Biz| Ekonomija| Gradjanske inicijative| Obrazovanje| Politika

Spremite decu u Srbiji za poslove sutrašnjice

WBinSerbia RSS / 20.03.2017. u 08:31

 

Predsedavajući panelu o obrazovanju, na Kopaonik biznis forumu pre desetak dana, Svetlana Kisić nas je podsetila da će od petoro šestogodišnjaka u svetu danas njih troje raditi na poslovima koji još ne postoje. I srpske stručne srednje škole obrazuju decu za poslove koji ne postoje. Ali dok je gospođa Kisić govorila o potrebi obuke dece za poslove budućnosti, srpske škole uče ih veštinama prošlosti za poslove koji su izumrli. Taj ogroman jaz između onoga što  zahteva moderno, tržišno orijentisano obrazovanje zahteva i onoga što nude srednje stručne škole u Srbiji očigledno poziva na reforme.

Mislite da nema para da se to uradi? Nije tačno. Nije problem u novcu. Problem je u arhaičnoj strukturi koja odlučuje o školskim programima i shvatanju da svako selo treba da ima školu )čak i ako nema dece). To je ono što ne da Srbiji da ide napred.

Srbija je zaglavljena u obrazovnom sistemu koji je skup, daje osrednje rezultate, a program kroji zastareli sistem saveta (prosvetni savet, savet višeg obrazovanja i slično). Taj sistem je opterećen uskim interesima onih koji u njemu učestvuju. A oni su rešeni da održe status quo, a ne da idu u susret budućnosti. Recimo, umesto da mladi uče veštine informacionih tehnologija i preduzetništva, oni uče stvari koje su sve potpuno nebitne u modernoj privredi. Nije onda čudo da je nezaposlenost među mladima na neverovatnih 38 odsto. Mladi Srbije izlaze iz škole nepripremljeni za danas a kamo li za sutra.

Dozvolite mi da navedem neke očigledne činjenice. Preko trećine svih škola u Srbiji ima manje od 20 đaka, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2010. godinu. U isto vreme, manje od 50 odsto dece u Srbiji ide u predškolske ustanove, a samo 10 odsto onih iz najsiromašnijih porodica. Zašto je to važno? Deca su ovde u startu hendikepirana u odnosu na svoje vršnjake u Evropi jer nemaju predškolsko obrazovanje a onda uđu u školu koja nije baš prilagođena učenju (ima puno škola sa jednim đakom), uče ih stvarima koje su važile za 1960-te i 1970-te godine, a koje ljubomorno održavaju oni koji sede po raznim obrazovnim savetima i u čijem je to uskom interesu. Rezultat toga je da mnogo dece koja izađu iz srpskih osnovnih škola zaostaje za svojim evropskim vršnjacima. Tako rezultati PISA testova pokazuju da je 40 odsto 14-godišnjaka u Srbiji funkcionalno nepismeno u matematici a trećina je funkcionalno nepismena u čitanju, značajno zaostaje za vršnjacima iz OECD zemalja.

Stvari postaju još gore kad deca izađu iz osnovne škole. Deca u Srbiji ne idu u srednje škole koje im daju generalno obrazovanje i koje ih pre fakulteta uče veštinama potrebnim za moderna i dobra radna mesta. Umesto toga, oko 75 odsto dece u Srbiji ide u (relativno skupe) srednje stručne škole, dok njih u Evropi u proseku pohađa 48 odsto mladih. 

Ali to je, samo po sebi izvor koji svaka zemlja čini. Ali, da bi te stručne škole pružile obrazovanje koje će im pomoći da se zaposle njihovi programi moraju biti u skladu sa onim što se traži na tržištu rada i/ili da ostvare povezanost sa poslodavcima (ono što se zove „dualno obrazovanje"). Uspešni sistemi, poput finskog, nemačkog i austrijskog ispunjavaju sve ove kriterijume. Srpski ne ispunjava ni jedan: zanimanja su „zamrznuta" zahvaljujući onom sistemu „saveta", pa nisu usklađena sa potrebama tržišta. Uz to se članovi tih raznih saveta mršte na pokušaje odlaska u fabrike. Hvale vredan trud Privredne komore Srbije da pokuša i pokrene sistem dualnog obrazovanja (uz podršku Nemačke, Austrije i Švajcarke) sreo se sa otporom članova raznih saveta.    

Skup rezultat svega toga je: a) đaci srednjih stručnih škola se ne zapošljavaju nakon završetka škole već idu na fakultet; a b) poslodavci se žale da ne mogu dobiti ljude sa potrebnim veštinama jer ih tehničko i stručno obrazovanje (TVET) ne uči onome što tržište rada traži. I tako Srbija troši dosta para na TVET koji ne daje rezultate. Rešenje je radikalna revizija postojećih zanimanja, a potrebno je zatvaranje većine njih, dok u isto vreme treba razvijati i negovati ograničen broj modernih, dualnih programa. I opet su oni obrazovni saveti protiv što mlade u Srbiji košta nemanja mogućnosti da se zaposle.

Ministar obrazovanja pokazao je da želi da reši ove anomalije i jasno je podržao viziju modernog i konkurentnog pred-fakultetskog obrazovanja. To, čini nam se,  jako ohrabruje. U vladi takođe postoji razumevanje da ove promene valja napraviti u okviru postojećeg budžeta jer dodatnog novca nema. Zato je racionalizacija osnovnih škola i školskog programa ključ svega, a time oslobođena sredstva treba ulagati u vrhunske uslove u predškolskim ustanovama i u reformisanje i jačanje sistema osnovnog obrazovanja. Reformisanje modela srednjih škola, uz racionalizaciju (i modernizovanje) programa opšteg drugostepenog obrazovanja, praćeno manjim brojem relevantnih i tržištu prilagođenih programa tehničkog i stručnog obrazovanja je drugi stub promena koje bi mlade u Srbiji pripremili za privredu novog vremena.

Kad se ove mere sprovedu doći će vreme da se pozabavimo kvalitetom visokog obrazovanja, što će biti tema jednog od narednih blogova.

To nas dovodi do poslednjeg pitanja: hoće li uski interesi ljudi koji sede u raznim savetima i kontrolišu program i školski sistem nadvladati ili će ti ljudi shvatiti da su oni lično kočnica izgradnje konkuretnog  obrazovnog sistema u Srbiji? Da, ima tu mesta za pametne savete o programu i mreži škola, ali odluka je na ministrima koji odgovaraju javnosti na izborima, a ne na stručnjacima u savetima koji ne odgovaraju nikome. Nadamo se, zbog budućnosti Srbije, da će se okasnele reforme u obrazovanju odblokirati pre nego što Srbija izgubi još više svog najvrednijeg resursa: mladih ljudi.  



Komentari (361)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 08:53 20.03.2017

.

Kad se ove mere sprovedu doći će vreme da se pozabavimo kvalitetom visokog obrazovanja, što će biti tema jednog od narednih blogova.


da, đaci srednjih stručnih škola, sa više prakse nego teoretskog znanja su čuveni po tome što se kasnije u životu posvećuju visokom obrazovanju.
mislim da ipak imate iskrivljenu sliku zbog članova sns-a koji su sada ministri, guverneri i slično.
nask nask 08:58 20.03.2017

Rapporten week

Sažeta i prilično tačna slika obrazovnog sistema u Srbiji, barem sa ove razdaljine od 1000 milja. Ipak bi naglasio da je autonomija škole i nastavnog osoblja ono što zaista pravi razliku u kvalitetu školskih sistema. Mislim da si mogao navesti i primer Nizozemskog školskog sistema koji nije bez mana ali već decenijama daje odlične rezultate.

WBinSerbia WBinSerbia 09:28 20.03.2017

Re: Rapporten week

Da, tačno je to za holandski system. Ali ja, kao Holanđanin, nisam hteao da ga hvalim...
nask nask 10:36 20.03.2017

Re: Rapporten week

Dobro, evo ja ću.
nask nask 11:49 20.03.2017

Re: Rapporten week

Hallo meneer Tony, namens 2C5 groeten uit OSB - Amsterdam. Wij zitten nu in de mentorles (Seksuele voorlichting).

Groetjes Dave.
princi princi 08:11 21.03.2017

Re: Rapporten week

WBinSerbia
Da, tačno je to za holandski system. Ali ja, kao Holanđanin, nisam hteao da ga hvalim...

Inače, holandski učitelji su jedni od najplaćenijih učitelja na svetu. Mislim da su čak najplaćeniji kad se računa po satu efektivne nastave.
emsiemsi emsiemsi 08:25 21.03.2017

Re: Rapporten week

princi
WBinSerbia
Da, tačno je to za holandski system. Ali ja, kao Holanđanin, nisam hteao da ga hvalim...

Inače, holandski učitelji su jedni od najplaćenijih učitelja na svetu. Mislim da su čak najplaćeniji kad se računa po satu efektivne nastave.

Нормално !
Јеботе, па то је земља која произведе цвећа колико Србија свега осталога.
Код њих Учитељица не мора да брине да ли ће у школу доћи са подераним чарапама.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:43 21.03.2017

Re: Rapporten week

Inače, holandski učitelji su jedni od najplaćenijih učitelja na svetu. Mislim da su čak najplaćeniji kad se računa po satu efektivne nastave.

To je pitanje ideologije.
Da li ćete učitelje -- kao u Belgiji ili Holandiji -- plaćati izuzetno, ili tek umereno (Finska), ili nikako (Srbija?) -- to je pitanje ideologije, politike, ne samo ekonomije, i govori, jednim delom (tek), o vrednosnoj poziciji obrazovanja u društvenom sistemu.

Ovo mi je super zanimljivo:
princi princi 08:53 21.03.2017

Re: Rapporten week

To je pitanje ideologije.

Pa sve je pitanje ideologije, o tome je ovde sve vreme i reč. Pomenuh dole logiku kancera, rasta BDPa koji je sam sebi svrha. Čak i ta idiotska, duboko bolesna i izopačena logika je nekakva ideologija.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:58 21.03.2017

Re: Rapporten week

Pa sve je pitanje ideologije.

Da, sve.
Mada, nešto ne verujem da ova činjenica dopire do ljudi.

(Sećam se kako sam se Alseom raspravljao o nasledstvu, po kojoj to pravdi njegov sin treba da je favorizovan u odnosu na neko crnče iz Afrike, zašto jedan da ima, drugi da nema? Mislim -- i to je ideologija.)
blogov_kolac blogov_kolac 09:42 21.03.2017

Re: Rapporten week

princi
To je pitanje ideologije.
Pa sve je pitanje ideologije, o tome je ovde sve vreme i reč. Pomenuh dole logiku kancera, rasta BDPa koji je sam sebi svrha. Čak i ta idiotska, duboko bolesna i izopačena logika je nekakva ideologija.
Kritikovati vlasti neke drzave sto se jako trude da dignu nacionalni GDP jednako je besmisleno kao kritikovati trenera koji se trudi da njegov tim osvoji sto vise bodova u prvenstvu. Nije sporno da moze on time gusiti lepotu igre, usporiti razvoj mladjih igraca nedajuci im prilike ranije nego sto su zasluzili - ali generalno uzev, u opstem slucaju, broj bodova u prvenstvu i treba da bude glavno merilo uspeha jednog trenera, a stvaranje preduslova za rast GDP kljucna odrednica oko ekonomske politike neke vlade.

Uostalom, imali smo ne bas tako davno jednu celu deceniju vlasti gde nam se vlast nije drzala naseg GDP kao pijan plota, imala je "vaznija" posla i prioritete, i mi smo se sa blizu istocnoevropskog vrha odjednom nasli u Africi, i jos se ljudski ni dan danas nismo opasuljili od toga.

Ma i cela ova diskusija mi je toliko tipicna srBska... dobijes spisak gresaka i problema u vezi sa postojecim prosvetnim sistemom kod nas, koji u relativno velikoj meri mogu dosta brzo da se saniraju za iste pare koje inace izdvajamo za prosvetu, i sa istim kadrovima sa kojima raspolazemo - samo da se postigne konsenzus da taj veliki problem uopste postoji, a o kojem praksa i statistika odavno vriste. Odlican osnov za pokretanje jedne tako vazne drustvene diskusije, ali ne i kod nas... nego je nama to poziv za "ubij glasnika koji ti donosi lose vesti" i bacanje kamenja na ogledalo!?
maksa83 maksa83 09:56 21.03.2017

Re: Rapporten week

Kritikovati vlasti neke drzave sto se jako trude da dignu nacionalni GDP jednako je besmisleno kao kritikovati trenera koji se trudi da njegov tim osvoji sto vise bodova u prvenstvu. Nije sporno da moze on time gusiti lepotu igre, usporiti razvoj mladjih igraca nedajuci im prilike ranije nego sto su zasluzili - ali generalno uzev, u opstem slucaju, broj bodova u prvenstvu i treba da bude glavno merilo uspeha jednog trenera, a stvaranje preduslova za rast GDP kljucna odrednica oko ekonomske politike neke vlade.

Pa, ne. Što kaže Stroustrup - "proof by analogy is often fraud".

Možeš da uzmeš kredit i uvezeš gomilu igrača i osvojiš prvenstvo, ali si za razvoj košarke i eventualnu mogućnost da jednog dana postaneš rasadnik košarkaškog talenta učinio tačno ništa, naprotiv - sasekao si ga. Tako i GDP možeš da uvećaš tako što kažeš "jebe mi se za raju i zemlju, sad ću da se nauvozim uglja i krenem da rokam čelik, pajsad GDP kako raste". A oko tebe wasteland, i kad čelik izađe iz mode ili se desi neki sveCki lom tipa 2008. imaš i wasteland i gomilu ljudi bez posla. Ako si veliki i jak kao Kina ili Amerika možeš to da kompenzuješ nekako, ali ako si bulja od zemlje koja je stavila sva jaja u jednu korpu onda si najebao.

Moraš da budeš nimble i da umeš da se prestrojiš u hodu i promeniš u skladu sa okolnostima, to je evolutivno najbitnija osobina i bilo koje žive jedinke, i svesnog pojedinca i društva, a ne kratkovidi grabež oličen u jednom broju (koji čak nije ni jednoznačan).

princi princi 11:44 21.03.2017

Re: Rapporten week

Rast ekonomije, privrede, po meni (ovo naglašavam), ima jedino smisla ako dovodi do poboljšanja standarda, kvaliteta života ljudi. Rast ekonomije koji se zasniva na pretvaranju ljudi u kante za procesiranje đubreta (neki delovi SAD, primerice), po meni (opet naglašavam) nema nikakvog smisla. O tome pričam kad pominjem logiku kancera, pa neka me se proglasi po 100 puta srBskim ovim ili onim, ili ubicom glasnika.

Srpske škole ne valjaju, ali ne iz onog razloga koji pominje WB.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:06 21.03.2017

Re: Rapporten week

Rast ekonomije, privrede, po meni (ovo naglašavam), ima jedino smisla ako dovodi do poboljšanja standarda, kvaliteta života ljudi.


Great minds think alike!

Раст БДП-а или било ког економског показатеља је бесмислен сам по себи, а једино што може да му да смисао је да се тај раст директно рефлектује на квалитет живота најширих слојева становништва: бољи животни стандард, здравије окружење, боље здравље, бољу здравствену заштиту, боље образовање, бољи друштвени живот, бољи културни живот, више могућности избора итд.

У ствари, оно што је мени невероватно је да се о овоме уопште дискутује у 21. веку када би требало да је та тема давно апсолвирана.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:30 21.03.2017

Re: Rapporten week

principessa_etrusca
Rast ekonomije, privrede, po meni (ovo naglašavam), ima jedino smisla ako dovodi do poboljšanja standarda, kvaliteta života ljudi.


Great minds think!

У ствари, оно што је мени невероватно је да се о овоме уопште дискутује у 21. веку када би требало да је та тема давно апсолвирана.


Kada mafija vlada Srbijom, šta ćeš.
princi princi 12:44 21.03.2017

Re: Rapporten week

Раст БДП-а или било ког економског показатеља је бесмислен сам по себи, а једино што може да му да смисао је да се тај раст директно рефлектује на квалитет живота најширих слојева становништва: бољи животни стандард, здравије окружење, боље здравље, бољу здравствену заштиту, боље образовање, бољи друштвени живот, бољи културни живот, више могућности избора итд.

Moram priznati da mene uvek malo ispuni jezom kad posle nekog velikog praznika (Thanksgiving, Božića ili Uskrsa) u US ili UK čujem na vestima kao prvu vest kako je retail sektor "prema prvim podacima" zabeležio rast od, ne znam, 1%, 2% ili 5%, i to se onda slavi kao super vest. Mislim, nekako se pitaš ko je subjekt te vesti, o kome je ta vest i onda vidiš da je to taj neki imaginarni "retail sector", "ekonomija" a ljudi mu tu dođu kao neko, pa skoro topovsko meso. Kao da mi postojimo zbog te ekonomije, a ne obratno.
antioksidant antioksidant 12:49 21.03.2017

Re: Rapporten week

Kao da mi postojimo zbog te ekonomije, a ne obratno.

kao da je ekonomija mera naseg postojanja
blogov_kolac blogov_kolac 13:00 21.03.2017

Re: Rapporten week

princi
Srpske škole ne valjaju, ali ne iz onog razloga koji pominje WB.
Procenat dece koja pohadjaju predskolske ustanove je alarmantno nizak, broj skola sa dvocifrenim ili cak jednocifrenim brojem ucenika nepodnosljivo veliki (preskup model za nase uslove i budzet), nivo "funkcionalnog" znanja kojim nam deca (u proseku) raspolazu jeste svetski prosek, ali opasno blizu evropskog dna, gradivo precesto preobimno i prevazidjeno i neprilagodjeno savremenim potrebama drustva i privrede, dok predavaci cesto boluju od tih istih boljki, a preveliki je (cak 3/4) udeo srednjih strucnih skola koje uz to uopste ne osposobljuju svoje polaznike na zadovoljavajuci nacin... itd... itd... itd...

Dakle, manje/vise sve sto je pomenuto stoji, i samo jos mogu na to da se dodaju mnogi drugi nepomenuti problemi poput urusavanja kriterijuma pri ocenjivanju, pa sve do brojnih problema koji su posledica naseg nedovoljnog ulaganja u ovu fundamentalno vaznu oblast (s tim da se autor u par navrata sam ogradio da zeli da prica samo o promenama mogucim u okviru sadasnjih budzetskih ogranicenja, i da ogromna tema visokog obrazovanja nije ni dotaknuta). Ako se ne zabada glava u pesak pred svime navedenim, vecina resenja tih problema se sama od sebe namecu, ali mi moramo sve da relativizujemo do krajnjeg obesmisljavanja, od "a zasto nije tako na Kembridzu ili Oksfordu", "nece nama niko da deli lekcije", pa sve do utopijskih fantazmagorija tipa ako nam je bar 3/4 mladih disfunkcionalno u primeni svojih znanja i vestina pokupljenih prilikom osnovnog/srednjeg obrazovanja u realnim privrednim ili drugim delatnostima, NISTA NAM NE ZNACI ako se taj zastrasujuci procenat drasticno sreze, nego ne treba nista da menjamo sve dok se ne pronadje neko carobno resenje da tih 3/4 koji trenutno ne mogu da izracunaju koliko je 30% od necega, da zakucaju ekser u dasku, da otvore Word dokument... pretvori u istinske naucnike, pronalazace i umetnike!?!? Idi begaj...
princi princi 13:04 21.03.2017

Re: Rapporten week

od "a zasto nije tako na Kembridzu ili Oksfordu", "nece nama niko da deli lekcije",

Izvini, ti si ipak mene pobrkao s nekim. Nema nikakve potrebe za obraćanjem u množini, ja mogu da stojim samo iza onoga što sam ja napisao ili sa čim sam se složio, ali ne obavezno i iza onoga što su drugi rekli. Mislim, tako bih mogao i ja tabi sad, a vi ovo, a vi ono.
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:11 21.03.2017

Re: Rapporten week

Mislim, nekako se pitaš ko je subjekt te vesti, o kome je ta vest i onda vidiš da je to taj neki imaginarni "retail sector", "ekonomija" a ljudi mu tu dođu kao neko, pa skoro topovsko meso. Kao da mi postojimo zbog te ekonomije, a ne obratno.

Људи су кондиционирани већ познатим методама да отворе своје новчанике и троше, што више то боље. Део тога је да су празници, кроз цинични маркетиншки подухват тог retail sector-a, постали датуми када је обавезно да се троши.
nask nask 00:20 22.03.2017

Re: Rapporten week

princi

Inače, holandski učitelji su jedni od najplaćenijih učitelja na svetu. Mislim da su čak najplaćeniji kad se računa po satu efektivne nastave.

Predrag Brajovic

Ovo mi je super zanimljivo:


Ako mene pitate ja bih ipak prvo probao ovo da sažvaćem pre nego što bih na ovom mestu nalepio bilo kakav link ili grafikon o obrazovanju uopšte, a posebno Nizozemskom.

emsiemsi

Јеботе, па то је земља која произведе цвећа колико Србија свега осталога.
Код њих Учитељица не мора да брине да ли ће у школу доћи са подераним чарапама.


Evo, po ko zna koji put je MC² u pravu. Mada ja lično ne idem u poderanim čarapama ili drugim odevnim predmetima u školu.

Predrag Brajovic

to je pitanje ideologije, politike, ne samo ekonomije, i govori, jednim delom (tek), o vrednosnoj poziciji obrazovanja u društvenom sistemu.


Uglavnom. U NL je politika između ostalog, zamrzla nastavničke plate (sve službeničke) od 2010 do 2015. Onda povećali u septembru 2015 tako što su nam smanjili penzione premije, da bi krajem 2016 vratili stare penzione premije jerbo mi više umreti nećemo pa nema odakle penzije da nam plate. Ovde penzija ide od 67 godine sa tendencijom da to krene sve kasnije, mene lično će da zakači tek od 68.

U NL-obrazovnom sistemu vlada inače strukturni manjak nastavnog osoblja, sa izuzetkom nastavnika/ica istorije. Drugim rečima: niko neće da radi u obrazovanju. Zašto? E to je već za poseban blog.

princi

Srpske škole ne valjaju, ali ne iz onog razloga koji pominje WB.


Iz kog razloga onda? Ovo te/vas ozbiljno pitam jer me tema obrazovanje i obrazovni sistem iz očiglednih razloga lično dotiče. Mislim da je primer i iskustvo iz različitih obrazovnnih sistema korisna dopuna jednoj smislenoj raspravi na istu temu.

Domaćine baš si mogao da odpozdraviš Dave-u i mom razredu, deca su to pa im malo pažnje prija.




tadejus tadejus 19:22 22.03.2017

Re: Rapporten week

nask
Srpske škole ne valjaju, ali ne iz onog razloga koji pominje WB.


Iz kog razloga onda? Mislim da je primer i iskustvo iz različitih obrazovnnih sistema korisna dopuna jednoj smislenoj raspravi na istu temu.Domaćine baš si mogao da odpozdraviš Dave-u i mom razredu, deca su to pa im malo pažnje prija.


ne postizava se (ono kad te plati pa oće i da radiš) te tako ne pročitah sve ali pročitah nešto pa da dodam..
jašta..
srpske škole fakat ne valjaju kao što reče princi, ali ipak imaju jednu prednost (odličan matiš) kao što primjeti princeza..
zašto ne valjaju..
nekoliko krupnih razloga.. ne nužno tim redom..
rade premalo.. svega 3 sata, za uzrast od 7-8 godina, u poređenju sa britnaskih 6,5..
drastična razlika, zar ne..
rade još uvijek na principu ja vama ispričam gradivo (dok vi ćutite) a onda vi meni nešto napišete, odgovarate na pitanja i slično..
u učionici tokom časa vlada gotovo pa muk, ili govori učiteljica, ili govore đaci (jedan po jedan) ili svi ćute (jer pišu)..
paralelno na odmorima vlada apsolutni haos.. nevjerovatan rušilački nagon već kod prvaka.. destruktivna energija kakvu ne znam gdje sam još vidjela osim možda na stadionu..
osnovna škola..
u dobrom kraju..
meanwhile in UK nastavnica je na nogama cijelo vrijeme nastave, nema sjedenja, ona je neprekidno u interakciji sa đacima, nema nikakvog ja pričam, ja pitam, nego interakcija non stop.. uz to obilje pomoćnog materijala za učenje (od digitalnog sadržaja do izleta na temu) ali ajde to da kažeš da košta i to mi ne možemo..
ali vala možemo da promjenimo pristup..
dalje
priroda tema koje se obrađuju, pristup obradi..
primjera radi moj klinja koji je ovde u ekvivalentu srpskog prvog razreda radi npr. prezentaciju u powerpointu, piše novinski članak, piše dramu na temu osnivača rima, pravi mozaik u okviru teme Rimljani, dopisuje se emailom sa drugarima, i to je samo što sam ja pohvatala da rade u školi..
matiš ipak nema onu našu ruska škola dimenziju sa posebnim akcentom na logiku a ne matematičko opispenjavanje..
i to je veliki minus UK
a veliki plus Srbije..
sistem kakav sada u Srbiji postoji napraviće od najinteligentnijih fantastične mašine za savladavanje svakog problema koji bi se ticao stvari ali katastrofalne komunikatore, prezentere i prodavce..
a ja bih rekla da budućnost pripada upravo ovim trima grupama..
čime dolazim do alseove opaske da je samo matiš i logika bitan..
iako bih ja rekla da je matiš zakon a logika bog, jbg ja sam dijete naše škole, još ćemo da vidimo kako ću da izađem na kraj sa ovim Albionom..
sa svojom se djecom ne planiram zezati na tu temu.. prezentacija je skoro pa sve.. osnova mora da postoji (matiš) ali ako nema nadgradnje (prezentacije) nema ničega..
te tako jezici (ne strani), istorija (!), filozofija, sociologija, antropologija i rad na komunikaciji ideje.. pa tek onda hemija, biologija pa i fizika (mada sam fiziku sklona da stavim u grupu sa matematikom) prema afinitetima..
nask nask 23:55 22.03.2017

Re: Rapporten week

Evo samo kratko. Ono što ti gore opisuješ kao primer iz Srpskog školstva jeste i neka moja slika koju o njemu imam i gotovo istovetna kao u moje vreme ali pre četiri decenije, minus to rušilačko raspoloženje za vreme odmora.

Po meni su časovi u SR em prekratki (45 min) em ih je premalo. Još uvek većina dece ide u dve smene ako se ne varam. Ovde idu svi u jednu smenu. U OŠ su deca generalno od 8:30 do 15 u školi, sa time da su škole dužne da organizuju prijem učenika barem sat pre i posle nastave. Časovi generalno nemaju oštru granicu u trajanju. Slično i u SŠ bez obaveze prijema pre ili posle nastave i časovi traju ±60 min, granica oštra, u SŠ se provodi malo više vremena nego u OŠ. Obavezno obrazovanje počinje sa četiri godine. OŠ traje osam godina, a srednja od četiri do šest.

Što se predmetnog kurikuluma tiče mislim da se svaki predmet kroz svaki predmet može predavati/učiti pa se ne bih ograničio samo na matematiku i logiku, mislim da je fizika dovoljna kao jedini predmet. Kroz nju se mogu učiti jezici, matematika i logika, istorija, umetnički predmeti … Naravno da zvuči totalno neozbiljno i blesavo, ali ako malo zastaneš i razmisliš možda to ipak nije baš tako besmislena zamisao, jeste ekstremna ali ne i suluda. Mislim da je to i jedno od najvećih ograničenja SR školstava (i ne samo SR školstva), nedostatak nedogmatskog načina razmišljanja.

Dilegua, o notte! Tramontate, stelle!
Tramontate, stelle! All'alba vincerò!





Jbt prva muzička pauza, a toliki čas
tadejus tadejus 21:09 24.03.2017

Re: Rapporten week

nask
mislim da je fizika dovoljna kao jedini predmet. Kroz nju se mogu učiti jezici, matematika i logika, istorija, umetnički predmeti … Naravno da zvuči totalno neozbiljno i blesavo, ali ako malo zastaneš i razmisliš možda to ipak nije baš tako besmislena zamisao, jeste ekstremna ali ne i suluda. Mislim da je to i jedno od najvećih ograničenja SR školstava (i ne samo SR školstva), nedostatak nedogmatskog načina razmišljanja..


dobro malo pretjeruješ..
ako bi već svo akumulirano znanje moralo da se podvede pod jedan predmet onda bi svkakao bilo lakše podvesti ga pod istoriju..
pa kroz istoriju ljudskog roda učiti tjedu i istoriji njegovog znanja, hronološki..
bilo bi sigurno zanimljivo jer u neku ruku ljudski rod kao cjelina i jeste kao dijete, pa bi teoretski i mogao da bebu učiš onome što je umio pećinski čovjek a odraslog čovjeka da obučiš u svim savremenim oblastima zanja na savremeno dostupnom nivou..
ali nije baš praktično.. ako hoćeš da učenik prevaziđe učitelja ne bi mogao da ideš toliko sporo..
ali možeš da uradiš ono što UK sistem i radi.. da grupišeš oblasti na nekim novim principima, da više radiš na povezivanju znanja iz više oblasti a da vještinama učiš u hodu (a ne od vještina praviš posebne discipline)..
ali to je samo estetika..
sigurno nije ključni problem (ako je uopšte problem) što se u srbiji fizika, hemija i biologija predaju odvojeno a ne kao "nauka"..
to je samo naming and labeling.. ne može suštinski da promjeni stvari niti da riješi problem..
milisav68 milisav68 09:02 20.03.2017

Spremite decu u Srbiji za poslove...

Što, opao kvalitet izvoznog materjala?
karabasbarabas karabasbarabas 21:22 20.03.2017

Re: Spremite decu u Srbiji za poslove...

milisav68
Što, opao kvalitet izvoznog materjala?

Sto izvoznog? I za Juru treba radnika, pa kad donesu svojih dvajes 'iljada u radnju ima da prsti od troskarenja i dzidipija.
A pelene gratis.
maksa83 maksa83 09:08 20.03.2017

Pitanje

Može li autor teksta da nabroji 10 poslova sutrašnjice koji danas ne postoje. Ako ne 10 onda 5.

Dodatno, da li može da da ikakve procene za potrebe tj. stepen zaposlenosti stanovništva na tim poslovima, izraženo npr. u procentima? ("Za 20 godina će x% populacije svake države da radi posao y" ).

Bonus pitanje - da li autor može da nabroji 5 današnjih zanimanja koja neće postojati za 20 godina?

Inače, slažem se sa tekstom, obrazovni sistem je krš, programi su zagubljeni u vremenu i prostoru, nastavno osoblje je često nemotivisano i otaljava zadati minimum, ali ne možeš mnogo da ih kriviš. Dosta je da znaš da "jebiga nismo opet stigli da uvedemo tu ... kako ono ... informatiku".

(Da dodam još još jednu opservaciju nekog ko je išao na preko nekoliko roditeljskih sastanaka - prvo sam mislio da je nastavnički poziv težak zbog toga što su malo plaćeni za vrlo naporan posao, i da je težak zato što imaju posla sa decom koja su generalno ... deca. Posle nekoliko roditeljskih sam shvatio da je jedna od većih muka nastavničkog poziva - roditelji. Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)
arianna arianna 10:12 20.03.2017

Re: Pitanje

jedna od većih muka nastavničkog poziva - roditelji. Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)



AVE maksa


Najveći problem je nedostatak dece, pa sve ostalo, počev od sagledavanja šta i čime hoćemo kao društvo da se bavimo u budućnosti, da decu školujemo u skladu sa potrebama države u kojioj žive, a ne za izvoz.
antioksidant antioksidant 10:19 20.03.2017

Re: Pitanje

Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)

u obrazovnom sistemu odluke donose roditelji i nastavnici (plus treci, nevidljivi, vrlo vazan element - lokalni politicki interesi) a posledice snose deca. i da, ta dva elementa koja najvise mogu uticati su... pa recimo takvi da je i ovakav izlaz neocekivano dobar.
princi princi 10:26 20.03.2017

Re: Pitanje

Bonus pitanje - da li autor može da nabroji 5 današnjih zanimanja koja neće postojati za 20 godina?

Iceberg mover!
maksa83 maksa83 10:34 20.03.2017

Re: Pitanje

princi
Bonus pitanje - da li autor može da nabroji 5 današnjih zanimanja koja neće postojati za 20 godina?

Iceberg mover!

Teško je izabrati favorita sa tog spiska, mislim da mi je chicken sexer trenutno nr. 1.
princi princi 11:46 20.03.2017

Re: Pitanje

Što se tiče poslova budućnosti, to treba pitati Svetlanu Kisić. Ona, žena, zna.

Inače, kad je u pitanju kvalitet visokoškolskog sistema, Srbija ima najkvalitetniji GDP adjusted higher education system na svetu.
princi princi 15:07 20.03.2017

Re: Pitanje

Mene samo duša boli što toliko naših ljudi ima po svetu, koji rade odlično plaćene poslove, vrlo visoko vredne, i vrlo su produktivni, a svi mahom kriju to svoje obrazovanje na Beogradskom Univerzitetu i svaku vezu sa Beogradom k'o zmija noge. Videćeš za gomilu njih da se kite doktoratima po nekim jebenim Mančesterima, Kornelima, Mičigenima, Utrehtima (neki izvine domaćin), Barselonama, South Bank univerzitetima, engleskim politehnikama, kurcima palcima, a jako malo ili nimalo će napisati da su osnovne studije ili post-diplomske završili na Beogradskom Univerzitetu. Tužno.
apostata apostata 15:10 20.03.2017

Re: Pitanje

antioksidant
Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)

u obrazovnom sistemu odluke donose roditelji i nastavnici (plus treci, nevidljivi, vrlo vazan element - lokalni politicki interesi) a posledice snose deca. i da, ta dva elementa koja najvise mogu uticati su... pa recimo takvi da je i ovakav izlaz neocekivano dobar.

To je možda bilo nekada, evo naš blogokolega WB fino i konstantno samo trubi o tržištu, kao glavnom regulatoru svih tendencija u školstvu.

To nema nikakve veze sa obrazovanjem, to je obučavanje. Oni su čak sada toliko iskreni da više uopšte ne govore o znanju, nego o nekakvim ebenim kompetencijama, vještinama i navikama.

Zna se šta je obrazovanje .., a ovo što oni hoće da predstave kao obrazovanje to se nekada na kursevima dobijalo.

A još niže kolega berman propagira vaučerizaciju i to izgleda svih nivoa školstva - pa to čak ni Mizes i Fridman nisu tražili.

On čak kaže:
Obrazovanje je suviše važan i složen proces da bi se prepustio prosvetarima.

Nikada nije ni bio samo prosvjetarski, al' ako treba birati između njih i države, na jednoj i tržišta i privrednika, na drugoj strani, ja brate tu nemam nikakvih dilema.

Takođe ono
Onaj bolji dio prosvjetnog kadra je indoktriniran ljevim idejama, egalitarizmom i (...)

to je ba bermane civilizacijska tekovina .., ali dobro, ako nšta uvijek je fino vidjeti pravo lice današnjih liberala.
maksa83 maksa83 15:28 20.03.2017

Re: Pitanje

to je ba bermane civilizacijska tekovina .., ali dobro, ako nšta uvijek je fino vidjeti pravo lice današnjih liberala.

Ako je berman liberal ja sam onda ronilac-anarho-vegan-trockista. (hint: nisam)

berman je klero-libertarijanac.
stopalo stopalo 15:38 20.03.2017

Re: Pitanje

Ako je berman liberal ja sam onda ronilac-anarho-vegan-trockista. (hint: nisam)


nisi ti ovo dzabe rekao

jos mi je jedan pojam-bloger neuhvatljiv, tj ne znam na koga si mislio?
maksa83 maksa83 15:43 20.03.2017

Re: Pitanje

jos mi je jedan pojam-bloger neuhvatljiv, tj ne znam na koga si mislio?

Ni na koga, samo sam sklepao 4 pojma koji sa mnom nemaju nikakve veze. :)
stopalo stopalo 15:46 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83
jos mi je jedan pojam-bloger neuhvatljiv, tj ne znam na koga si mislio?

Ni na koga, samo sam sklepao 4 pojma koji sa mnom nemaju nikakve veze. :)


pusti pricu

zna se ko su ronilac, anarhista i vegan

nego sam za trocikstu u dilemi?
apostata apostata 16:01 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83
to je ba bermane civilizacijska tekovina .., ali dobro, ako nšta uvijek je fino vidjeti pravo lice današnjih liberala.

Ako je berman liberal ja sam onda ronilac-anarho-vegan-trockista. (hint: nisam)

berman je klero-libertarijanac.

Ebiga makso ja o čovjeku sudim na osnovu onoga što piše o određenoj temi.
Oni koji govore o vaučerizaciji obrazovanja, privatizaciji školstva, odsustvu države u formiranju NPP obično se tako karakteriziraju .., e sada ako berman po nekim drugim pitanjima ima neke druge stavove to ja ne znam, ja sam samo govorio o njegovim pogledima na obrazovanje.
nsarski nsarski 16:05 20.03.2017

Re: Pitanje

To nema nikakve veze sa obrazovanjem, to je obučavanje. Oni su čak sada toliko iskreni da više uopšte ne govore o znanju, nego o nekakvim ebenim kompetencijama, vještinama i navikama.

Da, potpuno saglasan. Takvo "obrazovanje" mozda proizvodi korisne radnike, a ne svesne ljude.
bocvena bocvena 16:05 20.03.2017

Re: Pitanje

daj da pošaljem cvetiće i poljupce za apostatu i princija o obrazovanju vs obučavanju.

bocvena bocvena 16:05 20.03.2017

Re: Pitanje

duplo

(da iskoristim da pitam je l' ste razgovarali ovih dana o predizbornom spotu u biblioteci? da se ne ponavljam:)

antioksidant antioksidant 16:13 20.03.2017

Re: Pitanje

bocvena
duplo

(da iskoristim da pitam je l' ste razgovarali ovih dana o predizbornom spotu u biblioteci? da se ne ponavljam:)


lepo si ispala, ako je to pitanje
nsarski nsarski 16:33 20.03.2017

Nije me mrzelo

i neću da pišem ćirilicom da ne zbunim našeg WB domaćina, a bilo bi prigodno. Prepisujem, i posvećujem ovaj trud Tasi i bocveni i još nekima sa filologije, nekadašnjim bibliotekarima, a posebno onoj Vučićevoj "Ajkuli".

Koliko Brokhauza može da podnese jedan organizam?

U provincijskom gradiću, lenština-bibliotekar, zajedno sa lenštinama iz mesnog kulturnog odeljenja, pljunuo je na svoj rad, i prestao da se brine o koliko-toliko osmišljenom snabdevanju radnika knjigama.
Jedan mlad radnik, uporan čovek, koji je maštao o univerzitetu, trovao je bibliotekaru život tražeći od njega savet šta bi trebalo da čita. Bibliotekarski pacov, da bi ga se otarasio, izjavio je da podatke "o svemu bez izuzetka" može naći u rečniku Brokhauza.
Tada je radnik počeo da čita Brokhauza. Od prvog slova A.
Zapanjujuće je to da je on stigao do pete knjige (Branak - Berger).
Istina, već od drugog toma rečnika, bravar je počeo da gubi volju, nekako se opustio i postao rasejan. Sa uzdahom je, menjajući pročitanu knjigu za novu, pitao kultodeljenskog pacova, koji je zaseo sred barikada od knjiga, "da li mu je još mnogo preostalo". Kada je došao do pete knjige, s njim su počele da se dešavaju čudnovate stvari. Tako je, na primer, usred bela dana ugledao na ulici, kraj ulaza u radionice, Bana-Abdul-Abas-Ahmet-Ibn-Mahomet-Otoman-Ibn-Ala, poznatog arapskog matematičara u beloj čalmi.
Bravar je bio ćutljiv onog dana kad se pojavio Arabljanin koji je napisao rad "Talme-Amal-Al-Hison", dosetio se da mora da načini pauzu, i do večeri više nije čitao. Ali, to ga, ipak, nije spaslo dveju poseta u tišini nesane noći - najpre bezobraznog vođe sindikata slobodnog ganzejskog grada, Eduarda Banksa, a potom upravitelja kancelarije maloruskog gubernatora Dimitrija Nikolaeviča Bantiš-Kamenskog.
Ceo dan ga je bolela glava. Nije čitao. Ali, sutradan je krenuo dalje. I ipak je prošao kroz Banivangis, Banumans, Banjer-de-Bigir, i kroz dva Banjkavala - čovek i grad.
Do kraha je došlo kod najjednostavnijih reči "Baranovskije". Bila su ih devetorica: Vladimir, Vojceh, Ignat, Stepan, dva Jana, a posle njih Mečislav, Boleslav i Bohuslav.
Nešto se poremetilo u glavi nesrećne žrtve bibliotekareve:
-Čitam, čitam - pričao je bravar dopisniku - lake reči: Mečislav, Bohuslav, a da me ubijete, ne sećam se ko je ko. Kada zatvorim knjigu, sve mi iz glave izleti! Sećam se jedne stvari: Madrijan. Ko je, mislim, Madrijan? Nema tamo nikakvog Madrijana. Na levoj strani postoje dva Branjecka. Jedan je gospodin Adrijan, drugi je Marijan. A kod mene je Madrijan.
U očima su mu se pojavile suze.
Dopisnik mu je oteo rečnik da prekine mučenje. Posavetovao ga je da zaboravi sve što je pročitao i, ne izlazeći iz obima one pete knjige, napisao o bibliotekaru feljton, rekavši za njega da je obična Blesa i Bitanga propala.

(Mihail Afanasievič Bulgakov, "Smehač", 1926.)
maksa83 maksa83 16:43 20.03.2017

Re: Pitanje

Ebiga makso ja o čovjeku sudim na osnovu onoga što piše o određenoj temi.
Oni koji govore o vaučerizaciji obrazovanja, privatizaciji školstva, odsustvu države u formiranju NPP obično se tako karakteriziraju

Ok, to je evropsko poimanje "klasičnog liberalizma". Uz punu svest da tvoje poznavanje istorije i sociologije višestruko prevazilazi moje, ja pravim razliku između libertarijanaca ("država da mi se ne meša, sve da bude privatno, pa kom opanci kom obojci" ) i liberala čije je svetoviđenje zasnovano na slobodi i jednakosti.

Recimo ovako - liberali su društveno i ekonomsk liberalni, a libertarijanci su društveno liberalni i ekonomski konzervativni.
princi princi 17:17 20.03.2017

Re: Pitanje

liberala čije je svetoviđenje zasnovano na slobodi i jednakosti.

Pre društvenoj toleranciji. Imaš dosta liberala koje zabole uvo za jednakost.

Edit: mislim, ekonomsku.
princi princi 17:27 20.03.2017

Re: Pitanje

Evo, čak će i kurve imati konkurenciju. Zadnje vreme došlo. I šta se cepačimo ovde oko škola kad možda stvarno kao vrsta imamo još samo 100ak godina na zemlji?
maksa83 maksa83 17:34 20.03.2017

Re: Pitanje

princi
Evo, čak će i kurve imati konkurenciju. Zadnje vreme došlo.

Razvedri se, eto novih poslova - Quality Assurance u fabrici seks lutAka!

Ja kao kujundžija prvo pomislim: "'Lele kad to krene da baguje..."
bocvena bocvena 17:35 20.03.2017

Re: Pitanje

lepo si ispala, ako je to pitanje


o hvala. nije to pitanje.
nsarski nsarski 17:42 20.03.2017

Re: Pitanje

Razvedri se, eto novih poslova - Quality Assurance u fabrici seks lutAka!




Nažalost, prva javna kuća sa seks-lutkama, otvorena u Barseloni, je zatvorena. Oni izjavljuju da se sele na drugu lokaciju.

Europe's first sex doll brothel forced to close its doors

Maksimoviću, kako ti je ovo promaklo?

Nedokučivi su putevi globalne ekonomije...
princi princi 17:42 20.03.2017

Re: Pitanje

U, da, jbt, kad u'vati pa ne pusti... Zajebi QC/QA, ja ću u osiguranju da radim, što je sigurno, sigurno.
maksa83 maksa83 17:56 20.03.2017

Re: Pitanje

Europe's first sex doll brothel forced to close its doors

Maksimoviću, kako ti je ovo promaklo?

Ubiće nas ta tehnofobija, ludizam...
emsiemsi emsiemsi 18:00 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83

...

(Da dodam još još jednu opservaciju nekog ko je išao na preko nekoliko roditeljskih sastanaka - prvo sam mislio da je nastavnički poziv težak zbog toga što su malo plaćeni za vrlo naporan posao, i da je težak zato što imaju posla sa decom koja su generalno ... deca. Posle nekoliko roditeljskih sam shvatio da je jedna od većih muka nastavničkog poziva - roditelji. Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)

Рећи ћу ово још једном !
Свако друштво, да би имало икакву перспективу, мора да фаворизује 3 занимања ---
Улитеља ... који ради најважнији посао, а то је производња нових људи,
Лекара ... који поправља и одржава људе,
Чувара ... који чува људе.
Док год Учитељ не буде позициониран на место које заслужује, "дуално образовање" и сличне парадигматичке тлапње су само то и ништа друго.
emsiemsi emsiemsi 18:10 20.03.2017

Re: Pitanje

princi
Mene samo duša boli što toliko naših ljudi ima po svetu, koji rade odlično plaćene poslove, vrlo visoko vredne, i vrlo su produktivni, a svi mahom kriju to svoje obrazovanje na Beogradskom Univerzitetu i svaku vezu sa Beogradom k'o zmija noge. Videćeš za gomilu njih da se kite doktoratima po nekim jebenim Mančesterima, Kornelima, Mičigenima, Utrehtima (neki izvine domaćin), Barselonama, South Bank univerzitetima, engleskim politehnikama, kurcima palcima, a jako malo ili nimalo će napisati da su osnovne studije ili post-diplomske završili na Beogradskom Univerzitetu. Tužno.

Ма, све ће то једном доћи на своје.
emsiemsi emsiemsi 18:13 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83
jos mi je jedan pojam-bloger neuhvatljiv, tj ne znam na koga si mislio?

Ni na koga, samo sam sklepao 4 pojma koji sa mnom nemaju nikakve veze. :)

Ево ја ћу сада да ти додам један који има везе са тобом --- човекољубив !
Признаје ли се !?
emsiemsi emsiemsi 18:21 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83
Ebiga makso ja o čovjeku sudim na osnovu onoga što piše o određenoj temi.
Oni koji govore o vaučerizaciji obrazovanja, privatizaciji školstva, odsustvu države u formiranju NPP obično se tako karakteriziraju

Ok, to je evropsko poimanje "klasičnog liberalizma". Uz punu svest da tvoje poznavanje istorije i sociologije višestruko prevazilazi moje, ja pravim razliku između libetarijanaca ("država da mi se ne meša, sve da bude privatno, pa kom opanci kom obojci" ) i liberala čije je svetoviđenje zasnovano na slobodi i jednakosti.

Recimo ovako - liberali su društveno i ekonomsk liberalni, a libertarijanci su društveno liberalni i ekonomski konzervativni.

Максо, појасни ово болдовано !
Додај неки пример и разради како се према томе односи један или други.
Мислим - ако ти није тешко.
apostata apostata 20:47 20.03.2017

Re: Pitanje

maksa83
Ebiga makso ja o čovjeku sudim na osnovu onoga što piše o određenoj temi.
Oni koji govore o vaučerizaciji obrazovanja, privatizaciji školstva, odsustvu države u formiranju NPP obično se tako karakteriziraju

Ok, to je evropsko poimanje "klasičnog liberalizma". Uz punu svest da tvoje poznavanje istorije i sociologije višestruko prevazilazi moje, ja pravim razliku između libetarijanaca ("država da mi se ne meša, sve da bude privatno, pa kom opanci kom obojci" ) i liberala čije je svetoviđenje zasnovano na slobodi i jednakosti.

Recimo ovako - liberali su društveno i ekonomsk liberalni, a libertarijanci su društveno liberalni i ekonomski konzervativni.
Nisam ni ja bio sasvim precizan, tako da je tvoja primjedba u suštini bila mjestu.
vcucko vcucko 23:56 20.03.2017

Re: Pitanje

apostata

To nema nikakve veze sa obrazovanjem, to je obučavanje. Oni su čak sada toliko iskreni da više uopšte ne govore o znanju, nego o nekakvim ebenim kompetencijama, vještinama i navikama.

Skills.
To se na engleskom, nepresušnom izvoru kratkih i preciznih reči za ceđenje suve drenovine iz ljudi, kaže skills. Otprilike, zbir radnji koje je osoba X u stanju da izvede, a u cilju uvećanja količine frit-frit u gazdinom džepu.
Kunta Kinte - Toby.
alselone alselone 00:00 21.03.2017

Re: Pitanje

apostata
antioksidant
Roditelji su u nezanemarljivom procentu - teški mentoli.)

u obrazovnom sistemu odluke donose roditelji i nastavnici (plus treci, nevidljivi, vrlo vazan element - lokalni politicki interesi) a posledice snose deca. i da, ta dva elementa koja najvise mogu uticati su... pa recimo takvi da je i ovakav izlaz neocekivano dobar.

To je možda bilo nekada, evo naš blogokolega WB fino i konstantno samo trubi o tržištu, kao glavnom regulatoru svih tendencija u školstvu.

To nema nikakve veze sa obrazovanjem, to je obučavanje. Oni su čak sada toliko iskreni da više uopšte ne govore o znanju, nego o nekakvim ebenim kompetencijama, vještinama i navikama.

Zna se šta je obrazovanje .., a ovo što oni hoće da predstave kao obrazovanje to se nekada na kursevima dobijalo.

A još niže kolega berman propagira vaučerizaciju i to izgleda svih nivoa školstva - pa to čak ni Mizes i Fridman nisu tražili.

On čak kaže:
Obrazovanje je suviše važan i složen proces da bi se prepustio prosvetarima.

Nikada nije ni bio samo prosvjetarski, al' ako treba birati između njih i države, na jednoj i tržišta i privrednika, na drugoj strani, ja brate tu nemam nikakvih dilema.

Takođe ono
Onaj bolji dio prosvjetnog kadra je indoktriniran ljevim idejama, egalitarizmom i (...)

to je ba bermane civilizacijska tekovina .., ali dobro, ako nšta uvijek je fino vidjeti pravo lice današnjih liberala.


apostata apostata 00:17 21.03.2017

Re: Pitanje

vcucko
apostata

To nema nikakve veze sa obrazovanjem, to je obučavanje. Oni su čak sada toliko iskreni da više uopšte ne govore o znanju, nego o nekakvim ebenim kompetencijama, vještinama i navikama.

Skills.
To se na engleskom, nepresušnom izvoru kratkih i preciznih reči za ceđenje suve drenovine iz ljudi, kaže skills. Otprilike, zbir radnji koje je osoba X u stanju da izvede, a u cilju uvećanja količine frit-frit u gazdinom džepu.
Kunta Kinte - Toby.

Ma da - samo ja sam eto htio da to ka'em na naškom.

Jedan od najvećih pedagoga XIX v. Humbolt je takvo "obrazovanje" nazivao "trening ruku", a pozitivisti, veliki pobornici upravo takvog tipa "obrazovanja", označavali su to sa rječju "performativnost".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:08 21.03.2017

Re: Pitanje

ekonomski konzervativni.

Zanimljivo: meni ekonomski konzervativan označava onog koji polaže veru u državu. No, biće da je do mene.
maksa83 maksa83 08:38 21.03.2017

Re: Pitanje

Zanimljivo: meni ekonomski konzervativan označava onog koji polaže veru u državu. No, biće da je do mene.

Ne, ekonomski konzervativizam je oličen u: "ne, nemaju svi pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu i ne, nemaju svi pravo na obrazovanje i generalno nemoj da mi neko uzima pare da bi nekom less fortunate bilo manje loše."
princi princi 11:49 21.03.2017

Re: Pitanje

ekonomski konzervativizam je oličen u: "ne, nemaju svi pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu i ne, nemaju svi pravo na obrazovanje i generalno nemoj da mi neko uzima pare da bi nekom less fortunate bilo manje loše."

Ja bi kao ekonomski konzervatizivam pre označio kombinaciju niskih taksi, ludizma, izolacionizma, protekcionizma i border controla. Nešto slično ovome što Trump hoće da uspostavi. Doduše, ima ih koji to nazivaju i ludilom.
berman berman 15:15 21.03.2017

Re: Pitanje

berman je klero-libertarijanac.

byzantine Laissez-faireist
berman berman 15:22 21.03.2017

Re: Pitanje


nego sam za trocikstu u dilemi?

nije ti pala na pamet mržnja Trockog prema ruskoj naciji, crkvi, državi , pa taj je bio spreman da utamani sve ruse "GLEDE" svojih pravedničkih ideja.I onda valjda izmisli nove ruse.
berman berman 15:37 21.03.2017

Re: Pitanje

to je ba bermane civilizacijska tekovina

ko socijalizam ?
evo stvarno pitanje za tebe jel Socijalizam civilizaciski napredak u odnosu na kapitalizam,,, mislim ono jel naprednije bilo u Novoj Gorici ,nego Trstu (il onoj staroj gorici) , jel napredniji bio ddr od brd, mislim nemoj o onoj sanjanoj revoluciji koju je Perica Jurica sanjo u domobranima nego o strečenoj "civilizaciskoj tekovini" ili što bi dolje onaj Vlad reko jel napredniji Burke il Mihajlo Marković/životić/ Golubovićka ..
i jel veča tekovina u srbalja bio Čedomilj Mijatović ili ovi kurčiči palčiči vućiči dačiči koji sanjaju belu maršalsku trenerku,
ideja da civilizacija nužno napreduje linearno ka boljem je vrlo upitna ( antropolški pesimizam nije baš iluzija)
berman berman 15:39 21.03.2017

Re: Pitanje

Oni koji govore o vaučerizaciji obrazovanja, privatizaciji školstva

A u ŠveCkoj...vaučerizacija
berman berman 16:32 21.03.2017

Re: Pitanje

i liberala čije je svetoviđenje zasnovano na slobodi i jednakosti.

ima li slobode ako postoji redistribucija države . mislim kako možeš bit slobodan ako te država reketari
"socijalisti " čudno tumače jednakost
apostata apostata 16:36 21.03.2017

Re: Pitanje

berman
to je ba bermane civilizacijska tekovina

ko socijalizam ?
evo stvarno pitanje za tebe jel Socijalizam civilizaciski napredak u odnosu na kapitalizam,,, mislim ono jel naprednije bilo u Novoj Gorici ,nego Trstu (il onoj staroj gorici) , jel napredniji bio ddr od brd, mislim nemoj o onoj sanjanoj revoluciji koju je Perica Jurica sanjo u domobranima nego o strečenoj "civilizaciskoj tekovini" ili što bi dolje onaj Vlad reko jel napredniji Burke il Mihajlo Marković/životić/ Golubovićka ..
i jel veča tekovina u srbalja bio Čedomilj Mijatović ili ovi kurčiči palčiči vućiči dačiči koji sanjaju belu maršalsku trenerku,
ideja da civilizacija nužno napreduje linearno ka boljem je vrlo upitna ( antropolški pesimizam nije baš iluzija)
Ko je tu uopšte pominjao socijalizam?
Ti si sam u istoj rečenici povezao egalitarizam i obrazovanje. Po tome mislio si na jednakost u pravu na obrazovanje.

A evo ti član 26. Opšte deklaracije o pravima čovjeka (meni se čini da u njemu nema nikakvih vaučera, al' eto pogledaj i ti):
- pravo na obrazovanje, koje uključuje obavezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolskom obrazovanju "jednako dostupno svima na osnovi uspjeha"


Za nju (mislim na Dekaraciju) obično govore da je civilizacijska tekovina .., e i da nju su naravno smislili i formulisali u osnovnom komunisti i socijalisti (Mizes, Hajek i Rend su pokušali nešto da kažu, al' su plebiscitarno istjerani iz sale).
A u ŠveCkoj...vaučerizacija

Eee!?

A eno u Finskoj ministar obrazovanja Finske rekao da će do 2020. (ili '25.) ukinuti matematiku, fiziku i hemiju i sve ih svesti pod predmet Nauka.

'Ajd' da probamo i to ... ipak je to majku mu Finska.

vlad_aleksh vlad_aleksh 08:03 23.03.2017

Re: Pitanje

berman
berman je klero-libertarijanac.

byzantine Laissez-faireist


Част ми је узвратити титулом.
Влад Алекш Трећи, херезијарх москопољски и целе Ромеје
vlad_aleksh vlad_aleksh 08:28 23.03.2017

Re: Pitanje

berman
to je ba bermane civilizacijska tekovina

ko socijalizam ?
evo stvarno pitanje za tebe jel Socijalizam civilizaciski napredak u odnosu na kapitalizam,,, mislim ono jel naprednije bilo u Novoj Gorici ,nego Trstu (il onoj staroj gorici) , jel napredniji bio ddr od brd, mislim nemoj o onoj sanjanoj revoluciji koju je Perica Jurica sanjo u domobranima nego o strečenoj "civilizaciskoj tekovini" ili što bi dolje onaj Vlad reko jel napredniji Burke il Mihajlo Marković/životić/ Golubovićka ..
i jel veča tekovina u srbalja bio Čedomilj Mijatović ili ovi kurčiči palčiči vućiči dačiči koji sanjaju belu maršalsku trenerku,
ideja da civilizacija nužno napreduje linearno ka boljem je vrlo upitna ( antropolški pesimizam nije baš iluzija)


Социјализам јесте напредак у односу на капитализам. Социјалисти су, мање-више, све приватне капитале слили у само један велики капитал - државни. Један вођа, једна класа, једна држава. Живео Стаљин и светска револуција!
И на крају два питања. Ко је био већи либерал, Латинка Перовић или Владимир Јовановић? А ко је био већи конзервативац, Александар Ранковић или Слободан Јовановић?
berman berman 20:50 23.03.2017

Re: Pitanje

pa vaučerizacija svima omogućava pravo na školovanje ali i pravo da biraju tip školovanja , kurikulum,pa ako baš oćeš i indoktrinaciju, a omogućava i roditeljima da doplate dodatne sadraje ( koje ionako mogu) ali i da izborom mogu birat školu i profesore ( recimo želiš da ti djeca izbjegnu školu il bar djecu Jasne Bogojević u obrazovanju)
pod egalitizmom sam prije svega mislio na kočenje pametne i talentirane djece na uštrb sutupastih, naime školsko vrjeme se uglavnom poklanja sutupastim
a zašto bi visoko obrazovanje bilo "pravo". Ne može se pristojno živjet bez faksa ..
naša " alma mater" koti uhljebe i parazite mahom,, i onda se on čudi kako nema posla za kulturne radnike. mislim čito je on Antonia Gramscia i najnovije ljeve teorije kod Zage i zna šta je kulturna hegemonija turbofolkera. a tajfuni ga neće zaposlit, radije plaćaju pevaljku
apostata apostata 09:39 26.03.2017

Re: Pitanje

berman
pa vaučerizacija svima omogućava pravo na školovanje ali i pravo da biraju tip školovanja , kurikulum,pa ako baš oćeš i indoktrinaciju, a omogućava i roditeljima da doplate dodatne sadraje ( koje ionako mogu) ali i da izborom mogu birat školu i profesore ( recimo želiš da ti djeca izbjegnu školu il bar djecu Jasne Bogojević u obrazovanju)
pod egalitizmom sam prije svega mislio na kočenje pametne i talentirane djece na uštrb sutupastih, naime školsko vrjeme se uglavnom poklanja sutupastim
a zašto bi visoko obrazovanje bilo "pravo". Ne može se pristojno živjet bez faksa ..
naša " alma mater" koti uhljebe i parazite mahom,, i onda se on čudi kako nema posla za kulturne radnike. mislim čito je on Antonia Gramscia i najnovije ljeve teorije kod Zage i zna šta je kulturna hegemonija turbofolkera. a tajfuni ga neće zaposlit, radije plaćaju pevaljku

To je sve u teoriji, a u praksi elitizacija, ekonomizacija, menađerizacija, pretvaranje obrazovnog prostranstva u dio tržišta, nestajenje one funkcije po kojoj obrazovanja igra ogromnu ulogu u politici jednakih mogućnosti, otežavanje bilo kakve reforme na nivou države, propadanje i zatvaranje državnih škola ...

(Ima još u npr. Gibelman M., Lens V. Entering the debate about school vouchers: a social work perspective //Children and schools, 2002, October No 4..)
Jukie Jukie 09:17 20.03.2017

Uski interesi

Uski interesi ljudi koji sede u raznim savetima i kontrolišu program i školski sistem će nadvladati.
Takođe, nastavnici nisu spremni da žrtvuju svoju platu (tj. njen deo) da bi đaci izgubili časove koji im ne trebaju
(juče je izašao predlog novog plana i programa za drugi ciklus osnovne škole tj. 5-8 razred, svim nastavnicima je odmah zasmetao manji broj časova u 7. i 8. razredu jer će imati manju platu). Hoće da imaju leba da jedu, struju da plate itd.
Dakle ili treba žrtvovati nastavnike ili će deca i dalje imati 35 časova nedeljno umesto zakonom određenih 30.
Ne možeš da pobediš, na kraju dana lav mora nekoga da pojede
WBinSerbia WBinSerbia 09:30 20.03.2017

Re: Uski interesi

A zar ne mislite da ti nastavnici mogu da se obuče da predaju đacima ono što im treba?
Jukie Jukie 10:01 20.03.2017

Re: Uski interesi

WBinSerbia
A zar ne mislite da ti nastavnici mogu da se obuče da predaju đacima ono što im treba?

Nastavnici VEĆ UMEJU da predaju đacima ono šta im treba, ali đaci trenutno imaju više časova nedeljno nego što zakon dozvoljava, pa reforma mora da smanji broj časova na 30 nedeljno, i onda nastavnici ostaju bez dela norme i dobijaju manju platu
kako god se okrene neko od nastavnika mora da ostane bez para, a pošto su nastavnici usko ostručeni (npr. predaju ili biologiju ili fiziku, ne oboje) oni ne mogu da predaju bilo koji predmet.
Da ja pokušam da đacima predajem fiziku ili istoriju, nijedno dete na kraju ništa ne bi znalo, pa je bolje da onda to predaju ljudi koji su bar pet godina išli na fakultet i studirali fiziku ili istoriju
WBinSerbia WBinSerbia 10:21 20.03.2017

Re: Uski interesi

Verovatno veliki broj nastavnika ume da predaje đacima ono što im treba. Ali bojim se da to nije sasvim tačno za dobar deo njih što pokazuju rezultati PISA testova. Osim toga očito je da šaci ne uče ono što im treba - ma šta vi ili ja mislili - jer poslodavci - dakle oni kod kojih ti đaci treba da se zaposle - kažu da ne mogu da dobiju đake koji znaju ono što njima - poslodavcima- treba (od IT tehnologija do mnogo čega drugog).
princi princi 12:37 20.03.2017

Re: Uski interesi

Osim toga očito je da šaci ne uče ono što im treba - ma šta vi ili ja mislili - jer poslodavci - dakle oni kod kojih ti đaci treba da se zaposle - kažu da ne mogu da dobiju đake koji znaju ono što njima - poslodavcima- treba (od IT tehnologija do mnogo čega drugog).

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.
zemljanin zemljanin 12:57 20.03.2017

Re: Uski interesi

princi
Osim toga očito je da šaci ne uče ono što im treba - ma šta vi ili ja mislili - jer poslodavci - dakle oni kod kojih ti đaci treba da se zaposle - kažu da ne mogu da dobiju đake koji znaju ono što njima - poslodavcima- treba (od IT tehnologija do mnogo čega drugog).

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.

iz nekog razloga sve je prisutnija tendencija pretvaranja obrazovanja u proizvodnju radne snage ... kombinovanje prakse sa teorijom I viši standardi u obrazovnom procesu - DA, sve ostalo - NE
princi princi 13:12 20.03.2017

Re: Uski interesi

zemljanin
princi
Osim toga očito je da šaci ne uče ono što im treba - ma šta vi ili ja mislili - jer poslodavci - dakle oni kod kojih ti đaci treba da se zaposle - kažu da ne mogu da dobiju đake koji znaju ono što njima - poslodavcima- treba (od IT tehnologija do mnogo čega drugog).

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.

iz nekog razloga sve je prisutnija tendencija pretvaranja obrzovanja u proizvodnju radne snage ... kombinovanje praske sa teorijom I viši standardi u obrazovnom procesu - DA, sve ostalo - NE

Pa da, to je logika kancera koju prihvataju sve srpske vlade. GDP ili BDP, odnosno njegov rast je postao svrha samom sebi. Nije cilj unapređivanje standarda ljudi, poboljašanje životnih uslova, nego samo rast GDPja. I to sve srpske vlade sebi zadaju kao cilj. Srbija je okupirana zemlja, da se ne lažemo, svi izbori su samo privid. Okupirana od strane MMFa, WB, i tih raznoraznih belosvetskih hohštaplera i fićfirića, nameštenika navedenih poput Dinkića, Đelića, Malija, Vučića, Cvetkovića, Tadića, Jelaškovića, Pitića, Vlahovića...
mariopan mariopan 13:38 20.03.2017

Re: Uski interesi

princi
Srbija je okupirana zemlja, da se ne lažemo, svi izbori su samo privid. Okupirana od strane MMFa, WB, i tih raznoraznih belosvetskih hohštaplera i fićfirića, nameštenika navedenih poput Dinkića, Đelića, Malija, Vučića, Cvetkovića, Tadića, Jelaškovića, Pitića, Vlahovića...



Bravo Princi.
angie01 angie01 14:32 20.03.2017

Re: Uski interesi

a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.


da im pruzi mogucnost za kreativnost i da mogu svoje potencijale da maksimalno razvijaju,...sto negde pise i u zakonu, ali je kao i sve drugo- mrtvo slovo na papiru.
princi princi 14:39 20.03.2017

Re: Uski interesi

angie01
a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.


da im pruzi mogucnost za kreativnost i da mogu svoje potencijale da maksimalno razvijaju,...sto negde pise i u zakonu, ali je kao i sve drugo- mrtvo slovo na papiru.

U Srbiji nikog ne zanima kvalitet života građana, ljudi su prepušteni sami sebi. Recimo, TV ima ogroman obrazovni potencijal. Kad ljudi već toliko vremena provode ispred TV ekrana, RTS bi mogla da odvoji jedan kanal samo za edukaciju odraslih, dece, matorih ljudi. To nikom ne pada na pamet, a pogotovu ne WB. Zašto? Zato što ih zabole uvo za kvalitet života ljudi.
apostata apostata 14:51 20.03.2017

Re: Uski interesi

princi
Osim toga očito je da šaci ne uče ono što im treba - ma šta vi ili ja mislili - jer poslodavci - dakle oni kod kojih ti đaci treba da se zaposle - kažu da ne mogu da dobiju đake koji znaju ono što njima - poslodavcima- treba (od IT tehnologija do mnogo čega drugog).

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.
Tako je brate princi.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:20 20.03.2017

Re: Uski interesi

Princi, cannot agree more.

Моје мисли, што би рекли, "потписујем".
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:35 20.03.2017

Re: Uski interesi

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.

Одлично речено.

Радна снага за нови век треба да буде способна да стално учи и да се прилагођава брзим променама.

То може да се постигне само веома солидним образовањем, а не неким раним уским специјализацијама/тренинзима, а добре основе из фундаменталних наука и способност логичког размишљања сигурно нису у истом рангу са радом на тастатури.
princi princi 15:39 20.03.2017

Re: Uski interesi

То може да се постигне само веома солидним образовањем, а не неким раним уским специјализацијама/тренинзима, а добре основе из фундаменталних наука и способност логичког размишљања сигурно нису у истом рангу са радом на тастатури.

Pa naravno. Baš u tome je suština. Niko ne može predvideti kako će izgledati svet sutrašnjice a pogotovu preksutrašnjice. Ali možeš decu opremiti osnovnim, fundamentalnim znanjima, i tako omogućiti da se što brže prilagođavaju.

Ali WB i IMF su Srbiji namenili ulogu parije. Srbi nisu tu da budu kreativni, da nešto razmišljaju, pitaju, razgovaraju, nego da budu marva i stoka, šibermajstori u najboljem slučaju.
princi princi 15:42 20.03.2017

Re: Uski interesi

Srpske vlade, ne samo ove DS-radikalske, nego još od mnogo ranije, samo idu na ruku takvim percepcijama. To nepoštovanje građana, naroda, ta nebriga za kvalitet života je, u principu, samo izraz tog dahijskog odnosa prema narodu. Zato na ovim izborima ne treba glasati ni za jednu stranku, treba glasati samo za Belog, ne zato što je lep, duhovit i pametan, nego zato što je outsider ovom sistemu. Sistem treba obezglaviti, i treba zbrisati sva ta govna od SNSa, DSa (njih pogotovu!), SRSa, SPSa, i kako se već ne zovu.
angie01 angie01 15:44 20.03.2017

Re: Uski interesi

Škola i ne služi treningu nego edukaciji.


a ko kaze da ne postoji praksa za skole koje skoluju kadrove sa takvim zanimanjima, gde je praksa neophodna za neko zaokruzenje skolovanja- kao npr, srednja medicinska, graficka skola, ugostiteljska, trgovacka....nekada je postojla skola ucenika u privredi- i svi su oni isli na praksu u firme koje sada vise ne postoje.

tako da to nije ni otkrivanje rupe na saksiji.
princi princi 15:53 20.03.2017

Re: Uski interesi

angie01
Škola i ne služi treningu nego edukaciji.


a ko kaze da ne postoji praksa za skole koje skoluju kadrove sa takvim zanimanjima, gde je praksa neophodna za neko zaokruzenje skolovanja- kao npr, srednja medicinska, graficka skola, ugostiteljska, trgovacka...

Niko ne kaže. Sve treba da postoji, samo deca treba da imaju izbor. Ali, ne znam da li shvataš suštinu, ovde se radi o ukidanju prava na izbor.
mariopan mariopan 16:03 20.03.2017

Re: Uski interesi

Ali WB i IMF su Srbiji namenili ulogu parije. Srbi nisu tu da budu kreativni, da nešto razmišljaju, pitaju, razgovaraju, nego da budu marva i stoka, šibermajstori u najboljem slučaju.


Baš sam pomislila kako da ih spremimo, da im kupimo odmah Pampers pelene za odrasle ili da čekamo da poorastu?

Jer će verovatno velika većina raditi u nekim fabriketinama za "strane investitore" koji će dobiti masne subvencije od naše države da ih uopšte zaposle i moraće da nose te pelene jer ni u toalet ne mogu da odu?

Radiće za minimalac neki zaglupljujući i zatupljujući posao na nekoj traci gde bi i mašina to radila brže i bolje ali su ljudi u Srbiji jeftiniji od tih mašina pa će ipak oni to da rade dok se ne iskrive, razbole, polude i dok ih ne zameni nova tura mladih, zdravih i gladnih?

I to neće moći da rade ako ne urade dobro PISA test?
angie01 angie01 16:11 20.03.2017

Re: Uski interesi

Niko ne kaže. Sve treba da postoji, samo deca treba da imaju izbor. Ali, ne znam da li shvataš suštinu, ovde se radi o ukidanju prava na izbor.


kapiram o cemu se radi, nego komentarisem "genijalnu" i "novu" ideju koja ce spasiti obrazovanje, tako sto ce se uvesti dualno,...pa kazem, kako za struke koje podrazumevaju praksu, ona i postoji....za sve drugo je besmislena i ne popravlja ono sto nije dobro,...naravno da se radi o uteravanje u tor, jeftine radne snage.
WBinSerbia WBinSerbia 18:16 20.03.2017

Re: Uski interesi

Ako je tačno da škole u Srbiji uče đake da " podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju" zašto su im onda loši rezultati na PISA testovima? PISA testovi služe upravo tome da se vidi da li mladi umeju da razmišljaju, odnosno da ono što su učili u školi primene u praksi. Ja se zalažem upravo za to o čemu vi govorite.
emsiemsi emsiemsi 18:35 20.03.2017

Re: Uski interesi

princi
Srpske vlade, ne samo ove DS-radikalske, nego još od mnogo ranije, samo idu na ruku takvim percepcijama. To nepoštovanje građana, naroda, ta nebriga za kvalitet života je, u principu, samo izraz tog dahijskog odnosa prema narodu. Zato na ovim izborima ne treba glasati ni za jednu stranku, treba glasati samo za Belog, ne zato što je lep, duhovit i pametan, nego zato što je outsider ovom sistemu. Sistem treba obezglaviti, i treba zbrisati sva ta govna od SNSa, DSa (njih pogotovu!), SRSa, SPSa, i kako se već ne zovu.

Само јако и без сикирације !
Моја деца су по 6 година провела у Математичкој гимназији.
Поред тога, што ми је једнако драго, много читају и друге ствари које нису само математика, физика и информатика. Веома често узму књигу на српском, па исту књигу потом прочитају и на енглеском. Када ми се млађе дете вратило недавно из Кембриџа са пријемног, донело је 6 књига које је купило у Лондону.
Јебе ми се за дуално образовање којекаквих курчића --- дуално образовање за мотаче каблова ...
Ма, посерем им се у концепт !
Према томе --- ух, немам шта више да кажем, ужасно сам љут !
princi princi 18:42 20.03.2017

Re: Uski interesi

WBinSerbia
Ako je tačno da škole u Srbiji uče đake da " podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju" zašto su im onda loši rezultati na PISA testovima? PISA testovi služe upravo tome da se vidi da li mladi umeju da razmišljaju, odnosno da ono što su učili u školi primene u praksi. Ja se zalažem upravo za to o čemu vi govorite.

To je onda sasvim drugi problem tj to je problem škola koje ne rade dovoljno dobro svoj posao. Ali odgovor na to svakako nije da se mladim Srbima daje samo opcija stručnih škola. Ja, za razliku od mnogih, mislim da deca u Srbiji ne uče dovoljno, i da bi trebalo da rade još više. Pitanje je samo kvaliteta tog rada. Kao što pomenuh gore, postoje dosta jeftine i efikasne metode (recimo da se odvoji kanal na državnoj TV koji bi služio samo i isključivo obrazovnom programu, kao što je to nekad, pre Torijevaca na vlast, bio BBC2 u UK) ali vidim da vi to ne pominjete čak ni kao opciju.
principessa_etrusca principessa_etrusca 20:06 20.03.2017

Re: Uski interesi

Моја деца су по 6 година провела у Математичкој гимназији.

Сама сам прошла кроз Математичку, па ми је било стало да мој син добије слично математичко образовање. Иако је ишао у одличне енглеске приватне школе, када је похађао летњу школу Архимедеса, увек се показивало да су деца истог узраста из српских основних школа учила по много напреднијем програму!
alselone alselone 00:04 21.03.2017

Re: Uski interesi

Škola i ne služi treningu nego edukaciji. Poslodavci treba da treniraju svoje nameštenike, a škole treba da edukuju mlade ljude, da ih podučavaju osnovnim principima, kritičkom razmišljanju (koje, opet, podrazumeva poznavanje i baratanje velikim brojem fakata) a ne da utreniravaju male majmunčiće.


Bio nekad davno na ovom mestu neki bloger dr Wu. Bio namcor svoje vrste, ali znao pametno da kaze, ne znam da da li ga se secas. Ostalo mi u secanju da je na ovu temu jedared rekao kako skola treba da se preuredi i da ostanu dva predmeta, logika i matematika jer ostalo i onako ima na guglu.

Zapamtio sam to jer je bilo bas lepo i saljivo sazeto ono sto sam i sam mislio. A mislim sve vise. Uterivati gomile nepotrebnih informcija koje su danas na dohvat ruke je kontraproduktivno. Treba se sve vise okrenuti konceptima i baziznim znanjima i metodologijama. Jer, kad dodje AI moci cemo da odolevamo samo takvim znanjima, jos nesko vreme, na slican nacin na koji je Kasparov 1996. dobio Deep Blue.

Kad dodje 1997. nemam pojma sta ce biti. Nece nam vredeti ni koncepti ni Bog otac.
princi princi 00:59 21.03.2017

Re: Uski interesi

Uterivati gomile nepotrebnih informcija koje su danas na dohvat ruke je kontraproduktivno. Treba se sve vise okrenuti konceptima i baziznim znanjima i metodologijama.

Napisaću blog na tu temu kad budem imao više vremena. To je malo složenija stvar. Ukratko, definitivno nije dovoljna matematika i logika.
alselone alselone 01:07 21.03.2017

Re: Uski interesi

Ukratko, definitivno nije dovoljna matematika i logika.


У прошлој итерацији истог разговора ја сам додао и филозофију. Мислим да једно читање Софијиног света може да уради више за мислећег средњошколца од годину дана биологије, хемије или историје.
princi princi 01:52 21.03.2017

Re: Uski interesi

alselone
Ukratko, definitivno nije dovoljna matematika i logika.


У прошлој итерацији истог разговора ја сам додао и филозофију. Мислим да једно читање Софијиног света може да уради више за мислећег средњошколца од годину дана биологије, хемије или историје.

Ima onaj E.D. Hirsch sa University of Virginia, koji je izračunao da postoji tačno 5000 pojmova stvari, izreka, osoba, ideja, knjiga koje svaki prosečno obrazovani čovek mora znati da bi mogao da kvalifikovano čita novine, prati vesti, gleda TV, prati vesti na twitteru, gde se već informiše, učestvuje u javnom životu, bloguje, diskutuje... Tih 5000 fakata (da ih nazovemo tako skupnim imenom) čine taj neki Core Curriculum koji je neophodan za tu neku Kulturnu Pismenost, tj Cultural Literacy, kako on to naziva (i kako mu se zove knjiga).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana