from the University of Turin. Tasić has authored a number of articles in international academic journals and a book on the world financial crisis.

Ne sumnjam da je Slaviša zabavan i žovijalan sagovornik, ali šta zaosta može znati o kapitalizmu i slobodnim tržištima čovek koji ni dana nije proveo na tržištu i koji nije izlazio iz univerzitetskih kabineta, koji je čitav život proveo na grantovima?
apostata apostata 16:23 28.02.2017

Re: a malo edukacije

princi

Ne sumnjam da je Slaviša zabavan i žovijalan sagovornik, ali šta zaosta može znati o kapitalizmu i slobodnim tržištima čovek koji ni dana nije proveo na tržištu i koji nije izlazio iz univerzitetskih kabineta, koji je čitav život proveo na grantovima?

E al' zato on istorijsku dimenziju "integriše (...) u širu hajekovsku paradigmu".

A još ako se u tu integraciju negdje u po frke umjese Mizes i Poper (a možda i ... ne, ne Rend bi ipak bilo previše) eto ti ga fantastičan recept za extra laksativ.
princi princi 16:40 28.02.2017

Re: a malo edukacije

apostata
princi

Ne sumnjam da je Slaviša zabavan i žovijalan sagovornik, ali šta zaosta može znati o kapitalizmu i slobodnim tržištima čovek koji ni dana nije proveo na tržištu i koji nije izlazio iz univerzitetskih kabineta, koji je čitav život proveo na grantovima?

E al' zato on istorijsku dimenziju "integriše (...) u širu hajekovsku paradigmu".

A još ako se u tu integraciju negdje u po frke umjese Mizes i Poper (a možda i ... ne, ne Rend bi ipak bilo previše) eto ti ga fantastičan recept za extra laksativ.

Ne, nemam ja ništa protiv ni Mizesa ni Popera, kao što nemam ni protiv Marksa. Nek cveta 1000 cvetova. Ali, brate, practice what you preach. Nemoj mi čitav život mastiljariti kao neki research associate, ili asistent po nekakvim budžacima, živeti od državnih grantova i dobrotvornih priloga, i propovedati kako je slobodno tržište jedino pravo rešenje. Idi na to tržište pa se pokaži i dokaži.
berman berman 09:14 01.03.2017

Re: a malo edukacije

Ne sumnjam da je Slaviša zabavan i žovijalan sagovornik, ali šta zaosta može znati o kapitalizmu i slobodnim tržištima čovek koji ni dana nije proveo na tržištu i koji nije izlazio iz univerzitetskih kabineta, koji je čitav život proveo na grantovima?
što bi reko "ludi" Raos možeš bit ginekolog i ako si slab jebač. postoje dobri i loši teoretski modeli, dobri modeli daju rezultate koji korespondiraju sa realnisti,,po tebi bi trebao biti Gordon Geko, Bufet ili Mišković da bi pričao o ekonomskom poretku?
A da ipak pročitaš bar Slavišine Tekstove na TR
a i prodat se za grantove je neko trgovanje,, slaviša za grantove prodaje znanje , ne prodaje narod , državu ..... ko ovdašnji grantovčani
berman berman 09:38 01.03.2017

Re: a malo edukacije

A još ako se u tu integraciju negdje u po frke umjese Mizes i Poper (a možda i ... ne, ne Rend bi ipak bilo previše) eto ti ga fantastičan recept za extra laksativ

nije Poper iz te priče
a Hajek i Mizes su vredni divljenja,,, osim ako ti drug Bevc nije vr´ ljudske misli. No dobro odlučit se moramo kapitalizam ili socijalizam .uspješan ili neuspješan model , treći put je samo još jedna od beskrajnih varijacija socijalizma da novim promašajem zameni stari
jinks jinks 11:07 28.02.2017

Re: Stevo Pejović

Sve veća uloga države u ekonomskom životu ne stvara krizu već permanentnu stagnaciju iz koje postoji samo jedan izlaz: povratak slobodnom tržištu.

...

Po mom mišljenju, to što se dešava danas u svetu nije kriza - krize dođu i prođu - nego stagnacija koja je rezultat sve većeg mešanja političara u ekonomski život - naglašava Pejović.


Bilo bi fino kada bi slobodno tržište bilo rešenje za sve ... ali, pitanje je da li je apsolutno slobodno tržište uopšte ikad do sada i postojalo.

Opet, zar težnja krupnog kapitala, ako ne i svakog drugog, nije delom i u tome "to corner the market", neretko i uz pomoć onih koji se u citiranom delu teksta pominju i kritikuju. Ako je tako, onda bi čitavoj priči možda bili potrebni i neki drugi elementi.
berman berman 09:00 01.03.2017

Re: Stevo Pejović

Opet, zar težnja krupnog kapitala, ako ne i svakog drugog, nije delom i u tome "to corner the market", neretko i uz pomoć onih koji se u citiranom delu teksta pominju i kritikuju. Ako je tako, onda bi čitavoj priči možda bili potrebni i neki drugi elementi.

pa naravno da "krupni kapital" ili sitni kapital traži "krony" kapitalizam i dilove sa državom,, slobodno tržište ogranićava i samovolju krupnog kapitala , ono je "opšte dobro". Evo Pejović je iz Teksasa , teksas je uspješna država
berman berman 09:46 01.03.2017

Re: Stevo Pejović

ali, pitanje je da li je apsolutno slobodno tržište uopšte ikad do sada i postojalo.
nije sto ne znači da ne more . ali ovdje je bitno da postoji jasna korelacija da su rješenja to uspješnijs što je tržište slobodnije.
jedan fenomen intenzivan u hrvatsko ovih dana masovni odlazak doktora odma poslije staža, majstora , inžinjera.. ali nikoga iz socijalog (HZZO) županija, općina niti bolničmih administracija,,
svako od njih ustvari vrši tržišni izbor,, a državna regulativa je ta koja je unjela grešku

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana