Društvo| Lingvistika| Obrazovanje| Porodica| Roditeljstvo

ALARM!!!

tasadebeli RSS / 19.05.2017. u 08:07

 
 
BUHtzeeCMAAE_Ob.png
 
 
Prenosim  u celini tekst sa sajta B92 čijim je izvor Blic:
 

LE: Deca progovorila na engleskom, muče se sa srpskim


Dvogodišnji Dimitrije i trogodišnja Maja iz Leskovca svoje prve reči izgovorili su na engleskom jeziku, a tek kasnije iz usta su im se čule reči "mama i tata".


IZVOR: BLIC ČETVRTAK, 18.05.2017. | 19:55 -> 20:13


Šest mesci kasnije zabrinuti roditelji zatražili su pomoć stručnjaka zbog nemogućnosti sporazumevanja sa decom na maternjem jeziku, piše "Blic".

"Osim mama, tata, daj i neću, ništa drugo nije znala da izgovori na srpskom jeziku, ali je zato na engleskom počela i da sklapa rečenice", rekla je za beogradski list majka male Maje. Kako je navela, nakon meseci agonije, nerviranja i stresa, sada je malo opuštenija, jer njeno dete pod nadzorom stručnjaka obogaćuje fond reči srpskog jezika.

Slična situacija je bila i sa Dimitrijem, koji je permutovao slogove u izgovoru najjednostavnijih reči. Oba deteta se nisu odvajala od igrica na engleskom jeziku na televizoru i mobilnom telefonu.

"Nije se odvajao od bebi-kanala koji emituju crtaće na engleskom jeziku. Ma koliko da smo u početku smatrali da nam je dete napredno i inteligentno pa je naučilo strani jezik tako rano, shvatili smo da se suočavamo sa velikim problemom, jer sa svojim vršnjacima odbija da komunicira na srpskom, babe i dede, kada ga čuvaju, ne razumeju ni jednu jedinu reč koju izgovori, a mi smo u čudu i strahu da će imati ozbiljnih problema u komunikaciji ako to ne sprečimo na vreme", kazala je dvadesetšestogodišnja majka ovog mališana iz Leskovca.

Stručnjaci: To je alarm za roditelje

Stručnjaci kažu da prva dečja reč izgovorena na stranom jeziku predstavlja signal za promenu navika dece, a u ozbiljnim situacijama, tvrde, neophodno je zatražiti medcinsku pomoć budući da su takve pojave i simptom ozbiljnijih razvojnih poremećaja.

"U takvim slučajevima savetuje se hitno ukidanje bebi-kanala i uključivanje deteta u vršnjačke grupe, da se dete pošalje u vrtić zbog razvoja komunikacije i jezika, a što se samih roditelja tiče, neophodno je uspostaviti što češću i prirodniju komunikaciju sa detetom u tom razvojnom periodu", objašnjava psiholog Razvojnog savetovališta u Dečjem dispanzeru u Leskovcu Snežana Stojanović Plavšić, kojoj se za pomoć obratila jedna od dve majke, sagovornice "Blica".

Ovo dvoje mališana, kako kaže, nisu izolovani, već učestali slučajevi, a Plavšićeva kaže da problem u komunikaciji na maternjem jeziku može da ukaže i na problem iz spektra autizma.

"Bez potrebe da zastrašujemo roditelje, treba im skrenuti pažnju na to da ako se te engleske reči pojavljuju izolovano i ne služe komunikaciji, onda je to sigurno problem zbog koga se treba obratiti stručnjacima. Jedan od simptoma nekog od oblika autizma je da dete ima problem u komunikaciji", upozorava Stojanović Plavšićeva.

Nažalost, roditelji to često ne primećuju ili ne žele da prihvate.

"Ono što oni primećuju jeste da njihovo dete govori strani jezik i ponose se time. Ali ne primećuju da njihovo dete ima stereotipnu igru i ponašanje, da se njihovo dete ne uklapa adekvatno u vršnjačku grupu i druge stvari koje su od suštinskog značaja zbog kojih oni moraju da se konsultuju sa specijalistima", navodi ona, dodajući da se strani jezici uče u školama i na kursevima u većem uzrastu i pod nadzorom učitelja i nastavnika.

Igranje sa mobilnim telefonom početak problema

Kristinu M. iz Leskovca novinari "Blica" su zatekli ispred vrata logopeda sa svojom šestogodišnjom unukom. Čeka na zakazani čas vežbe. Devojčica, priča inače obrazovana baka, ne zna da izgovor šest suglasnika i teško sklapa rečenice, uglavnom bez pomoćnih glagola. Pažnja joj se ne zadržava duže od pola minuta na pregršt igračaka.

"Prva igračka joj je bio mobilni telefon. Počelo se od bojenja i formiranja nekih geometrijskih šara, završilo sa crtaćima i pesmicama na engleskom. Na srpskom je počela da govori tek sa tri godine kada je krenula u vrtić i to vrlo nerazgovetno, a sve se to desilo jer je mojoj deci bilo lakše da joj daju telefon u ruke nego da pričaju sa njom", priča Kristina M.

Ekranizacija detinjstva, kako objašnjava Plavšićeva, takođe negativno utiče na funkcionisanje mozga i izaziva nedostatak pažnje, usporen razvoj kognitivnih sposobnosti, otežano učenje, povećanu impulsivnost i smanjenu sposobnost samokontrole (napade besa), te zato, smatra, deci treba zabraniti korišćenje mobilnih telefona.

"Dete ne treba da komunicira sa mobilnim telefonom ili tabletom. Ono mora da se druži sa svojim vršnjacima i svojim okruženjem. To je ono što roditelji često ne prepoznaju nego se diče time kako im je dete jako pametno jer zna da u drugoj godini života koristi telefon ili tablet", zaključuje psiholog Razvojnog savetovališta Dečjeg dispanzera u Leskovcu Snežana Stojanović Plavšić.

 

 

(LINK

 
 
 
love-multilingual-word-cloud-printed-paper-different-languages-45296057.jpg
 
 
 
Na ovo mogu samo da dodam ono što sam primetio i na časovima srpskog jezika sa mojom decom u školi da se sve češće događa da neki učenik, pričajući o bilo čemu na času, upotrebi neku reč iz engleskog jezika jer ne može da se seti ili čak i ne zna reč na srpskom.
 
Nisam se bavio time nešto posebno (u smislu preciznih ispitivanja u kolikoj je to meri zastupljeno i sl.), ali primećujem to sve češće.
 
Recimo juče, jedan dečak je prepričavajući Robinzona Krusoa, rekao kako je Robinzon spasao Petka od KANIBALA. Pitam ga da li zna šta je to. Kaže, zna, to su oni koji jedu ljudsko meso. Dobro, a kako ćeš to reći na srpskom. Tišina, nema odgovora. Zbunjen pogled kao da govori, pa to kanibal, to je srpski, nema druge reči. 
 
Tom petaku (11 godina) i mogu nekako da prihvatim da je složenica LJUDOŽDER možda i previše za njegov uzrast, te da se možda radi i o takvom prevodu Robizona Krusoa koji je on čitao, ali šta raditi kada mi neko dete isto tako koristi engleski jezik prepričavajući mi, recimo, Hajduci Branislava Nušića ili Orlovi rano lete Branka Ćopića, pa učitelj Paprika postane TIČER Paprika, a priče koje Nušićevi junaci pričaju jedno drugom noću u šumi postanu STORIZ što takođe čujem na času?
 
I klinci to ne kažu iz šale, nego sasvim ozbiljno, pa onda ja moram da ih vratim na to istim pitanjem kako se to kaže na srpskom.
 
Obično onda oni nestrpljivo cokću i kažu mi:"Ma dobro, UČITELJ, nije važno nastavniče!"
 
Zato se i pitam da li sve to baš i nije toliko važno... 
 
I kada na te utiske sa časova dodam još i školicu učenja engleskog jezika u mojoj ulici koja na velikom panou poziva roditelje sledećim pozivom:
 
"Neka vaše dete uči engleski jezik već od 6 meseci!"
 
i svako popodne vidim gomile mladih roditelja kako vuku svoje bebirone koji još nisu ni progovorili u tu  školicu za strane jezike, onda osim onog pitanja da li to zaista i nije baš toliko važno, postajem i zabrinut.
 
A šibicarenje tih školica za engleski jezik koje svoju šansu za profit traže u snobovštini pokondirenih srpskih roditeljskih tikvi  koje se nadaju da će njihovo dete odmah steći prednost nad svojim vršnjacima u Srbiji tako što će  pre progovoriti na engleskom jeziku nego na svom matenjem ili se možda nadaju nekakvom veštački stvorenom bilingvalnom okruženju, po meni spada u krivična dela jer se te školice za učenje engleskog jezika onda služe prevarom da bi izmamili novac od svojih mušterija.


Komentari (187)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 09:02 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

milisav68

Obrazovanje i pamet ne moraju da idu zajedno, jer ima obrazovanih i pametnih i glupih, kao i neobrazovanih - pametnih i glupih.



Рекох то већ више пута на Блогу...

На жалост, данас образовање не значи уједно и просветљење.

Ово друго би требало да донесе васпитање као саставни део образовања, али је оно нешто забасало у неке ћорсокаке

Гледам и слушам то свакога дана у школској зборници која је једно од само неколико места у овој Србији на којем се окупља, у просеку гледано, најбоље и највише образован скуп људи на своме послу.

Има ту подсота њих који своје рупчаге у васпитању које би требало да су добили са све вишим степеном образовања крију иза дипломе неког факултета...
kick68 kick68 15:17 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Obrazovanje i pamet ne moraju da idu zajedno, jer ima obrazovanih i pametnih i glupih, kao i neobrazovanih - pametnih i glupih.

Pa dobro, Milisave, generalno gledano, kojom masom je lakse manipulisati? Ali da se ne lazemo?
U prevodu - Džabe ti škola kad si glup.

Slobodan prevod...
Naravno, samo nisu sva deca (svi ljudi) rođeni za jezike.

Zašto onda forsirati strani jezik?

Pa lepo sam rekla ili bilo sta drugo. Nista ne forsirati. Izloziti dete raznim stimulusima. Ako pokaze interesovanje za nesto, maksimalno podrzati, ne sputavati, ne cekati sedam ili jedanaest godina, besmisleno je.
Uceci vise, nece nauciti manje (izvinjavam se ako ovo zvuci kao: ako kane pobediti, ne smeju izgubiti:). Ne treba decu sklanjati od ucenja, vec im usaditi naviku i utuviti da je ucenje potreba, od malih nogu. Ucenje im nece umanjiti kognitivne sposobnosti, izvini, to je besmislica koja ne bi trebalo da potekne od obrazovane osobe.
Pod ucenjem ne podrazumevam samo sedenje uz knjigu i bubanje dok ti neko ubacuje u glavu postojece istine (kao sto je da ucenje ne izaziva kognitivne smetnje, na primer:)
Ribozom Ribozom 16:44 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Ne bih ti odgovorio da ne nastavljas tim arogantnim tonom.
Nije mi jasno u kom si istorijskom periodu ostala zaglavljena.
Molim te da me ne vredjas, narocito ne na ovako neoriginalan nacin.

Prva si pocela jeftinom diskvalifikacijom.
Tuzno je da obrazovana osoba moze da napise ovakvo nesto.

A onda vickasto nastavila na milisavovo.
U prevodu - Džabe ti škola kad si glup.
Slobodan prevod...

Ja sam se cak izvinio, kao nuzan deo pristojnosti u nastavku bezkonfliktnong dijaloga, a ti si ogranicena svojim malim egom i ocigledno utreniranom profesionalnom arogantnoscu nastavila da vredjas.
a ne na tvoju licnost (koja se evo ovde neslavno otkrila)

A zatim ide opet greska u tvojoj komunikaciji.
Pogresno mislis.

Ako ti niko nije rekao izrazavanje svog stava sa 'Mislim da...' je odraz pristojnosti, skromnosti i neideoloske zaslepljenosti. Tvoje napisano je sve suprotno.
Ucenje je zivot, odnosno sastavni deo zivota.

Jedna od floskula koje uporno ponavljas. Tacna je, naravno, ali je spin na temu slobodne volje dece.
Ako ti je ucenje pritisak, onda nisi sposoban ni za zivot. Ne treba trpati svu decu u jedan te isti kalup.

Verujem da nisi svesna koliki diskriminacioni potencijal ima ova tvoja misao.
Uravnilovka vaskrsla, sta li?

Opet pokusaj da se bude vickast i stavi do znanja da nisi ucen komunisticki aparatcik, vec si komunisticki aparatcik adaptiran na komercijalno/kapitalisticke
stavove o prihvatanju razlika.

Ovo je srz neshvatanja teme o kome govorimo pa je odvajam:
Ne znam zasto cekati do 11 godina, ako dete ima volju, zelju i sposobnost da uci jezik (ili bilo sta drugo). Jos i ako samo uci i trazi nacine da nauci nesto, koristi racunar, pita...ma nebo je granica:)

Dakle, moje je misljenje da ucenje jezika pre 11 godina negativno utice na kongitivne funkcije mozga u procesu drugih ucenja. Imas gore par argumenata, ponovicu ih.
1. Dete umesto pitanja: kako, zasto, gde postavlja pitanje, a kako se to kaze na..
2. Vreme potroseno na ucenje jezika ili na jeziko-prevodilacke nedoumice moze koristiti za kreativnu upotrebu maternjeg jezika ili razvoj logike ili bilo koje motorne funkcije mozga.
3. Kada govoris neki strani jezik, cesto vreme provodis razmisljajuci na tom jeziku. Ako si u okruzenju gde se taj jezik ne govori otudjujes se od druge dece u osamu svog jezickog sveta, sto negativno utice na socijalizaciju dece.
4. Vreme koje je potrbno da se pitanje prevede na jezik na kome mozak reaguje smislja odgovor i onda opet prevede i odgovori je nekad predugacko za reakciju.
5. Deca su potpuno neizgradjene licnosti i poznavanje jezika ih moze uciniti podloznijim manipulacijma medija (slucaj igrice:plavi kit).
6. Generalno, u slucaju preucenih ljudi stvara se jedan drustveno-socioloski problem. Na trzistu radne snage imas mnogo inzinjera koji govore engleski, rade na racunaru, koriste masinske progreme i naravno znaju posao. Poslodavci ce probrati najbolje, ali ce i dalje biti mnogo onih koji ce ostati bez posla 'u struci'. Problem drustva je sta ce s tim ljudima, zato sto su na korak do ispunjenja svog karijernog cilja. Tesko je izboriti se sa sujetom i nesrecom tog coveka koji ce morati da radi recimo u trafici iako je odlicno obrazovan.

a onda nastavljas sa:
Odvalio si glupost i uporno insistiras na njoj.

Pogresio si, saslusaj sta ljudi imaju da ti kazu, informisi se, promeni misljenje. Open your mind, nauci nesto:)


U prvoj recenici sudija, a u drugoj vec utices na porotu da ti se pridruzi grupi. Klimoglava rulja kojoj je poljuljano ubedjenje i sada trazi da se ubije glasnik.




milisav68 milisav68 18:35 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

kick68
Pa dobro, Milisave, generalno gledano, kojom masom je lakse manipulisati? Ali da se ne lazemo?

Veoma diskutabilno.

Peti oktobar je baš onako kontra primer.
Nista ne forsirati. Izloziti dete raznim stimulusima.

Pa šta je obavezan predmet nego forsiranje.
Uceci vise, nece nauciti manje (izvinjavam se ako ovo zvuci kao: ako kane pobediti, ne smeju izgubiti:). Ne treba decu sklanjati od ucenja, vec im usaditi naviku i utuviti da je ucenje potreba, od malih nogu.

Razumem šta hoćeš da kažeš, samo, jedno su slobodne aktivnosti, a sasvim drugo je nametnuta obaveza.

Zašto samo strani jezik, zašto ne domaćinstvo, odnosno pravilna ishrana ili fizičko.

Pa imamo mnogo više gojazne i "nepokretne" dece, nego "neznalica" stranih jezika (naročito (engleskog).
kick68 kick68 20:29 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Ne bih ti odgovorio da ne nastavljas tim arogantnim tonom.
Nije mi jasno u kom si istorijskom periodu ostala zaglavljena.

Opet pokusaj da se bude vickast i stavi do znanja da nisi ucen komunisticki aparatcik, vec si komunisticki aparatcik adaptiran na komercijalno/kapitalisticke
stavove o prihvatanju razlika.

Opet projekcija. Ja sam se upravo zvog tvog arogantnog know it all stava i javila. Nije mi bila namera da diskriminisem nikoga, pogresno si me razumeo. Ne mislim da su razlike lose, naprotiv.
Dakle, moje je misljenje da ucenje jezika pre 11 godina negativno utice na kongitivne funkcije mozga u procesu drugih ucenja. Imas gore par argumenata, ponovicu ih.
1. Dete umesto pitanja: kako, zasto, gde postavlja pitanje, a kako se to kaze na..
2. Vreme potroseno na ucenje jezika ili na jeziko-prevodilacke nedoumice moze koristiti za kreativnu upotrebu maternjeg jezika ili razvoj logike ili bilo koje motorne funkcije mozga.
3. Kada govoris neki strani jezik, cesto vreme provodis razmisljajuci na tom jeziku. Ako si u okruzenju gde se taj jezik ne govori otudjujes se od druge dece u osamu svog jezickog sveta, sto negativno utice na socijalizaciju dece.
4. Vreme koje je potrbno da se pitanje prevede na jezik na kome mozak reaguje smislja odgovor i onda opet prevede i odgovori je nekad predugacko za reakciju.
5. Deca su potpuno neizgradjene licnosti i poznavanje jezika ih moze uciniti podloznijim manipulacijma medija (slucaj igrice:plavi kit).
6. Generalno, u slucaju preucenih ljudi stvara se jedan drustveno-socioloski problem. Na trzistu radne snage imas mnogo inzinjera koji govore engleski, rade na racunaru, koriste masinske progreme i naravno znaju posao. Poslodavci ce probrati najbolje, ali ce i dalje biti mnogo onih koji ce ostati bez posla 'u struci'. Problem drustva je sta ce s tim ljudima, zato sto su na korak do ispunjenja svog karijernog cilja. Tesko je izboriti se sa sujetom i nesrecom tog coveka koji ce morati da radi recimo u trafici iako je odlicno obrazovan.

Od 1-4, potpuno pogresno, to ti kazem iz licnog i profesionanlog iskustva. Ne znam, na osnovu cega si formirao ovakve stavove?
5. Nikad nisam cula za igricu.
6. Nek' emigriraju (nek' jedu kolace:) I za kraj: (kacila sam ovo ranije) The illiterate of the 21st century will not be those who cannot read and write, but those who cannot learn, unlearn, and relearn.
Pozdrav od vickaste u pokusaju.
kick68 kick68 20:33 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

@milisav
Zašto samo strani jezik, zašto ne domaćinstvo, odnosno pravilna ishrana ili fizičko.

Pa imamo mnogo više gojazne i "nepokretne" dece, nego "neznalica" stranih jezika (naročito (engleskog).

Ne znam zasto, ali znam sigurno da ih ucenje engleskog nece omesti u ucenju dosadjinstva, ako me razumes:)
blogovatelj blogovatelj 22:10 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Ako je krenuo ranije sa engleskim, onda ce koristiti vise vremena na razmisljanje...a kako bi to rekao na engleskom/srpskom.
4-5 sata nedeljno vremena je mnogo za jedno dete tog uzresta, jer je prenatrpano drugim obavezama. Kazem da se to vreme moze mnogo pametnije i kreativnije iskoristiti. Pride, gubi vreme postavljajuci sebi pitanja 'kako se to kaze na...', umesto:'zasto, kako, gde ?'.


Apsolutno netačno. U famoznom Torontu gde se svašta priča imam prijatelje koji:

1. Suprug govori srpski, supruga holandski
2. Suprug govori srpski, supruga japanski
3. Suprug govori portugalski, supruga govori srpski i španski, a pored bračnog partnera je naučila i portugalski
4. Subružnici čistokrvni Srbi, ali im deca išla u francuske škole, pa su se onda preselili u Španiju. Deca tamo ekspresno naučila španski, a i nemački bogme.

U svim nabrojanim slučajevima, svaka od osoba govori i engleski. Svako od njih kada je sam sa detetom priča na svom jeziku, a kada su zajedno pričaju engleski (sem ovih oboje Srba, oni sa decom uvek srpski)
I sve savršeno funkcioniše. Dete kada ne zna reč na nekom jeziku ne može ni da je izgovori (videti slučaj Alselone, sin i levak opisan u ovom blogu)
Ali zato, bivajući starije i sa povećavanjem fonda reči, dete biva u stanju da indirektno objasni šta poželi, ne koristeći nepoznatu reč. uostalom i mi sami, ma koliko dobro poznavali svoj jezik, uvek učimo i nove reči. Sećam se da sam bio veoma zbunjen u dvadeset i nekoj godini kada mi je prijatelj rekao da imam ispisan rukopis. Ispisan u pomenutoj rečenici znači nešto u fazonu elegantan, poseban, šta li...
blogovatelj blogovatelj 22:16 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Ja samo MISLIM da rano ucenje stranih jezika negativno utice na razvoj dece u tom uzrastu.


Ne utiče. Provereno ne utiče. Jer deca ne uče jezike kao odrasli. Deca samo slušaju i ponavljaju, njima je to zabava, a ne učenje.
Zato ljudi što su mlađi lakše uče strane jezike.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:22 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Zato ljudi što su mlađi lakše uče strane jezike.

Учио сам немачки од првог до четвртог. После тога, од петог па надаље, енглески. Живим 20 година у САД. Не знам осам речи на немачком, али ми је изговор и даље бољи него на енглеском. Оно што спона уво/језик ухвати у раном добу -- ухвати.
blogovatelj blogovatelj 22:28 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Pa lepo sam rekla ili bilo sta drugo. Nista ne forsirati. Izloziti dete raznim stimulusima. Ako pokaze interesovanje za nesto, maksimalno podrzati, ne sputavati, ne cekati sedam ili jedanaest godina, besmisleno je.


Baš tako.
Pokažeš detetu šta sve postoji, a ono se na neke stvari primi, a na neke ne. Ti onda ono na šta se samo primilo kreneš da detaljišeš sve više i više. I ono sve više i više uči jer ga zanima.
Dok jednog dana ne nauči toliko da postane bolje od tebe. Zamoliš ga da promenite uloge, da tebi objašnjava stvari, a ono neće. Jer to nije kul, objašnjavati roditelju.
Mene moj sinak ima par godina prešišao u matematici i fizici i ne mogu da ga nateram da ja njemu sada budem đak. Mada, bio me nedavno iznervirao kad mi je rekao da ne može nešto da mi objasni iz matematike, jer ne bih ukapirao. Popizdeo sam i rekao mu da sam i ja njemu mogao isto to da kažem kada je bio drugi razred i kad me pitao šta je Pitagorina teorema. To ga je primirilo pa se udostojio da mi neke stvari objasni.
kick68 kick68 22:42 21.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Mada, bio me nedavno iznervirao kad mi je rekao da ne može nešto da mi objasni iz matematike, jer ne bih ukapirao. Popizdeo sam i rekao mu da sam i ja njemu mogao isto to da kažem kada je bio drugi razred i kad me pitao šta je Pitagorina teorema. To ga je primirilo pa se udostojio da mi neke stvari objasni.

Opet neizdrz (ovo je vec neko bio davno postavio ovde):

Ma samo ti njega pitaj je l' ume on to da objasni, ili ne ume. Ako on ume, ti ces shvatiti. Nek' se ne vadi na tebe:)
blogovatelj blogovatelj 17:58 22.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Opet neizdrz (ovo je vec neko bio davno postavio ovde):


Moj ultramoderni Win XP Home Edition na blogu B92 odbija da prikazuje Tjub klipove u komentarima, pa ako možeš, postavi link.
Hvala.
blogovatelj blogovatelj 18:06 22.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

Учио сам немачки од првог до четвртог. После тога, од петог па надаље, енглески. Живим 20 година у САД. Не знам осам речи на немачком, али ми је изговор и даље бољи него на енглеском. Оно што спона уво/језик ухвати у раном добу -- ухвати.


Moja prijateljica je po profesiji logoped pa mi je to ovako objasnila.
Svako ljudsko biće kada se rodi ima mogućnost da savršeno izgovori svaki glas svakog jezika na svetu. Posle nekoliko meseci to ljudsko biće počinje intenzivno da sluša i da pokušava da reprodukuje ono što čuje. Ono što najčešće čuje jeste majčin glas. I ono oponaša, oponaša, oponaša... Pošto u glasovima oko sebe, ako je dete recimo u Srbiji, skoro da nema šanse da čuje korejski, ono glasove korejskog jezika nije u stanju da ponovi, jer ih nikada i ne čuje.
Zato ko pod stare dane dođe u engleska govorna područja ima velikih problema da identifikuje englesko th, koje je u stvari nešto između t i d. Ili w, koje je mešavina u i v.
Zato umesto thirty three kažu trti tri.
I zato treba jezike učiti od malena, tada je najlakše. Posle slušni i misaoni aparat odbijaju da registruju pojedine zvukove.
kick68 kick68 18:52 22.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu


LINK

https://www.youtube.com/watch?v=Fu8bGEt8Rjc
blogovatelj blogovatelj 23:29 24.05.2017

Re: Strucnjak za jednokratnu upotrebu

LINK

https://www.youtube.com/watch?v=Fu8bGEt8Rjc


E to! Znaš ga od tri kile mesa, al voli da se pravi pametno.
nask nask 23:07 19.05.2017

Gde se dede moj prvi jezik

Moj 5 godina stariji brat i ja smo rođeni u Sloveniji. Otac iz Stare Hercegovine tj. Črne Gore, majka iz Srbije, pa se tako kući govorilo po naški i to ekavski, kompromis jednog brđanina i jedne beogradske đevojke. Van kuće takođe srpski, a kako bi drugačije kad se živi u oficirskoj koloniji.

Mom bratu je prvi jezik naravno bio srpski i što je najgore, jedini jezik. Pri polasku u obdanište, mislim sa četiri godine, malkice se roditelji zabrinuli oko nedostatka slovenščine ali on se ne žali, ide svaki dan rado u vrtić. Posle izvesnog vremena zovu roditelje da hitno dođu u obdanište, imaju problem sa mojim bratom. Šta je u pitanju, pa vaše dete ne govori slovenački. Keva tu ono ovo, pa tako pa ovako, kad vaspitačica kaže ma nije problem što on ne priča slovenački nego sva deca počela da pričaju srpski.

Kad je na mene došao red odluči mama da meni prvi jezik bude slovenački, a sa tatom i dalje na srpskom. Oboje su inače odlično govorili slovenački. Tako da je meni maternji jezik srpski ali mi je prvi jezik slovenački. Barem je bio. Naravno znao sam ja srpski ali mi je slovenački bio kudikamo bolji. Usput sam i ćirilicu savladao prilično samostalno, zahvaljujući kevinoj pretplati na Ilustrovanu Politiku, meni bio sport da dešifrujem šta tamo piše.

Sa nepunih 14 godina mi se preselili za Bg., keva se vratila a mi otišli u glavni grad. Za godinu dana sam propričao srpski bez akcenta ali smo burazer i ja međusobno govorili isključivo slovenački.

Nakon 13 godina srbovanja ja u beli svet gde mi je jedno 5 godina engleski bio isključiv način jezičke komunikacije, pa onda naleteo još i nizozemski. Danas mi je prvi jezik srpski, a moj stari prvi jezik se preselio u neki drugi moždani centar. Mislim da je sada u centru za strane jezike jer kad krenem da pričam na slovenačkom to bude nekakva zbrka nizozemskog, engleskog i slovenačkog.


tasadebeli tasadebeli 06:17 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

nask

Danas mi je prvi jezik srpski, a moj stari prvi jezik se preselio u neki drugi moždani centar. Mislim da je sada u centru za strane jezike jer kad krenem da pričam na slovenačkom to bude nekakva zbrka nizozemskog, engleskog i slovenačkog.





Ja u školi učio francuski od prvog razreda.

Došao mojim roditeljima u goste prijatelj iz Krakova kada sam ima 8-9 godina. I pita me čovek na poljskom, sasvim lepo sam ga razumeo, kako mi je u školi i te stvari... Da li se snalazim...

Ni pet ni šest, ja odgovorim:

- Oui!

Pamtim tu situaciju i danas zato što su se svi smejali, a i danas u familiji svi koriste to često:

- Ma oui, nema problema.

Teško je malim ljudima snaći se u tolikim kodovima.

Ili što kaže stara narodna poslovica:

Lapsus lingve, reče Francuz i izvadi jezik iz dupeta.
milanb milanb 07:03 20.05.2017

Re:

Све је то кул, имати 5 матерњих језика, научити српски у 15-ој години итд.Међутим, то (скоро) ниједан други народ у Европи не ради.У већем делу Европе је стандард да се целокупан телевизијски садржај преводи на домицилни језик, уопште се не може чути ни реч енглеског језика.Све је преведено(синхронизовано) на немачки, италијански, француски, мађарски, пољски, без обзира што је често реч о америчким серијама/филмовима.

Све то треба применити и овде.
omega68 omega68 07:13 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

a u školi učio francuski od prvog razreda.

Došao mojim roditeljima u goste prijatelj iz Krakova kada sam ima 8-9 godina. I pita me čovek na poljskom, sasvim lepo sam ga razumeo, kako mi je u školi i te stvari... Da li se snalazim...

Ni pet ni šest, ja odgovorim:

- Oui!

Pamtim tu situaciju i danas zato što su se svi smejali, a i danas u familiji svi koriste to često:

- Ma oui, nema problema.

Teško je malim ljudima snaći se u tolikim kodovima.

Ili što kaže stara narodna poslovica:

Lapsus lingve, reče Francuz i izvadi jezik iz dupeta.


Eto sreće :) Neće ni taj engleski doveka

Firenca -- Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je rekao da "engleski jezik gubi važnost u Evropi", a izjavu je dao na francuskom jeziku
Kako prenosi BBC, Junker je govorio u Italiji u "danima tenzije između vlasti u Britaniji i EU zbog pregovora o Bregzitu".

Junker je rekao da govori na francuskom zbog toga što "polako, ali sigurno engleski jezik gubi važnost u Evropi
tasadebeli tasadebeli 07:27 20.05.2017

Re:

milanb

Све је преведено(синхронизовано)

Све то треба применити и овде.



Не бих ја то.

Много сам се смејао када сам слушао Џона Вејна како се у неком филму дере:"Воља уно пистолето!!!"

Или када сам у Пољској гледао серију "Свемир 1999." синхронизовану на пољски, па слушао Мартина Ландауа како каже:"Ђинкујем бардзо!"

А колико сам у праву, посведочили су и инструктори на семинарима за наше професоре енглеског (то су махом Енглези, Шкоти и Американци) који данас гостују по многим земљама ван некадашњег западног блока, од Словеније до Азербејџана, и више пута ми рекоше како наши тичери енглеског у Србији имају одличан изговор за разлику од свих осталих. Па су се питали откуд то, а онда смо дошли до закључка да је у питању изложеност енглеском језику, а не синхронизованим преводима.

Да би имао одличан изговор страног језика, потребно је и да си изложен том страном језику.

Поменух већ да сам учио француски од првог основне. Тада још нисмо знали латиницу. Искључиво конверзација са мадам уз помоћ неких сличица са чичком на позадини које смо качили на чоју разапету преко табле.

Шта је последица?

Моје другарице и другари и ја данас можда и не знамо сви француски језик. Али оно мало што знамо, изговарамо без грешке.



nsarski nsarski 07:37 20.05.2017

Re:

Много сам се смејао када сам слушао Џона Вејна како се у неком филму дере:"Воља уно пистолето!!!"


Или када у једном филму синхронизованом на Словеначки, исти тај Вејн улази у бар и каже: ”Ше ено киселицо!”

Такође је лудо кад Хемфри Богарта синхронизују на Немачки.
tasadebeli tasadebeli 07:52 20.05.2017

Re:

nsarski
Много сам се смејао када сам слушао Џона Вејна како се у неком филму дере:"Воља уно пистолето!!!"


Или када у једном филму синхронизованом на Словеначки, исти тај Вејн улази у бар и каже: ”Ше ено киселицо!”

Такође је лудо кад Хемфри Богарта синхронизују на Немачки.



Нисам то чуо. Замислио сам!

Што би рекла стара изрека нашег племена, увек је забавније узимати дрогу у друштву!


tasadebeli tasadebeli 08:22 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

omega68

Firenca -- Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je rekao da "engleski jezik gubi važnost u Evropi", a izjavu je dao na francuskom jeziku
Kako prenosi BBC, Junker je govorio u Italiji u "danima tenzije između vlasti u Britaniji i EU zbog pregovora o Bregzitu".

Junker je rekao da govori na francuskom zbog toga što "polako, ali sigurno engleski jezik gubi važnost u Evropi



Једна занимљивост...

Пре неких 6-7 година имао сам ту част да проводим време са господином Димитријем Јаничићем. (ЛИНК)


Разговарали смо много о некадашњој популарности у Југославији вештачког језика есперанто за који су се некада његов творац, као и његови каснији промотери по државама света, надали да може постати језик међународне комуникације. Чак смо правили неке планове да опет оживимо школске секције есперанта јер обојица мислимо да би сваки контакт и искуство наше деце са својим вршњацима из других земаља, па ето и преко есперанта, добродошао.


И у тим разговорима господин Јаничић ми рече да је енглески језик однео превагу, својевремено, над есперантом у ЕУ за само три гласа.

Како год, али чињеница је да у ЕУ имају великих проблема са превођењем докумената на свих 27 (јел'толико беше?) званичних језика, па зато сваке године имају на стотине и стотине хиљада страница заостатка у превођењу.

Исто тако знам да се и једна наша блогодругарица, лингвиста, већ годинама бави врло озбиљним истраживањима која покушавају да измере, да тако кажем, степен међусобне разумљивости европских језика. И знам да иза тих истраживања стоји такође ЕУ.

Очигледно је да ту постоји велики проблем у ЕУ. Назовимо га проблем Вавилонске куле, ако ми допустите.


Углавном, ево ти овде један занимљив линк:


Zajednički Evropski Jezik (ЛИНК)


П.С. - Боље немој да ме питаш шта ја мислим о томе...

Разочараћу све оне који мисле да се људи могу ефикасно споразумевати на било чему другом осим на природном људском језику.

Па који год да је... Енглески, немачки, румунски, бушмански,...


milanb milanb 09:17 20.05.2017

Re:

tasadebeli
milanb

Све је преведено(синхронизовано)

Све то треба применити и овде.



Не бих ја то.

Много сам се смејао када сам слушао Џона Вејна како се у неком филму дере:"Воља уно пистолето!!!"

Или када сам у Пољској гледао серију "Свемир 1999." синхронизовану на пољски, па слушао Мартина Ландауа како каже:"Ђинкујем бардзо!"

А колико сам у праву, посведочили су и инструктори на семинарима за наше професоре енглеског (то су махом Енглези, Шкоти и Американци) који данас гостују по многим земљама ван некадашњег западног блока, од Словеније до Азербејџана, и више пута ми рекоше како наши тичери енглеског у Србији имају одличан изговор за разлику од свих осталих. Па су се питали откуд то, а онда смо дошли до закључка да је у питању изложеност енглеском језику, а не синхронизованим преводима.

Да би имао одличан изговор страног језика, потребно је и да си изложен том страном језику.

Поменух већ да сам учио француски од првог основне. Тада још нисмо знали латиницу. Искључиво конверзација са мадам уз помоћ неких сличица са чичком на позадини које смо качили на чоју разапету преко табле.

Шта је последица?

Моје другарице и другари и ја данас можда и не знамо сви француски језик. Али оно мало што знамо, изговарамо без грешке.





Наравно, нама је смешно оно што је нормално.Немци, Италијани, Французи, Мађари, Пољаци штите свој језик и не дозвољавају да им енглески језик доминира медијима који су доступни свима и бесплатно.

Некима од нас ће бити смешно да гледамо америчке глумце како причају на српском језику али ће то бити потпуно нормално када се навикнемо.Није нам било смешно што ликови у цртаћима говоре српски а само то треба проширити на све остале стране садржаје.

Титлови заузимају добар део екрана, скрећу пажњу са саме радње филма/серије, и добар део гледалаца их не може благовремено прочитати(деца, старији људи итд.) па је синхронизација страних филмова и серија практично постала стандард у Европи.

Што се тиче наставника страних језика, није научно доказано да је њихов добар изговор последица изложености страним језицима са телевизије.Могуће је да су наши наставници страних језика једноставно добри у свом послу.

Приче о некој широкој распрострањености страних језика у Срба су мит.Доста људи се ложи да зна енглески, али 90% не би могло да прати наставу, информативни програм на ТВ или судски поступак на енглеском језику.Добар део "говорника" енглеског језика у Србији, није у стању да свакодневно користи писану латиницу(ни енглеску ни хрватску варијанту) како треба, и ту не може бити говора о неком озбиљном свакодневном коришћењу страног језика.



nikvet pn nikvet pn 09:30 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

Тамо где се састају две Мораве има једно необично село, Суваја. Једва стотинак кућа. Нису Власи а нису ни Цигани него некакви влашки Цигани а кад питаш шта су они кажу Срби. Причају и влашки и цигански а и некакав свој језик; и српски одлично, тек помало замећу. Сви раде у Берлину на градској депонији као племе. Довлаче отуд свашта, многе куће имају лифт, ниједна није испод милиона; возни парк оскудан је са авионима, остало све има. У августу је сеоска слава и сви се скупе. Клинци заиграју баскетицу па се попичкају онако сочно цигански на свим могућим језицима. Нема језика кога не знају и не причају лоше него се лепо разазна који је. Али енглески никако, то неће или не знају или се само праве да не знају.
tasadebeli tasadebeli 09:48 20.05.2017

Re:

milanb

Наравно, нама је смешно оно што је нормално.Немци, Италијани, Французи, Мађари, Пољаци штите свој језик и не дозвољавају да им енглески језик доминира медијима који су доступни свима и бесплатно.



Добро, занемари ту смешну страну, али мислим да практична корист ипак има ту своје место.

Ови "говорници" које помињеш у последњем пасусу:

Приче о некој широкој распрострањености страних језика у Срба су мит.Доста људи се ложи да зна енглески, али 90% не би могло да прати наставу, информативни програм на ТВ или судски поступак на енглеском језику.Добар део "говорника" енглеског језика у Србији, није у стању да свакодневно користи писану латиницу(ни енглеску ни хрватску варијанту) како треба, и ту не може бити говора о неком озбиљном свакодневном коришћењу страног језика.



највећим делом и то своје "знање" енглеског језика дугују управо титлованим, а не синхронизованим филмовима, музици,...

И зато се ипак, како-тако, споразумевају када им је то потребно на енглеском језику.

А ту треба ипак имати у виду да је од три најважније функције људског језика, комуникација, уметничко стварање, складиштење и преношење стечених знања, она прва наведена и најважнија.

Беше оно Жак Ланг остао упамћен као француски министар културе за чијег је вакта било прописано свим телевизијским и радијским станицама у Француској да морају да пуштају наизменично музику, у "сендвичу" по једну ствар на француском, па једну ствар на неком другом језику?

А све у циљу заштите француског језика од надирућег франглеа...

И?

Да ли је та административна мера помогла?

Не иде то са језиком баш тако једноставно, Милане. Зато језик и јесте занимљив многима, не само стручњацима. Зато што је то једна неухватљива појава.

Али зато, ако већ не можемо административним мерама одбранити целокупну популацију од енглеског језика (и даље мислим да је не треба ни бранити), онда барем можемо као васпитачи сопствене деце да поведемо мало више рачуна о томе колико нам је дете у узрасту када је то и најважније изложено искључиво некој "спики" из цртаћа и игрица.

То је оно што можемо да имамо под својом контролом.

И то је смисао читаве ове приче.

Ево, цитираћу опет Месана, Мирелу и Касиопеју:


E sad, to što su žive osobe oko deteta lenje, nezainteresovane i bezidejne pa mu samo uvale telefon i prepuste se gledanju televizije i fejsbukovanju, to je njihov problem, i u krajnjoj liniji, njihovo pravo.


S decom mora puno da se igra, razgovara, da im se čitaju i pričaju bajke i priče, od najmanjih nogu...


Neće zaboraviti maternji ako u kući pričaju srpski, ako im se čitaju priče dok su mali i ne znaju sami, ako se podstiču da čitaju knjige na srpskom...



Како то рече Месан, то је право сваког родитеља. Хоће ли одлучити да му дете расте тако што ће после, обично са поласком у школу (сведок сам многим случајевима) тражити помоћ логопеда јер је запустио ментални и језички, па и духовни, развој сопственог детета или ће ипак послушати Мирелу и Касиопеју, па од свог детета ипак полако, дан за даном, коцкицу по коцкицу, развијати особу која неће имати проблема у комуникацији са својом средином.

И то мора свако од нас за себе да одлучи.

Васпитавање детета није нешто што се ради с времена на време, као повремени послови на уговор. То је нешто што траје стално, свакога дана, свакога часа који проводимо са тим дететом, јер дете није играчка коју смо родили да бисмо се играли њоме, па када се заситимо, да га оставимо на некој полици да скупља прашину до следеће прилике када се ми опет зажелимо улоге родитеља.

И то и јесте био једини мој прави мотив качења овог поста.

Сва ова прича о језицима, лингвистици (у којој заиста уживам јер то волим, па је једна од категорија овог поста и то) само је онај украс одозгоре на овој причи и главној теми поста.
tasadebeli tasadebeli 10:01 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

nikvet pn

Али енглески никако, то неће или не знају или се само праве да не знају.



Ма праве се, бре!

Пусти!

ЦигаЊска посла!





П.С. -


Тамо где се састају две Мораве има једно необично село, Суваја. Једва стотинак кућа. Нису Власи а нису ни Цигани него некакви влашки Цигани а кад питаш шта су они кажу Срби.



Народ најстарији!











nask nask 10:36 20.05.2017

Re: Gde se dede moj prvi jezik

Nadsinhronizacija? Nikako. Barem ne kada su u pitanju fimovi za odrasle.

Pa našta ovo liči




ili ovo



I onda se čudimo što današnji klinci misle da su nas Mutavi oslobodili sovjetskog jarma

zilikaka zilikaka 20:48 20.05.2017

Re:

Што се тиче наставника страних језика, није научно доказано да је њихов добар изговор последица изложености страним језицима са телевизије.Могуће је да су наши наставници страних језика једноставно добри у свом послу.


Nemam blage veze sa lingvistikom ali smem da tvrdim da se jezik najbolje usvaja slušanjem. Slično kao muzika.
U krajnjoj liniji, to je osnovni i do nedavno (relativan pojam) jedini način učenja i prenošenja jezika. Pisanje je ušlo u priču mnogo kasnije.
Kao što ne možeš očekivati da neko bude muzikalan ako ga lišiš čestog kontakta sa muzikom, tako i ovo. Kako bre da nauči jezik (posebno izgovor) kad ga samo sporadično čuje?

Dakle, ako se igde bude glasalo, ja sam za titlovanje.

U Mađarskoj imaš kontra primer. Oni čak prepevavaju muzičke numere u filmovima.
Baška što to iziskuje silne resurse, ali ih pre svega lišava doživljaja originalnog dela i drži u jezičkoj izolovanosti, bez ikakvog smisla i potrebe.

Jukie Jukie 20:52 20.05.2017

Re:

U seriji Dvorištvance neke pesme su prevedene na srpski i to jako lepo, a neke su ostavljene na engleskom

Nego meni je fascinantna epizoda kada tri Tarzana i naučnica idu u džunglu da vrate crvića njegovoj porodici, uz zvuke valcera (i muzika i prepev teksta pesama)
alselone alselone 20:59 20.05.2017

Re:

Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".
narcis narcis 21:34 20.05.2017

Re:

alselone
Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".

mislim da to koriste gugletinog prevodioca pa oda samo istitluju ili odpevaju a niko ne kolektoriše.
ja sam tako za sebe teo da prevedem neki film, i dobro mi išlo, mislim sve sa prilagođavanjem stvarnom jezilu ono što gugleta prevede, al me zajebalo pa nije tel o da se učita i digo ruke :(
zilikaka zilikaka 22:33 20.05.2017

Re:

Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".


Pričamo o različitim stvarima. Naravno da crtaće treba sinhronizovati i prepevati. Deca svakako ne mogu da čitaju titl.
One nekadašnje sinhronizacije, na kojima sam i ja rasla su maestralno bile urađene. Al za to treba baš baš dobra ekipa i puno para i vremena, što kod nas ne prolazi.
Dakle, za filmove namenjenee deci se slažem. Slažem se i za prepevavanje tamo gde je izvodljivo i gde bi deca mogla da usvoje tu pesmicu kao svoju.

E, al zamisli bilo koji od filmskih klasika, ne mora mjuzikl, gde ti prepevaju sve i pokriju originalni zvuk tako da ti nikad ne čuješ kako je to stvarno zvučalo.


tasadebeli tasadebeli 23:24 20.05.2017

Re:

alselone
Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".



zilikaka


One nekadašnje sinhronizacije, na kojima sam i ja rasla su maestralno bile urađene. Al za to treba baš baš dobra ekipa i puno para i vremena, što kod nas ne prolazi.
Dakle, za filmove namenjenee deci se slažem. Slažem se i za prepevavanje tamo gde je izvodljivo i gde bi deca mogla da usvoje tu pesmicu kao svoju.



Kao klinac imao sam komplet slikovnica rađenih po Diznijevim crtaćima zajedno sa pločama (vinil ) pomoću kojih sam i učio da čitam. Slušam ploču, vrtim slikovnicu sa tekstom ispod svake slike i "kad čuješ zvonce, okreni stranicu" sistem.

I na tim pločama je bila i muzika iz crtaća sa tekstovima prepevanim na srpski jezik. Sećam se da su prepeve pevali Kvartet Ivanović, Nada Knežević itd.

I zapamtio sam da je Đuza ovo sjajno otpevao. (Sa pratećim vokalima Kvarteta Ivanović i džez orkestrom RTB.)





Nije zaostajalo nimalo za originalom.


Ja i dan-danas, kad se setim melodije, ovo pevuckam na srpskom, a ne na engleskom jeziku.


"Kad vidim slona kako letiii...!


Hoću reći, kad je prepev - tekst kvalitetan i kada je izvođenje dobro, onda to pokrivanje originala i ne mora nužno da oduzima originalu na kvalitetu.
milisav68 milisav68 07:46 21.05.2017

Re:

zilikaka
Nemam blage veze sa lingvistikom ali smem da tvrdim da se jezik najbolje usvaja slušanjem. Slično kao muzika.

Ili kombinacija.

U školi učio nemački, a engleski preko Bitlsa (sa omota i ploča).

E sad, nema više ni ploča ni omota.

Posle, "usavršavano" sa filmovima i serijama.

Danas, gugl translejt - prevedem par reči, i razumem neki tekst.

Pričanje i dalje problem.
Dakle, ako se igde bude glasalo, ja sam za titlovanje.


blogovatelj blogovatelj 22:34 21.05.2017

Re:

Или када у једном филму синхронизованом на Словеначки, исти тај Вејн улази у бар и каже: ”Ше ено киселицо!”


U mađarskoj verziji kaže "Pišta, eđ viski"
blogovatelj blogovatelj 22:37 21.05.2017

Re:

Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".


Kako meni idu na živce američke serije u kojima "imaju seks"
Zamisli dva ortaka u realnom životu gde jedan drugom ne kaže da se tucao sa ... nego su imali seks?!
sevarlica sevarlica 08:11 20.05.2017

ulje i voda

Na ovo mogu samo da dodam ono što sam primetio i na časovima srpskog jezika sa mojom decom u školi da se sve češće događa da neki učenik, pričajući o bilo čemu na času, upotrebi neku reč iz engleskog jezika jer ne može da se seti ili čak i ne zna reč na srpskom.


Meni se to dešava i sad, i to redovno. Što zbog engleskog što zbog ruskog.
tasadebeli tasadebeli 08:27 20.05.2017

Re: ulje i voda

sevarlica
Na ovo mogu samo da dodam ono što sam primetio i na časovima srpskog jezika sa mojom decom u školi da se sve češće događa da neki učenik, pričajući o bilo čemu na času, upotrebi neku reč iz engleskog jezika jer ne može da se seti ili čak i ne zna reč na srpskom.


Meni se to dešava i sad, i to redovno. Što zbog engleskog što zbog ruskog.



Ipak smo mi odrasli nešto drugo jer smo svesni kada nam se to dogodi.

A vidiš da u uzrastu kada se tek uopšte i progovara (podiže sistem, pošto hardver i operativni sistem već dobijamo rođenjem kako to tvrdi Čomski ? ) neki jezik, to dovodi pred vrata logopeda.



sevarlica sevarlica 09:01 20.05.2017

Re: ulje i voda

Ipak smo mi odrasli nešto drugo jer smo svesni kada nam se to dogodi.


Ma naravno, nego u smislu, ako se mi zbunjujemo a imamo svest gde smo zakočili, kako li je tek deci koja ne shvataju ni šta im se dešava.
nsarski nsarski 18:29 20.05.2017

Re: ulje i voda

Meni se to dešava i sad, i to redovno. Što zbog engleskog što zbog ruskog.


Jbg, i meni se dešava. Kad počnem da pričam na španskom (koji ne znam dobro), redovno pređem na nemački (koji takođe ne znam, ali ne tako loše kao španski).

I jedan primer: Jedan moj drugar iz USA, Srbin, oženjen Kubankom, ima sina Milana. Sa sinom je govorio isključivo srpski, majka govorila isključivo španski, dete u obdaništu govorilo isključivo engleski. Brinuli se jer nije progovorilo ozbiljnije sve do 2 godine. Kad je progovorilo, bez problema je pričao i srpski (kad se obraća tati) i španski (kad se obraća mami) i engleski, kad razgovara sa drugom decom. Danas je sjajan momak, trilingvalni. Voleo bih da i ja imam tu sposobnost.
alselone alselone 18:48 20.05.2017

Re: ulje i voda

Brinuli se jer nije progovorilo ozbiljnije sve do 2 godine.


Roditelji jako brinu zbog toga sto deca ne progovore rano. Moj sin nije pricao do 2,5 godine, tek nesto pomalo, a zato sada prica i srpski i engleski. Danas nam je na rostilju bio jedan tip iz Kanade, Njemac podrijetlom ali tamo zivi vec jako dugo i skoro je nemacki i zaboravio, Mogli je sa njim pricao engleski sasvim dobro, kao maternji. I razumevanje, i fond reci, i izgovor, sve. Bas sam uzivao gledajuci i slusajuci ga.

gedza.73 gedza.73 10:38 21.05.2017

Re: ulje i voda

Bas sam uzivao gledajuci i slusajuci ga.

Kažu da čovek voli da samo jedna osoba bude bolja od njega. NJegovo dete.

Nisam pročitao sve komentare samo mi palo nešto na pamet. Postoje reči na drugim jezicima koje bolje objašanjavaju sam smisao nego naša, srpska reč.

A i ta srpska reč ko zna čija je bila i ko zna koji Ilija Polo zvrndo po svetu pa video zabat kuće koji mu se svideo pa napravio i sebi u svom selu, ili reč koju je čuo pa poneo sa sobom.

Kažu da su sepočetkom prošlog veka bunili zbog korišćenja 'tuđica' u srpskom jeziku a da je neki pametan čovek rekao da će reči same da odaberu da li će ostati ili ne u upotrebi.

Tako i danas. Zananje stranog jezika, bilo kog i bilo koliko, je prednost, nikako nedostatak.

Klinac ima kokni naglasak, lako šeta između naglasaka, to mu valjda nasledno od dede.

Eto, Taso, pustio mi jedan snimak lutajući netom (često je na forumima gde je jezik sporazumevanja engleski a čije je osnove pokupio komentarušićisam za sebe igrajući FIFU kao mali ili na sajtovima engleskih časopisa) koji je, uz onaj o DNK, jedan od prelepih pokazatelja šareniša sveta.



iako blogeri retko otvaraju YT snimke na blogu preporučujem.
Glumci? Možda. Režirano? verovatno.
Ali toplo i jednostavno istinito.
tasadebeli tasadebeli 20:39 21.05.2017

Re: ulje i voda

gedza.73

Eto, Taso, pustio mi jedan snimak












blogovatelj blogovatelj 22:39 21.05.2017

Re: ulje i voda

Roditelji jako brinu zbog toga sto deca ne progovore rano. Moj sin nije pricao do 2,5 godine, tek nesto pomalo, a zato sada prica i srpski i engleski.


U japansko-srpskim, holandsko-srpskim i portugalsko-srpskim primerima koje sam naveo ovo je uvek bio slučaj.
tasadebeli tasadebeli 23:26 21.05.2017

Re:

blogovatelj
Prepevavanje je prava stvar. Tako su se nekada radile sinhonizacije crtaca. Danas idioti prevode "he saved the day" sa "spasao je dan" ili prevode bukvalno "extra large stick" kao "ekstra veliki stap".


Kako meni idu na živce američke serije u kojima "imaju seks"
Zamisli dva ortaka u realnom životu gde jedan drugom ne kaže da se tucao sa ... nego su imali seks?!



А пошто су га платили ако га имају?

Ма све ти је то имати или бити од чика Фрома.

Додуше, треба ту поменути и оно имати и немати од чика Хемингвеја (и чика Хауарда Хокса).

Па из тога што су ове мудре чике рекле закључујем да је немати = бити.

Али најгоре од свега је, свакако, имати, па немати.

Мислим да су због свега овога што сам ти навео преводи у америчким серијама такви као што кажеш... Чак и када је секс у питању.
sevarlica sevarlica 12:40 22.05.2017

Re: ulje i voda

A i ta srpska reč ko zna čija je bila i ko zna koji Ilija Polo zvrndo po svetu pa video zabat kuće koji mu se svideo pa napravio i sebi u svom selu, ili reč koju je čuo pa poneo sa sobom.


Uvek mi na pamet padne ona fora oko reči "medijapan". Navodno, kada se taj materijal pojacio u Srbiji imao je nalepnicu MADE IN JAPAN, i malo po malo ostade medijapan.
Kao i reč "bitange", navodno su u XIII-XIV veku, veliki broj rudara u Srbiji bile Švabe, Sasi, i još neki germani, te su stalno pričali "bite danke", i postaše bitange.
omega68 omega68 18:51 20.05.2017

језик


Србски језик је најсавршенија ствар после Творца.
Србски језик је прамајка свим језицима па тако и санскрту.
Највећи лингвисти су рекли да је санскр(и)т имао језик из кога је произашао.Само никад нису рекли како се он зове.
Нема потребе да се расправљам са било ким - у праву сам али онима који су убеђени да нисам не бих могао да објасним и кад бих овде објавио хиљаду доказа.
Srbski jezik jeste MAJKA JEZIK i iz njega su se granali govorni rukavci velike jezičke reke.Jer REč,REKnuti i REKa teku iz istog izvora – srbskog.

„Ja ne vem,Bog vest“ zapisaće despot Stefan na kamenu u spomen ocu preseljenom u nebesku Srbiju.Vest je znanje i pripo-vest o onome što se zbilo,što svedoči o slavi predaka i što će nas voditi u čojstva i junaštva dok branimo odasvuda napadano.

Kidaće nam korenove,sahnuće nam vodu da ne rastemo,da zanavek presahnemo.

Nećemo se dati,kao što se nisu lako davali ni svi naši nebesni sada.
Tuliće nam vatre,menjati reči,braniti imena slavna,kidaće nam pupoljke i grane,otimati zemlje kojima hodimo.
Nećemo se dati dok poslednjeg od nas ima i dok kazuje srbsku reč...
Горан Лаз

Србски језик је сликовни - самаа реч нам каже значење.
Србским је могуће објаснити многе непреведене речи у Библији или на србском - Заветној књизи.( Анђелија Станчић Спајић )
Истини за вољу, тада је стандардни био онај јужни дијалекат који се данас говори у географској области Македонија.На пример, Аврам купује камиле и плаћа их ,,со кесите злата''.Нису могли да преведу, а има тога још објашснила је Анђелија још пре рата...
Или:
Malo o jeziku - 3 - udova ( udovica )

udova – srbski
wdowa – poljski
vedova – italijanski
widow – engleski
witwe – nemački

Osnovu reči udova čine jezičke odrednice ud, vd, vt (prelasci slova u izgovoru su :" u" u "v", "d" u "t" ).

Da bi razumeli poreklo ove reči moramo se vratiti u daleku prošlost i sagledati mitologiju i običaje davnih vremena.
U d o v a je ženska osoba koja je ostala bez zakonitog muža njegovim nestankom - recimo na bojnom polju. Tradicija i običaji su nalagali ritualni oproštaj od njega, a koji je podrazumevao,između ostalog, i spajanje njihovih tela na zajedničkom putu u ( bolji ? ) novi život. Zbog toga je supruga MORALA biti ritualno ubijena, a tela su potom spaljivana.
U duhovnom smislu jezika Srba zajednički put iskazan rečima je odrednica VA.
Osnovno značenje "va" je - vidi i zna Bog...
izvedenice su : putovati, ići, teći,stvarati tok ili korito ( vada).
Na latinskom „vado“ - ići, koračati, stupati..."via" je ulica, staza, put,tok...
Ritual zajedničkog puta se, pogotovu ako je poginuli bio junak, plemenski vođa ili visoki dostojanstvenik, obavljao na VODI, u plovilu (čamac, splav...). Pored mrtvog tela, koje leži na odru,postavljana je supruga i postupkom UDAvljenja - vezivanjem i stezanjem ( marame ? ) oko vrata "pridruživana" je preminulom, poginulom. Nakon toga ritualnom vatrom tela se spaljuju i plovilo pušta niz vodu.
Deo običaja paljenja vatri i puštanja plovila niz vodu ostao je do danas u nekim krajevima u đurđevdanskim običajima ( ima jedan deo prikazan u filmovima Emira Kusturice - Đurđevdan/Edelezi ).
Stara srbska reč za vodu je UDA ( Uta - glagoli UTApati,UDAviti... ), iz UDA je vda, odnosno voda.
Udaviti je kada ostanemo bez vazduha, bez sposobnosti disanja, u prenosnom smislu - ograničavanje normalnogTOKA ( protoka ) zbivanja pojedinca ili zajednice.
Reči Udova, Udav, Udaviti, Daviti direktno su vezane za vodu i odjek su davnih rituala.
Takođe treba primeti i poreklo izraza koji se i danas kod nas čuje - "pustili ga niz vodu", ovoga puta u smislu da je neko smenjen, da se na njega ne računa,da je simbolički mrtav..Горан Лаз


Или још један пример:

MAJA

MAJA – u rimskoj religiji stara boginja zvana takodje i Majesta.Vulkanova zena.Davani su joj pokloni 1. maja. Kasnije je pomessana sa grckom boginjom Majom, majkom Hermesovom. 
MA – boginja plodnosti u Kapadokiji.
MAAT – u egipatskoj religiji boginja istine i pravde...
MAMA – kod Inka starog Perua ova titula znacci Majka
MAMETUM – mesopotamijska boginja sudbine.
MAMITU – vavilonska boginja sudbine.

Da li je Maja grcka, rimska ili srbska rec ne vredi diskutovati. Treba samo zaviriti u odgovarajuce recnike pomenutih jezika i oni ce sve reci. Ono sto se navodi u daljem tekstu nije citiranje, vec samo "mestimicno" najsazzetije prepriccavanje srbskog Reccnika: 

Maj – peti mesec; majsko zelenilo; najlepsse doba mladosti; grana koju donese mladic 1. maja pod prozor devojke; mlad jablan koji se zasadi pred kucom glavara 1. maja; okiceno majsko drvo; dugacka grana koja zabranjuje ispassu u nekom polju; u znaccenju "na", "uzmi"; uzvik ccudjenja umesto "ama"; kao prilog za "skoro gotovo"; ni u koje vreme; nikad...

Maja – majka, svekrva, domacica, redussa, ona koja priprema jelo za sveccane prilike, ona koja na bacciji muze ovce i priprema sir, porodilja, pccela-matica, roj pccela, zmija, lutka koja se u obredima pussta niz vodu, ime kokossi, vrsta narodnog kola, voda koja prska sa vodeniccnog kamena, izazivacc vrenja, plamenjacca, talog sirceta, barut za jedno punjenje pusske, srednji-meki deo kopita, razne vrste kvasca... 
Iz najstarije pismenosti ( srbske )sledi da je MA = M (misliti) + A (Bog). Majka radja, te je zato mislece bice. MAMA sadrzzi dupliranost umnosti i Stvaranja. Zato se pojavljuje i kao nosilac pravde i sudbine.
Mama, Ma, Mati, Mater, Matь, Maja, Majka, Mam, Maman, Mamcce, Majccica…
Majka Boginja, Majka Zemlja, Velika Majka, Majka Nebo, Mater Sva...
Pojmovi su precizno odredjeni srbskim pismom: MA = misleca ja/boginja; MAAT = misleca ja boginja potvrdno; MAJA = misleca ja, znajuca ja; MAMA = misleca ja, misleca boginja; MAMETUM = misleca boginja, misleca jeste potvrdnog uma; MAMITU = misleca boginja, misleca i potvrdno uccena. 
Srbski jezik je onaj ssto dopire do najvecih daljina, daljina koje su bliske stvaranju prve recci. Zato je MAMA kao Stvaranje u njemu toliko prisutno.


Ево шта је вл. Лукијан Мушицки написао Вуку Караџићу: “…србски, Србкињa мoрa oстaти… И Нeмци кaжy Хaбсбyрг, и ми љyбкo a нe љyпкo… Дa знaм дa ћeтe пeчaтити Српски, a нe Србски, рaсписивao бих нa свe стрaнe и викao из пeтних жилa дa вaм нe дajy ни крajцaрe.

За крај - Језик серБски а матица срПска
alselone alselone 18:54 20.05.2017

Re: језик

Omega, jesi video oko onog virusa detalje, da nije urusavanje svetskog finansijskog sistema, nego prosta kriminalna aktivnost - kao kad ti ukradu kola pa traze otkup, isto samo ovde kradu podatke sa kompa.
omega68 omega68 18:59 20.05.2017

Re: језик

Алсе, ове године Америма доспева 500 милијарди дуга на наплату.
Они су кренули у рушење финансијског система јер штампање више нема смисла.
Само сачекај и гледај.
И читај чике као што је Бенџемин Фулфорд, нпр.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:11 20.05.2017

Re: језик

Алсе, ове године Америма доспева 500 милијарди дуга на наплату.
Они су кренули у рушење финансијског система јер штампање више нема смисла.
Само сачекај и гледај.

И мени се чини да су готови.

(Кад их не можеш победити придружи им се...)
alselone alselone 19:11 20.05.2017

Re: језик

Само сачекај и гледај.


OK. Za koliko ponovo pravimo presek? Pola godine, do kraja godine?

Ja ti kazem da ta apokalipsa u kojoj propadaju sve valute i ostaje samo svajcarac i to papirni, nema sanse da se dogodi.
omega68 omega68 11:27 21.05.2017

Re: језик

OK. Za koliko ponovo pravimo presek? Pola godine, do kraja godine?

Ja ti kazem da ta apokalipsa u kojoj propadaju sve valute i ostaje samo svajcarac i to papirni, nema sanse da se dogodi.

Brate, nije greh ne znati :)
Samo posle jednog DANA počinju objašnjenja:

Zloglasni globalistički milijarder veruje da je tržište Trampova slaba tačka. On tvrdi da Tramp “nema šanse“ da preživi njegov predstojeći napad na tržište, likujući da će predsednik biti uništen i neće moći da se fokusira na to da ponovo Ameriku načini velikom.

Frustriran svojim neuspelim pokušajama da kontroliše američku i svetsku politiku, Džordž Soroš pribegava onome što najbolje zna – manipulaciji tržišta – u pokušaju da gurne Trampovo predsedavanje preko ivice u propast.

Kako izveštavaju Forbes i CNBC, ovo nije vežba. Soroš se kladi protiv američke berze – i krenuo je naveliko. Njegova dva poteza, klađenja na veliki pad, imaju nominalnu, ili potencijalnu, vrednost od 764,3 milijarde dolara.

Njegova dva glavna poteza – protiv velikih tržišnih kapitalizacija preko S&P 500 i malih tržišnih kapitalizacija preko Russell 2000 – imaju nominalnu, ili potencijalnu, vrednost od 764,3 milijarde dolara, navodi se u analizi iz S&P Global Market Intelligence. Ove poteze je povukao kroz njegovu porodičnu kancelariju Soros Fund Management.

Soroš smatra da je tržište Trampova slaba tačka. On tvrdi da Tramp “nema šanse“ da preživi njegov predstojeći napad na tržište, likujući da će predsednik biti uništen i neće moći da se fokusira na to da ponovo Ameriku načini velikom.

“Način na koji je Soroš slomio Banku Engleske i uništio malezijsku ekonomiju, biće jednog dana posmatran samo kao zagrevanje za njegov napad u punom jeku za globalnu finansijsku apokalipsu,“ naveo je analitičar Volstrita.


Znam šta će skeptični mozak prvo da pomisli:'' Ovo nije onaj razlog koji je bio juče''.
Nema veze, sve je to davno planirano a povodi se menjaju na dnevnoj bazi.
Ne brini, uvek sam u pravu
omega68 omega68 20:31 24.05.2017

Re: језик

Ja ti kazem da ta apokalipsa u kojoj propadaju sve valute i ostaje samo svajcarac i to papirni, nema sanse da se dogodi.


Svet će uskoro doživeti globalnu digitalnu sabotažu, koja bi mogla potpuno da parališe bankarski sistem, kao i druge važne institucije, upozorava direktor holandske tajne službe Rob Bertoli.

On upozorava da bi moglo doći do haosa i nereda, te da je sabotaža životno važne infrastrukture izuzetno opasna. Na konferenciji o informatičkoj bezbednosti u Hagu, Bertoli je poručio da je pretnja sajber-napadom realna i da se nalazi “tu oko nas”.

Ovo upozorenje dolazi nakon što je, od petka, u do sada neviđenom informatičkom napadu, pogođeno više od 200.000 korisnika u najmanje 150 zemalja sveta. Hakeri su aktivirali virus “Vonakraj”.
alselone alselone 19:34 20.05.2017

Djokovic

Jedem ladnog rostilja i gledam Djokovica kako igra kao da se razveo i najeo mesa. Zivot je lep.
mirelarado mirelarado 20:51 20.05.2017

Re: Djokovic

Zivot je lep.



zadnjapetoletka zadnjapetoletka 02:08 21.05.2017

Hvala

Prošlog leta u Srbiji, kupim cigarete, dobro hajde, kupim novine, prodavačica mi ih da i meni izleti „Thank you” sa sve nameštenim kezom. I istog momenta kažem - izvini komšinice, izletelo mi po navici od tamo gde sam. I, mnogo lep osmeh ima komšinica, ni blizu kao engleski kez.
tasadebeli tasadebeli 08:43 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

zadnjapetoletka
Prošlog leta u Srbiji, kupim cigarete, dobro hajde, kupim novine, prodavačica mi ih da i meni izleti „Thank you” sa sve nameštenim kezom. I istog momenta kažem - izvini komšinice, izletelo mi po navici od tamo gde sam. I, mnogo lep osmeh ima komšinica, ni blizu kao engleski kez.



Твоја комшиница новинарка имала среће. Налетео јој неко ко прича на енглеском. Ова моја мученица са ћошка се намучи, а и ја са њом. Налетео јој Немац који не говори ништа осим немачког, како ствари стоје, јер је баш искључиво на том језику тражио неке цигаретен.

Немац (дере се к'о да смо комшиница и ја глуви, а не да не знамо немачки): Блауен! Блауен цигаретен!!

Ја га питам на енглеском на коју то марку мисли. Гледа ме Шваба к'о да сам га питао на кинеском и понавља:

Блауен1 Блауен!

Погледам комшику и кажем:

Немам појма шта 'оће овај. Тражи неке плаве цигарете...

Комшиница: Јоооој!!! Мајко моја!!! Шта ћу сад!!!

Па смо му редом показивали све од цигарета што има трунчицу плавог на кутији.

Џаба. Не нађосмо.

Оде Шваба љут на нас обоје (читаш му лепо пизму из очију), само што нам не каже:

Ајн примитив фолк!!!

Шта да се ради... Није џабе наш словенски народ прозвао све Германе Немци.

Тј. они који који неми, не говоре.

Барем не српски да их цео свет разуме.




omega68 omega68 09:55 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

Шта да се ради... Није џабе наш словенски народ прозвао све Германе Немци.

Ми смо их на србском звали грмљани јер су живели иза грмља које је било иза поља у којима су живели пољани, данашњи Пољаци.
Али да, по немуштости смо их прозвали и немци.
( ал'ће опет БрајОвић да ми се изнервира и одмах да зове католика Радића да му се изјада )
alselone alselone 09:56 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

јер су живели иза грмља које је било иза поља у којима су живели пољани, данашњи Пољаци.


Jao nemoj zajebavati molim te. Cela granica Poljske i Nemacke je bilo grmlje? Pa su oni bili iza grmlja ko Strumfovi?
omega68 omega68 11:29 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

Jao nemoj zajebavati molim te

Kao što rekoh, nije greh ne znati.
I ne brini - uvek sam u pravu
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 11:43 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

Ja znam za ono da su švabe kad su prolazili kroz tadašnju Srbiju u krstaški rat zapamćeni po tome što su govorili samo dve reči - bite i danke. Pa ih zbog te dve reči pamtili i otuda nadimak za švabe - bitange. To mi već nije jasno zašto ako su tako lepo umeli da zamole i zahvale za ono što su uzimali.
milanb milanb 12:18 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

zilikaka

E, al zamisli bilo koji od filmskih klasika, ne mora mjuzikl, gde ti prepevaju sve i pokriju originalni zvuk tako da ti nikad ne čuješ kako je to stvarno zvučalo.

Синхронизација је практично стандард у Европи.Ко прати сателитске станице може лако закључити да му енглески језик скоро ништа не значи.Постоји свега неколико тв-станица и то информативних, религиозних или шопинг канала које емитују на енглеском језику.ОВе станице уопште не емитују филмове или серије, па се не поставља питање титловања или синхронизације, али реч је о свега 4-5 канала(на нивоу целе Европе).

С друге стране, постоје десетине и стотине тв-станица које имају класичан програм општег типа, који укључује и синхронизоване стране филмове и серије и оне емитују слободно преко сателита и то слободно(без наплате претплате и скрембловања).Реч је како о државним тако и о комерцијалним каналима, верзијама за разне земље(Немачка, Аустрија, Швајцарска), регионалним каналима.То су углавном станице које емитују и преко земаљске мреже у матичним државама.


Оваква општеприхваћена пракса у Европи сигурно није случајна.Реч је како о практичним предностима синхронизације тако и о језичкој политици коју воде европске земље.

Филм је пре свега визуелна уметност и укључивањем титлова се много више нарушава интегритет уметничког дела, него изменом тона.Доказано је да гледаоци много више времена посвећују делу екрана на којем су титлови, и тако остатак екрана остаје занемарен.
tasadebeli tasadebeli 21:45 21.05.2017

Re: Музички интермецо

milanb

Оваква општеприхваћена пракса у Европи сигурно није случајна.Реч је како о практичним предностима синхронизације тако и о језичкој политици коју воде европске земље.



Одмах да ти кажем да ми тренутно имамо много пречих питања наше језичке политике него што је то синхронизовање или титловање филмова.

Нема још ни три деценије откако је српски опет постао коначно само српски...

Мало је то времена да се уради све оно што су те европске земље које помињеш већ одавно урадиле и имале када су се баиле питањем синхронизовања/титловања филмова.


Филм је пре свега визуелна уметност и укључивањем титлова се много више нарушава интегритет уметничког дела, него изменом тона.Доказано је да гледаоци много више времена посвећују делу екрана на којем су титлови, и тако остатак екрана остаје занемарен.



А замисли тек, с друге стране гледано, колико то помаже увежбавању бољег и бржег читања у којем је разумевање текста просто наметнуто ако хоћеш да пратиш радњу филма.


Још само када би постојало неко правило да нам 50% титлова буду на српској ћирилици, а 50% титлова на срспкој латиници, ја бих певао од среће.

У то име, може пар препева и калемљења српског текста на неку музику од тамо негде далеко?

Мени ови текстови некако више леже од оригинала...












Шта ћу, брате...

Волим ја да путујем по разним језицима овог света, али ипак ми је српски језик...



blogovatelj blogovatelj 22:43 21.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

I ne brini - uvek sam u pravu


Jel ima neki doktor za glavu među blogerima, da nam malo objasni ovaj slučaj.
narcis narcis 19:00 22.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

za tu glavu doktor ne treba , dovoljan je kasapin.
omega68 omega68 16:40 23.05.2017

Re: Јоооој!!! Мајко моја!!!

I ne brini - uvek sam u pravu



Eto još jedne potvrde:

Da li je Balkan kolevka čovečanstva?
tasadebeli tasadebeli 20:56 22.05.2017

Трећи дан - врхунац климакса поста

Сада иде антиклимас.

То јест силазна путања коментарисања на посту, као и на сваком посту на Блогу Б92.

Рекао бих да се овај пост полако гаси (иде у "фејд аут" ), па рекох да подвучемо црту испод свих досадашњих коментара, а када је у питању основна тема овог поста и једна од наведених категорија - родитељство (на шта су се оне остале четири категорије сасвим лепо надовезале.

Мало популарне науке? Може?

(Само потврђује ово о чему прича Блогијева пријатељица логопед...)






Као што видите, много зависи од тога како ће нам се тај Чомскијев "дивајс" наштеловати.

Као радио станице на радио-апарату.

Шта то практично значи?

Ако код детета којем је српски језик матерњи језик рођењем (а и окружењем) наштелулујеш "дивајс" у раном добу усвајања језика на то да информације које зовемо језичка способност појединца прикупља искључиво само из француског језика, онда постоји веома велика могућност да ћеш га у добу поласка у школу, рецимо, водити код логопеда зато што котрља Р.

И то је само фонетика...

А шта са морфологијом, синтаксом, речником,...?

Излагање страном језику са 5-6 година старости, када је онај "дивајс" у својим основним цртама већ увелико наштелован на матерњи језик, не може довести до таквих поремећаја у говору за које је касније потребан логопед.



Dvogodišnji Dimitrije i trogodišnja Maja iz Leskovca svoje prve reči izgovorili su na engleskom jeziku, a tek kasnije iz usta su im se čule reči "mama i tata".


Šest mesci kasnije zabrinuti roditelji zatražili su pomoć stručnjaka zbog nemogućnosti sporazumevanja sa decom na maternjem jeziku, piše "Blic".

"Osim mama, tata, daj i neću, ništa drugo nije znala da izgovori na srpskom jeziku, ali je zato na engleskom počela i da sklapa rečenice", rekla je za beogradski list majka male Maje. Kako je navela, nakon meseci agonije, nerviranja i stresa, sada je malo opuštenija, jer njeno dete pod nadzorom stručnjaka obogaćuje fond reči srpskog jezika.
Slična situacija je bila i sa Dimitrijem, koji je permutovao slogove u izgovoru najjednostavnijih reči. Oba deteta se nisu odvajala od igrica na engleskom jeziku na televizoru i mobilnom telefonu.
"Nije se odvajao od bebi-kanala koji emituju crtaće na engleskom jeziku. Ma koliko da smo u početku smatrali da nam je dete napredno i inteligentno pa je naučilo strani jezik tako rano, shvatili smo da se suočavamo sa velikim problemom, jer sa svojim vršnjacima odbija da komunicira na srpskom, babe i dede, kada ga čuvaju, ne razumeju ni jednu jedinu reč koju izgovori, a mi smo u čudu i strahu da će imati ozbiljnih problema u komunikaciji ako to ne sprečimo na vreme", kazala je dvadesetšestogodišnja majka ovog mališana iz Leskovca.



Овај блог није никакав мој приватни рат против енглеског језика како су га неки злонамерно протумачили (не читајући га, него учитавајући аутору и оно што он није рекао), већ је овај текст, како му и сам наслов каже, аларм за родитеље да ипак, мирећи се са губљењем сопственог конформизма јер је то сасвим природно ако си дете правио и рађао га, ипак буду родитељи својој деци, а не да им подмећу уместо тога телевизор или мобилни телефон у руке.

А онда да се после горко кају док дете воде код стручњака за исправљање говора да би то дете могло уопште и да комуницира са својим окружењем и буде функционално у окружењу у којем живи.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 08:18 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

učenje stranih jezika u ranom (ili ako hoćeš, najranijem uzrastu) nije učenje, instruisano i potpomognuto prevođenjem jednog u drugi (što, iako se u praksi pokazalo kao pogubno, naši nastavnci i dalje praktikuju), već intuitivno usvajanje - koje omogućava da se prebacuješ sa jezika na jezik u sekundi, nešto sa čim matori ljudi koji žele da nauče neki strani jezik, imaju puno problema. (ali neću ovde o učenju stranih jezika, mada je tema zanimljiva, jer TO nije tema, ali može onako čisto za razmišljanje: kako je moguće da deca koja nemaju sluha, a krenu da uče strani jezik kao mala, ipak savladaju ono što inače, kada se kasnije startuje, ne mogu...)

tvoj tekst je promašio poentu, jer si se 'malo' zaleteo, pa je rezultat tog zaletanja i br. komentara koji pominju blagodeti učenja stranih jezika i bilingvalizma uopšte.

moje iskustvo je da deca koja uče strane jezike počinju da se zanimaju za razne jezike, a da maternji bude, na nivou sintakse daleko komleksniji (jasno je, nadam se, kakav je onda vokabular) - tvoj primer odozgo o kanibalima i tičerima ne govori o blingvalima, niti ide u prilog tezi da je učenje iliti language acquisition (pošto postoji bitna razlika) loše ili da se treba odložiti za kasnije godine. nauka upravo kaže suprotno - i ima podataka o tome kakva je lingvistička kompetencija (tj u kojoj meri je moguće ovladati jezikom) dece koja nisu bila izložena jeziku, u onom što čomski naziva critical period.

deca iz vesti, ona koja žive na teritoriji jedne zemlje, a progovaraju na jeziku nekih drugih zemalja, nisu pitanje bilingvalizma, već zlostavljanja i zanemarivanja, a kao takva, trebalo bi da budu predmet službi koje se time bave. jezik nije uniformna kategorija i deca maternji jezik ne uče SAMO zato što ga čuju, već zato što njime mogu da komuniciraju - teveji i tableti tu funkciju nemaju.

za kraj, prednosti baratanja sa više jezika ima toliko, da ne mogu da stanu u jedan komentar, ali se jednostavnim guglanjem da naći i pročitati, koga zanima. evo, za početak, može i ovo.



tasadebeli tasadebeli 08:48 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

snezana mihajlovic



Не видим ја да се ти и ја не слажемо...

'Ајмо редом...

intuitivno usvajanje - koje omogućava da se prebacuješ sa jezika na jezik u sekundi, nešto sa čim matori ljudi

imaju puno problema.



Да, разумем те сасвим.

И вучем паралелу са ћирилицом и латиницом.

Код нас мало саријих скоро нико нема проблема када се пребацује са ћирилице на латиницу. Чак и не примећујемо којим писмом је текст штампан/писан.

Одлазио сам својевремено, крајем осамдесетих, у неуролингвистичку лабораторију Саше Костића на Филозофском факултету која се бавила баш тим питањем, пребацивањем са писма на писмо без проблема и у читању и у писању.

(Писао сам о томе поодавно на Голубичиним текстовима о ћирилици и латиници када је гостовала код Хансела.)

А то је последица излагања једном и другом писму равноправно од почетка учења читања и писања.

Данашње генерације, барем ове којима ја предајем, имају већ мало више проблема у том пребацивању са писма на писмо. Зато и инсистирам на мојим часовима на равнопправној заступљености и употреби оба писма, али не знам шта моје колеге раде и мисле о томе... Само тек понешто начујем...

tvoj tekst je promašio poentu, jer si se 'malo' zaleteo, pa je rezultat tog zaletanja i br. komentara koji pominju blagodeti učenja stranih jezika i bilingvalizma uopšte.

moje iskustvo je da deca koja uče strane jezike počinju da se zanimaju za razne jezike, a da maternji bude, na nivou sintakse daleko komleksniji (jasno je, nadam se, kakav je onda vokabular) -



Не знам у чему сам промашио поенту и залетео се.

Јер ово што си даље исписала исто и ја мислим.

Дакле, поента читавог овог текста је:

1) Излагање деце страном језику - ДА, СВАКАКО!

2) Излагање деце страном језику пре него што проговоре свој матерњи језик на сложенијем синтаксичком нивоу од реченица типа именица+глагол - НЕ, НИКАКО!

А мислим да си и ти то исто рекла.

Можда ниси баш пажљиво читала коментаре.

А мој пример са канибалима свакако није одговарајући, видим то сада и сам...

Али она вест коју сам цитирао (из Лесковца) сасвим је на месту.

Требало је да оставим само њу...

za kraj, prednosti baratanja sa više jezika ima toliko, da ne mogu da stanu u jedan komentar, ali se jednostavnim guglanjem da naći i pročitati, koga zanima. evo, za početak, može i ovo.


Ово ниједном једином речју нисам оспорио.

А сама си рекла поенту мога текста иако ти мислиш да сам је машио.

deca iz vesti, ona koja žive na teritoriji jedne zemlje, a progovaraju na jeziku nekih drugih zemalja, nisu pitanje bilingvalizma, već zlostavljanja i zanemarivanja, a kao takva, trebalo bi da budu predmet službi koje se time bave. jezik nije uniformna kategorija i deca maternji jezik ne uče SAMO zato što ga čuju, već zato što njime mogu da komuniciraju - teveji i tableti tu funkciju nemaju.



Као да си мене питала. И волео бих да сам и ја овако то срочио у уводном тексту, па се можда не би чинило толикима да сам машио поенту.

Хвала ти на овоме.


П.С. - Не могу да издржим, а да не додам...

Још само када би све службе радиле свој посао за шта су и намењене. онда ми наставници по школама не бисмо имали толико проблема са "децом из вести" када нам дођу у школу, која су уместо са мамом и татом, расла са таблетом и тевејом.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:18 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

2) Излагање деце страном језику пре него што проговоре свој матерњи језик на сложенијем синтаксичком нивоу од реченица типа именица+глагол - НЕ, НИКАКО!

А мислим да си и ти то исто рекла.


ne, ti si rekao da se slažeš da deca treba da ovladaju maternjim, pa tek onda da uče strani. nači, negde oko petog razreda. a upravo je suprotno. (što ranije izaganje, to veća kompetencija)
što se latinice i ćirilice tiče, i uopšte pismenosti, mislim da kanda ima veze sa čitanjem (ili bolje da kažem: izostajanjem istog). tu možeš i pronaći razloge zašto je nečiji vokabular siromašniji ili bogatiji. strani jezici tu mogu samo da doprinesu i poprave stvari. (naprimer, moje sedmogodišnje dete kad je sa bakom igralo na slovo na slovo - reče da je na slovo D: dilema. inače, to je dete, koje je zbog epi prestalo da priča, pa smo jedno vreme išli i kod defektologa, jer nismo znali koje/kolike su posledice napadi ostavili. uredno je počeo da uči strani jezik od svoje četvrte godine. šuška, ne zbog engleskog, već zbog toga što tako njegov brat priča, a on ga mnogo voli. inače, iste glasove ume tačno da izgovori.)


inače, deci uopšte ne smeta da slušaju dva jezika paralelno.
to, što će u početku da kombinuju reči i glasove, niš ne smeta, jer sve legne na svoje mesto.

da skratim,
učenje je fenomenalna stvar i nikada ne mož da škodi.
vest iz teksta nije alarm, jer nema toliko porodica u kojima su deca zapostavljena do te mere da iz njih progovori baby tv - ono što jeste alarm je da nam se sveukupna pismenost srozala toliko, da naše kolege pišu 'neznam', što dovodim u istu ravan sa elementarnim nepoznavanjem funkcije word-a da odradi jedan automatski spell check. dakle, mašio, jer alarm je na nekoj drugoj strani i zvoni već godinama, ali nema ko da čuje. :)


i da, mislim da su svi oni koji govore više jezika u prednosti. svakojakoj i ne nužno materijalne prirode.
mirelarado mirelarado 11:34 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

kako je moguće da deca koja nemaju sluha, a krenu da uče strani jezik kao mala, ipak savladaju ono što inače, kada se kasnije startuje, ne mogu...)


Ovu sposobnost često poredim s plivanjem. Kao što novorođenčad umeju da se održavaju na vodi ako ih u nju ubaciš tokom prvih meseci života, ali to posle "zaborave" i moraju iznova da uče, na teži način, valjda zato što su u međuvremenu morali da savladaju mnoštvo složenih motornih veština. Tako i sa jezicima: što se ranije počne s učenjem, dolazi do izražaja nasledna sposobnost njihovog instinktivnog usvajanja. Kasnije ide teže jer mnoštvo drugih auditivno-vizuelnih sadržaja potiskuje tu predispoziciju.
tasadebeli tasadebeli 11:51 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

snezana mihajlovic

ne, ti si rekao da se slažeš da deca treba da ovladaju maternjim, pa tek onda da uče strani. nači, negde oko petog razreda.



Ово једноставно није тачно.

Ево ти преписка између Рибозома и мене од 19. маја, дакле на дан качења поста.

Цитирам читав мој коментар, а болдираћу најважније...



Ribozom
...naslov sam smislio pre neki dan...

Ja se ne slazem sa komentatorima.
Mislim da upotreba vise jezika istovremeno negativno utice na razvoj, logicno razmisljanje i inteligenciju.
Mislim da informacija koja dopre do mozga, pluta izmedju leve i desne jezicke sfere, i otezeva da se ona uskladisti.
Posebno je strasno terati decu pre 5-og razreda da uce strane jezike. Ako recimo, pustite to dete koje zna engleski slobodno na net, ili cak televiziju, brzo ce razumeti a i prihvatiti stvari kako se tamo prezentuju. Tako da snobizam oko ucenja engleskog kao ulaz za neku bolju zivotnu mogucnost treba uzeti sa rezervom, jer moze se nauciti i nesto lose.
U ostalom, danas ni znanje stranog jezika nije garancija da ces imati posao. U Srbiji se nikad nisu bolje i vise pricali strani jezici, a nikad manje posla nije bilo.

Deca su bila uvek najvece zrtve ambicija svojih roditelja, pa se plasim da roditelji nisu ni svesni u sta guraju svoju decu sve u nojboljim namerama. A put do pakla poplocen je dobrim namerama.

p.s. Ako ne naucis dobro svoj jezik, nikad dobro neces razumeti tudji.




За читав коментар:




Једино нисам сигуран за оно што си рекао "пре петог разреда.

Мислим да може и раније. Од првог разреда.

Али свакако не пре него што проговори матерњи језик.


Као што видимо у овим примерима.


А за ово:

Ako ne naucis dobro svoj jezik, nikad dobro neces razumeti tudji.










Ево, лепо то каже и Карабас са овим примерима...



За све остало сам се сложио са Рибозомом...

Нарочито за ово:


Ako ne naucis dobro svoj jezik, nikad dobro neces razumeti tudji.


И то озбиљно мислим.

Снежо, у овом тексту који сам пренео овде, реч је о деци од 1-4 године, не о деци школског узраста.

Иначе, јеси ти у праву када кажеш да се ниво елементарне писмености срозао.

Можеш да видиш и по маси неписмених превода књига и других текстова са страних језика на српски језик који се све чешће појављују, а које раде преводиоци са академским образовањем, тј. завршеним Филолошким факултетом.



А један од узрока и за то свакако јесте и изложеност страним језицима на неком примитивном, простом нивоу и моделу који се свакако не може назвати учење (мобилни, тв) страног језика, него само помоћ у учењу.


А ни у ово што кажеш, такође нисам сигуран.


vest iz teksta nije alarm, jer nema toliko porodica u kojima su deca zapostavljena do te mere da iz njih progovori baby tv



По ономе што видим, богами...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 11:55 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

mozak je cudo.
:)
The modern tools of neuroscience are demonstrating to us that what's going on up there is nothing short of rocket science. And what we're learning is going to shed some light on what the romantic writers and poets described as the "celestial openness" of the child's mind.

zanimljiv ted.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 12:25 23.05.2017

Re: Трећи дан - врхунац климакса поста

jao bre, taso - aj sacu da citiram da vidis sta si sve piso.
izvinjavam se za peti razred - imas 60 komentara, ne mogu bas sve da povatam,
ali si rekao ovo:

Али свакако не пре него што проговори матерњи језик.


dokazi za sta su?

pa onda, ispod vesti o deci kojom se niko ne bavi ide sve ovo:

Ali se radi o tome da nam deca, učeći engleski jezik, ne zaborave svoj maternji.
Na kraju krajeva, nije to dobro ni za razvoj mozga.

Шта ћемо са синтаксом, морфологијом, фонетиком...?

И уопштено, са културним наслеђем које носи сваки језик, па тако и српски језик?
Мене много више брине српски језик и како ће се и да ли ће се одржати као носилац културног наслеђа својих говорника који убрзано прелазе на тај "ретардирани" енглески

Овде се ради о смрти језика. Када један језик (а са њим и читава култура коју је тај језик носио) буде замењена другим језиком (и самим тим и другом културом).

...онда барем можемо као васпитачи сопствене деце да поведемо мало више рачуна о томе колико нам је дете у узрасту када је то и најважније изложено искључиво некој "спики" из цртаћа и игрица.


u uvodnom tekst bilo je ovo:
i svako popodne vidim gomile mladih roditelja kako vuku svoje bebirone koji još nisu ni progovorili u tu školicu za strane jezike, onda osim onog pitanja da li to zaista i nije baš toliko važno, postajem i zabrinut.

A šibicarenje tih školica za engleski jezik koje svoju šansu za profit traže u snobovštini pokondirenih srpskih roditeljskih tikvi koje se nadaju da će njihovo dete odmah steći prednost nad svojim vršnjacima u Srbiji tako što će pre progovoriti na engleskom jeziku nego na svom matenjem ili se možda nadaju nekakvom veštački stvorenom bilingvalnom okruženju, po meni spada u krivična dela jer se te školice za učenje engleskog jezika onda služe prevarom da bi izmamili novac od svojih mušterija.


pa bre!
ponovicu jos jednom i povlacim se (ujedno):
ucenje stranih jezika u bilo kom uzrastu je
- dobro za mozak
- razvija interesovanje za jezike
- ne moze negativno da utice na usvajanje maternjeg jezika
- ne postoji vestacki bilngvalizam
- ucenje jezika vodi ka multikulturalnosti, istovremeno nije pretnja za kulturu iz koje govornik dolazi - dapace
- probleme sa siromasnim vokabularom, losom sintaksom i drogiranom semantikom treba traziti na drugim mestima
- 'strucnjacima' filolozima je i omoguceno da takvi budu (kao i ostali iz branse strucnjaka) i to je upravo jedno od mesta gde treba potraziti resenje problema, ili mozda cak i njegov uzrok.

ja ne poznajem nijednu porodicu u kojoj je dete prvo progovorilo na engleskom, pa na srpskom, a da zive u srbiji, ali poznajem vise bilingvalnih porodica, od kojih u jednoj, deca govore tri jezika, takodje sam upoznala i decu koja su PRE pohadjanja casova engleskog umela da samostalno formiraju cele recenice na engleskom. njihov srpski je bio besprekoran i dvoje od njih sada studiraju jezike, a jedna oce da upise japanski. a imam jednu koja oce lingvistiku - kaze, mnogo joj zanimljivo, narocito nakon petnice. :)

sto se pokondirenih roditelja tice, meni ne smeta sto salju decu da UCE, makar i iz pokondirenosti. smeta mi sto kad izadju iz skole ne umeju da bace papir u kantu. kako rekoh, razlozi su na nekim drugim mestima. recimo, ja bih pod rec 'alarm' podvukla i tekst o profanima koji teraju decu da (za ocenu, narafski) prave prezentacije, pa onda sve to nakupe u neki svoj tefter i raduju se...prikupljenom materijalu.
tasadebeli tasadebeli 19:40 23.05.2017

Re: Па бре!

dokazi za sta su?


Оно што видим на све већем броју деце у свом окружењу. Школском окружењу, не у комшилуку или у фамилији и међу пријатељима.


ponovicu jos jednom i povlacim se (ujedno):



Најлакше је лупити руком о сто и рећи:

"То је тако зато што ја тако кажем!!! И тачка!"

А докази за све ово наведено? (Болдоваћу тачку спорења.)

ucenje stranih jezika u bilo kom uzrastu je
- dobro za mozak
- razvija interesovanje za jezike
- ne moze negativno da utice na usvajanje maternjeg jezika
- ne postoji vestacki bilngvalizam
- ucenje jezika vodi ka multikulturalnosti, istovremeno nije pretnja za kulturu iz koje govornik dolazi - dapace



Имаш ли доказе за ово што тврдиш? За децу узраста 1-4 године?

(Само немој појединачне случајеве... Ако може нека озбиљна истраживања... Или макар лични увид на великом броју деце...)


Прво, ја не говорим о УЧЕЊУ страног/нематерњег језика него о неконтролисаној ИЗЛОЖЕНОСТИ страном/нематерњем језику у најранијем добу и у оном најважнијем периоду за развој језичких спосбности.

Страни језик се не учи на цртаћима и игрицама, рекох то већ. Цртаћи и игрице могу, евентуално не и нужно, да буду само додатни подстицај (као и музика коју неко помену) поред правог УЧЕЊА страног језика.

А никако не смеју да буду инструмент за ИЗЛОЖЕНОСТ страном језику по читав дан, а да се при томе нико том детету не обраћа на матерњем језику.

Дете од једне до четири године свакако не УЧИ страни језик. Оно га усваја/"упија" као што се усваја/"упија" матерњи језик.

А кључно питање онда ту јесте:

Шта се онда догађа са тим матерњим језиком тог детета?

(У овом нашем случају са српским језиком, колико год то било појединцима мрско да изговоре.)


А доказе за ово што ја тврдим имаш у уводном тексту.

И ја ти кажем, пошто ипак имам неког увида кроз рад са већим бројем деце од оног броја у који убрајамо децу из фамилије или од пријатеља и комшија, да све чешће и чешће до мене у пети разред основне школе стижу деца на коју је бесомучно гледање цртаћа и играње игрица оставило трајно штетне последице на целокупан развој личности.

А у целокупан развој личности спадају, између осталог, и језичке способности.


Што се тиче глотофагије (језикождерства), односно лингвицида који сам поменуо, што си такође извукла у цитату

И уопштено, са културним наслеђем које носи сваки језик, па тако и српски језик?
Мене много више брине српски језик и како ће се и да ли ће се одржати као носилац културног наслеђа својих говорника који убрзано прелазе на тај "ретардирани" енглески

Овде се ради о смрти језика. Када један језик (а са њим и читава култура коју је тај језик носио) буде замењена другим језиком (и самим тим и другом културом).


то спада у ону лингвистичку категорију овог поста, а цитирани чланак у уводном посту ми сасвим даје за право да се и то запитам.

И то је та спона која повезује све категорије овог текста (DRUŠTVO| LINGVISTIKA| OBRAZOVANJE| PORODICA| RODITELJSTVO) (Недостаје VASPITANJE, али ту категорију креатори Блога нису предвидели.)

Не инсистирам да морају ту спону сви да виде.

Али не могу ни занемарити то што је ја видим.


П.С. -
recimo, ja bih pod rec 'alarm' podvukla i tekst o profanima koji teraju decu da (za ocenu, narafski) prave prezentacije, pa onda sve to nakupe u neki svoj tefter i raduju se...prikupljenom materijalu.



Дај неки текст о томе, па да качимо. Нудим се за домаћина...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 07:08 24.05.2017

Re: Па бре!

:)
pozdravljam te, taso.
ljudi stvarno ne vole da otvaraju linkove.

inace, mislila sam da kad neko objavi (alarmantan) tekst o tome kako decu ne treba izlagati stranom jeziku pre nego li ovladaju maternjim, mozda ima potrebu da takodje ne udara sakom o sto (ovde se to radi putem carsava i usklicnika) vec dostavi neki linak - al da ne dolazi od 'strucnjaka'. mozbit da sam se presla, jer se moje kompetencije da nesto kazem na temu svode na familijarne aneKdote, a ne da sam, nedajboze nesto i procitala posto se time, eto, malo i bavim, ali,
ajd da stavim jos neki, mozda se primi:
...
Although bilingualism frequently compromises children’s proficiency in one of the languages, the deficit is neither inevitable nor pervasive. (videti gore pod: sve legne na svoje mesto)

It is worth emphasizing, one last time, that the research on childhood bilingualism has resolved at least one important long-standing question, correcting previous misconceptions that early bilingual development was a potential source of cognitive confusion, possibly resulting in developmental lags or other dysfunctions. Cutting across theoretical perspectives, the consensus on this point stands as a major conceptual acquisition in the field: that knowledge of two or more languages in early childhood does not contribute to language deficiency.

#1
#2
#3
#4
#5
#6

izgleda da ti ustvari ne razumes sta znaci 'biti izlozen jeziku' i 'zevati u teve i jutjub po celi dan' - mogu da pokusam da ponovim:

jezik je ziva stvar. izlganje jeziku nije jednostran/jednosmeran proces u kome ti pasivno sedis i neko ti nesto prica. jezik podrazumeva akciju. deca iz vesti nisu bila izlozena jeziku - deca su za-po-sta-vlje-na, a posto nam jezik sluzi za komunikaciju, ne treba da cudi kakve to sve posledice ima.

ono, zbog cega je tvoj tekst nastao i bojazni koje imas, nemaju veze sa ucenjem stranog jezika. ucenje stranog jezika kada si imigrant, gde su sanse da cujes svoj maternji veoma male (pricam o vremensko/prostornom limitu) moze ostaviti trag na maternji, ali tvoj tekst nije o tome. zanimljivo je, naprimer, da deca mojih kumova u kanadi govore perfektan srpski (+ engleski i francuski), iako su od malih nogu isli u vrtic, a deca drugih kumova, koja zive u parizu govore srpski sa jakim francuskim akcentom. ovi kanadjani su okupili dosta srba oko sebe i naselili ulicu. (ne moram nis da objasnjavam dalje)
takodje je zanimljivo kako covek koji je rodjen u nisu, ali se kao klinac doselio u kragujevac i dalje govori tako, da ja posle prve recenice (posto me to zanima) pitam - jeste li vi iz nisa? da si otvorio onaj zanimljiv ted odozgo, video bi zasto je to tako.

(z)naci, ja sam se ovde javila zato sto si skroz omasio stranu na/po kojoj pucas. ponavljam:

ucenje jezika (i ne moras ti meni da objasnjavas sta je usvajanje - gore sam i napisala razliku, kao i benefite kada se jezik ne uci vec usvaja) samo jaca lingvisticku kompetenciju (i ne samo nju, slobodno otvori linkove), ne narusava je. to, da li ce neko perfetkno govoriti maternji jezik u izgnanstvu ili kod kuce zavisi od mnogo stvari - od kojih je drugi jezik najmanji problem.

p.s.
ja sam ti, u jednom od komentara pomenula mog klinca, koji je zbog bolesti PRESTAO da prica. kad kazem prestao - to je otprilike izgledalo kao kad pustis nekog da prica, a onda pristines pauzu i ta pauza traje godinu dana. bilo je potrebno vise od 3 godine da se priblizi svojim vrsnjacima. njegov jezik je sada sasvim u opsegu onoga sto se ocekuje za taj uzrast. ovo jeste familijarna prica, ali i te kako relevantna za diskusiju zato sto ti dajem primer u kome je neko uspeo da savlada odredjene poteskoce i uz to (skroz uspesno) startuje sa ucenjem stranog jezika. kako sam vec napisala, plasticnost (i ne samo decijeg) mozga je cudo.

i jedan offtopic koji to nije:
lingvisticka kompetencija pocinje mnogo pre prvih izgovorenih reci.
narcis narcis 07:26 24.05.2017

Re: Па бре!

snezana mihajlovic
:)
pozdravljam te, taso


utepa ćoveka, naćisto, cccccc
tasadebeli tasadebeli 15:15 24.05.2017

Re: Па бре!

snezana mihajlovic


izgleda da ti ustvari ne razumes sta znaci 'biti izlozen jeziku' i 'zevati u teve i jutjub po celi dan' - mogu da pokusam da ponovim:


izlganje jeziku nije jednostran/jednosmeran proces u kome ti pasivno sedis i neko ti nesto prica. jezik podrazumeva akciju. deca iz vesti nisu bila izlozena jeziku - deca su za-po-sta-vlje-na, a posto nam jezik sluzi za komunikaciju, ne treba da cudi kakve to sve posledice ima.



Лепо је све ово и захвалан на линковима. Волео бих, додуше, да има понеки и на српском језику, али ето... Не може и јаре и паре.

А имаш ли нешто о разумевању текста? Користило би ти...



10:26 19.05.2017

tasadebeli

mirelarado

problem je u matorima - koliko rade sa decom. mrzi ih da pričaju, očigledno, pa se deca snalaze i prilagođuju kako stignu.



Upravo tako. S decom mora puno da se igra, razgovara, da im se čitaju i pričaju bajke i priče, od najmanjih nogu... Meni se desilo, još pre desetak godina, da me studenti gledaju belo kad im kažem da italijanska reč mancia znači napojnica. Znaju samo za bakšiš.






Da podvučem:


S decom mora puno da se igra, razgovara, da im se čitaju i pričaju bajke i priče, od najmanjih nogu...




I ne bi trebalo da dozvolimo da nas tu zameni mobilni telefon, kompjuter, televizor,...



У реду... Зваћемо то запостављеност. Небитно.

Аларм је аларм.


EDIT: И чек' да поновим онај последњи део из уводног текста који је изгледа погодио право у центар (DRUŠTVO, PORODICA, RODITELJSTVO, OBRAZOVANJE и васпитање) и није никакав лингвистички
offtopic


јер и сама кажеш

ono, zbog cega je tvoj tekst nastao..




I kada na te utiske sa časova dodam još i školicu učenja engleskog jezika u mojoj ulici koja na velikom panou poziva roditelje sledećim pozivom:

"Neka vaše dete uči engleski jezik već od 6 meseci!"

i svako popodne vidim gomile mladih roditelja kako vuku svoje bebirone koji još nisu ni progovorili u tu školicu za strane jezike, onda osim onog pitanja da li to zaista i nije baš toliko važno, postajem i zabrinut.

A šibicarenje tih školica za engleski jezik koje svoju šansu za profit traže u snobovštini pokondirenih srpskih roditeljskih tikvi koje se nadaju da će njihovo dete odmah steći prednost nad svojim vršnjacima u Srbiji tako što će pre progovoriti na engleskom jeziku nego na svom matenjem ili se možda nadaju nekakvom veštački stvorenom bilingvalnom okruženju, po meni spada u krivična dela jer se te školice za učenje engleskog jezika onda služe prevarom da bi izmamili novac od svojih mušterija.




Те школице са таквом рекламом су баш у рангу кривичног дела... Барем што се мене тиче...



А лингвицид? Глотофагија? Успутне теме које лепо легну на целу причу и чине је занимљивијом...


Умем и ја да се гађам тедексима, што само ти да имаш ту привилегију?







Само није то баш главна тема овог поста јер рекох да не мислим да српски језик, са својих 10-12 милиона говорника, спада у групу угрожених језика.

Барем не још увек... За сада...

Мада када узмеш у обзир брзину којом су нестајали локални говори српског језика које је у последњих 100 година "појео" стандардни српски путем медија...

Не смем онда ни да тврдим да је српски језик баш толико вековима и светлосним годинама удаљен од овога о чему прича Мандана у овом клипу...

Али рекох већ... То ионако није главна тема овог мог поста, већ само украс на њему... Шлаг на торти...



П.С. - И чек' да кажем овом смарачу Нарцису оно што му припада... Нема везе са тобом. То са њим је нешто одавно...
tasadebeli tasadebeli 15:16 24.05.2017

Re: Па бре!

narcis

utepa ćoveka, naćisto, cccccc



Ти да се вратиш тамо на онај блог о мајмунима и апачима, па да тамо лижете међусобно буљу сви ви Тасини верни фанови на овом Блогу Б92.

Разумели смо се? Немамо проблем у комуникацији?

Ниси ваљда и ти прво проговорио на енглеском језику, па тек онда на свом матерњем српском?

Видиш да је то и у Лесковац постало мода? Стићи ће то брзо и до Ниш...
narcis narcis 09:03 25.05.2017

Re: Па бре!

sad sam ti ja kriv što su ti zadnji blogovi promašaj.
e crni taso šta škola napravi od tebe.
tasadebeli tasadebeli 14:45 25.05.2017

Re: Па бре!

narcis
sad sam ti ja kriv što su ti zadnji blogovi promašaj.
e crni taso šta škola napravi od tebe.



Хоћеш да будем још безобразнији, блоговска трачаро?

Хоћеш?

Није проблем.

Дакле, лепо ме људи упозорили, а ја им нисам веровао...

Ти стварно спадаш у најниже организме на овом Блогу Б92.

Мислим, еволуционо гледано...

Али нека те... Само кад је теби лепо тако.

Уживај за све паре.

Зато што ниси једини на Блогу, него си вазда у чопору, па се осећаш баш удобно и раскомоћено.
narcis narcis 20:59 25.05.2017

Re: Па бре!

блоговска трачаро


narcis narcis 21:47 25.05.2017

Re: Па бре!

a sad jedno ozbiljno pitanje za tebe.
kažeš da sam blogovska tračara. uredu, samo ajde navedi kog sam ja to ogovarao ovde na blogu? da li sam slao nekome pp sa ogovaranjem, nisam, u nijednom pp-u nisam rekao ništa što nisam rekao i javno
osim ako za tebe nije tračarenje to što sam ulice svakom rekao šta mi se nesviđa kod njega, direktno i neuvijeno ali i kroz zezanje.

tu zaštitu na blogu koju, kažeš imam, nisam kupovao nikakvim ogovaranjem niti cinkarenjem bilo koga ili bilo šta , i ustvari mi nije jasno na šta se žališ, da li sam ja nekog oštetio svojim poznanstvom sa ljudima na blogu, da li sam protiv nekoga nagovarao ljude?
čak ni licem u lice , kad sam se sretao sa nekim blogerima, nisam pričao o ljudima sa kojima sam na "ratnoj nozi" , ako jesam neka kaže taj šta sam rekao. ja se ne sećam da jesam.
ti ljudi koji su ti pričali o tome kakav sam, el ti ljudi mene znaju lično, da li su samnom razgovarali licem u lice ili šta? da li su skupljali informacije po niš pa znaju ko sam i šta sam?
a to da se šire neke priče o meni sam pretpostavljao a sad si mi i potvrdio, no to je rizik druženja sa ljudima, uvek ima nekog kome se nesviđaš, neko ko ne obraća pažnju na tebe i neko kome si interesantan. to mora da se prihvati.
sad , to što ti smatraš mene za najniži oblik života na blogu, to je tvoje pravo, iz tvog ugla sigurno je tako, kako bi drugačije.
vidiš ja tebe ne smatram amebom, jer to nisi, ti si samo jedan desničar i ništa više od toga. ja nemam potrebu da te vređam jer svoje bivše prijatelje, da smatrao sam te prijateljem u nekom trenutku, ne vređam niti se ikome žalim na njih.
sad šta drugo da ti kažem, sretaćemo se još na blogu, takvo mesto pa moramo, nemam nameru da te izbegavam što znači da ću da komentarišem tvoje stavove kad god smatram da treba, sviđalo se to tebi ili ne, blog je javno mesto.
pozdrav , bivši prijatelju
dragoljub iliti ameba ako ti je tako draže
tasadebeli tasadebeli 22:10 25.05.2017

Re: Па бре!

narcis

što znači da ću da komentarišem tvoje stavove kad god smatram da treba



Само напред, није забрањено.

Нити се брише или банује.


sretaćemo se još na blogu,



Не верујем.
tasadebeli tasadebeli 19:11 23.05.2017

Иза седам гора, иза седам мора...

... осим Кумића и Кума имам ја и Куму.

Елем, Кума редовно прати писања на Блогу, али се до сада није укључивала и коментарисала.

Међутим, овај пост ју је подстакао и на то. Покушавала је преко викенда да се укључи, региструје и окачи свој коментар, али није успевала. Вероватно су разлози техничке природе.

Данас ми је стигао мејл са текстом Куминог коментара и молбом да га ја окачим.

Дакле, Тасина Кума има реч:


Кума

Zivim daleko od Srbije vec dugo i sve ove godine se bavim jezikom – predajem engleski, ucim druge kako da ga predaju, bavim se lingvistickom teorijom. Sirim engleski po svetu, medju mladima koji ovde dodju da ga nauce, pa se posle studija vrate u svoju zemlju, okiceni tim znanjem, spremni da napreduju u karijeri jer imaju ono sto ih izdvaja od drugih, taj svemoguci jezik svetske komunikacije. Posto mi je vazno da kroz bavljenje profesijom dajem svoj mali doprinos sveopstem boljitku, mirna sam, jer taj jezik spaja ljude, taj ELF, English as a Lingua Franca.

A onda dodjem kuci, i sve ove godine pokusavam da kod svoje dece postignem upravo suprotno, da im sacuvam srpski. U kuci se uvek pricao srpski, citale su se price i bajke na srpskom pred spavanje, pricalo o srpskom jeziku i kulturi, islo se na casove srpskog za decu (da, i to postoji 9,000 km od Srbije), dolazilo u Beograd. Decu smo u prvim godinama zivota koliko god smo mogli izolovali od engleskog ne bi li im se prvo srpski ucvrstio jer smo znali da mora da bude dovoljno cvrst da ne popusti pod naletom engleskog koji je nemilosrdan kad krene skola. I ostao je nekako, scucuren u cosku, ali tu je, pa samo iskoci po potrebi. A mi se samo nasmesimo, onako u sebi. A zasto sve to? Pa sigurno ne zato sto smo neki veliko-Srbi, tradicionalisti, ili nacionalisti u ruznom smislu te reci. Jednostavno zato sto smo tog imena i prezimena, sto su nam roditelji to sto jesu. Sto je to nas identitet i identitet nase dece, od kojeg ne mozemo, sve i da hocemo da pobegnemo.

Uvek se setim jednog poznatog istrazivanja o jeziku i identitetu, gde jedna ucesnica u studiji, Vijetnamka, koja je dosla u posetu rodjacima u Kanadu, sa nevericom primecuje kako odrasla deca u porodici ne govore vijetnamski i ne mogu dobro da komuniciraju sa roditeljima, koji opet slabo pricaju engleski, i koja im u jednom trenutku kaze: Nista vam ne vredi taj engleski. Sa tim ocima, tom vilicom, tom kosom, vi nikada necete biti Kanadjani. Po principu – dzaba ste krecili.

Borim se i na druge nacine – svojim djacima uvek na prvom casu u sesmestru kazem odakle sam, i da mi je maternji jezik srpski. Imigrante koje srecem, profesionalno i privatno, ohrabrujem da kod svoje dece nikada ne prestanu da neguju svoj maternji jezik. Neki ljudi ovde su verovatno podozrivi prema nama koji imamo drugaciji maternji jezik a ne engleski, a neki nam se dive. Iako sam sretala vise ove druge, meni ni jedno ni drugo glediste ne znaci mnogo jer ni jedno ni drugo ne menja cinjenicu da sam to sto jesam.

Porazavajuca mi je cinjenica sto su neka deca u Srbiji pocela svoje prve reci da izgovaraju na engleskom. Uzasnuta sam roditeljima koji se time dice i obeshrabrena cinjenicom da neki ljudi, iako u Srbiji, ne dozivljavaju jezik kao deo svog identiteta. Barem ne kao mi ovde. Ne mogu da verujem da ljudi na ovom blogu gledaju na Tasin pokusaj da im na to skrene paznju kao na vracanje unazad, a da gore pomenutu tendenciju dozivljavaju kao napredak. Razocarana sam onima koji, u silnoj zelji da budu tolerantni, gledaju na ocuvanje sopstvene kulture kao na ksenofobiju, i koji gubitke malih jezika opravdavaju tehnoloskim napretkom. Koji se upinju da sve ono daleko i siroko razumeju, a pri tom ne primecuju ono tu, malo, pored njih, ili u njima.

Ja ipak ne odustajem, makar na ovoj daljini. I nisam jedina – ima nas mnogo ovakvih, ovde i kojekuda.

49 41 49 41 13:54 25.05.2017

MI vs VI

Kako se vi sporazumevate medjusobno kada imate 1.000-1500 razlicitih jezika?!?
Vidi nas jednostavno - telepatski; kao sto sada komuniciramo.

https://youtu.be/lK7xJ-qA_58

S licno iskustvo, al' dosta drugacije.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana