Astronomija| Muzika| Nauka| Planeta

Muzika sfera

nsarski RSS / 10.05.2017. u 22:43

 

 exoplanet20170223b.png

Pre nešto manje od 3 meseca NASA je objavila otkriće planetarnog sistema TRAPPIST 1, u sazvežđu Vodolije, na rastojanju od oko 39 svetlosnih godina od nas. Zvezda je približno veličine našeg Jupitera, dakle ne preterano velika. Ova vest je posebno uzbudljiva jer se radi o sedam planeta koje se nalaze na takvim rastojanjima od matične zvezde da je na njima, barem u principu, moguć razvoj života. Naime, temperature na 3 od otkrivenih 7 planeta se nalaze u “zelenom pojasu”, tj pojasu koji imaju takve uslove da bi život na njima bio moguć (prisustvo tečne vode i slično). Mase svih 7 planeta su približno slične masi Zemlje.

 

Na donjoj slici je prikazano poređenje izmedju Sunčevog sistema i sistema TRAPPIST 1 sa označenim odgovarajućim “zelenim pojasima”. Slike su, naravno, reskalirane radi boljeg poređenja (ceo otkriveni system bi mogao komotno da se smesti unutar orbite našeg Merkura). Vidi se da planete e, f i g spadaju u “nastanjivu” oblast oko nove zvezde.  Sve zajedno, ovo otkriće je pobudilo nadu da zaista postoje delovi kosmosa gde su fizički uslovi slični onima na Zemlji, i vest je munjevito obišla našu planetu.

 

exoplanets2.jpg

 

Jedno od važnih pitanja vezanih za novi sistem je njegova fizička stabilnost. Naime, pošto se planete nalaze “blizu” svoje zvezde onda one moraju brzo da se kreću da bi ostale u stabilnoj orbiti. Periodi rotacije ovih sedam planeta su prikazani na slici dole.

 

copyedited.news_.planet.hjeong-01-900x580.png

 

Orbitalni period najbliže planete je, jasno, najkraći (jer ona mora brže da se kreće da ne bi pala na matičnu zvezdu) i iznosi svega 1.5 dana. Dalje planete imaju sve duže orbitalne periode, a za sada nije precizno utvrđen period najdalje planete, h.

Uzimajući u obzir sve poznate parametre za matičnu zvezdu i svaku od planeta – udaljenost, mase, brzine – astronomi su odmah napravili kompjuterske simulacije iz kojih su mogli da predvide stabilnost celog sistema. Medjutim, sa podacima koje su imali, ispostavilo se da je sistem nestabilan, tj., da bi gravitaciona sila mogla da ozbiljno poremeti ovaj sistem za nekih milion godina, a to je samo tren na kosmičkim vremenskim skalama.

Ovo otkriće je malo zbunjujuće, jer ipak sistem postoji i postojao je, veruje se, ipak malo duže. Kako je moguće da planetarni sistem TRAPPIST 1 stabilno opstaje uprkos teoriji koja kaže da je to malo verovatno?

Odgovor na ovo je nedavno nađen: kod orbitirajućih planeta ponekad postoji “orbitalna rezonanca”, kada se periodi orbitiranja odnose jedan prema drugom kao prosti celi brojevi. Tipičan primer za to su periodi orbitiranja Neptuna i Plutona, koji su u rezonanci 2:3, i koja sprečava da ove dve planete izbace jedna drugu iz orbite.

 

 Aha! Kakva je situacija sa novo otkrivenim sistemom? Pogled na tabelu orbitalnih perioda prikazanu gore, vidi se da za svakih 8 orbita koje napravi najbliža planeta, prva sledeća napravi 5 orbita, naredna 3 orbite, sledeća 2 orbite, itd. Ispostavilo se da je TRAPPIST 1 najkompleksniji rezonantni sistem koji je do sada otkriven. Kada se ovo uzme u obzir prilikom numeričkih simulacija, TRAPPIST 1 sistem postaje stabilan za period od oko 50 miliona godina! Da bi ostale u “životu”, planete ovog sistema moraju, kao Aska, da plešu i tako odlože svoj neumoljiv kraj.

Medju ljudima koji su simulirali i proučavali system TRAPPIST 1, nalazio se i jedan postdoc koji je takodje i muzičar (svira džez gitaru) i koji je predložio da komponuje muziku zasnovanu na orbitalnoj rezonanci novih planeta. Orbitalni period najudaljenije planete, h, koji je oko 3 nedelje, umnožen 200 miliona puta, daje frekvenciju note C. Frekvencije ostalih, unutrašnjih planeta, onda se dobijaju prostim odnosom orbitalnih rezonanci.

Džez muzičar ne bi bio džez muzičar kada ne bi celu ovu muzičku priču ekstra “zasolio”. Naime, svaki put kada unutrašnja pleneta prestigne prvu spoljašnju do nje, “uleti” bubanj. Kada se sve ovo sastavi, dobija se harmonija, možde ne kakvu je Pitagora zamišljao, ali dobije se muzika po kojoj plešu planete sistema TRAPPIST 1 da bi opstale u stabilnom životu. To muzičko ostvarenje je objavljeno danas. Uživajte!



Komentari (224)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:55 13.05.2017

Re: Za Tasu

Zainteresovanima preporučujem da pogledaju reference koje sam postavio - zapravo su veoma čitljive i nema mnogo matematike.


Hvala!

P.S. Nema tu nikakvog "rešenja jednačine" jer je u pitanju problem of 7 (8) tela koji se ne može "rešiti", može se samo numerički simulirati, ako znamo sile (Njutnov zakon gravitacije) i rastojanja medju njima (a ona se menjaju). Onda zadaš početne uslove (početne brzine i položaje) i teraš simulaciju milijardu puta. Ako su početni uslovi "pogrešni", sistem podivlja i raspadne se.


Pa dobro, rešenje postoji, jer postoje realne orbite po kojima se planete kreću sa poznatim zakonitostima, znači nisu slučajno baš takve kakve jesu, samo što se do njega dolazi primenom numeričkih metoda, umesto analitičkih.






nsarski nsarski 18:41 13.05.2017

Re: Za Tasu

Pa dobro, rešenje postoji, jer postoje realne orbite po kojima se planete kreću sa poznatim zakonitostima, znači nisu slučajno baš takve kakve jesu, samo što se do njega dolazi primenom numeričkih metoda, umesto analitičkih.

Naravno.
tyson tyson 19:58 12.05.2017

Ljudska arogancija

Ova vest je posebno uzbudljiva jer se radi o sedam planeta koje se nalaze na takvim rastojanjima od matične zvezde da je na njima, barem u principu, moguć razvoj života.

Moguć razvoj nama poznatog života, tačnije rečeno.

Krhko je znanje.

nsarski nsarski 21:17 12.05.2017

Re: Ljudska arogancija

Moguć razvoj nama poznatog života, tačnije rečeno.


Da, nama poznatog. Zapravo, ovo je interesantna tema koja postaje istinski aktuelna i nije samo filozofsko pitanje. Naime, razne sonde koje šaljemo na Mars (za sada) imaju cilj da, pored ostalog, ustanove tragove nekog bivšeg (a ako budemo imali ludu sreću i postojećeg) života na toj planeti.
I tu se onda otvara pitanje šta ćemo smatrati za "otisak" života. Mislim, niko ne ocekuje da tamo nađe zelenog miša u rupi, ali kako prepoznati da je tamo bio život (ako je bio)?
Pa, jedan od "imprinta" se smatra za povećano prisustvo metana - to je, kao, univerzalan pečat života. Ali, to razumevanje se bazira na oblicima života kakve mi ovde poznajemo (uključujući i one vrste života u ekstremnim situacijama). Mozda je za Mars to dovoljno širok kriterijam, ali ako pošaljemo slične sonde van Sunčevog sistema, tu se, barem teorijski, slobode mnogo veće. Mi i nemamo kriterijum da odredimo šta je to život u univerzalnijem smislu.

Jedinka koja se reprodukuje? Možda, ali moguće da postoje forme koje nisu "jedinke" uopšte, a opet se nešto reprodukuje. U svakom slučaju, mislim da su naše predstave o životu prilično uske. Krhke, kako bi ti rekao.
zilikaka zilikaka 22:56 12.05.2017

Re: Ljudska arogancija

Jedinka koja se reprodukuje? Možda, ali moguće da postoje forme koje nisu "jedinke" uopšte, a opet se nešto reprodukuje

Ili možda drugi koncept?
Nema reprodukovanja ali ni potrebe za njom.
Neka vrsta uredjene energije koja i nema klasičan životni vek nego jednostavno postoji i tokom vremena ne gubi na uredjenosti.
Nešto kao verovanje u reinkarnaciju al bez potrebe da prolazi materijalnu fazu.
nask nask 23:06 12.05.2017

Re: Ljudska arogancija

Meni malo krivo što nismo malo više truda uložili da se istraži sestra Venera. Znam da tu ima malih meteoroloških poteškoća ali ...

Nenade da li ti je poznato ima li ikakvih kredibilnih naučnih špekulacija (znam zvuči suludo) o eventualnom životu na Veneri sada ili u prošlosti.
nsarski nsarski 07:25 13.05.2017

Re: Ljudska arogancija

Nenade da li ti je poznato ima li ikakvih kredibilnih naučnih špekulacija (znam zvuči suludo) o eventualnom životu na Veneri sada ili u prošlosti.


Koliko ja znam, postojanje života na Veneri, zasnovanog na vodi, je skoro isključeno. Temperature su tamo oko 500C na površini planete, pritisak je veliki, sredina je korozivna, itd. Ono par sondi što je poslato na Veneru je preživelo oko sat vremena, a onda su se raspale i istopile. Postoje neke špekulacije da u atmosferi Venere (tu ima mnogo sumpora) možda može da se razviju neki mikrobi, ali to je otprilike sve. Acidic clouds of Venus could harbour life
nask nask 11:24 13.05.2017

Re: Ljudska arogancija

But Schulze-Makuch points out that there is chemical evidence that Venus was once cooler and had oceans.


Verovatno neki venerijanski Trump povukao potpis sa njihovog klimatskog sporazuma pa im od tada sve naopako krenulo.
sasaminijature sasaminijature 20:43 12.05.2017

Поздрав

Закаснио сам да се укључим, нажалост моју, на срећу вашу

Занимљиво ми је да када крене дискусјиа на тему живота ван наше планете, скоро увек се машта помало ограничено. Можда тај неки живот може бити на нивоу свести, није му потребно да се манифестује материјално...
eloy eloy 09:32 13.05.2017

Through the Wormhole



Bhagat singh




eloy eloy 09:58 13.05.2017

kosmodisk.. izgleda šašavo ali........






Uvek se nađe neki kelner koji pokrene maštu.
eloy eloy 10:05 13.05.2017

davno bejaše




javascript:;


javascript:;


docsumann docsumann 10:13 13.05.2017

u današnjem PZabavniku


članak o TRAPPIST1.

pa da prenesem par navoda, kao dopunu ovog bloga.

otkriće ovog zvjezdanog sistema pripisuje se astro istraživačima iz Liježa, koji su koristili podatke sa teleskopa TRAPPIST (Transisting Planets and Planetesimals Small Telescope) iz Čilea.

inače, ovaj broj PZ-a je baš dobar, sa puno interesantnih tekstova, ni strip Barakuda nije loš.

između ostalog saznah i da Wovenhand nastupaju 17. Maja u Domu Omladine

tasadebeli tasadebeli 10:29 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

docsumann

inače, ovaj broj PZ-a je baš dobar, sa puno interesantnih tekstova, ni strip Barakuda nije loš.



Добро ме подсети!!!

Заборавих јуче да купим ПЗ!


EDIT: А уједно, ту је и одговор зашто волимо овакве текстове и због њих долазимо на Блог Б92, што рече Атом мрав.
nsarski nsarski 10:57 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

otkriće ovog zvjezdanog sistema pripisuje se astro istraživačima iz Liježa, koji su koristili podatke sa teleskopa TRAPPIST (Transisting Planets and Planetesimals Small Telescope) iz Čilea.

Da, to su bili početni podaci. Posle su, zbog bolje rezolucije, prešli na Spitzer, a sada hoće da upregnu i Hubble...(ima detaljno u radovima koje sam linkovao u gornjem kometaru).
aureus aureus 13:21 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

docsumann

inače, ovaj broj PZ-a je baš dobar, sa puno interesantnih tekstova, ni strip Barakuda nije loš.

Zabavnik se uvijek trudio da bude i aktuelno informativan i zabavan.
Jedino što su uvijek imali talenat da od proizvoda koji su u najavi opišu baš onaj koji naposlijetku ne zaživi.
Što se stripa tiče...tek posle mnogo godina sam shvatio da je nam je Zabavnik donosio uvijek izdanja cijenjena u svijetu stripa: ne Zagora i Komandanta Marka, već Fantoma, Fleša Gordona, Ripa Kirbija, Asteriksa, Iznoguda i druge - i da su se uvijek trudili da budu aktuelni; recimo Orlovi Rima su u Zabavniku izdavani kad - godinu-dvije nakon nastanka. Danas u dobrim knjižarama možeš da kupiš tri epizode za po desetak evra, a u Zabavniku si to sve mogao da čitaš mnogo ranije za mnogo manje para.



Jedino što nikad nisam volio prokletog Džeremaju.
A znali su da me uništavaju s njim. Četiri broja Zabavnika - Džeremaja, tri broja pauze pa ponovo Džeremaja...j.bo ih Džeremaja!
docsumann docsumann 14:05 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku


heh, nekadašnji Džeremaja (iako od istog autora, Hermana) nema veze s ovim današnjem komercijalnim otaljavanjem posla.

aureus aureus 14:21 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

docsumann

heh, nekadašnji Džeremaja (iako od istog autora, Hermana) nema veze s ovim današnjem komercijalnim otaljavanjem posla.


Поједини аутори не знају кад је доста. Алан Форд је био у реду првих 50-100 бројева, после тога је све постало сулудо понављање, а цртеж све гори (мање сјенчења, мање детаља на лицу, мање детаља у позадини...)
Неке стрипове упропасте њихови творци, а неки други стрипови оду дођавола кад умру оригинални аутори, па неко други почне да их прави.

Удерзо је поступио исправно. Кад је Гошини умро 1977. Удерзо је преузео и прављење текста, али нигдје није журио. Отад је направио само 5-6 бројева. Још мислим да је предузео законске кораке да кад оне умре, нико не смије више да прави Астерикса.
Само један од разлога зашто је Астерикс крем стрипа.

Едит. Исправка. Ово о Удерзу сам прочитао управо у Политикином Забавнику прије икс година. Сад сам видио да је Удерзо ипак продао права некој издавачкој кући.
docsumann docsumann 14:37 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

serijali (naročito oooduženi) su nezahvalna forma za očuvanje kvaliteta stripa.
al opet, s druge strane, komercijalno su najpouzdanija.
aureus aureus 14:55 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

docsumann
serijali (naročito oooduženi) su nezahvalna forma za očuvanje kvaliteta stripa.
al opet, s druge strane, komercijalno su najpouzdanija.

Добро је кад си квалитетан и комерцијалан у исто вријеме.
Удерзо је вјероватно могао да се постави као 'ладовина јер је пун к'о брод.
(Астерикс је преведен на стотинак језика и продат у преко триста милиона примјерака.)
То му је омогућило да у тридесет година (после Гошинијеве смрти) прави један број на пет година.

Забавник је писао да живи у неком сеоцету сто километара од Париза, а у гаражи има пола туцета црвених ферарија.
Е, то је пензија!
aureus aureus 19:37 13.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

Uderzo i njegovi automobili:



Vozikanje po francuskoj prirodi:



Ne znam šta ljudi toliko trabunjaju. Život je baš lijep.
tasadebeli tasadebeli 07:09 14.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

aureus

Поједини аутори не знају кад је доста. Алан Форд је био у реду првих 50-100 бројева, после тога је све постало сулудо понављање, а цртеж све гори (мање сјенчења, мање детаља на лицу, мање детаља у позадини...)
Неке стрипове упропасте њихови творци, а неки други стрипови оду дођавола кад умру оригинални аутори, па неко други почне да их прави.



Први број Алана Форда изашао је у Италији у мају 1969. Након само неколико бројева стрип је стекао велику популарност.

Након броја 75. Магнуса као цртача замењује Паоло Пифарерио. Након тога долази до постепеног али сталног пада квалитета стрипа. Алан Форд излази у Италији у редовним месечним епизодама и данас.

У бившој Југославији Алан Форд је од 1972. издавао загребачки Вјесник. Стрип је излазио на две недеље. Вјесниково издање карактерише изузетно духовити превод Ненада Бриксија (1922-1984), а многобројни цитати из Бриксијевог превода су постали део популарне културе на читавом српскохрватском говорном подручју.

Успех који је имао у Југославији, Алан Форд није забележио ни у једној другој земљи, па чак ни у Италији. У појединим земљама као што су Француска и Бразил, издато је тек неколико бројева, а у Грчкој неколико десетина. До распада Југославије, доживео је чак три реиздања. Старе епизоде су због великог интересовања поново издаване упоредо са новима.

Након распада СФРЈ у Србији накратко Алан Форд издавала краљевачка кућа Маверик. У последње три године, у Србији, Алан Форд редовно излази једном месечно у издању издавачке куће Color Press Group из Новог Сада. Уредници издања за Србију били су Димитрије Бањац и Младен Урдаревић, данас познати као учесници популарног ситкома "Државни посао". Данас је главни уредник редовног издања Александар Андрић, а специјалног издања "Приче Броја Један" Јасен Кундалић.



(ЛИНК)


Inženjer tehnologije i strip prevodilac. Rođen na Limanu, u Novom Sadu, 1976. Završio Tehnološki fakultet i radio u NIS. Strastveni sakupljač i priređivač stripova, između ostalih edicije Alan Ford. (ЛИНК)






А зашто Алан Форд толико траје у бившој СФРЈ на српскохрватском говорном подручју, са све понављањем старих бројева за нове генерације?






Ево шта аутор "Алана Форда" мисли о Србима (ЛИНК)


Додуше, у тексту Бункер нигде није реако Срби него Југословени ("Морам да кажем како су људи из Босне и Херцеговине, Србије, Хрватске, односно целе бивше Југославије..." ), али нема везе... Правда је Правда. Тј. на руском Истина, јел'те?


И још један мали скромни допринос читавом питању вероватно из времена пре него си нам се овде придружио, па га можда ниси видео:


Od fenomena do simbola (nadrealistična farsa naših života)(ЛИНК)


EDIT: И да останемо доследни надреалистичној фарси наших живота...

Пронађох у последњим коментарима на том посту идеју за нови текст!

Наслов би могао бити:

Калуђерица као метафора српског душтва данас

И то не само у Србији јер је Србија све где живе Срби!

Хвала ти што ме подстакну да јопета отварам тај стари пост...


sven.en sven.en 07:25 14.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

Život je baš lijep.

---> KLIK
nsarski nsarski 07:27 14.05.2017

Re: u današnjem PZabavniku

Moj dobar drugar i kolega, Zoran Jakšić, je sjajan naučnik i pisac naučne fantastike, prevodilac, čak crtač stripova, itd. Mnogo puta nagrađivan i smatra se za jednog od najboljih pisaca tog žanra kod nas. Neke od njegovih starih ideja su preuzete za scenario čuvenog filma "Matrix". Preveo je, između ostalog, i "Autostoperski vodič kroz galaksiju" D. Adamsa.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana