Astronomija| Muzika| Nauka| Planeta

Muzika sfera

nsarski RSS / 10.05.2017. u 22:43

 

 exoplanet20170223b.png

Pre nešto manje od 3 meseca NASA je objavila otkriće planetarnog sistema TRAPPIST 1, u sazvežđu Vodolije, na rastojanju od oko 39 svetlosnih godina od nas. Zvezda je približno veličine našeg Jupitera, dakle ne preterano velika. Ova vest je posebno uzbudljiva jer se radi o sedam planeta koje se nalaze na takvim rastojanjima od matične zvezde da je na njima, barem u principu, moguć razvoj života. Naime, temperature na 3 od otkrivenih 7 planeta se nalaze u “zelenom pojasu”, tj pojasu koji imaju takve uslove da bi život na njima bio moguć (prisustvo tečne vode i slično). Mase svih 7 planeta su približno slične masi Zemlje.

 

Na donjoj slici je prikazano poređenje izmedju Sunčevog sistema i sistema TRAPPIST 1 sa označenim odgovarajućim “zelenim pojasima”. Slike su, naravno, reskalirane radi boljeg poređenja (ceo otkriveni system bi mogao komotno da se smesti unutar orbite našeg Merkura). Vidi se da planete e, f i g spadaju u “nastanjivu” oblast oko nove zvezde.  Sve zajedno, ovo otkriće je pobudilo nadu da zaista postoje delovi kosmosa gde su fizički uslovi slični onima na Zemlji, i vest je munjevito obišla našu planetu.

 

exoplanets2.jpg

 

Jedno od važnih pitanja vezanih za novi sistem je njegova fizička stabilnost. Naime, pošto se planete nalaze “blizu” svoje zvezde onda one moraju brzo da se kreću da bi ostale u stabilnoj orbiti. Periodi rotacije ovih sedam planeta su prikazani na slici dole.

 

copyedited.news_.planet.hjeong-01-900x580.png

 

Orbitalni period najbliže planete je, jasno, najkraći (jer ona mora brže da se kreće da ne bi pala na matičnu zvezdu) i iznosi svega 1.5 dana. Dalje planete imaju sve duže orbitalne periode, a za sada nije precizno utvrđen period najdalje planete, h.

Uzimajući u obzir sve poznate parametre za matičnu zvezdu i svaku od planeta – udaljenost, mase, brzine – astronomi su odmah napravili kompjuterske simulacije iz kojih su mogli da predvide stabilnost celog sistema. Medjutim, sa podacima koje su imali, ispostavilo se da je sistem nestabilan, tj., da bi gravitaciona sila mogla da ozbiljno poremeti ovaj sistem za nekih milion godina, a to je samo tren na kosmičkim vremenskim skalama.

Ovo otkriće je malo zbunjujuće, jer ipak sistem postoji i postojao je, veruje se, ipak malo duže. Kako je moguće da planetarni sistem TRAPPIST 1 stabilno opstaje uprkos teoriji koja kaže da je to malo verovatno?

Odgovor na ovo je nedavno nađen: kod orbitirajućih planeta ponekad postoji “orbitalna rezonanca”, kada se periodi orbitiranja odnose jedan prema drugom kao prosti celi brojevi. Tipičan primer za to su periodi orbitiranja Neptuna i Plutona, koji su u rezonanci 2:3, i koja sprečava da ove dve planete izbace jedna drugu iz orbite.

 

 Aha! Kakva je situacija sa novo otkrivenim sistemom? Pogled na tabelu orbitalnih perioda prikazanu gore, vidi se da za svakih 8 orbita koje napravi najbliža planeta, prva sledeća napravi 5 orbita, naredna 3 orbite, sledeća 2 orbite, itd. Ispostavilo se da je TRAPPIST 1 najkompleksniji rezonantni sistem koji je do sada otkriven. Kada se ovo uzme u obzir prilikom numeričkih simulacija, TRAPPIST 1 sistem postaje stabilan za period od oko 50 miliona godina! Da bi ostale u “životu”, planete ovog sistema moraju, kao Aska, da plešu i tako odlože svoj neumoljiv kraj.

Medju ljudima koji su simulirali i proučavali system TRAPPIST 1, nalazio se i jedan postdoc koji je takodje i muzičar (svira džez gitaru) i koji je predložio da komponuje muziku zasnovanu na orbitalnoj rezonanci novih planeta. Orbitalni period najudaljenije planete, h, koji je oko 3 nedelje, umnožen 200 miliona puta, daje frekvenciju note C. Frekvencije ostalih, unutrašnjih planeta, onda se dobijaju prostim odnosom orbitalnih rezonanci.

Džez muzičar ne bi bio džez muzičar kada ne bi celu ovu muzičku priču ekstra “zasolio”. Naime, svaki put kada unutrašnja pleneta prestigne prvu spoljašnju do nje, “uleti” bubanj. Kada se sve ovo sastavi, dobija se harmonija, možde ne kakvu je Pitagora zamišljao, ali dobije se muzika po kojoj plešu planete sistema TRAPPIST 1 da bi opstale u stabilnom životu. To muzičko ostvarenje je objavljeno danas. Uživajte!



Komentari (224)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zilikaka zilikaka 15:27 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

verovatno nas vec gledaju i krste se


Al s tri prsta, naravno.
nsarski nsarski 16:05 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

ja sam sigurna da su dobrocudni
verovatno nas vec gledaju i krste se


Gledajući istoriju "čovečanstva", ona se sastoji od stalnih ratova, pljački, osvajanja teritorije, otimačine, eksploatacije, porobljavanja i sličnog. (Ovo nije politčki statement, već samo konstatacija činjenica). Taj naš frame of mind nas ne napušta ni kad razmišljamo o "vanzemaljcima". Mi jednostavno projektujemo sopstvene opsesije silom i dominacijom na civilizacije o kojima ne znamo apsolutno ništa. Fascinantno.
docsumann docsumann 17:31 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Mi jednostavno projektujemo sopstvene opsesije silom i dominacijom na civilizacije o kojima ne znamo apsolutno ništa. Fascinantno.


baš sam se nedavno na blogu (kod jinksa, o ljevici i desnici) osvrnuo na taj momenat, i kako u tom smislu postoje dva suprostavljena diskursa u predstavljanju vanzemaljaca u sf fimovima.
jedan (nazovi lijevi) s E.T.-em kao najpoznatijim predtsavnikom vrste, i na desnoj strani, svi oni silni invejdersi, thingovi, 8 putnici, pupoljci ... u kojima su posjetioci iz dalekog kosmosa predstavljeni kao agresivni, nemilosradni kolonizatori.
ok, aliena smo pokupili Успут. ali i tu se očitava nekakav ksenofobični prizvuk... ne petljaj se s strancima, svako zlo s te strane...

ovo sve naravno nema nikakve veze s kvalitetom filmova. dapače

inače, ovu knjigu smatram remek dijelom, između ostalog i zbog majstorski uvjerljivog prikaza trećeg puta.


ima u njoj taj sjajan momenat kad jedan od likova opisuje šta se zapravo desilo, i šta predstavljaju svi ti čudni predmeti koji su ostali iza posjetilaca koje nismo uspjeli ni da vidimo, jer nismo bili u stanju da im priđemo (naime, na mjestim na kojim su se pojavili, vanzemaljci su stvorili velika energetska polja kojima ljudi nisu mogli ni da prismrde).
a ono što se dešava poslije njihovog odlaska, liči na scenu u kojoj šumske životinje prilaze mjestu na kojem su ljudi imali piknik, pa s čudom njuškaju plastične boce, limenke, zagubljenu baterijsku lampu, perorez...

Prava svrha vanzemaljskih artefakata nije utvrđena, ali su razna svojstva istih otkrivena slučajno: neki se pokazuju korisnim za onog ko ih ima, dok drugi predstavljaju opasnost za istog. Najtraženiji od svih je tzv. Zlatna sfera, za koju kruže glasine da može ispuniti bilo koju želju. Sama sfera se nalazi duboko u zoni u blizini fiktivnog mesta Harmont (nije precizirana tačna lokacija, ali nagovešteno je da je smešteno u Kanadu), a samo jedan stalker zna bezbedan put do nje.
milisav68 milisav68 21:35 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

docsumann
baš sam se nedavno na blogu (kod jinksa, o ljevici i desnici) osvrnuo na taj momenat, i kako u tom smislu postoje dva suprostavljena diskursa u predstavljanju vanzemaljaca u sf fimovima.
jedan (nazovi lijevi) s E.T.-em kao najpoznatijim predtsavnikom vrste, i na desnoj strani, svi oni silni invejdersi, thingovi, 8 putnici, pupoljci ... u kojima su posjetioci iz dalekog kosmosa predstavljeni kao agresivni, nemilosradni kolonizatori.
ok, aliena smo pokupili Успут. ali i tu se očitava nekakav ksenofobični prizvuk... ne petljaj se s strancima, svako zlo s te strane...

A što je oprez (strah od nepoznatog) ksenofobičan, a srljanje bez razmišljanja pozitivno?

Ipak se sve to svodi na ljudsku iluziju dobar/loš momak, odnosno pobeda dobrog nad zlom.

Vanzemaljci su tu samo deo - žanr.

A možda jeste bog stvorio svet/svemir.
emsiemsi emsiemsi 21:40 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

milisav68
docsumann
baš sam se nedavno na blogu (kod jinksa, o ljevici i desnici) osvrnuo na taj momenat, i kako u tom smislu postoje dva suprostavljena diskursa u predstavljanju vanzemaljaca u sf fimovima.
jedan (nazovi lijevi) s E.T.-em kao najpoznatijim predtsavnikom vrste, i na desnoj strani, svi oni silni invejdersi, thingovi, 8 putnici, pupoljci ... u kojima su posjetioci iz dalekog kosmosa predstavljeni kao agresivni, nemilosradni kolonizatori.
ok, aliena smo pokupili Успут. ali i tu se očitava nekakav ksenofobični prizvuk... ne petljaj se s strancima, svako zlo s te strane...

A što je oprez (strah od nepoznatog) ksenofobičan, a srljanje bez razmišljanja pozitivno?

Ipak se sve to svodi na ljudsku iluziju dobar/loš momak, odnosno pobeda dobrog nad zlom.

Vanzemaljci su tu samo deo - žanr.

A možda jeste bog stvorio svet/svemir.

А ко други !?
Настао сам од себе ?!
aureus aureus 21:51 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski
Taj naš frame of mind nas ne napušta ni kad razmišljamo o "vanzemaljcima". Mi jednostavno projektujemo sopstvene opsesije silom i dominacijom na civilizacije o kojima ne znamo apsolutno ništa. Fascinantno.

docsuman
baš sam se nedavno na blogu (kod jinksa, o ljevici i desnici) osvrnuo na taj momenat, i kako u tom smislu postoje dva suprostavljena diskursa u predstavljanju vanzemaljaca u sf fimovima.
jedan (nazovi lijevi) s E.T.-em kao najpoznatijim predtsavnikom vrste, i na desnoj strani, svi oni silni invejdersi, thingovi, 8 putnici, pupoljci ... u kojima su posjetioci iz dalekog kosmosa predstavljeni kao agresivni, nemilosradni kolonizatori.

Kad smo na tom fonu: i kad vanzemaljce zamišljamo kao opake i zle uništavače - mi uglavnom ne uspijevamo da se previše udaljimo od fizičkog koncepta čovjeka (ili nekog drugog nama poznatog bića).
To me posebno nervira, taj nedostatak mašte; većinu vanzemaljaca koje smo vidjeli na filmu ili u stripu karakteriše to što u čisto vizuelnom smislu imaju bar nešto ljudsko: oči (nije važno da li samo jedno ili deset), prste (četiri ili sedam), noge...sve to može da bude maksimalno degenerisano, ali crtač ili dizajner ne uspijeva da smisli vanzemaljca koji nema nikakve veze sa ljudskim obličjem ili obličjem nekog zemaljskog stvora - a trebalo bi.
To što je vanzemaljac natprosječno inteligentan i moćan ne znači da ne može da bude obična želatinozna masa koja ne liči ni na šta što smo vidjeli na našoj planeti.

Kad je Docsuman spomenuo Osmog putnika...Gledao sam taj film i dosta toga je u njemu bilo u redu: sedmoro članova nekog broda nabasalo je na vanzemaljca koji je izuzetno opak. Dopalo mi se što umjesto krvi ima neku korozivnu kiselinu. To je bio dobar početak, dobar korak da se razmišlja nekonvencionalno.



Pored te kiseline, pomenuti vanzemaljac očigledno ima neka posebna čula jer ga čitav film jurcaju po brodu, a on ipak umakne svakoj opasnosti i još pri tom ubija jednog po jednog člana posade.
Ne znamo kako izgleda jer tek povremeno vidimo neki njegov dio (obično prije nego što nekog nesrećnika liši života):



I to je kao postupak super: to odgađanje i to odbijanje da nam se vanzemaljac prikaže u svom punom obličju. Čitav film se, dakle, odvija kako treba - vanzemaljac je očigledno natprosječno inteligentan, ima sposobnosti koje su jezive i predstavlja savršenu mašinu za ubijanje.
A onda na samom kraju vidimo da to biće - ipak ima previše ljudskog u čisto fizičkom smislu:



Ima nekakve ruke, noge, grudni koš i glavu. Sve je to izmodelovano tako da kod nas pojačava užas - ali ja sam doživio razočarenje: nije trebalo tako da izgleda.
docsumann docsumann 08:49 13.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

A što je oprez (strah od nepoznatog) ksenofobičan, a srljanje bez razmišljanja pozitivno?


tko je pričao o srljanju?


u jednom drugom sf klasiku (Talasi smiruju vjetar) braća Strugacki obrađuju, na interesantan i njima svojstven način, temu opipavanja nas samih od strane daleke i nepoznate civilizacije.
to opipavanje, ispitivanje našieg ponašanja prema nečemu skroz stranom i nepoznatom, vanzemaljci vrše preko simuliranja pojave krajnje čudnih stvorenja koje se pojavljuju (i zatim tajanstveno nestaju) na različitim lokacijama na zemlji.
i tako ... dok za čudne želatinaste svjetleće mega amebe, svi u selu nalaze da su zlokobna čudovišta, jedna baba i djeca se čak sprijateljavaju s njima, nalazeći da su prijatna i druželjubiva...

misim, čitao sam taj roman prije dvaes inešto godina, ne sjećam se detalja, ali to je otprilike kako njihov test funkcioniše.



mislim da strah proizlazi iz neznanja, a strah od nepoznatog se suzbija saznavanjem.
ne vidim kakvi bi vajdu imao onaj ko posjeduje takvu tehnologiju i u stanju je da putuje svemiriom od pirobljavanja i eksploatisanja jednog divljeg plemena na trećem kršu od Sunca (ko zna kako oni nazivaju našu zvijezdu).

zato mi Piknik kraj puta i jeste tako genijalan u obradi teme o kojoj se svi pitamo.


docsumann docsumann 09:06 13.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Sve je to izmodelovano tako da kod nas pojačava užas - ali ja sam doživio razočarenje: nije trebalo tako da izgleda.


pazi, i može i ne mora. misim legitimno je zamišljati i čovjekolike i čudolike vanzemaljce.
možda postoje i jedni i drugi ( u X-Files su oba pristupa zastupljena).

ipak je taj izabrani elijenov (ob)lik urađen na maestralan način.
Giger je bio moćan umjetnik, iako "pomalo" sklon nečastivom
a Đavo i jes načinio čovjeka po svom liku :



Giger I Ridli Skot finaliziraju elienov kostim...

interesantno da je jedan od slikara čiji je uticaj priznavao bio naš Dado Đurić.
na nekim njegovim radovima taj uticaj je jasno uočljiv.

aureus aureus 19:22 13.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

docsumann
Sve je to izmodelovano tako da kod nas pojačava užas - ali ja sam doživio razočarenje: nije trebalo tako da izgleda.

pazi, i može i ne mora. misim legitimno je zamišljati i čovjekolike i čudolike vanzemaljce.

Ma jeste legitimno, no razmotrimo tu stvar na ovaj način: čovjek i morska sipa jedva da imaju išta zajedničko u fizičkom smislu - iako nastanjuju istu planetu. Od milion životinjskih vrsta, koliko ih znaš koje redovno hodaju na dvije noge?
E sad zamisli kakve su šanse (na statističkom nivou) da je vanzemaljac neko ko hoda na dvije noge, ima pet prstiju itd.

Nešto mi je palo na pamet. Bilo bi super da neko napravi strip (ili film) gdje svi vanzemaljci imaju oblike čudnih stvorenja koje nastanjuju Zemlju. Na našoj planeti ima cvijeća koje ne liči na cvijeće, neke morske životinje imaju budi bog s nama šašave oblike. Neko ko je dovoljno vješt, mogao bi u svom stripu da napravi kolekciju biljaka i životinja s naše planete koje sasvim uvjerljivo dočaravaju neki drugi svijet.

Evo, recimo ova riba:



Odvratno. Zatim tardigrada:



Ne bi volio da je sretneš u veličini od tri metra. Sreća pa je u stvarnosti manja od milimetra.
A ovo dole je cvijet:



I ovo je:



Čudna, čudna bića nastanjuju našu planetu.
Mogu misliti kakva tek nastanjuju druge planete.
milisav68 milisav68 20:29 13.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

aureus
Čudna, čudna bića nastanjuju našu planetu.


michiganac michiganac 01:34 14.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

bladerunner92
aureus
Tražimo vraga. Ako vanzemaljci otkriju nas prije nego mi njih, pa još dođu do naše planete...to će značiti da su na višem tehnološkom nivou, i bolje da se molimo da su dobroćudni.


ja sam sigurna da su dobrocudni


Upravo to. Ako pretpostavimo da im je poslo za rukom da se otrgnu na daleku odiseju diljem kosmosa, onda im je poslo za rukom i da prevazidju sve svoje interne besmislene sukobe i nauce da zive u simbiozi sa maticnom planetom i inim drugovrsnim bicima na njoj, shvatajuci koliko je vazno da se ne izgubi svaka informacija o njima da bi spoznali same tajne o njihovom postanku, egzistenciji, zivotu, evoluciji i vasioni naposljetku. Bica kojima je empatija imanentno na visem stepenu za nekoliko nivoa.

Ta predstava prema kojoj bi bili surovi kolonizatori ili eksploatatori resursa mi je toliko banalizovana da prosto vrijedja zdrav um. Npr. danas znamo da postoji i planeta na kojoj umjesto atmosferskih kapljica kise padaju dijamanti s nebesa. S druge strane, mozda bi i njima s drugacijom genetskom strukturom nasa atmo- & biosfera izgledala toksicna i u apsolutnom nenaseljiva da bi je bahato uzurpirali.
aureus aureus 02:29 14.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

michiganac

Upravo to. Ako pretpostavimo da im je poslo za rukom da se otrgnu na daleku odiseju diljem kosmosa, onda im je poslo za rukom i da prevazidju sve svoje interne besmislene sukobe i nauce da zive u simbiozi sa maticnom planetom i inim drugovrsnim bicima na njoj, shvatajuci koliko je vazno da se ne izgubi svaka informacija o njima da bi spoznali same tajne o njihovom postanku, egzistenciji, zivotu, evoluciji i vasioni naposljetku. Bica kojima je empatija imanentno na visem stepenu za nekoliko nivoa.

Ta predstava prema kojoj bi bili surovi kolonizatori ili eksploatatori resursa mi je toliko banalizovana da prosto vrijedja zdrav um.

Šta ako je njihova matična planeta prenaseljena i dolaze na našu da je kolonijalizuju?

Dolaze, dakle, na planetu za koju smatraju da pruža povoljne uslove za život (recimo utvrdili su da im odgovara temperatura i atmosfera) i sreću neka bića - ljude, koji izgledaju napredniji od drugih životinja, ali se nalaze na svakom koraku i SMETAJU.

Džaba se mi puvamo da smo ne znam šta: u poređenju sa vanzemaljcima koji predmete mogu da pomjeraju mislima, zatim mogu da se teleportuju na kraće distance i još koriste zrake za koje nismo ni znali da postoje - mi smo inferiorni. I kao što sam rekao, smetamo.
Biće dobro ako nas zadrže u rezervatima (kao što smo i mi zadržali neke životinje).
I biće dobro ako se ne hrane proteinima, jer i mi smo izvor proteina.
Pretpostavljam da će nas u nekoj mjeri zadržati zbog ljepote svog okoliša i biodiverziteta.
michiganac michiganac 13:32 14.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Šta ako je njihova matična planeta prenaseljena i dolaze na našu da je kolonijalizuju?


Pa već navedoh kao legitimnu pretpostavku da su prethodno naučili da žive s matičnom planetom "u simbiozi", što podrazumijeva da se održavaju na nekoj optimalnoj populacionoj brojki - istovremeno, dakle, i u ravnoteži s ostalim preteklim vrstama (koje ne bi do tad tamo iskorijenili), prije nego se uopšte otisnu na daleko, interplanetarno putovanje.
Htjedoh da kažem - mozak koji bi evoluirao do tog tanano-suptilnog stepena da sve posmatra u tim, prozaično nazvanim "ravnotežnim Win-Win relacijama" ne bi si dozvolio da naprasno degradira iznova na nekoj drugoj tamo planeti, istovremeno i ne poznajući sve njene skrivene, nebrojene opasnosti (viruse, iole nepovoljne biohemijske uslove, jedinjenja, kompleksne veze između njih i sl.)

Mislim, to je moje razmišljanje, ovako u najopštijim crtama izneseno, a van svake dalje filozofske polemike.. Prosto, podsvijest mi ne dozvoljava da svarim tu priču o "surovoj, besprizornoj kolonizaciji i uzurpaciji".
vera.nolan2 vera.nolan2 09:31 11.05.2017

U početku bijaše - zvuk

Mali prilog za naj... blog teme



Muzika Sunca, simulirana rekonstrukcija zvuka nastalog u Velikom prasku ... te i naš projekat „Kvantna muzika“, beogradski klavirski LP duo, ...
sve te moguće zvučne transkripcije su posebno provokativne za
"metafizičke" meditacije ... kompenzacije za tako malo znanja, a u slavu nauke i uma, jedino moćne da iščitavaju tajne postanja ...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:19 11.05.2017

Re: U početku bijaše - zvuk

vera.nolan2
Mali prilog za naj... blog teme



Muzika Sunca, simulirana rekonstrukcija zvuka nastalog u Velikom prasku ... te i naš projekat „Kvantna muzika“, beogradski klavirski LP duo, ...
sve te moguće zvučne transkripcije su posebno provokativne za
"metafizičke" meditacije ... kompenzacije za tako malo znanja, a u slavu nauke i uma, jedino moćne da iščitavaju tajne postanja ...

je l' de, Vjero , a nikada nisi pričala o svom biologičarskom pesimizmu otvoreno, ono, par puta si nešto natuknula, ali nikada nisu tu svoju emociju otvoreno i do kraja obrazložila.
vera.nolan2 vera.nolan2 08:36 12.05.2017

Re: U početku bijaše - zvuk

Srđan Fuchs

par puta si nešto natuknula, ali nikada nisu tu svoju emociju otvoreno i do kraja obrazložila.


... sad videh i ovo, a odgovorih ti nešto malo gore... kao što znaš - samo natuknice !

"Misli jednog biologa" mogu imati opasne implikacije u fanatičnim umovima, nije ih dobro javno iznositi i širiti i "pesimizam" jer i humanističke utopije, istorija dokazuje su uvek neuspele iluzije ...
...vrste i h.s. među njima, funkcionišu po zakonima isto kao i "materija" ... altruizam nije ugrađen u genom, samo možda u krajnjem stepenu ugroženosti vrste.
H.sapiens nije umno i mentalno stasao za stvarni oblik istinskog humanizma i datog mu IZBORA, on povlači i neke veoma intrigantne i "nedopustive" - za sada, kontrole !
Svest o nekim racionalnim nužnostima još nije sazrela i veoma je polemična ...

jinks jinks 11:25 11.05.2017

...

Evo i interesantnog eksperimenta o odrazu zvuka u pesku:



Neki bi rekli da su rojevi galaksija, zvezdanih sistema, planeta i drugih nebeskih tela grupisani na sličan način kao i pesak u gornjem video klipu. Kao odraz muzike ili zvuka koji su protutnjali univerzumom na nekim njegovim prapočecima ... i koji možda na određeni način još uvek i traju :)
gedza.73 gedza.73 12:24 11.05.2017

.

muzičar (svira džez gitaru)


Slušaju drugovi Romi muzičari džez na radiju. Pola sata. Ćute i slušaju.
Samo će jedan
-Au, brate, al' ovi grešu!


edit
Kao odraz neke muzike ili zvuka koji su protutnjali univerzumom na nekim njegovim prapočecima, ali koji možda još uvek i traju :)

Ima knjiga/e gde je stvoritelj svirao melodiju, stvorio svetove po odsviranoj melodiji, al' je jedan ugursuz svirao za sebe i po svom pa zajebao harmoniju.
Dam' ubiješ ne mogu se setim naslova ali čini mi se da je sledila dobra priča nakon takvog početka.

koja smo mi troška u celom univerzumu. A koljemo se ko je narod najstariji i najvisočiji.
emsiemsi emsiemsi 19:42 11.05.2017

Re: .

gedza.73
muzičar (svira džez gitaru)


Slušaju drugovi Romi muzičari džez na radiju. Pola sata. Ćute i slušaju.
Samo će jedan
-Au, brate, al' ovi grešu!


edit
Kao odraz neke muzike ili zvuka koji su protutnjali univerzumom na nekim njegovim prapočecima, ali koji možda još uvek i traju :)

Ima knjiga/e gde je stvoritelj svirao melodiju, stvorio svetove po odsviranoj melodiji, al' je jedan ugursuz svirao za sebe i po svom pa zajebao harmoniju.
Dam' ubiješ ne mogu se setim naslova ali čini mi se da je sledila dobra priča nakon takvog početka.

koja smo mi troška u celom univerzumu. A koljemo se ko je narod najstariji i najvisočiji.

Срби !
Омеге ми !
nsarski nsarski 22:21 11.05.2017

Re: .

Srđan Fuchs
naša naučnica otkrila prasrbe u obliku minerala

Tara Đokić je ozbiljna naučnica, nemoj da je vređaš ovakvim glupostima. Ona radi u timu koji je otkrio tragove života starih skoro 4 milijarde godina i to otkriće je njen tim objavio u izuzetno uglednom časopisu Nature Communications. Srbi se ne pominju nigde.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:34 11.05.2017

Re: .

nsarski

Tara Đokić je ozbiljna naučnica, nemoj da je vređaš ovakvim glupostima. Ona radi u timu koji je otkrio tragove života starih skoro 4 milijarde godina i to otkriće je njen tim objavio u izuzetno uglednom časopisu Nature Communications. Srbi se ne pominju nigde.


zaebavam se, bre, kako to nije očigledno? garant si razdražen sa ovim SANU-petljancijama. ja nisam iz te priče.
nsarski nsarski 22:39 11.05.2017

Re: .

garant si razdražen sa ovim SANU-petljancijama. ja nisam iz te priče.

Baš danas sam se družio sa SANU-istima. Niko se ne uzbuđuje oko tih gluposti, naravno.
A moja primedba glede Tare Đokić je just to set the record straight. Da se istorija i sledstveni mit ne kristališe oko zajedljivih primedbi kako to obično biva. Ta gospođica zaslužuje svako poštovanje.

P.S. Btw, akademik Antonije Đorđević je povukao svoj potpis iz one kretenske peticije protiv Darvina. Kaže da je bio nasamaren i da nije znao šta potpisuje.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:49 11.05.2017

Re: .

ja sam je zavoleo samo na osnovu šešira i zbog stajlinga. njena otkrića samo prihvatam sledstveno, kao zdravo za gotovo - ono kao, kada je neko toliko lep, mind and styling taken into account, uopšte ga ne dovodiš u sumlju.

a, šta je ta priča? neka politčka scheming against the thing varijanta? zašto je to uopšte dospelo u medije? kao neki prst db-a, nekog informera ili sličnih gluposti.
nsarski nsarski 22:55 11.05.2017

Re: .

a, šta je ta priča? neka politčka scheming against the thing varijanta? zašto je to uopšte dospelo u medije? kao neki prst db-a, nekog informera ili sličnih gluposti.

Ma, srpsko blato. Nije vredno diskusije.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:37 14.05.2017

Re: .

P.S. Btw, akademik Antonije Đorđević je povukao svoj potpis iz one kretenske peticije protiv Darvina. Kaže da je bio nasamaren i da nije znao šta potpisuje.


Zamalo da mi ovo promakne. Bre, nedelju dana idem okolo, smušen, i šutiram konzerve, kao da su mi sve lađe potonule, čak sam se u jednom trenutku uhvatio u zlomisli: jebote, možda je Darvin u krivu, a peticija na mestu, ne bi Antonije potpisao tako neku glupost!

Ne, bez zezanja, Paja je jedan od mojih svetionika, uzora, ono, kad porastem voleo bih da budem kao on, ka njemu gajim duboko poštovanje. Jedan od retkih ljudi kojima se nema šta prigovoriti, pa taman i da nije povukao potpis sa jebene peticije.



Atomski mrav Atomski mrav 11:09 14.05.2017

Re: .

Pa kad su profesori sa Bogoslovskog fakulteta protiv te peticije, šta dalje reći?
Milan Novković Milan Novković 12:12 14.05.2017

Re: .

srdjan.pajic
P.S. Btw, akademik Antonije Đorđević je povukao svoj potpis iz one kretenske peticije protiv Darvina. Kaže da je bio nasamaren i da nije znao šta potpisuje.


Zamalo da mi ovo promakne. Bre, nedelju dana idem okolo, smušen, i šutiram konzerve, kao da su mi sve lađe potonule, čak sam se u jednom trenutku uhvatio u zlomisli: jebote, možda je Darvin u krivu, a peticija na mestu, ne bi Antonije potpisao tako neku glupost!

Ne, bez zezanja, Paja je jedan od mojih svetionika, uzora, ono, kad porastem voleo bih da budem kao on, ka njemu gajim duboko poštovanje. Jedan od retkih ljudi kojima se nema šta prigovoriti, pa taman i da nije povukao potpis sa jebene peticije.


Srki, ne drami, pa danas niko više ne čita small print, a od čitanja uopšte u ugovorima i sličnom idemo naslov, prvi red, dugi, .... zevanje .... pa hrana od juče u frižideru

Kad ga spominjete - ja tad više nisam išao na predavanja i vežbe, ali on se pročuo, naravno, bio aisitent, dobaci do nas u klubu vest da mu je doktorski na opti,izovanju/dizajnu YAGI antena i odem ja kod njega, da mi source code od doktorskog ... on jeste genije, to smo se dogovorili, al sad kad se setim, tj da sam se kasnije rodio pa da mi neko kaže "dizajniranje antena" IBM1310 (jel tako bejaše, neki IBMXXXX) sa 32KB ja bih reako pa dobro, i mi smo u Prigrevici onomad počeli da radimo na letu na Mesec

Sećam se još uvek tog Nelder–Mead simpleks "nizbrdo" metoda, ko neka Star Trek živuljka što ide nizbrdo niz korito zasušenog potoka, a ionako od milošte nazvanog "ameba metod" (imaš u Matlabu ) nisam tad probao al jesam kasnije, nikako sad da se setim na čemu, i guglujem upravo da vidim šta-gde je koristeći terms "nelder mead simplex antonije djordjevic" i treći odozgo rad, objavljen ove godine, i on potpisan poslednji doduše, ETF, Institut des Systèmes Intelligents et de Robotique, Université Pierre et Marie Curie, Institut za Neurologiju, pri Medicinskom u Bgd, SANU.

"Quantification of Finger-Tapping Angle Based on Wearable Sensors"

Nemam sad vremena da čitam, preleteo abstract, al skoro ko da sam ga pričitao, genije novog sveta sa raznim senzorima - koji , ... cool što mere, ali neki minimalni nivo preciznosti je potreban za mnoge aplikacije:

- Ubacuješ ih u neku bio-tehnološku upravljačku mrežu, ta mi je primena najbliža srcu, i svašta radiš, par primera, jedan uži jedan širi:

1. Brže učiš - spooky primer: nervi u podlaktici, npr, nisu "žice", nego kompleksnija neuralna mreža, isto se premrežavaju kako nešto učiš da radiš sa rukama (no pun intended), npr da sviraš pijano. Pa su napravili onomad eksperiment gde učiš da sviraš klavir, na ekranu ti je zapisana melodija, prethodne note otkucane, ova augmented mreža zaključi da blago kasniš sa sledećim notama i preko elektroda na ruci ti "naredi" prstima šta da "okinu", i ti otkucaš notu ili note nevoljno - kažu "gadan" osećaj, ali ubrzano učiš, "ono" ispod elektroda, deo podlaktice i prsti, se brže prevezuje, uči.

2. Eno vest od prošle godine - napravili mali generator što iz krvotoka koristi glukozu da bi generisao električnu energiju, pa tako sad elektronika može elegantnije da ide ispod kože - mogućnosti su neograničene, Dijabetes 1, npr, mogu potpuno da zriktaju, kao i neke forme, sleš donekle, i Dijabetes 2.

... a eksplozija, revolucija, na ove teme je tek počela.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:13 14.05.2017

Re: .

Kad ga spominjete - ja tad više nisam išao na predavanja i vežbe, ali on se pročuo, naravno, bio aisitent, dobaci do nas u klubu vest da mu je doktorski na opti,izovanju/dizajnu YAGI antena i odem ja kod njega, da mi source code od doktorskog ... on jeste genije, to smo se dogovorili, al sad kad se setim, tj da sam se kasnije rodio pa da mi neko kaže "dizajniranje antena" IBM1310 (jel tako bejaše, neki IBMXXXX) sa 32KB ja bih reako pa dobro, i mi smo u Prigrevici onomad počeli da radimo na letu na Mesec


Antonije (i cela ta katedra koja se bavi numeričkom elektromagnetikom, još od vajkada) je svetska veličina u svojoj oblasti. Znači, ono, Harington, Sarkar i Antonije (imaju gomilu radova zajedno napisanih). Moj profa ovde, radio sam talasovode i boundary value problems kod njega, i koji mi je bio u komisiji za tezu, Ed Kjuster, inače isti takav genijalac, mi je jednom rekao, onako iz čista mira, da poznaje i vrlo ceni mog mentora iz Beograda.

Softver koji je Paja napisao pre 20 i kusur godina za analizu spregnutih vodova metodom momenata (linpar, matpar, linres) ljudi i danas koriste, malte ne kao referencu. Pazi kad je jedan Stiv Maas (Bog na Zemlji kad su u pitanju mikseri, i nelinearna mikrotasna kola, inače je držao predavanje u IMTEL-u par puta, i pisao Bilu Klintonu da nam poštedi zgradu od bombardovanja) uredno je naveo da je to koristio za analizu svojih kola. Razume se, i ja to sve imam ovde, i palim kad mi treba, iako je sve u DOS-u i Windowsu, Antonije je to davao svima koji su ga zamolili.

Ne, ozbiljno, mogu ovako do sutra da ga hvalim. Ono što je fascinantno kad pričaš sa njim je ne samo da sve zna, ali ono, kao iz topa, nego ume to tako lepo da objasni, sa toliko entuzijazma, da ti je milina da ga slušaš. I sve izgleda tako lako.





G.Cross G.Cross 13:13 11.05.2017

Muzika ravnih ploca

Vi darvinisti stalno izvrcete cinjenice.

Otkud vam dokaz da su to sfere kad ekran kompjutera ima samo dve dimenzije.

Mi verujemo da se to sedam okruglih ravnih ploca okrece oko nesto vece okrugle ravne ploce koja je vruca (nesto kao ringla na sporetu)



zilikaka zilikaka 15:41 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

G.Cross
Vi darvinisti stalno izvrcete cinjenice.

Otkud vam dokaz da su to sfere kad ekran kompjutera ima samo dve dimenzije.

Mi verujemo da se to sedam okruglih ravnih ploca okrece oko nesto vece okrugle ravne ploce koja je vruca (nesto kao ringla na spore



E, cvrc!Ne kreću se ploče nego se suncad i meseci od gore preko ploče premeću.
Sad, kako to ide kad imaš više ploča...
Ustvari, to sve i ne postoji nego je plasirano od strane onih istih kovača svih zavera koji hoće da zalude narod i odvrate ga od tradicionalnih religijskih učenja koja su nas kao narod sačuvala kroz vekove.*

* ovo parafraziram izjavu profrsorke Ljiljane Čolić, povodom teorije evolucije, ali je svakako jednako primenljivo i u ovom slučaju.
docsumann docsumann 15:59 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca


ja vjerujem da postoji treća dimenzija, ali da to nisu sfere već cilindri. i to beskonačno dugi. ovo što mi vidimo samo su njihove baze
e sad bi neko mogao upitati pa kako ih onda ne vidimo u perspektivi.

jednostavno, perspektiva je iluzija ljudskog oka.

vizantijsko slikarstvo ruls!
zilikaka zilikaka 16:45 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

docsumann

ja vjerujem da postoji treća dimenzija, ali da to nisu sfere već cilindri. i to beskonačno dugi. movo što mi viudimo su samo njihove baze
e sad, bi neko mogao reći pa kako ih onda ne vidimo u perspektivi.

jednostavno, perspektiva je iluzija ljudskog oka.

vizantijsko slikarstvo ruls!

Kolega,imam dva pitanja.
1. Da li je i Zemlja cilindar ili za nju važe posebna pravila.
2. Ako jeste cilindar, da li mi "gmižemo po omotaču ili po bazama?

...ako je po bazama, onda mi je potpuno jasan koncetp paralelnih svetova.
docsumann docsumann 17:33 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

Kolega,imam dva pitanja.
1. Da li je i Zemlja cilindar ili za nju važe posebna pravila.
2. Ako jeste cilindar, da li mi "gmižemo po omotaču ili po bazama?

...ako je po bazama, onda mi je potpuno jasan koncetp paralelnih svetova.


stvari su više nego neočigledne:

1. jeste, cilindar je, ali za nju važe posebna pravila. naročito pravilo treće.
2. a ako nije?! onda ništa?? paa ne može to tako.
2.a a ko nije. da šta ? paa ne može to ta.
2.aa k o nije.. a a paa ne može to.

nastaviti niz...



PS i po bazi i po omotaču, naravno.
a naravno i da se ljudi čude kako mi to onda ne primjećujemo ivicu.
fora je u tome da se zbog rotacije cilindra mi ne približavamo ivici pod 90 stepeni, već po prostornoj putanji koja liči na oprugu (kad ste na omotaču), a na bazio kao spirala koja se odmotava.
tako da su neposredno pred sami prelazak vektori našeg kretanja s jedne i s druge strane ustvari vrlo bliski.
ivica je ustvari vid singulariteta. kao ravan ogledala, kroz koju kad pređete na drugu stranu - ostanete sami sebi isti.
mariopan mariopan 19:01 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

docsumann
PS i po bazi i po omotaču, naravno.
a naravno i da se ljudi čude kako mi to onda ne primjećujemo ivicu.
fora je u tome da se zbog rotacije cilindra mi ne približavamo ivici pod 90 stepeni, već po prostornoj putanji koja liči na oprugu (kad ste na omotaču), a na bazio kao spirala koja se odmotava.
tako da su neposredno pred sami prelazak vektori našeg kretanja s jedne i s druge strane ustvari vrlo bliski.
ivica je ustvari vid singulariteta. kao ravan ogledala, kroz koju kad pređete na drugu stranu - ostanete sami sebi isti.





Taman sam se složila sa tobom oko onog života tamo "negde" koji sigurno postoji, to svi znamo ali kao ne verujemo.

Ako postojimo mi zašto ne bi postojali i "oni"?

Ali ovo ostalo...

Nisam samo ja čitala mnogo naučnofantastičnih romana?
docsumann docsumann 19:12 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

uh, da probam da uprostim.
zamisli čašu punu (ne baš do samog vrha) telnosti koja se rotira oko centralne ose.
tečnost će poslije kraćeg vremena formirati stabilnu formu - u centru čaše će se malo spustiti, a po obodu podići u vrtloženju.
e sad ubaciš neku mrvu ublizu centa.
vir će ga pomalo odnositi u rotacijama ka obodu, tj. zidu čaše.
kad stigne do samog zida on ustvari pripada i bazi (koja se malo ideformisala), ali i obodnim kretanjima koja se u istoj formi pružaju sve do dna.
sad ako ono krene da se spušta (tone uz zid čaše) to bi bilo kao da se kreće po omotaču.
sama tranzicija iz kretanja po bazi i ovog po obodu je praktično nepostojeća.
bolje reći neprimjetna.
mariopan mariopan 19:35 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

docsumann
uh da uprostim.
zamisli čašu punu (ne baš do samog vrha) telnosti koja se rotira oko centralne ose.
tečnost će poslije kraćeg vremena formirati stabilnu formu - u centru čaše će se malo spustiti, a po obodu podići u vrtloženju.
e sad ubaciš neku mrvu ublizu centa.
vir će ga pomalo odnositi u rotacijama ka obodu, tj. zidu čaše.
kad stigne do samog zida on ustvari pripada i bazi (koja se malo ideformisala), ali i obodnim kretanjima koja se u istoj formi pružaju sve do dna.
sad ako ono krene da se spušta (tone uz zid čaše) to bi bilo kao da se kreće po omotaču.
sama tranzicija iz kretanja po bazi i ovog po obodu je praktično nepostojeća.
bolje reći neprimjetna.



Hvala što si uprostio, to smo često kao deca radili da vidimo kako će se ponašati vir koji se stvara ako mešamo čaj u šolji i kako će tonuti ili plivati nešto ako ga ubacimo u sam centar vrtloga.

Nije mi palo na pamet da ovako kao ti razmišljam o tome.

edit

Hoću reći taman za moje vijuge kako si slikovito objasnio. Ja moram da "vidim" nešto da bih bolje razumela.

Psssst, nemoj nikom da kažeš, ovde nije popularno da neko prizna da ne zna sve ili da nešto ne razume iz prve.

emsiemsi emsiemsi 19:45 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

docsumann

ja vjerujem da postoji treća dimenzija, ali da to nisu sfere već cilindri. i to beskonačno dugi. ovo što mi vidimo samo su njihove baze
e sad bi neko mogao upitati pa kako ih onda ne vidimo u perspektivi.

jednostavno, perspektiva je iluzija ljudskog oka.

vizantijsko slikarstvo ruls!

Дај мало тога !
Успут --- да ли ико има претпоставку када ће људски род да сазна све, односно, колико од свега је до сада спознато ?
docsumann docsumann 19:53 11.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

Успут --- да ли ико има претпоставку када ће људски род да сазна све, односно, колико од свега је до сада спознато ?


ja bih to malo preformulisao - kada će ljudski rod da sazna što je to do sada poznato
docsumann docsumann 07:19 12.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

Hoću reći taman za moje vijuge kako si slikovito objasnio. Ja moram da "vidim" nešto da bih bolje razumela.


daa, baš čudno kako to vizuelni tipovi bolje skapiraju stvari kad im ih naslikaš

docsumann docsumann 07:23 12.05.2017

Re: Muzika ravnih ploca

emsiemsi
docsumann

ja vjerujem da postoji treća dimenzija, ali da to nisu sfere već cilindri. i to beskonačno dugi. ovo što mi vidimo samo su njihove baze
e sad bi neko mogao upitati pa kako ih onda ne vidimo u perspektivi.

jednostavno, perspektiva je iluzija ljudskog oka.

vizantijsko slikarstvo ruls!

Дај мало тога !





Obrnutu perspektivu su u oci ikonopisci u ranim vekovima odredili kao jedinu jer ako prikazujete perspektivu realnog slikarstva onda, možete prikazati samo ljudsku prirodu, pitanje je kako prikazati lik Spasitelja, koji je bogočovečanski, kako prikazati dimenziju bogolikosti ljudske i čovekolikosti božje, što je teško postići portretnim slikarstvom. Dve linije se šire u daljini do beskraja, u obrnutoj perspektivi, a dostižu vrhunac u tački u kojoj je posmatrač, i najbolje je u srcu posmatrača.

Черевићан Черевићан 13:45 11.05.2017

сиреева свирка

иСвемира,чуј,муузика,
мамљиве су јавке њине
но све трице &кучине
сем нузуво вијолине
nsarski nsarski 17:41 11.05.2017

Re: сиреева свирка

Черевићан
иСвемира,чуј,муузика,
мамљиве су јавке њине
но све трице &кучине
сем нузуво вијолине


Хвала на посети, Мр. Чер, увек ми је драго да навратите. Ја сам мислио мало више времена да посветим Питагори и његовој музици сфера, али ме тема однесе у другом правцу. Заправо, можда је требало да поставим као наслов: Музика сфера and all that jazz, али сам се предомислио.
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:48 11.05.2017

Rotacija

Ima li kakvih vesti o rotiranju tih planeta? Jesu li okrenute jednom istom stranom prema zvevzdi?
nsarski nsarski 17:57 11.05.2017

Re: Rotacija

Saša Zorkić
Ima li kakvih vesti o rotiranju tih planeta? Jesu li okrenute jednom istom stranom prema zvevzdi?


Odlično i važno pitanje! Ne znam, niti znam da li se zna. Trebalo bi prekopati po NASA sajtu. Te planete su ugledali Spitzer teleskopom, pa valjda ima neka informacija na tom sajtu. Ima i rad u Nature od 22. feb. 2017., ali ja ga nemam celog, mada bih mogao da se potrudim da nađem.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:55 11.05.2017

Re: Rotacija

Trebalo bi prekopati

Tja, ako treba kopati verovatno odgovora još nema. Ali verujem da će to pitanje biti predmet daljeg istraživanja.
nsarski nsarski 22:59 11.05.2017

Re: Rotacija

Tja, ako treba kopati verovatno odgovora još nema. Ali verujem da će to pitanje biti predmet daljeg istraživanja.

Da, to su veoma važna pitanja. Prema onom muzičkom klipu, sve se planete vrte u istom pravcu, ali ne znam da li je to ilustracija stvarnog stanja. Ima tu da se istražuje, ihaj!
Hvala što si navratio, Saša.
aureus aureus 23:28 11.05.2017

Re: Rotacija

Saša Zorkić
Trebalo bi prekopati

Tja, ako treba kopati verovatno odgovora još nema. Ali verujem da će to pitanje biti predmet daljeg istraživanja.

Već su obavljena određena istraživanja koja su pokazala da na tim planetama ima života:

michiganac michiganac 01:08 14.05.2017

Re: Rotacija

nsarski
Saša Zorkić
Ima li kakvih vesti o rotiranju tih planeta? Jesu li okrenute jednom istom stranom prema zvevzdi?


Odlično i važno pitanje! Ne znam, niti znam da li se zna. Trebalo bi prekopati po NASA sajtu. Te planete su ugledali Spitzer teleskopom, pa valjda ima neka informacija na tom sajtu. Ima i rad u Nature od 22. feb. 2017., ali ja ga nemam celog, mada bih mogao da se potrudim da nađem.


Rekao bih, gotovo izvjesno da pomenuta "orbitalna rezonanca" povlaci i "sinhronu rotaciju" svih planeta sa maticnom zvijezdom (TRAPPIST-1), odn. ovo sto prethodno navodi Sasa "da su sve planete okrenute uvijek istom stranom prema toj zvijezdi".
Sudeci po tome i kompaktnosti samog sistema onda to ostavlja vrrrlo malo prostora za jednu "ozbiljnu evoluciju" potencijalnog zivota. Cak i ako pretpostavimo da orbite nisu kruznice vec elipsoide - iste opet usljed tolike zbijenosti samih planeta i ka samoj zvijezdi imaju ekscentritet jako blizak nuli, tj. skoro identicne (polu)precnike. Iole slozeniji (i prizemniji) zivot ako bi bio moguc, onda izvjesno samo u onoj polumracnoj zoni iz koje bi se zvijezda vidjela nisko na horizontu i kog bi konvekciono-plimski vjetrovi klackali tamo-amo preko tog zamisljenog "darkness-lightness" meridijana kad bi jedna od planeta (ova s oznakom 'e' ili 'f'?!) prelazila preko svog 'Afela' ili 'Perihela', sto bi, jelte, bilo adekvatno nasem budjenju i odlasku na pocinak..

Na osnovu prethodnog, usljed tolike zbijenosti, cijenim i da (posebno mislim za ove unutrasnje u tzv. nastanjivoj "zelenoj zoni" ) vjerovatno nijedna od planeta nema sopstvene mjesece koji bi im stabilizovali ose sopstvene rotacije, vec upravo one to same uzajamno cine. S tim u vezi, postojala bi samo ta smjena dana-noci bez ikakvih daljih godisnjih doba - sto su, priznacete, vrlo siromasni uslovi za nastanak nekog kompleksnijeg zivota "bogatijeg" metabolizma. Ako uzmemo u obzir i da nema tu ispred nekog Jupitera-grdosije, onda se taj sistem pokazuje jos ranjivijim za neku bezbrizniju, nesmetanu evoluciju.
docsumann docsumann 17:57 11.05.2017

nego


kad je on već neizbježna teme u ovakvom blogu ... čitam pomalo onu knjigu o Pitagori.
zanimljiva naravno kao i sam Pitagora.

ono što mi je novi momenat je Pitagorina harizmatska ličnost koja je opčinjavala i zavoduila ljude.
počev od samog naočitog mu izgleda, njegove mirnoće, načina na koji je pričao i obraćao se ljudima, mudrosti i pameti ... Pitagora je jednostavno vršio masovnu hipnozu gdje god bi se izmanifestovao.

jedno prilikom kad se kao mladič, na nagovor Talesa otisnuo u svijet, krenuo je brodom za Egipat.
mornari su planirali da ga u toku plovidbe opljačkaju, ubiju i bace u vodu.
Pitagora je sjeo u ćošak u kome nije smetao mornarima i u potpunom miru i ne mičući se proveo čitavu plovidbu od par dana i noći... bez jela i pića, kažu da niko nije primjetio da je bar na kratko zakuntao.
uz to providba je bila neobično laka i brza, i svi na brodu su pomislili da sa njima plovi neki božanski demon.
svi su se ponašali naglašeno svečano, obazrivo se ophodeći i komunicirajući među sobom.

nakon lagano pristajanja, u luci su napravili nekakav mali improvizovani oltar, nakupili darova i kaoi u nekom obredu ih poklanjali Pitagori.
pošto par dana nije jeo itekako su mu dobro došli.

jinks jinks 18:01 11.05.2017

Re: nego

Interesantno kako je dobio i ime.

Pitagora od Pitija, sin Pitije proročice iz Delfa. I takođe sin, po predanju, koga drugog do boga Apolona - i eto još jedne veze između Pitagore i muzike :)
nsarski nsarski 18:01 11.05.2017

Re: nego

kad je on već neizbježna teme u ovakvom blogu ... čitam pomalo onu knjigu o Pitagori.
zanimljiva naravno kao i sam Pitagora.

Docs, za tebe jedna kratka i privatna ispovest. Kao klinac bio sam fasciniran Pitagorom, pa sam zdušno trenirao gimanastiku (čak sam imao zapažene rezultate), učlanio se u Astronomsko društvo "Rudjer Bošković" - imali opservatoriju na Kalemegdanu gde sam noćima visio, i jedino se muzikom nisam mnogo bavio. Dva od tri, za klinca od 14 godina, nije loše. Posle sam se odao ovozemaljskim interesima, i sve je otišlo u Honduras.
docsumann docsumann 18:09 11.05.2017

Re: nego

jinks
Interesantno kako je dobio i ime.

Pitagora od Pitija, sin Pitije proročice iz Delfija. I takođe sin, po predanju, koga drugog do boga Apolona - i eto još jedne veze između Pitagore i muzike :)


u knizi ima objašnjenja da njegovo ime ustvari znači "onaj čije je rođenje prorekla Pitija"
jinks jinks 18:13 11.05.2017

Re: nego

Ne znam, ovu sam varijantu negde pokupio. Inače, kad već pišeš o tome kakav je utisak neretko ostavljao na ljude, interesantno je čuti i kako je i zbog čega i otišao sa ovog sveta.

U stvari, ne znam da li to više govori o njemu ili o svetu u kome je živeo. Koliko sam razumeo, nekom političaru je više bilo dojadilo Pitagorino čistunstvo, i onda se desilo ...
docsumann docsumann 18:17 11.05.2017

Re: nego

nsarski
kad je on već neizbježna teme u ovakvom blogu ... čitam pomalo onu knjigu o Pitagori.
zanimljiva naravno kao i sam Pitagora.

Docs, za tebe jedna kratka i privatna ispovest. Kao klinac bio sam fasciniran Pitagorom, pa sam zdušno trenirao gimanastiku (čak sam imao zapažene rezultate), učlanio se u Astronomsko društvo "Rudjer Bošković" - imali opservatoriju na Kalemegdanu gde sam noćima visio, i jedino se muzikom nisam mnogo bavio. Dva od tri, za klinca od 14 godina, nije loše. Posle sam se odao ovozemaljskim interesima, i sve je otišlo u Honduras.


da je u moje vrijeme bilo ove opreme za kućno nabadanje elektornske muzike, možda bih se još i mogao baviti muzikom tada.

pošto tada toga neće biti, ja sam odrastao kao svirački idiot.
docsumann docsumann 18:33 11.05.2017

Re: nego

jinks
Ne znam, ovu sam varijantu negde pokupio. Inače, kad već pišeš o tome kakav je utisak neretko ostavljao na ljude, interesantno je čuti i kako je i zbog čega i otišao sa ovog sveta.

U stvari, ne znam da li to više govori o njemu ili o svetu u kome je živeo. Koliko sam razumeo, nekom političaru je više bilo dojadilo Pitagorino čistunstvo, i onda se desilo ...


bješe tad neki strašno bogat i uticajan plemić Kilon iz Krotona, ujedno despot i grubijan, pravi neotesanac ono što se kaže.
uz sve to se i istriopovao da se ufura u Pitagorinu ekipu, a matori ga napušio.
e otad su počela osvte, proganjanje i ubijanje pitagorejaca od strane Kilonovih ljudi kojih je izgleda bilo mnogo i posvuda.

Pitagora je u vrijeme progona nalazio na putu, pa se poslije skrasio u Metapontu, gdje je u umro u dubokoj starosti (skoro 100 godina)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:49 11.05.2017

Re: nego

docsumann

kad je on već neizbježna teme u ovakvom blogu ... čitam pomalo onu knjigu o Pitagori.
zanimljiva naravno kao i sam Pitagora.

ono što mi je novi momenat je Pitagorina harizmatska ličnost koja je opčinjavala i zavoduila ljude.
počev od samog naočitog mu izgleda, njegove mirnoće, načina na koji je pričao i obraćao se ljudima, mudrosti i pameti ... Pitagora je jednostavno vršio masovnu hipnozu gdje god bi se izmanifestovao.

jedno prilikom kad se kao mladič, na nagovor Talesa otisnuo u svijet, krenuo je brodom za Egipat.
mornari su planirali da ga u toku plovidbe opljačkaju, ubiju i bace u vodu.
Pitagora je sjeo u ćošak u kome nije smetao mornarima i u potpunom miru i ne mičući se proveo čitavu plovidbu od par dana i noći... bez jela i pića, kažu da niko nije primjetio da je bar na kratko zakuntao.
uz to providba je bila neobično laka i brza, i svi na brodu su pomislili da sa njima plovi neki božanski demon.
svi su se ponašali naglašeno svečano, obazrivo se ophodeći i komunicirajući među sobom.

nakon lagano pristajanja, u luci su napravili nekakav mali improvizovani oltar, nakupili darova i kao i u nekom obredu ih poklanjali Pitagori.
pošto par dana nije jeo itekako su mu dobro došli.



možda je legenda, ali čovek je ostavio veliki uticaj na čitav bliski istok,
i ovaj trip sa slavljenjem zore - bio sam i ja u par navrata kao gost kod drugara koji čuvaju taj trip slavljenja izlaska Sunca. a, nisam ukačio, koju knjigu čitaš?


nsarski nsarski 22:01 11.05.2017

Re: nego

čuvaju taj trip slavljenja izlaska Sunca

U Varanasiju (Benares), Indija svako jutro i veče se na gatovima obavlja ritual u slavu izlaska i zalaska Sunca. To traje već 7000 godina. Bio, video, zadivio se.
docsumann docsumann 05:54 12.05.2017

Re: nego

koju knjigu čitaš?


Pitagorin život, od Jambliha
tasadebeli tasadebeli 09:36 13.05.2017

Re: nego

docsumann
koju knjigu čitaš?


Pitagorin život, od Jambliha



И ти!

Ја исто.

Само нисам вегетаријанац.

Осим средом и петком и када су постови.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:59 11.05.2017

Beograd, sad

nsarski nsarski 20:08 11.05.2017

Re: Beograd, sad

Predrag Brajovic

Ovo je na Cvetnom trgu?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:17 11.05.2017

Re: Beograd, sad

Да.
Неки немачки филм.
Окаснио сам на почетак.
А и не гледам филмове.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:41 12.05.2017

Re: Beograd, sad

Srđan Fuchs
Predrag Brajovic
Да.
Неки немачки филм.
Окаснио сам на почетак.
А и не гледам филмове.




pa koj' ćeš andrak tamo, da vidi dupe grada?

Nadrljao si kad dođem u NS!
Još si najmio Kineze da ti lupaju preporuke na komentar:
amika amika 23:02 11.05.2017

Орбитални период

Одличан текст, Нсарски! Ти си баш савладао астрономију.

Занимљив је орбитални период тих планета - то значи да свако годишње доба траје по неколико часова, ако се окрећу око свог Сунца?

Naime, temperature na 3 od otkrivenih 7 planeta se nalaze u “zelenom pojasu”, tj pojasu koji imaju takve uslove da bi život na njima bio moguć (prisustvo tečne vode i slično). Mase svih 7 planeta su približno slične masi Zemlje.


А шта је са брзином ротације? Зар она не ствара оркане и не одува сву евентуалну атмосферу?
nsarski nsarski 23:08 11.05.2017

Re: Орбитални период

А шта је са брзином ротације? Зар она не ствара оркане и не одува сву евентуалну атмосферу?

Pa, ja mislim da se ne zna kolika je rotacija oko sopstvene ose, ono što kod nas proizvodi smenu noći i dana. Rotacija oko nekog centra (te zvezde) ne utiče na atmosferu, ako postoji. Ona utiče na promene godišnjih doba.
Veličina (masa) planete je presudna u tome da li će se gasoviti omotač na njoj održati ili ne. Mars, na primer, ima slabu gravitaciju (mali je) pa je sva atmosfera sa njega skoro odletela. Slično sa Mesecom.
nsarski nsarski 23:12 11.05.2017

Re: Орбитални период

Ти си баш савладао астрономију.

Astronomija je moja prva ljubav još iz vremena kad sam klinac bio. Kad porastem biću Saša Zorkić, tako sam mislio.
myredneckself myredneckself 00:19 12.05.2017

Re: Орбитални период

nsarski
Kada se sve ovo sastavi, dobija se harmonija, možde ne kakvu je Pitagora zamišljao ali dobije se muzika po kojoj plešu planete sistema TRAPPIST 1 da bi opstale u stabilnom životu.


Pročitala sam negde da je govorio da muziku sfera nikad nećemo čuti, zato što je čujemo sve vreme.

Pročitala sam još nešto interesantno, da su on i pitagorejci svi listom bili vegetarijanci, ali da su od boba bežali k'o đavo od krsta. Kažu da je to bilo neobično, jer je bob bio na svakodnevnom meniju kod Grka u to doba. Posle su istraživači Pitagorinog života objasnili da je u pitanju bio strah od alergije na polen cveta boba i alkaloide u zrnu boba, pa stoga i bolesti - favizma.
Osim toga smatrali su i da u bobu možda postoje duše mrtvih predaka, jer su verovali u preseljenje duša iz jednog tela u drugo.

Evo likovnog priloga iz vremena progona pitagorejaca. (Ovi Sibariti su bili raskalašena banda naspram smernih vodopija pitagorejaca. Oni su cevovodima umesto vode točili rujno vino po gradu.)

Michele Tedesco, A Pythagorean School Invaded by Sybarites, 1887, The Bridgeman Art Library, London


myredneckself myredneckself 01:40 12.05.2017

Re: Орбитални период

Srđan
Прогон? Тел ми абоут ит. Ко су били ти Усташе и зашто су прогањали брадрсе?

Ma ko zna, možda su im se diktature preklapale, a čas za demokrasi je već odavno kucnuo.
docsumann docsumann 07:27 12.05.2017

Re: Орбитални период

Pročitala sam još nešto interesantno, da su on i pitagorejci svi listom bili vegetarijanci


jesmo
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:41 12.05.2017

Re: Орбитални период

Занимљив је орбитални период тих планета - то значи да свако годишње доба траје по неколико часова

Za postojanje godišnjih doba potreban je i neki nagib planete prema zvezdi. Ako nema nagiba, nema ni godišnjih doba.
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:43 12.05.2017

Re: Орбитални период

Kad porastem biću Saša Zorkić, tako sam mislio.

Ha, ha, pa Saša Zorkić uopšte nije astronom
nask nask 23:59 12.05.2017

Re: Орбитални период

Pročitala sam još nešto interesantno, da su on i pitagorejci svi listom bili vegetarijanci


jesmo


Pa od čega živite/živiš. Nit jedete meso, ribu, jaja, mlečne proizvode ... nit pasulj. Od muzike? A to što je ovoj zemlji potreban gas, to ništa. E moje patrijote.
nsarski nsarski 06:59 13.05.2017

Re: Орбитални период

Saša Zorkić
Kad porastem biću Saša Zorkić, tako sam mislio.

Ha, ha, pa Saša Zorkić uopšte nije astronom

Saša, nemoj da mi razbijaš iluzije iz detinjstva

P.S. Istina, ja sam u ranoj mladosti takođe verovao da devočice isključivo jedu minjončiće. I poneki cvetić.
nsarski nsarski 07:01 13.05.2017

Re: Орбитални период

Saša Zorkić
Занимљив је орбитални период тих планета - то значи да свако годишње доба траје по неколико часова

Za postojanje godišnjih doba potreban je i neki nagib planete prema zvezdi. Ako nema nagiba, nema ni godišnjih doba.


Da! To sam propustio da napomenem. Thx.
docsumann docsumann 09:11 13.05.2017

Re: Орбитални период

nask
Pročitala sam još nešto interesantno, da su on i pitagorejci svi listom bili vegetarijanci


jesmo


Pa od čega živite/živiš. Nit jedete meso, ribu, jaja, mlečne proizvode ... nit pasulj. Od muzike? A to što je ovoj zemlji potreban gas, to ništa. E moje patrijote.


vegetarijanci, ne vegani.
viš kako terminološka nepreciznost može da te ubije od gladi, k'o onaj čuveni zarez...
nask nask 11:02 13.05.2017

Re: Орбитални период

vegetarijanci, ne vegani.


Naglasak je bio na pasulju i gasu koji je ovoj zemlji neophodan da se krene u nove radne pobede.
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:56 13.05.2017

Re: Орбитални период

ja sam u ranoj mladosti takođe verovao da devočice isključivo jedu minjončiće. I poneki cvetić.

Hm, hm... pa šta onda jedu ako ne to? Izglda da sam sve vreme živeo u zabludi.
mirelarado mirelarado 12:22 13.05.2017

Re: Орбитални период

Saša Zorkić
ja sam u ranoj mladosti takođe verovao da devočice isključivo jedu minjončiće. I poneki cvetić.

Hm, hm... pa šta onda jedu ako ne to? Izglda da sam sve vreme živeo u zabludi.


Heh, i mi smo kao devojčurci zamišljale da momci-vitezovi hode po zvezdama, pa ništa...

nask nask 13:39 13.05.2017

Re: Орбитални период

mirelarado

Heh, i mi smo kao devojčurci zamišljale da momci-vitezovi hode po zvezdama, pa ništa...


Pa što nam to nikada niste stavile do znanja. Bilo ih je za koje bi ja onako leteo, majke mi.
docsumann docsumann 13:53 13.05.2017

Re: Орбитални период

mirelarado
Saša Zorkić
ja sam u ranoj mladosti takođe verovao da devočice isključivo jedu minjončiće. I poneki cvetić.

Hm, hm... pa šta onda jedu ako ne to? Izglda da sam sve vreme živeo u zabludi.


Heh, i mi smo kao devojčurci zamišljale da momci-vitezovi hode po zvezdama, pa ništa...



heh, znaš kako ... u početku ti bude strašno zabavno. jurcanje međ zvijezdama i sve to, no pomalo je samotnjački za na duge staze, a ionako ti poslije niko ne vjeruje đe s bio, šta s radio...

tasadebeli tasadebeli 14:07 13.05.2017

Re: Орбитални период

nask
vegetarijanci, ne vegani.


Naglasak je bio na pasulju i gasu koji je ovoj zemlji neophodan da se krene u nove radne pobede.



Нарочито је пасуљ тропрдац значајан за развој српског свемирског програма!

И то смо такође успели да сачувамо као део наслеђа бивше нам државе и оног спејс програма што га је Тито ономад био увалио Кенедију.


emsiemsi emsiemsi 15:01 13.05.2017

Re: Орбитални период

mirelarado
Saša Zorkić
ja sam u ranoj mladosti takođe verovao da devočice isključivo jedu minjončiće. I poneki cvetić.

Hm, hm... pa šta onda jedu ako ne to? Izglda da sam sve vreme živeo u zabludi.


Heh, i mi smo kao devojčurci zamišljale da momci-vitezovi hode po zvezdama, pa ništa...


Ма да !
Баш сте то замишљале !
Како да не !?
nsarski nsarski 15:16 13.05.2017

Re: Орбитални период

Heh, i mi smo kao devojčurci zamišljale da momci-vitezovi hode po zvezdama, pa ništa...


Naravno, neka deca su imala normalno i srećno detinjstvo.
vera.nolan2 vera.nolan2 15:29 13.05.2017

Re: Орбитални период

Mirelini - momci-vitezovi što hode po zvezdama,...
jurcanje međ zvijezdama i sve to ...

dopada mi se taj usamljeni transhumanistički vitez, Dokse ...
evo i jedne th. dame...


nask nask 16:39 13.05.2017

Re: Орбитални период

Ovo je valjda moderna verzija belog, da ne kažem šarenog, princa.

nask nask 00:00 12.05.2017

Makadam

Ovih dana baš dosta toga novog na stelarnim muzičkim listama. Evo kako zvuče svemirske džade oko Saturna.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:22 12.05.2017

Re: Makadam

Ova drum n piano verzija gotivnija nego ovaj kraj emitovanja programa РТБ-а.
horheakimov horheakimov 00:32 12.05.2017

Music of the Spheres 2001

bocvena bocvena 08:25 12.05.2017

asocijacije...


luča mikrokozma
http://www.njegos.org/petrovics/luca.htm
(čisto da imate to u elektronskom obliku)

Човјек бачен под облачну сферу -
прима л' овдје оба зачатија?
Је л' му овдје двострука колевка?
Је л' му земља творцем одређена
за наказу какву таинствену,
ал' награду бурну и времену,
ал' расадник духовног блаженства?
Ах, ово је највиша таина
и духовне најстрашније буре -
овога су у гробу кључеви.


i onaj pretužni spot o uspostavljanju kontakta...
http://www.youtube.com/watch?v=5wrwcEZ3Btw

ništa neće da mi se linkuje, zeza me mozila, izvinite!
vera.nolan2 vera.nolan2 10:59 12.05.2017

Re: asocijacije...

i onaj pretužni spot o uspostavljanju kontakta...




Bo, jesi li na ovaj mislila ?
Tužni mališi i oni su digli ruke od ljudi
bocvena bocvena 21:23 12.05.2017

Re: asocijacije...

jeste, taj je! meni se srce skvrči :)
eloy eloy 10:04 12.05.2017

sve bilo je muzika.....



myredneckself myredneckself 23:18 12.05.2017

Re: sve bilo je muzika.....

eloy




Lepo je što je tu François Truffauts bio s ove strane kamere.
Atomski mrav Atomski mrav 16:47 12.05.2017

Za Tasu

E, Taso, zbog ovakvih tekstova dolazim na Blog B92.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:28 13.05.2017

Re: Za Tasu

Atomski mrav
E, Taso, zbog ovakvih tekstova dolazim na Blog B92.


I ja, a ne zbog onakvih tekstova.

Nego da pitam nsarskog, ovo oko stabilnosti i rezonancije mi nije jasno. Jel ima neko objašenje za nas laike (iz Tesle), ili bar neki link da se malo uputim? Da li je to povezano sa haosom, to jest da li to znači da je ovakav sistem (kako se inicijalno mislilo), to jest jednačina koja ga opisuje, sklona haotičnom rešenju u koje "sklizne" ako ta neka razonancija orbitalnih periode nije pogođena? Ili se pod stabilnošću podrazumeva nešta drugo?

I konkretno, koji to parametar dovodi do toga da se sistem raspadne, sklizne u haos (što, dobro, ne znači nužno i raspad), eto, posle tih 50 milijuna godina? Jel to masa sunca koje sagoreva, ili nešto drugo, neka pritajena nelinearnost koja konačno dovede do bifurkacije, što bi se reklo, iz čista mira?

Pretpostavljam da pomenuti naučnici tu ne uzimaju u obzir slučaj da neku od planeta raspali kakav asteorid, ili da pored prozuji neka kometčuga i razjebe im ovu simfoniju. Hoću reći, ako jednom i spakujemo pinkle i krenemo tamo, valjalo bi znati šta sve možemo da očekujemo, da ne bude, ono, mi stigli, a tamo samo kosmička prašina...


tasadebeli tasadebeli 09:34 13.05.2017

Re: Za Tasu

Atomski mrav
E, Taso, zbog ovakvih tekstova dolazim na Blog B92.






Подржавам.

Јер сам сагласан.
docsumann docsumann 10:01 13.05.2017

Re: Za Tasu

Nego da pitam nsarskog, ovo oko stabilnosti i rezonancije mi nije jasno. Jel ima neko objašenje za nas laike (iz Tesle), ili bar neki link da se malo uputim? Da li je to povezano sa haosom, to jest da li to znači da je ovakav sistem (kako se inicijalno mislilo), to jest jednačina koja ga opisuje, sklona haotičnom rešenju u koje "sklizne" ako ta neka razonancija orbitalnih periode nije pogođena? Ili se pod stabilnošću podrazumeva nešta drugo?


pridružujem se pitanju.

uz komentar, naravno da je ovakav planetarni sistem sklon haotičnom režimu.
postojeća konstelacija je poseban slučaj, odnosno kad je rješenje jednačine tzv. čudni atraktor, iliti dinamičko ravnotežno stanje.

nsarski nsarski 10:50 13.05.2017

Re: Za Tasu

pridružujem se pitanju.

uz komentar, naravno da je ovakav planetarni sistem sklon haotičnom režimu.
postojeća konstelacija je poseban slučaj, odnosno kad je rješenje jednačine tzv. čudni atraktor, iliti dinamičko ravnotežno stanje.

Pa, koliko sam razumeo letimično čitajući originalne radove:
1.Seven temperate terrestrial planets around the nearby ultracool dwarf star TRAPPIST-1 - ovde se najavljuje otkriće TRAPPIST-1 sistema. Taj rad ne može u celini da se otvori, ali postoji verzija na arxiv-u OVDE

2. Takođe na arxiv-u Convergent Migration Renders TRAPPIST-1 Long-lived
Koliko sam uspeo da skapiram posle brzog čitanja, oni su najpre simulirali nastanak tih planeta iz solarnog diska. Potom su pretraživali po faznom prostoru one početne uslove koji dovode do uočenih rezonanci. Naime,orbitalne rezonance mogu da prizvedu različite efekte: nekada mogu da izbace manje telo iz orbite, nekada mogu da smanje orbite unutrašnjih planeta, itd. Na wiki linku koji sam postavio ima dosta diskusije na tu temu.

U svakom slučaju, iz reference 2. koju sam priložio, simulacija Monte Karlo metodom je dala, od nekoliko hiljada početnih stanja, nekih 400 (ili slično) onih prihvatljivih koje dovode do uočenih rezonanci. Ukupan zaključak je da su planete "saterale" same sebe u manje orbite nego što su početno bile i time ostavrile stabilnost od oko 50 miliona godina.
Zainteresovanima preporučujem da pogledaju reference koje sam postavio - zapravo su veoma čitljive i nema mnogo matematike.

P.S. Nema tu nikakvog "rešenja jednačine" jer je u pitanju problem of 7 (8) tela koji se ne može "rešiti", može se samo numerički simulirati, ako znamo sile (Njutnov zakon gravitacije) i rastojanja medju njima (a ona se menjaju). Onda zadaš početne uslove (početne brzine i položaje) i teraš simulaciju milijardu puta. Ako su početni uslovi "pogrešni", sistem podivlja i raspadne se.

Da, mislim da sam negde našao rečenicu da skoro sve planete rotiraju pod inklinacijom od 90% - tj. njihova osa sopstvene rotacije je ortogonalna u odnosu na ravan rotacije oko matične zvezde.
docsumann docsumann 11:06 13.05.2017

Re: Za Tasu

P.S. Nema tu nikakvog "rešenja jednačine" jer je u pitanju problem of 7 (8) tela koji se ne može "rešiti", može se samo numerički simulirati, ako znamo sile (Njutnov zakon gravitacije) i rastojanja medju njima (a ona se menjaju). Onda zadaš početne uslove (početne brzine i položaje) i teraš simulaciju milijardu puta. Ako su početni uslovi "pogrešni", sistem podivlja i raspadne se.


da, upravo sam na to i mislio, a ne na analitičko rješenje tipa x=...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana