Filozofija| Istorija| Obrazovanje

Obećao sam Tasi (dio prvi)

apostata RSS / 14.06.2017. u 01:13

Obrazovanje - to je ono što ostaje, kada je sve naučeno zaboravljeno!
Beres Frederik Skiner

sputnik-4c.gif

(naslov bloga je takav zato to sam prije više od godine Tasi rekao da namjeravam da napišem nešto o obrazovanju, a to je isto kao da sam obećao) 

Kao što je poznato (zapravo nadam se da je to poznato) 4.10.1957. u 22h 28 min i 34 sek. u kosmos je lansiran prvi vještački statelit Zemlje, Sputnjik - 1.

Ovaj događaj je u SAD izazvao pravi šok. Pa tako Life na naslovnoj stranici u gornjem uglu otvoreno postavlja pitanje "Zašto su ga crveni pustili prvi". 

sputnikLIFE.jpg

dok Herald Tribune naglašava kako lansiranje Sputnjika vidi kao nesumnjivu "rusku" pobjedu. 

119d6c8b8e5cc644401ea69da8e90adf.jpg

Na sličan način taj događaj tumače i druga američka novinska izdanja. 

NewsPaper1.jpg

0987273f7223560ac775be1c922f8f3c.jpg

newspapers.gif 

Reakcija je stvarno bilo svakakvih, bilo je mnogo i iracionalnog ... i to baš mnogo.

Pa je tako senator Džonson, budući predsjednik SAD, rekao da mu nebo odjednom izgleda tuđim i neprijateljskim.

A Stiven King priča kako je tada imao 10 g. i kako je sjedio u bioskopu kada se odjednom film prekinuo i upalila svijetla. Ispred platna pojavio se upravnik, koji je uzbuđenim glasom svima objavio kako su "Rusi" u orbitu Zemlje lansirali satelit. King kaže da je tada prvi put u životu osjetio užas.

Iracionalno je naravno (kao što to uvijek biva) bilo preliveno paranojom:

870e64c89726.jpg                                                                                                                                                                                             

No bilo je i racionalnog - npr. zdravog ispoljavanja poduzetničkog duha:

ae8eed883d2f186a2e7c4c0fb7e9cf77.jpg

Racionalan je bio (kako to i dolikuje bivšem generalu i tadašnjem predsjedniku jedne supersile) i veliki Ajk. U pauzi između dvije golf rupe on je koliko-toliko pokušao umiriti naciju sa sa onom svojom čuvenom izjavom da to nije ništa više do u vazduh puštena mala metalna loptica.

Ajkov ljuti rival Hruščov za vijest je saznao u Kijevu dok je večerao (tamo su naime tada u toku bili veliki manevri). Sav ozaren obavjestio je prisutne o tome šta se dogodilo, no većina nije ni skontala o čemu to gensek uopšte priča. Interesantno je da je to uradio rekavši:"Upravo mi je zvonio Koroljov" (otac sovjetske kosmonautike), da bi zatim brzo dodao kako to prezime ne smiju razglašavati, jer je sve u vezi njega državna tajna.

I kad sam već pomenuo Koroljova, da vidimo još kako je to primio njegov direktni konkurent Verner fon Braun. Po jednoj verziji on je sa prijateljima bio tada u restoranu i vijest je prokomentarisao sa:"Znao sam! Sa tim se mora nešto uraditi".

Po drugoj verziji opet, javljeno mu je kada je bio kod sekretara za odbranu i upravo se tada i sa njim prepirao u vezi vojne podrške kosmičkom programu. Taj njihov burni razgovor prekinuo je jedan od njegovih suradnika uzbuđeno rekavši:"Doktore Braun, oni su to uradili".

Razočaran i ljut Braun se okrenuo ka sekretaru i odlučno rekao:"Dajte nam slobodne ruke i mi ćemo satelit lansirati za 60 dana".

Trebalo mu je ipak malo više - 88 dana. 

Itd. i tome sl, no nisu  ove pikanterije u vezi sa Sputnjikom to o čemu sam htio da pišem, ovo gore je kao nekakav prolog uvoda.

Sputnjik je za ovaj blog važan zbog toga što je natjerao SAD da pokuša dati odgovor na, u tom momentu, pitanje svih pitanja - zašto su Sovjeti to uspjeli uraditi prvi? Neki pametni ljudi su zaključili da je  odgovor u obrazovnom sistemu, a neki takođe pametni ljudi su prihvatili njihovu argumentaciju i odlučili da se pozabave tim problemom.

Desilo se to 10. oktobra 1957. na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Tema sjednice  je bila Implications of the Soviet Earth Satellite For U.S. Security, a uvodno izlaganje je dao glavom i bradom direktor CIA Alen Dals.

I nakon toga stvar je pokrenuta.

O onome što će uslijediti naciju je obavjestio sam Ajzenhauer u svom obraćanju narodu od 13. nov. 1957. Ta njegova "adresa" nosila je naziv Our Future Security.  (evo link -  www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=10950 )

I nakon toga stvar je pokrenuta.
 
A u međuvremenu dal' samoincijativno ili po narudžbi žurnal Life odlučuje da napravi unikalno istraživanje -eksperiment. Namjera im je bila da preko dvojice učenika, jednog Amerikanca i jednog Sovjeta, uporede dva obrazovna sistema.
Učenike su birali reporteri Life-a među otprilke 700 kandidata. Izabrani su Aleksej Kuckov, učenik moskovske škole № 49 i Stiven Lapekas iz Čikaga , učenik Austin Community Academy High School. Obojica su imala po 16 godina.
 
Uredništvo Life-a nikome nije reklo šta je njihov pravi cilj, učesnici istraživanja čak nisu znali ni da se na drugom kontinenetu isto radi paralelno sa nekim drugim. Njihov osnovni zadatak je bio da se ponašaju kao da se ništa oko njih ne događa. O svemu detaljno su saznali tek onda kada im je uručen broj žurnala sa njima na naslovnoj strani.
 
image_big_80006.jpg 
 
Sve je trajalo mjesec dana. I Stivena i Alekseja pratili su u stopu skoro pa cijeli dan. Zanimalo ih je ne samo šta rade dok su u školi, nego i čime se bave van škole, koliko vremena npr. troše na druženje sa vršnjacima i na zabavu uopšte, šta ih zanima i interesuje van školskih obaveza, kakve knjige čitaju i kakvim sportovima se bave. (ako neko hoće da pregleda časopis mogu mu dati link)
 
Reportaža je izazvala pravu  senzaciju u SAD.
Uredništvo Life-a je primilo ogromnu količinu pisama i ubrzo je cijela stvar izašla izvan okvira časopisa. Ljudi su bili zaprepašteni i postavljali su razna pitanja. Od onoga zašto činovnci više brinu o tome šta učenici jedu za doručak, nego o onome šta uče i kako uče; pa preko zapanjenosti u vezi malih plata u prosveti i količine predmeta koje Aleksej uči; te sve do činjenice da Stivenova majka mora plačati dodatne časove, dok u SSSR-u učenicima koji zaostaju pomaže cijeli učenički kolektiv.
 
Roditeljski pravednički bijes tako se odlično uklopio u već pokrenutu pripremu reforme. Naravno treba biti objektivan i pošteno priznati da reportaža Life-a nema nikakvu naučnu vrijednost. Da bi bila tako ocjenjena, istraživanje bi trebalo trajati godinama i trebalo bi se baviti ne pojedinim ljudima, nego statistikom, državnom politikom obrazovanja, nastavnim programima  itd.
 
Ipak prije nego što krenem dalje, mislim da je red završiti priču o Alekseju i Stivenu. Stiven je naravno bio izuzetno uvrijeđen i bijesan i više nikada nije razgovarao ni sa kakvim novinarima ... jedini izuzetak je bio novinar The Moscow Times-a , kojem je dao negdje '98. kratku izjavu, u kojoj je potvrdio da je i dalje ljut na Life, jer ga je ovaj za cijeli život obilježio etiketom "plešući dječak".
 
Završio je fiskulturu na Illinois State University, a zatim i vojnu školu. U vojsci je proveo 5 godina,od toga je 8 mjeseci  kao pilot služio u Vijetnamu. Tridesetogodišnju civilnu karijeru odradio je kao pilot TWA. Nikada nije bio ni u SSSR-u, a ni u Rusiji i ne namjerava. Aleksej je kasnije, tokom svog boravka u SAD pokušao stupiti sa njim u kontakt, ali Stiven je to odbio.
 
Aleksejeva sudbina bila je u neku ruku slična, ali ipak uspješnija - završio je Moskovski aviaciono-tehnički institut. 1970-te ušao je uži izbor za kosmonaute programa Sojuz i počeo pripreme, ali je sve propalo zbog nesreće Sojuza 11. Nakon toga raspoređen je u Državnu agenciju za bezbijedost aviacionog saobraćaja i tamo je radio do 1991. Karijeru je završio kao zamjenik direktora Noriljske aviokompanije.
 
I danas je ponosan što je dostojno predstavio svoju zemlju. Life-u jedino zamjera naslovnu stranicu, po njemu na toj slici izgleda "opasno". Kaže da je za to kriv snimatelj koji ga je postavio nasuprot blještavog zimskog sunca. Shvata Stivena koji nije htio da se sretne sa njim, jer je on ipak u tom takmičenju ispao poražena strana.
 
No SAD nisu htjele da budu poražena strana i svoju zabrinutost stanjem u školstvu prenijele su i na svoje saveznike, pa je tako Komitet po pitanjima nauke pri Savjetu Sjevernoatlatskog saveza 1959. pripremio za tadašnjeg sekretara podobro alarmantni  analitički izvještaj o naučno-tehničkom obrazovanju i kadrovskim rezervama u SSSR-u.
(ovde imate cijeli izvještaj na 33 strane http://archives.nato.int/uploads/r/null/6/1/6109/AC_137-D_40_ENG.pdf )
 
A upravo u to vrijeme (odnosno nešto prije) u Americi startuju u reforme. Prvo je 2.9.1958. U Kongresu izglasan tzv. The National Defense Education Act (NDEA), kojim je više nego značajno uvećano finansiranje školstva na svim nivoima.
 
81PKkkQdWYL.jpg
 
Nakon njega 1965. krenula je praktički  desetogodišnja reforma školskih program i nastavnih metoda.
I sada moglo bi se naravno i o tome pričati i pričati - neke stvari su rješene, ali  mnogi problemi su ostali, a neki su se i pojavili naknadno . Nešto se zbog shvatanja, zbog prilika jednostavno i nije ni moglo rješiti.
 
U vezi toga veoma je ilustrativna izuzetna knjiga američkog dječijeg psihologa Uria Bronfenbrenera, Two Worlds of Childhood,  izdana 1972. Knjiga je plod dugogodišnjeg izučavanja sovjetskog sistema obrazovanja.
 
258ac88.jpg
 Uri Bronfenbrener

Autor je 7 puta u toku 60-tih boravio u SSSR-u. Između ostalog Brofenbrener u njoj ističe kako je suštinska razlika između dva sistema to što američka škola nema vaspitnu funkciju.Po njemu američko stavljanje odgovornosti za vaspitanje djece prvenstveno na porodicu rezultira krajnjim individualizmom, otuđenjem na relaciji djete-roditelji, slabljenjem osjećaja odgovornosti pred drugima itd.                                                              
 
Brofenbrener npr. tada govori o tendenciji smanjivanja opterećenosti i zahtjeva prema djeci i upravo će to još prije završetka reforme '65-'75. od mnogih biti istaknuto kao njezin najveći promašaj. 
 
Krajem '70-tih, ali i u toku 80-tih i donekle 90-tih u SAD će biti više nego očiti pokušaji i vraćanja i jačanja značaja tradicionalnih tehničko-humanističkih predmeta, ali jak je bio i otpor toj tendenciji. On je naročito ojačao u vrijeme" bratoubilačkih" tzv. kulturnih ratova među humanističkom inteligencijom. 
Protivnici tradicionalnog optuživali su svoje oponente za elitizam i radikalizam, tako da je sve u svemu malo urađeno.
No bez obzira na sve osnovna smetnja toj intenciji tradicionalista (pogotovo kada se radi o završnoj etapi srednjeg školovanja) bili su zahtjevi tržišta i njegov imperativ konkurentnosti - budući akteri na tržištu radne snage tražili su od škole da im ona da ono što je tržište tražilo od njih - da budu što konkurentniji.
 
Danas američki školski douniverzitetski obrazovni sistem  "šeta" po pozicijama između 10 i 20 mjesta. Na tim pozicijima bio je i 80-tih.Pokazatelja, koji Amerikancima daju kakvu-takvu nadu za optimizam nema.
 
Njih ne može ni biti, kada se npr. zna da je na samom kraju 20. v.  jedan kalifornijski komitet po pitanjima školstva, na čijem čelu je bio nobelovski laureat Glen Siborg, poslije velike "borbe" ubacio u prijemni standard na univerzitete Kalifornije, da kandidati obavezno moraju znati podijeliti 111 sa 3 bez elektronskih pomagala.
 
2006. npr. The Conference Board  američkih biznismena u izvještaj je uvrstio i anketu provedenu među svojim članovima. Po toj anketi 53% anketiranih žali se na matematičku nepismenost mladih, 70% na nesposobnost mladih Amerikanaca da kritički razmišljaju, a 81% ističe kako mladi ne znaju pismeno izraziti svoje misli.

 

A u izvještaju National Endowment for the Arts kaže se kako 40% Amerikanaca mlađih od 44 godine za godinu ne pročitaju nijednu knjigu. Zato se i 2010. po svim kanalima i vrtila iz budžeta plaćena reklama u kojoj su poznati glumci i sportisti propagirali čitanje. 
 
Dobro to je situacija u SAD, a šta se desilo sa sovjetskim sistemom?
Sovjetski sistem, koji po UNESCO-vim kriterijima nikada nije bio ispod 5 mjesta (1990. zauzimao je treće mjesto), danas ne postoji. Sukcesor tog sistema ruski obrazovni sistem kreće se između 20 (19 mjesto 2001.) i 40 mjesta (35 mjesto 2012.). 

Razlozi tog sunovrata su brojni - ja ću iznijeti samo nekoliko crtica. 
Mada je određenih promjena (naročito kada je rijeć o suludoj "modernizaciji" udžbenika) bilo i krajem '70-tih i '80-tih, sve je ipak počelo naravno od perestrojke. 

Prvi veliki udar bio je napad na Makarenka (sovjetska pedagogija bila je u najvećoj mjeri  jin-jang mix njega i Suhomlinskog). Jedan od četiri najveća pedagoga XX vijeka bio je optužen za kolektivizam, koji guši individualnost i za sistem koji vaspitava totalitarizmu sklone ličnosti.
I što je najtužnije to sa Makarenkom je počelo 1988, a upravo tu godinu UNESCO je proglasio njegovom godinom.
 
QeGtoEvSda8.jpg 
Anton Semjenovič Makarenko

Prva polovina '90-tih, kada je riječ o obrazovnom sistemu, osim ukidanja raznih predmeta, od ideološki obojenih do "suvišnih", ostaće zapamćena po lavini razno-raznih pedagoških koncepcija i po nestanku jedinstvenog obrazovnog prostora i ne mislim pri tome na nekadašnji SSSR, nego na RF.
Od 1992. ne samo subjekti federacije, nego i pojedinačne škole dobile su velika prava i da određuju sadržaj nastavnih planova i da biraju udžbenike. 
 
No prava ofanziva destrukcije kreće od 1999.
Dvije godine, od 1997. trajala je žestoka borba o smjeru  razvoja ruskog obrazovanja i na kraju, uz pomoć otvorene podrške ministarstva obrazovanja pobjedili su oni koji su smatrali da je škola (kao i sve ostalo) dio tržišta i da treba da živi po zakonima tržišta. Od te godine u Rusiji se sve manje govori o obrazovanju i obrazovnom sistemu, a sve više o obrazovnim uslugama i tržištu obrazovnih usluga.

Tada odjednom nestaje i Suhomlinskog. U 90-tima on je bio maksimalno propagiran i uzdizan do zvijezda samo zato da bi se što više ocrnio Makarenko, a sada on više nije bio potreban - uostalom kakav je to uopšte pedagog koji svom osnovnom djelu daje naslov Etide o komunističkom vaspitanju
 
shkola-dlya-dushi-zamostyanov%2B%25281%2529.jpg 
Vasilij Aleksandrovič Suhomlinski 
 
Sve je to sada nestalo i sve to zamjenilo je tržište.Uglavnom rezultat konstatntne reforme koja je nakon '99. krenula je (blago rečeno ... i to baš blago rečeno) katastrofalan.                                                                    
 
Treba samo pročitati ili čuti nastupe pedagoga i istoričara Grigorija Spicina ili još bolje ogorčene istupe pedagoškog genija Sergeja Rukšina, jedinog nastavnika u istoriji školstva koji je obrazovao dva dobitnika Fildsove medalje i oko 80 pobjednika i medaljama nagrađenih učesnika matematičkih olimpijada. Nakon njih čovjeku dođe da uzme kalaš i da počne ubijati.
 
Uporedo sa otržištavanjem obrazovanja krenuo je proces simplificiranja, pragmatizacije i rasterećivanja nastavnih sadržaja, metapredmetnog pristupa, fleksibilnih i nastavnih i predmetnih programa, tzv. preporučenih standarda obrazovanja, permanentnog testiranja, uvođenje pojma "kompententnosti" umjesto znanja, prodiranja ekonomskih kategorija u obrazovanje, vaučerizacije itd. i tome sl.
I sad' nakon dvadeset i kusur godina detotalitarizacije, demokratizacije, humanizacije, pluralizacije, profesionalizacije, simplifikacije, regionalizacije, varijativnosti i Bog te pita čega još, iz ruskih srednjih škola na fakultete dolaze momci i djevojke čiji bijedni fond riječi još više užasava nego njihova pismenost.
 
S jedne strane to uopšte nije čudno, jer se broj časova ruskog i literature stalno smanjuje za račun stranih jezika ..,  no s druge strane ipak i jeste čudno kada se zna da su prije 50 g. njihovi djedovi i bake, po  knjizi What Ivan Knows That Johnny Doesn't, profesora Arther S. Trace Jr. nakon četri razreda osnovne  bili upoznati sa više od 8 hiljada riječi (dok su se njihovi američki vršnjaci za to isto vrijeme susreli sa samo 1800 riječi). 
 
Ti mladi ljudi pišu sastave tzv. eseje, koji su na nekadašnjem nivou početnih razreda srednje škole, a i kako bi drugačije kada ih u toj istoj školi i ne trebaju pisati i kada uostalom ne trebaju ni čitati, jer su im dozvoljene recenzije, pregledi, kritike i ostala čudesa.
Oni upisuju prirodno-matematske fakultete, a da nikada prije toga nisu izveli ni jednu formulu ili dokazali ijednu teoremu. O kakvom ljudskom materijalu se radi očito je i po tome da prvi put poslije dugo vremena Rusija (čini mi se) na posljednjoj matematičkoj olimpijadi nije osvojila ni jednu zlatnu medalju.

I tako dalje i tome sl. .., a o znanju i predavanju istorije ne pitajte me ništa i bolje da vam ništa i ne pišem, jer ću se samo iznervirati. 
Neki dan u kasnovečernjem terminu (jer koga to uopšte interesuje) na državnoj televiziji, Sergej Karpov, do prošle godine dekan istorijskog fakulteta MGU, sa iskrenim očajem kaže kako su korifeji današnjih studentskih generacija, na nivou trojkaša '70-tih i '80-tih godina.

Sve u svemu jad, očaj i bjeda i znam sada će možda neko da se zapita a kakve to veze ima sa nama? Meni se čini da ima. 
Ja istina bolje poznajem stanje u ruskom obrazovanju, ali nisam baš ni totalni analfabet po pitanju situacije u obrazovanju kod nas. 

Prije nekih mjesec-dva čitam originalni naučni rad čovjeka sa beogradskog FPN gdje on predlaže vaučerizaciju osnovnog obrazovanja u Srbiji. Toga se čak ni moskovski lumeni Высшей школы экономики (inače sive eminencije ruskog ministarstva obrazovanja) nisu sjetili - oni taj Mizes-Fridmenov recept pokušavaju uvesti za sada samo u visoko obrazovanje. 
 
Dalje, u Srbiji je takođe prisutan haos u udžbeničkom izdavalaštvu, čime se dokida jedinstveni obrazovni prostor, zatim tu je i srozavanje autoriteta profesora, birokratizacija nastavničkog posla, stalne promjene u pravilnicima kroz razno-razne direktivne dopise, smanjivanje obima gradiva do banalizacije, liberalizacija disciplinsko-vaspitnih mjera, razbijanje predmeta kroz modulizaciju, uvođenje dualnog obrazovanja itd.

Krajem prošle godine ponovo sam se spojio sa prijateljem iz vojske, Makedonac je. 
Čovjek sada radi kao savjetnik u makedonskom ministarstvu za obrazovanje i nauku. Prethodno je prošao kroz cijeli obrazovni sistem - kao student radio je u osnovnoj i srednjoj školi, nakon diplomiranja u srednjoj, a nakon magisterija prešao je na fakultet. 
Posljednje dvije godine radi u pomenutom ministarstvu i za te dvije godine obišao je hipter zemalja u Evropi. On kaže da su sve te tendencije, neke više, neke manje, prisutne praktički svugdje.

I sada se naravno postavlja pitanje zašto je to tako?
 
Ljudi već milnijumima razmišljaju o tome kako i o čemu učiti čovjeka i prvo svjedočanstvo da se radi o problemu koji izaziva sporove je 25 vijekova star Platonov dijalog Protagora.
I čovječanstvo svih tih 25 vijekova (osim kada se radi o obrazovnoj praksi sofista, Platonovoj Akademiji  i djelimično Aristotelovom Liceju) nije uspijelo završiti taj spor. 
 
images?q=tbn:ANd9GcT7rV0qbZ6uDEf3GGjjebNj1rFq7Crd6TwcDzKTIawHSQi5wSb-Cw 
Platonova Akademija 

U svim vladajućim koncepcijama obrazovanja, sofist Protagora i Platon kroz Sokrata i dalje su vodili taj svoj dijalog i sve te koncepcije upravo zbog toga su više-manje uglavnom bili kompromisi .., mada je, kako je vrijeme odmicalo, sve očitija bila tendencija otklona od Platonovske paideje i sve je vidljivije bilo približavanje paideji sofista.

Taj sukob dvaju obrazovnih ideologija u najgrubljim crtama može se opisati kao sukob dva shvatanja, dva pogleda i dvije vizije čovjeka. 
Na jednoj strani bio je Platonovski bios theoretikos, a na drugoj sofistički bios praktikos.

U biti sofističkog poimanja čovjeka dominira sumnja u njegove mogućnosti spoznati istinu do kraja, stoga je njihova paideja bila fokusirana na specifično, specijalističko usavršavanje čovjeka - na formiranje kvaliteta neophodnih za uspjeh u svakodnevnom političkom životu. 
Sva mudrost, odvažnost i vrlina koju su sofisti davali svojim učenicima je pragmatičnog i utilitarnog karaktera i mjerilo opravdanosti i uspješnosti sofističke paideje bila je isključivo njezina konkretna primjenljivost.
 
sophists234.jpg 
Sofist predaje 

I svi nesporno impozantni intelektualni i metodološki sofistički napori u svojoj goloj suštini bili su usmjereni ka formiranju praktičnih pravila, bez ikakvog zadiranja u istine o svijetu ili čovjeku. 
Ono što su oni davali svojim učenicima su nešto kao formule, pomoću kojih su oni mogli iz svih sporova da izađu kao pobjednici i da u svim okolnostima ispadnu pravi.
 
Na drugoj strani Platonovska je paideja naprotiv od istine, od onoga što Grci nazivaju aleteja, neodvojiva. Cijeli Platonov pedagoški sistem baziran je na aleteji i na njezinom dostizanju putem racionalne spoznaje. I kod Platona upravo istina je ono što je vrhunsko mjerilo, a ne uspjeh u svakodnevnom praktičnom životu. 
 
13642.jpg 
Aristotelov Licej 
 
Njegov sistem pretenduje na cijelog čovjeka, na obrazovanje ličnosti koja će biti u stanju uhvatiti se u koštac sa svim mogućim izazovima, a takav može biti samo onaj čovjek kojeg ništa i niko unaprijed ne utjeruje u bilo kakvu specijalnost. Po Platonu specijalnost je samo jedno od mnoštva čovjekovih hipostaza i jedna od mnoštva njegovih mogućih uloga.
 
No Platon nije a priori protiv specijalizacije. Stvar je u tome da on, polazeći od oštre distinkcije između znanja (tehne - vještine, sposobnosti) i znanja (episteme), smatra i da je nemoguće savršenstvo u profesionalnom tehne, bez ovladavanja univerzalnom episteme. Upravo u ovladavanju tim univerzalnim je i bit razlike između sofističkog monotehničkog profesionalca i Platonovog omnipotentnog politehničkog čovjeka.
 
trierschool.jpg.pagespeed.ce.1CDwHMyGh6.jpg
Rimska škola 
 
Nekih 750 g. kasnije, "posljednji Helen" Flavije Klaudije Julijan, poznatiji kao Julijan Apostata, reći će za Platonovog čovjeka kako je on "... dobivši klasično obrazovanje spreman na sve oblike djelatnosti - pa tako njemu nikakav problem ne predstavlja da bude i naučnik i državnik i vojskovođa i istraživač i heroj; on je među ljudima kao predstavnik bogova."

E sada postavlja se pitanje da li je takav čovjek uopšte potreban danas?
Što se mene tiče potreban je ... i te kako potreban. Štaviše ja smatram da je 2,5 milenijuma star sukob gore pomenute dvije paideje, danas ključni antropološki problem.

scaledown  

Srednjovjekovna škola 

Fenomen klasično obrazovanog čovjeka i sa njim povezanog klasičnog obrazovanja je da se razumijemo uvijek bio škakljivo pitanje. Taj i takav čovjek ruku na srce "silnima ovog svijeta" nikada se nije dopadao, ali bio je nužno zlo i bio im je potreban, jer je samo je on bio u mogućnosti da odgovori na sve izazove i duha i prirode.

Pa tako je stvarno neupitni fakt da je onaj kojeg su zvali l'Éminence rouge 1635.  bio taj koji osnovao Académie Française, ali je isto tako tačno i to da će nešto kasnije upravo on biti taj koji će prekrasno izraziti organski strah "silnih" kada se radi o obrazovanju uopšte i reći "da je ono bezobrazno isto onoliko koliko bi bilo bezobrazno i ljudsko tijelo koje bi imalo oči na svim svojim djelovima" i da bi ono kao posljedicu imalo to "da bi broj onih koji siju sumnje, znatno previsio broj onih koji su sposobni da razveju te sumnje". 

ESCUELA%2BNOBLES.gif 

Škola 18. v. 

Dva vijeka kasnije u sličnom duhu nastupa i ministar obrazovanja Pruske kada zabranjuje rad i obdaništa i školi Fridriha Frobela, jer "vlada osjeća opasnost od socijalno odgovornih formi obrazovanja", a nešto kasnije Nikolaj I će zabraniti predavanje filozofije i prava na univerzitetima u Rusiji, a zbog učešća u revoluciji 1848. nekoliko poslanika Frankfurtskog parlamenta, inače po profesiji klasičnih filologa i istoričara antičnosti, tražiće žestoku kontrolu klasičnog obrazovanja, jer je ono "izvor republikanske ideje".

No nije samo sumnjičavost "silnih" radila protiv Platonovog čovjeka, bilo je tu još nekih nimalo manje značajnih stvari.

Pa je tako "sudbonosan udarac" došao odande odakle nikako nije očekivan. Filosofija naime nije uspjela da izgladi sukob između Lajbnicovog racionalizma i Lokovog empirizma ("pojačanog" sa Hjumovima agnosticizmom).

Nije da nije pokušala, ali jednostavno nije uspjela. Prosvjetiteljstvo je preko Kanta dalo sve od sebe. Pa tako Kant priznaje ograničenja čistog uma, kada se radi o naučnoj obradi iskustva, ali ih pokušva preovladati snagom praktičnog uma.

Kant je na taj način na neko vrijeme spasio filosofsku spoznaju (iskustvenu i neiskustvenu) kao cjelinu, ali se kao nusprodukt te spasilačke akcije pojavila i neka vrsta ne samo napukline unutar ljudskog razuma, nego i rascjepa u do tada jedinstvenom korpusu paideje, što se u njegovoj Uber Padagogik fino vidi kroz suptilno razlikovanje vaspitanja i obrazovanja.

Odvajanje spoznajne teorije od moralne filozofije, koliko je god još uvijek bilo stidljivo, inaugurisalo je proces razdvajanje prirodnih od humanistički nauka i taj proces će u daljem razaranju Platonovske paideje imati ulogu glavnog njegovog agensa, teorija (filozofija) će biti uglavnom njegov vjerni samoubilački pratilac.

Tako da je bez obzira na sve engleski empirizam ipak pobjedio (još ne definitivno, ali je bio na pravom putu). Samo po sebi to nije bilo nešto a priori loše, to je moglo npr. značiti samo kraj onog shvatanja po kojem je paideja prvenstveno moralno formiranje djeteta.

Rekoh "moglo", no nije, jer upravo tu negdje, u prvoj polovini 19. v. civilizacija počinje neobuzdano da divlja i cijeli proces je dobio novu dimenziju.

Do kraja te prve polovine 19. v. situacija je koliko-toliko bila uobičajena - bez obzira na na sve nauka još uvijek nije dostigla autonomnu poziciju u odnosu na filozofiju.

300px-BogdanovBelsky_UstnySchet.jpg 

Narodna škola, kraj 19. v, Rusija 

Proces "oslobađanja" nauke, koji je započeo sa Njutnom (njegova Philosophiae Naturalis Principia Mathematica je prvi slučaj nauke koji svoj izvor nema u filozofskim hipotezama), definitivno će biti okončan tokom dominacije pozitivizma. 

Do tada je u evropskoj naučnoj misli i dalje dominirala naturfilosofija i holizam Vajmarskog kruga i Jenskog univerziteta, čak se i matematika još uvijek  koristila kao sredstvo traženja dokaza božjeg promisla u poredku stvari. Takođe je i još uvijek bio ogroman i ugled filozofsko-pedagoških veličina i humanista kao što su Pestaloci, Herbart, Šlejermaher, Humbolt i Disterveg.

Do korjenitih promjena doći će otprilike poslije revolucionarne 1848.

Holistička, humanistička i socijalno osjetljiva nauka više nije bila potrebna ni vlastima ni novoj ekonomiji - nauka ulazi u proces tehnologizacije, koji će je vrlo brzo pretvoriti u prirepak tehnologije, ekonomije i politike.

Jednostavno rečeno - "zastarjeli" holistički pogled na mjesto čovjeka u jedinstvu i harmoniji prirode bio je u totalnom neskladu sa ekspanzionističkim tendencijama eksploatatorskog industrijalizma Zapada. Koliko god da je ta nova paradigma bila dovoljno problematična samo već u svom odnosu prema prirodi kao objektu eksploatacije, još više je misleće pojedince zabrinjavao njezin korelativ, po kojem su, kao dio te iste instrumentalizovane prirode, legitimni i logični objekt eksploatacije takođe i drugi ljudi. 

Pozitivizam nošen duhom tehnoligiziranog vremena, na osnovu neegzaktnosti i nemogućnosti iskustvene verifikacije proglašava drugorazrednost humanističkih nauka i prevashodstvo prirodnih. Posljedice ovakvog stava su bile dalekosežne, to nije bio samo udar po teologiji, to je bio udar i po istoriji i (što je najvažnije) po filosofiji, a posredno i po vaspitanju, jer su te dvije nauke bile najodgovornije za vaspitanje mladog čovjeka.

Historicizam kao oblik otpora pozitivizmu nije ni pokušao da ukloni fundament raskola, on ga je sa svojom upornom borbom za priznavanje egzaktnosti duhovnih nauka zapravo samo verifikovao. Za razliku od njega kritički racionalizam je na neko vrijeme stvorio iluziju mogućnosti ponovnog jedinstva, no ispostavilo se da je to ipak samo iluzija.

Na pokoljenja koja su došla poslije WWII mnogo su više uticali npr. Vindelband i njegovo razlikovanje idiografskih i nemotetskih nauka ili Diltaj i Veber sa distinkcijom između razumjevajuće i objašnjavajuće metode. Ogromnu ulogu odigrao je radikalni zaokret po pitanju shvatanja jezika. Pod uticajem Sosira, Ničea, Vitgenštajna i Hajdegera na scenu su stupale generacije koje su smatrale da jezik ne može opisati stvarnost, da preko njega nije moguće postići identitet mišljenja i bitka i da je on manjkav i nedostatan.

Ta konceptualizacija jezika je, kako to kaže Bart, imala nesagledive posljedice na shvatanje humanističkih nauka: ... sve što je u vezi sa jezikom dovedeno je na izvjestan način u pitanje: filozofija, humanističke nauke, književnost." .., a sa njima je naravno pod sumnju stavljena i opravdanost vaspitanja čovjeka.

Sve u svemu proces započet u 19. v. nije se uspjelo zaustaviti. Humanističke nauke  na jednoj i prirodne  na drugoj strani naučile su da žive odvojeno. Ovim posljednjim više nije bila potrebna valorizacija logičkim, topičkim i hermenautičkim instrumentarijem humanističkih nauka - njihovu validnost obezbjeđivala je matematička logika.

Znanje je izmrvljeno, cijeli spoznajni korpus je degradiran na više ili manje nepovezane djelove, praktična korist je naučna istraživanja umotala u celofan etičke indiferentnosti, humanističke nauke imaju drugostepeni značaj, a vaspitanje trivijalni.

Platonovska paideja je poražena i u Hadu sjene davno umrlih sofista euforično su likovale.

A opet u pozadini, nekako iza scene, odvijao se još jedan ne manje značajan proces. Cijeli 20. v. teorija obrazovanja se oslobađala od filozofije (kao i uostalom i neke druge nauke na njezinim rubnim područjima). Obrazovanje je tako postalo pedagoški, psihološki i sociološki problem. Ne samo da je pobijeđen Platon, pobijeđen je i Kant koji je rekao da svaka filozofija mora kad-tad da dođe do pedagoške etape, po njemu najkasnije se to događa kod razrade etike ili antropologije.

I kao da sve to nije bilo dovoljno, nego se onda kao šlag na tortu pojavio još i postmodernizam.



Komentari (401)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

emsiemsi emsiemsi 09:34 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Не знам колико је ово тачно. Локалне, мање заједнице су компактније, ближе тзв. непосредној демократији. Такође, и боља увезаност система је значајна предност. При скалирању од малог ка великом, у смислу упораве, мања заједниоца изгледа оперативнијом, еластичнијом, виталнијом. Хоћу дљ кажем -- демократско нема путању ниццолине логике, овог мало-велико односа.

Ta skala ipak ne funkcioniše tako, pošto taj tvoj model podrazumeva da si neki hermetički izolovan sistem, a apsolutno nisi. Kada si mali bićeš netaknut samo nekom globalnom aklamacijom (kao Švajcarska), ili ako si potpuno beznačajan kao Andora, San Marino, i sl. flekice na mapi. Ako si iole veći od toga (ali još uvek mali), a na nekom zanimljivom ili neuralgičnom mestu bićeš ili asimiliran i postaćeš deo nečeg većeg, ili ćeš non stop biti ciman, i zato što si mali to će se neumitno prenositi na unutra i nećeš se nikad do kraja konsolidovati.

Mali bazen - velika drama.

Максо, молим појашњење !
Да ли ти, у ствари, хоћеш да кажеш да Срби (ипак) нису (искључиво они сами) криви за све што им се догађало ?
Ако је тако, припреми се да у некој од следећих итерација и сам будеш проглашен ВеликоСрбином.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:34 15.06.2017

Re: Odlično

Ubaci Crnu Goru u jednačinu.

Наравно да сам био покушао :))))
Но, нисам сигуран да свет не иде у том правцу -- као оно САО Крајина и САО Херцеговина. У Америци од области до области, од града до града имаш потпуно различите "државе". Америка у том смислу није поравната земља. Немачка ми делује да јесте, Енглеска опет не.

Но, кажем, Србима демократија и не треба, није им до ње нимало стало. То нам је нека ментална метастаза од коџе Милоша преко краља и Тита и Слобе па до Вучка.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:35 15.06.2017

Re: Odlično

Демократију нисам помињао.

Боље немој. У Србији је она непожељна.
niccolo niccolo 09:35 15.06.2017

Re: Odlično

Volim kad inspirišem kvalitetnu diskusiju. Mada je naš Peggia malo uprostio ono što je niccolo rekao, nije stvar u manji=demokratija, veći=nedemokratija, već o da je kod manjih lakše ostvariti potencijal da sistem bude demokratski. Da li će se u konkretnom društvu potencijal ostvariti ili ne je, što bi rekao Miša Beko, drugi par rukava...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:37 15.06.2017

Re: Odlično

Da li će se u konkretnom društvu potencijal ostvariti ili ne je, što bi rekao Miša Beko, drugi par rukava...

Јбг, пукли смо...

maksa83 maksa83 09:42 15.06.2017

Re: Odlično

Да ли ти, у ствари, хоћеш да кажеш да Срби (ипак) нису (искључиво они сами) криви за све што им се догађало ?

Pa, nisu krivi za sve što ih je snašlo, jesu odgovorni za ono što su u tim situacijama radili. Šta god im se desilo i kako god su reagovali taj niz događaja ih je doveo do tačke da im je komad teritorije otkinut, da na vlasti imaju primitivne hohštaplere, i da im se deca masovno iseljavaju. To ti je, što kažu, trenutni rezultat.

Što bi rekao moj teča citirajući svoje seljake iz okoline Petrovcan na Mlavi: "Kaki ti pamet, taki ti život".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:47 15.06.2017

Re: Odlično

Šta god im se desilo i kako god su reagovali taj niz događaja ih je doveo do tačke

:)
То је исто оно као кад ја кажем -- НАТО бомбардовање није био праведан, али јесте логичан исход.
gedza.73 gedza.73 09:48 15.06.2017

Re: Odlično

emsiemsi
Слобода је врхунски циљ живљења.

To je samo iluzija.
Mi smo batine ponekad doživljavali kao ćuške a nekad kao ozbiljna premlaćivanja.
Nekad smo se sami zatvarali, ponekad su nas drugi nabijali u logore.
Kad sebe ubediš da ti zatvor ima zlatne rešetke, dobru hranu, tv, tepihe misliš da si slbodan. Kad ti ubace crnca koji te naguzi setiš se da si u zatvoru.
U oba slučaja nisi na slobodi.
Brajović
У Америци од области до области, од града до града имаш потпуно различите "државе". Америка у том смислу није поравната земља. Немачка ми делује да јесте, Енглеска опет не.

Negde fercera, negde ne. Pomenuta Kina. Ubaci im američki sistem ima da se raspadnu posle godinu dana.

Neko od Zorbi je napisao kako bi idealni politički sistem mogao da bude rotacija demokratije, tiranije i aristokratije (čini mi se).
Meni deluje da to nema veze sa veličinom već sa ljudskom psihom. Dopizdi tiranin pa narod odabere demokratiju, onda se pojavi neka elita pa uzme stvar u svoje ruke...

E sad što mi gledamo plafon sto godina oko sebe
maksa83 maksa83 09:50 15.06.2017

Re: Odlično

То је исто оно као кад ја кажем -- НАТО бомбардовање није био праведан, али јесте логичан исход.

SVAKI ishod je uvek logičan, tak'a mu je njegova Turing complete priroda.
emsiemsi emsiemsi 09:50 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Да ли ти, у ствари, хоћеш да кажеш да Срби (ипак) нису (искључиво они сами) криви за све што им се догађало ?

Pa, nisu krivi za sve što ih je snašlo, jesu odgovorni za ono što su u tim situacijama radili. Šta god im se desilo i kako god su reagovali taj niz događaja ih je doveo do tačke da im je komad teritorije otkinut, da na vlasti imaju primitivne hohštaplere, i da im se deca masovno iseljavaju. To ti je, što kažu, trenutni rezultat.

Što bi rekao moj teča citirajući svoje seljake iz okoline Petrovcan na Mlavi: "Kaki ti pamet, taki ti život".

Ееее, ОК.
Ипак ти ово није довољно да се умилиш коњуктурним товарачима све светске кривице на Србе.
Што се мене лично тиче - спреман сам да носим сав терет непочинстава која су Срби икада направили. Не бежим од тога.
Није лако бити Србин !
tasadebeli tasadebeli 09:51 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83

Ja se usred te vaše kontraverzne anti-romanse osećam kao 13. točak ili peto prase ili kako se već kaže.




Котач. Каже се котач.




emsiemsi emsiemsi 09:53 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic
Šta god im se desilo i kako god su reagovali taj niz događaja ih je doveo do tačke

:)
То је исто оно као кад ја кажем -- НАТО бомбардовање није био праведан, али јесте логичан исход.

Глупости - и то тешке !
НАТО бомбардовање је био злочиначки акт без преседана.
gedza.73 gedza.73 09:55 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic
Šta god im se desilo i kako god su reagovali taj niz događaja ih je doveo do tačke

:)
То је исто оно као кад ја кажем -- НАТО бомбардовање није био праведан, али јесте логичан исход.


To je bio rat. Mi smo ga izgubili. Oni su pobedili. U sledećem izvlačenju karata mož' da bude drugačije.
Jedina konstanta kroz ljudsku istoriju je rat. Sve ostalo je vezano za rat. Zlato i ženske, nafta i meso, robovi i gazde.

Uporedi Alamo i Košare.
maksa83 maksa83 09:56 15.06.2017

Re: Odlično

Kad sebe ubediš da ti zatvor ima zlatne rešetke, dobru hranu, tv, tepihe misliš da si slbodan.

Sloboda je funkcija individualnih očekivanja. Neki domorodac će da se oseća slobodno u Saudi Arabiji pošto može da sedi i ne radi ništa poo ceo dan dok jednom rukom pretura onu brojanicu a drugom drnda 6" ekran, a neko drugi ko na istom tom mestu iskaže sumnju da je Alah moćan a Šeik neprikosnoven će poslednje videti kako mu se telo udaljava od glave na prostoru između benzinske pumpe i čelično-staklene zgrade na kojoj piše Oracle. A mogao je i on da vrti brojanicu i drnda 6" ekran. I ko je od njih dvojice u pravu? Pa, obojica.
tadejus tadejus 10:00 15.06.2017

Re: Odlično

jel si se dohvatila najnovije knjige Ann Pettifor? Znaš li nešto o njoj? Šta je ona, neka levičarska kuka?


nisam.. nisam ni čula za nju do sad..
očigledno ljevičarska kuka, što samo po sebi nije problem..
ali je od te lobi muddled talk vrste koju ne varim..
ako imaš šta reći reci.. ne seri.. a ovo par tekstova što pročitah su tendenciozno nejasno pisani tako da mi djeluje da su zapravo namijenjeni nekoj konkretnoj poznatoj publici..
nešto tipa ceca..
pišem ti, pišeš mi..
ali ok, možda je knjiga drugačija, blogovi su definitivno lobi sranje.. time waste..
tadejus tadejus 10:03 15.06.2017

Re: Odlično

emsiemsi

НАТО бомбардовање


jel ovo skretanje kod albukerkija na kom blog okreće u pravcu partizani četnici..
možda bi neko mogao da modelira vjerovatnoću bloga da završi na temi četnika i partizana ili koljenice i čvaraka..
možda bi neko htio i neku paru da položi na to pitanje..
gedza.73 gedza.73 10:06 15.06.2017

Re: Odlično

Sloboda je funkcija individualnih očekivanja.

Čini mi se da je Duško Kovačević napisao kako se iznenadio kad je u kanadskom parku, negde sredinom šestomesečne zime, video prosjaka kako spava na klupi u parku.

Valjda ga neki naši poveli u kafanu i usput ugleda beskućnika.
Tu krene objašnjvanje.
Čovek 'oće da bude slobodan. Nema kredita, nema bespotrebnih stvari, nema dugova... Zato ga niko i ne dira. Da mi ostali vidimo koja je cena slobode.
maksa83 maksa83 10:07 15.06.2017

Re: Odlično

možda bi neko mogao da modelira vjerovatnoću bloga da završi na temi četnika i partizana ili koljenice i čvaraka..

Iz glave, bez tensorflow i sl. kerasa - 0.6 u prva 2 dana, 0.8 u prvih 4 dana, 0.9 u prvih 6 dana. Kada t teži beskonačno verovatnoća teži 1.0, a zapravo bi lupila u 0.999 već osmog dana.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:10 15.06.2017

Re: Odlično

možda bi neko mogao da modelira vjerovatnoću bloga da završi na temi četnika i partizana ili koljenice i čvaraka..

Ако узмеш у обзир да се та тема често појави камуфлирана у Првосрбијанци-Другосрбијанци тему, мислим да је изван сваке разумне сумње та вероватноћа јако блиска јединици.

Часком ми направимо чете на јорган-и-тастатура планини.

Него, откад си ти стручњак за BS?!
tadejus tadejus 10:14 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic

Него, откад си ти стручњак за BS?!


cjenim da me je u taj status promovisalo kritikovanje stanovitog blogera, ali ne smijem reći kojeg jer će mi stanoviti drugi bloger može biti zamjeriti..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:28 15.06.2017

Re: Odlično

cjenim da me je u taj status promovisalo kritikovanje stanovitog blogera, ali ne smijem reći kojeg jer će mi stanoviti drugi bloger može biti zamjeriti..

Stvari postaju sve komplikovanije...
Kupila?
tasadebeli tasadebeli 10:43 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

у друштву живих људи.


nsarski


A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti? Pa, to je pitanje koje je apostata pokrenuo. Ja mislim da je decu najpre nephodno naučiti osnovnim konceptima i tekovinama nauke i umetnosti i književnosti i poezije i jezika, ali ne na suvoparan i bubalčki način, već to znanje mora da bude živo. Živo kao što je ilustrovano filmom "Dead poets society".



Razumem, ali ovo je drugo pitanje, koje je apostata takođe otvorio, tj., "kako učiti decu?". To je teško pitanje, i ja nemam ni približan odgovor na njega. Ja sam gore komentariso o tome "šta decu učiti?". Ni na ovo pitanje nemam odgovor, samo naglas razmišljam.



За почетак, две ствари као основа...










А ШТА учити ће доћи већ само по себи.

Па ће нам то ШТА онда рећи и КАКО учити.


П.С. - Оног момента када смо школске оцене и оцењивање поставили као једини и одлучујући судбоносни фактор за одређивање појединачног животног пута свакога од својих ученика, оне горе наведене две ствари за почетак изгубиле су свој смисао.

Познавао сам својевремено декана Филозофског факултета у Београду, психолога по струци, изузетног у свом послу којим се бавио до те мере да је привлачио и стране инвестиције за научна истраживања у својој неуролингвистичкој лабораторији при факултету, који је иначе имао махом неке двојке као ученик оне предусмерењачке гимназије.

Десетак година касније, у једној београдској гимназији упознао сам дечака од 17 година који се, док смо на часовима радили Злочин и казну Достојевског, понудио да уради психолошки профил Раскољникова и да нам га представи на једном часу. Пристао сам, а његови другари ми рекли да то не треба да ме чуди јер тог дечака то интересује и већ доста чита о томе.

Тих 45 минута док је момак причаом о психолошком профилу Раскољникова, ја сам седео у посоледњој клупи и уживао у једном од најбољих предавања које сам у свом животу чуо. Да нисмо обојица толико суздржани у показивању осећања, изљубио бих га тада као своје најрођеније дете.

Тај дечак је такође имао углавном неке двојке у дневнику (природно-математички смер) осим предмета као што је српски језик и страни језик.

За разлику од оног претходног случаја, знам да тај некадашњи дечак који данас има 35 година није постао ни асистент ни професор, а камоли декан Филозофског факултета попут његовог старијег претходника.


У међувремену смо школске оцене увели као једини и искључиви фактор за утврђивање нечијих квалификација (ако тако смем да кажем) за неки посао. И ова прича горе о два психолога је само илустрација шта смо то добили после таквих "реформи" образовања у Србији.


Ова књига је још пре неких три деценије упозоравала на то, али није много вредело јер нема ко то да чује међу онима који одлучују о образовању у Србији данас одређујући му стратешке правце и "развојни" пут.



aureus aureus 10:53 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic
Da li će se u konkretnom društvu potencijal ostvariti ili ne je, što bi rekao Miša Beko, drugi par rukava...

Јбг, пукли смо...


Пази ти Грка, држе се демократије к'о да су је они измислили.
Литванци су се по овом истраживању доста добро показали, а Хрвати су се вјероватно прошверцовали - знамо ми њих. На високом трећем мјесту је "Џорџија".
Зашто Џорџију не зовемо Грузија?
Повлачим питање: ни за Турску не кажемо Ћурка.
maksa83 maksa83 11:17 15.06.2017

Re: Odlično

cjenim da me je u taj status promovisalo kritikovanje stanovitog blogera, ali ne smijem reći kojeg jer će mi stanoviti drugi bloger može biti zamjeriti..

Što ne volim kad je ovako kriptična...

Inače, dve stvari - pošto smo utvrdili da je jače video karte nemoguće nabaviti u Srbiji zbog wannabe kriptovalutnih rudara, ispostavilo se da Hrvati kukaju na istu stvar, da bi se ispostavilo da je problem zapravo pan-evropski, ljudi iz Beča zovu ovde (valjda računaju da je ovo pripizdina u kojoj niko pojma nema ni i o čemu) i pitaju "JELIMAVIDEOKARTENEPITAMOŠTAKOŠTADAJBILOŠTA!". Ali nema. Sve Ethereum rudari pokupovali, sa našom jeftinom strujom trenutno kažu da može da se izrudari oko 4 EUR dnevno sa jednom nabudženom mašinom. S obzirom da je u nju moralo biti sunuto minimum 800-1000 EUR isplativnost toga je ... upitna, ali deca se raduju. S tim u vezi, da sam sklon zaverama moja nova teorija bi bila da hajp kripto valuta podgreva industrija high end video karata pošto oni trenutno doživljavaju renesansu i na tome mlate vrlo opipljivu noncrypto e-nor-mnu lovu.

Druga stvar s tim u vezi blockchain se zalaufava, količina incoming consulting upita za implementaciju raznih blockchain džidža i bidža koje nemaju veze sa kriptovalutama raste do fidget spinner razmera.
nsarski nsarski 11:30 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

А ШТА учити ће доћи већ само по себи.

Па ће нам то ШТА онда рећи и КАКО учити.


Прелазим на ћирилицу у овом одговору - некако ми је свечаније и делује важније.
Елем.
Мајка ми је причала да је она у основној школи учила ”краснопис” - да, да, нешто налик на калиграфију. Коса црта танка, усправна дебела, на десно завијена- тако су мантрали док су се мучили са пером и мастилом. Перо се ”раскречи”, мастионица проспе, и оде цео труд бестрага. За децу-прваке је то било мучење, ноћна мора, сањали страшне снове и пишкили у кревет.
У оно време то и није био тако бесмислен предмет: требало је увежбати рукопис јер се тада махом писало руком, пожељно је да други могу да прочитају то што си написао.
На вишем нивоу интерпретације, краснопис донекле личи на ону јапанску уметност калиграфије по свили - ту је потребно једним лаким (Макса би рекао флуидним) потезом пера повући линију без заустављања. Ако тако не урадиш, исцепаш свилу и све пропадне. Чист будизам.
Дакле, могао би да се састави аргумент како је предмет ”краснопис” заправо увод у више стање свести, у безбрижност и без-напорну доминацију духа над мастилом и пером.
Али, деца то не разумеју јер њима би краснопис био непотребно мучење и бесмислено знање које никад неће употребити. Данас ретко ко ручно напише више од пола странице текста годишње. Цео предмет је апсурдан и непотребан.
С друге стране, веома је корисно увежбати духовни и физички склад, усаглашено савршанство као Новак кад сервира, као Бочели кад пева, као...Без обзира на све ове ”бенефите”, мислим да је краснопис с правом отпао као школски предмет.

А о томе како учити децу, што је твој фах, томови су написани. То спада у домен педагогије.
На пример, многи наставници математике када децу уче математичку операцију множења, они им кажу да је то слично као сабирање: 3*3 је, заправо, 3+3+3, 3*4 је 4+4+4, итд., то јест множенје је исто што и сабирање онолико пута колико каже умножак, јер им је тако лакше. А то је потпуно погрешан приступ! Множење је рескалирање, и тешко је тим методом објаснити деци шта значи онда израз 2.65*4, како сабрати нешто 2.65 пута?! Али, рекох, то је ствар педагогије о којој ја сувише мало знам.



maksa83 maksa83 11:37 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

Дакле, могао би да се састави аргумент како је предмет ”краснопис” заправо увод у више стање свести, у безбрижност и без-напорну доминацију духа над мастилом и пером.

Rukopis je postao veliki problem, tako mi kaže učiteljica ovog mog manjeg, a od žene koja je logoped u jednom vrtiću čujem da je tamo još gore iz generacije u generaciju, a ona prati tu stvar već 10 godina. Grafomotorika je, ako sam dobro shvatio, bitna i za razvoj govora, pošto su to navodno dva bliska regiona u mozgu i onda rad jednog stimuliše susedni, zato se npr. deci koja kasne sa razvojem govora prepisuju vežbe sa finom motorikom ruku i prstiju, sklapanje malih stvari, igra plastelinom, itd.
princi princi 12:18 15.06.2017

Re: Odlično

tadejus
...

cjenim da me je u taj status promovisalo kritikovanje stanovitog blogera, ali ne smijem reći kojeg jer će mi stanoviti drugi bloger može biti zamjeriti..

Potc(j)enjuješ blještavilo svog stardoma po društvenim mrežama, tvoji komentari se prepričavaju. Pri čemu stanoviti bloger (SB, ovo mu dođe kao Shit Bull terrier) jedva da se i spomene. Mislim, on je odavno prepoznat kao vrlo plodan BS generator, i bez tvojih intervencija.
krkar krkar 13:15 15.06.2017

Žutlele!

Pokojni Tanjug, malopre:

UPR:SDS-TADIĆ-NOVINARI


Tadić otkazao obraćanje jer nije bilo novinara

BEOGRAD, 15. juna (Tanjug) - Lider SDS Boris Tadić otkazao je danas, uoči njenog početka, zakazanu konferenciju za novinare nezadovoljan zbog malog interesovanja novinara za njegovo obraćanje, kao i zbog toga što nije bilo nijedne kamere.

Na zakazanoj konferenciji za novinare, na koju su došle dve novinarke, Tadić se nije ni pojavio, a portparol SDS Konastantin Samofalov rekao je da je Tadić otkazao obraćanje, budući da se "niko od novinara nije pojavio, izuzev predstavnika dve agencije, bez kamera".

Samofalov kaže da je neverovatno da dan nakon objavljivanja fotografija na kojima se "građani i novinari razvlače kao ovce po ulicama Beograda na Vučićevoj inauguraciji, nijedna novinar ne dođe na konferenciju za novinare jedne parlamentrane opozicione stranke" navodeći da time mediji implicitno podržavaju postupke aktuelne vlasti.

Naveo je da je planirano da tema današnje Tadićeve konferencije za novinare bude "nasilje koje sprovodi Vučićeva vlast".

(Kraj) lil/

tadejus tadejus 13:42 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
možda bi neko mogao da modelira vjerovatnoću bloga da završi na temi četnika i partizana ili koljenice i čvaraka..

Iz glave, bez tensorflow i sl. kerasa - 0.6 u prva 2 dana, 0.8 u prvih 4 dana, 0.9 u prvih 6 dana. Kada t teži beskonačno verovatnoća teži 1.0, a zapravo bi lupila u 0.999 već osmog dana.


jah, jah.. ali možda bi se moglo reći i koja je šansa da će blog završiti na temi četnika i partizana naspram šanse da će otići u pravcu kavurme i čvaraka..
kanda i tu ima nekih zakonitosti..
docsumann docsumann 13:44 15.06.2017

Re: Žutlele!

Naveo je da je planirano da tema današnje Tadićeve konferencije za novinare bude "nasilje koje sprovodi Vučićeva vlast".


tadejus tadejus 13:44 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic

Kupila?


nisam.. ali samo zato što ne kuvam tokom nedelje a ne što ne cjenim tvoj savjet..
tadejus tadejus 13:46 15.06.2017

Re: Žutlele!

krkar

Naveo je da je planirano da tema današnje Tadićeve konferencije za novinare bude "nasilje koje sprovodi Vučićeva vlast".


ama jel on to povukao na kvasinu.. kakvo nasilje vlasti, kakvi bakrači..
aureus aureus 13:56 15.06.2017

Re: Žutlele!

Ја сам опет читав дан сав напет (толико да сам Турску помијешао са Ћурком) да видим хоће ли Ана постати предсједница Владе Србије.
Медији се данима покварено питају хоће ли Србија коначно добити жену за "премијера".
Неки чак објављују наслове и поднаслове "Јесу ли Срби спремни за жену на челу владе?"
Чудна ми чуда. У Републици Српској је жена, Жељка Цвијановић се зове, на челу владе годинама. Нису ваљда Срби с мирније стране Дрине мање спремни за жену?

Лукави медији прескачу да поставе важније питање: да ли је Србија спремна за лезбијку на челу владе? Каква жена, какви бакрачи! Хоће ли Маја Гојковић и даље морати да прекоријева непажљиве посланике: "шшшш...Ана...председница Владе је ту"?

Или ће предсједник Владе бити неко други?
Вучићу, скраћуј муке и уклони овај неиздрж! Објављуј више, проглашавај!
tasadebeli tasadebeli 14:42 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

nsarski

нешто налик на калиграфију.



У мојој школи постоји секција. Од 5. до 8. разреда (11 - 14 година). И могу ти рећи да је врло посећена (у односу на број ученика у школи... Рецимо 12-15%; на моју лингвистичку секцију долази њих око 2% и ја певам од среће када их и има толико).

Те слободне активности (секције) клинци углавном сами бирају, ретко када им се било ко меша у избор, па чак ни родитељи. А то ми опет говори да осећају неку унутрашњу потребу за, како ти кажеш, духовним и физичким складом на том пољу. Наравно, не би они умели то тако да ти кажу. Они само прокоментаришу да се лепо осећају на тим часовима када их питаш зашто иду на ту секцију, а њихова посета то и потврђује.

И на сваку секцију коју за читаву школу држи само један наставник, долазе и ученици које тај наставник не подучава на оним редовним часовима што је такође значајно поменути за ову посету секцији на којој се баве краснописом.

А лепота рукописа, иначе, одавно не улази у оцену, па да кажеш да је због тога, због неке очигледне, опипљиве користи...


А о томе како учити децу, што је твој фах, томови су написани. То спада у домен педагогије.



Тако је. Али кажем ти, када то поставиш на добре основе, онда ништа од школских предмета не може да представља неки велики проблем. (То је оно КАКО о чему причамо.) (Мислим овде пре свега на основну школу, али и на гимназије, последично, што да не).

И, као што то кажеш за краснопис, то важи и за све остало. Нисмо ни ми могли у њиховим годинама (па тако не могу ни они) да све то овако рационализују и да онда приступе учењу и вежбању.

И ја то разумем. Ни ја нисам баш схватао зашто са својих 11-14 година вежбам по 100 задатака дневно из математике, без неке жеље да постигнем успех на школским такмичењима, али ми је било лепо док сам то радио. И ево, ни дан-данас то не сматрам улудо баченим временом иако сам као Шуваров усмерењак изгубио сваку ближу везу са математиком још после друге године гимназије. (Специјализација коју помиње Апостата? Данас, на жалост, на још млађем узрасту него у доба Шувара. Барем са оваквим системом уписа у средње школе и гимназије какав данас имамо.)

Али зато и дан-данас говорим да ми је узор за то какав треба ја да будем наставник тај мој стари професор математике из основне школе који је још тада био човек у поприличним годинама, пред пензијом, и који је можда 3-4 године после мог изласка из основне школе заиста и отишао у пензију.

У том свету малих људи све полази од емоција. Није ни чудо што своју наклоност или ненаклоност према неком школском предмету одређују искључиво према свом односу према личности наставника који их подучава на часовима тог предмета. (Запази како пажљиво избегавам конструкцију типа "који им предаје тај предмет" - разлика је суштинска).

И никакве методике појединих предмета или педагогије то не могу променити. Оне су само "спољни гланц" на том односу ученик-наставник.

Ако ти верују и осећају наклоност према теби као личности, можеш да их водиш као леминге (као онај чаробни фрулаш) кроз часове осмишљене чак и најсмрдљивијим и најзастарелијим могућим методикама, али ћете они обожавати.

(Матори колега у мојој школи пред пензијом, професор руског језика, још увек тражи од клинаца да уче речи руског језика напамет - пази учење страног језика методом из 1946! па ја нисам тако учио француски ни у првом основне далеке 1971! - али клинци га обожавају и не трепћу док га слушају).

А ја све мислим да је то зато што има и нешто важније од тога што им кажеш кроз те часове од пуког градива предмета.


Прелазим на ћирилицу у овом одговору - некако ми је свечаније и делује важније.
Елем.




И некако је, брате, више епска... Латиница има у себи превише драме и лирике.


maksa83

Grafomotorika je, ako sam dobro shvatio, bitna i za razvoj govora, pošto su to navodno dva bliska regiona u mozgu i onda rad jednog stimuliše susedni, zato se npr. deci koja kasne sa razvojem govora prepisuju vežbe sa finom motorikom ruku i prstiju, sklapanje malih stvari, igra plastelinom, itd.



Па да, тачно. По правилу клинци који кукају када их тераш да било шта напишу као да их тераш на неки тежак физички рад имају проблема и у усменом изражавању.

Изгледа да употреба палчића док се играју игрице на смартфонима ипак не може да замени писање у потпуности када је у питању развој синапси.
nsarski nsarski 15:15 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

можеш да их водиш као леминге (као онај чаробни фрулаш)

Taj frulaš (ups, dobošar) je St. Patrick koga su zmije sa ostrva sledile i sve popadale u more. Zato u Irskoj nema zmija.


Bez šale, ja se potpuno slažem sa prostom konstatacijom apostate da nema beskorisnog znanja. Osim retkih izuzetaka kao što je, na primer, frenologija.
Ribozom Ribozom 15:45 15.06.2017

Re: Odlično

tadejus
emsiemsi

НАТО бомбардовање


jel ovo skretanje kod albukerkija na kom blog okreće u pravcu partizani četnici..
možda bi neko mogao da modelira vjerovatnoću bloga da završi na temi četnika i partizana ili koljenice i čvaraka..
možda bi neko htio i neku paru da položi na to pitanje..


Prati tokove novce, prati tokove novca.
Para u raspravi cetnici-partizani vise nema, kao i u nekim davno prevazidjenim tipa: zvezda-partizan ili homofili-homofobi.

Ostalo je samo za istok-zapad i naravno nemacka medicina je bolja od nase medicine.
svarog svarog 15:55 15.06.2017

Re: Odlično

nije stvar u manji=demokratija, veći=nedemokratija, već o da je kod manjih lakše ostvariti potencijal da sistem bude demokratski


Mislim da je obavezan uslov za (uspešnu) demokratiju privatno vlasništvo. Bez privatnog vlasništva i kapitalizma demokratija ne fercera bez obzira na veličinu zemlje ili brojnost naroda. Tek ekonomski slobodan čovek može i želi razumno da učestvuje u rešavanju društvenih pitanja
michiganac michiganac 16:17 15.06.2017

Re: Odlično

Može jedan grafik iz britanske štampe?


blogov_kolac blogov_kolac 16:29 15.06.2017

Re:

Ovde je izneta potpuno nelogična teza da što je neki sistem veći, manje mu "odgovara" demokratija, koja bi sa druge strane navodno trebala da se dobro prima i funkcioniše na manjem prostoru i ljudstvu, ali smo mi Srbi nekakav izuzetak, valjda zbog megalomanije, ili što se uvek prebrojavamo po principu "nas i Rusa 200 miliona"...

Ovo zvuči efektno i mudro, ali nema nikakvog pokrića u stvarnosti ili istoriji. "Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale" što bi rekao premudri Vinston Čerčil, i ovo univerzalno pravilo još uvek nije osporeno nijednim izuzetkom, uključujući tu veličinu subjekta o kojem se govori. USA i Evropska Unija su primeri kako jedan ogroman i složen federalni odnosno "konfederalni" sistem može odlično da funkcioniše po visokim unutrašnjepolitičkim standardima. Velike regionalne sile poput Japana i Nemačke uopšte nisu propale kada im je nakon WW2 prvo nametnuta, a potom i zaživela demokratija, štaviše. Tezu po kojoj Rusija može da opstane i dobro funkcioniše samo zahvaljujući čvrstoj ruci mogu da tvrde samo oni koji imaju ogromnih problema u definisanju pojma "dobro funkcioniše". Uostalom, sve one severne teritorije naše planete sa sličnom klimom poput ruske, sličnom gustinom naseljenosti, pa i prirodnim bogastvima (po glavi stanovnika) a koje su beznadežno zaražene virusom demokratije (od Kanade i Aljaske, pa sve do svake skandinavske zemlje pojedinačno) funkcionišu neuporedivo bolje od Rusije kojom smo mi toliko impresionirani.

I na kraju da pomenem Kinu, za koju su i inače mnogi ovde naglas izražavali nedoumicu gde da svrstaju ovu njenu aktuelnu državu i po pitanju političkog uređenja, i po pitanju sistema obrazovanja. Po političkom sistemu oni su zvanično i dalje poslednja preostala velika komunistička zemlja (ili uz Vijetnam), dok je ekonomski posmatrano to danas po mnogo čemu i "najkapitalističkija" zemlja na planeti, i to bez ikakvog preterivanja, jer su sveprisutni neki "previše efikasni" elementi koji su davno napušteni (ili je pravilnije reći da su se radnici/sindikati izborili za njihovo odbacivanje) u ostalim bitnijim ekonomskim regionima. Kina nije "nešto između" ove dve krajnosti, nego je ona to istovremeno i paralelno. Da njoj tako ogromnoj pogoduje isključivo čvrsta ruka i diktatura, cvetali bi mnogo više pod Mao Cedungom a ne bi bili u toj eri najveća rupa na planeti. Takođe, statistički je veoma lako dokazati da Kinezi daju najbolje rezultate tame gde je ekonomski sistem, pa i sistem obrazovanja, najkompatibilniji sa Zapadom, a stepen raznoraznih sloboda i prava građana daleko iznad kineskog proseka. Znači Tajvan, Singapur, veliki gradovi uz njihovu istočnu obalu okrenuti svetu, od Hong-Konga i Šangaja, do Tijanđina i Pekinga. Pa vi sami izvedite zaključak da li je tajna njihovog uspeha u sistemu koji su svojevremeno uvezli od Rusa, ili u njihovoj dugoj istoriji i tradiciji koje da se drže danas bi bili sijamski blizanac današnje Indije koja se većinski pridržava svoje zaostale neefikasne "feudalne" prakse i vrednostima uprkos demokratskom izbornom procesu i brojnim drugim savremenim zakonskim rešenjima već dokazano nemoćnim da se izbore sa vekovima starim nepisanim zakonima. Ili je Kini naglo krenulo tek zadnje tri decenije kada su napokon, pre svega u ekonomiji (a što bi bilo neizvodljivo i bez odgovarajućih promena u sistemu obrazovanja), počeli da kopiraju neka mnogo efikasnija društva od sebe, uključujući čak i neke već napuštene modele poput ekstremnog merkantilizma ili ubrzane industrijalizacije iz doba prvobitne akumulacije kapitala.
aureus aureus 16:58 15.06.2017

Re: Odlično

U kojoj mjeri bi škola trebalo da ima vaspitnu funkciju?

Neki dan su vršnjaci pretukli jednog romskog dječaka jer su smatrali da nije dostojan da nosi zastavu Srbije (zato što je Rom), a maloprije sam naletio na ovo:

Ida Prester (Facebook stranica):

Jedna lijepo/gorka prica. <3

Goca nam vec 4 godine povremeno pomaze s ciscenjem stana. Najpedantnija je osoba koju znamo, nenametljiva ali direktna, draga i pametna. Toliko nam se svidjela i imamo povjerenja u nju da smo je angazirali i kao sitericu dok smo na poslu.
S Riom je fantasticna, jako ga voli, stalno s njim prica, guguce, mazi ga. Beba uziva s njom.
I da, skroz nebitno inace, ali bitno za nastavak - Goca je Romkinja.

Iako je jako mlada, Goca je samohrana majka sedmogodisnjem Aci. Strasno se trudi oko njega, vodi ga na razne treninge, akcije, kod logopeda.. Trci da sve postigne.
Prosle jeseni Aca je krenuo u skolu. Krenula je frka. Dolazio je iz skole totalno snuzden, prestao je jesti, budio se po par puta nocu placuci, totalno rastrojstvo.
- Mama oni mi kazu da sam ciganjsko dete, sto to znaci? Ja sam stalno sam, samo vichu na mene, nitko se nece druziti sa mnom..
Goca je otisla u skolu na sastanak s uciteljicom i direktoricom da vidi kako bi se Aca mogao lakse integrirati. Da se poprica s djecom, da uciteljica obrati paznju.
Al kad je dosla na sastanak, dogodila se filmska scena. Direktorica joj direktno u facu rekla da ona nije za to da se Romska djeca upisuju u njenu skolu, jer puno roditelja koji doniraju financijska sredstva skoli ne gledaju na to blagonaklono. Drugim rijecima, upisala je jer mora po zakonu, al niste dobrodosli.
Romska zajednica ima strasne probleme, to je jasno. Veliki broj djece je na ulici, zanemareno, bez mogucnosti skolovanja, bez ikakve roditeljske potpore. I sad se dogodi rijedak primjer - mama koja pogiba za svoje dijete, koja se razapinje da mali bude u obrazovnom sustavu i dijete koje je spremno uciti. Nakon ovakvog doceka - koji Rom ne bi odustao? Ko ne bi digo ruke i rekao nosite se i vi i vasa skola?

Goca nije odustala. Prebacila je Acu u drugu skolu u skroz drugi dio grada. Ima 45 minuta do skole, al ide svaki dan, s maminim gablecom u rancu.
Jucer je bio zadnji dan skole. Ima sve petice, osim matematike cetvorku.
Bravo Goca, bravo Aco!
A direktorica skole u Borci je izgubila priliku da se ponosi jednim malim vrijednim deckom.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:13 15.06.2017

Re: Odlično

nisam.. ali samo zato što ne kuvam tokom nedelje a ne što ne cjenim tvoj savjet..

Ma ja znam da ti mene ceniš, ne boj se, nema potrebe za verbalizacijom te činjenice. Ovi drugi vole to, ja sam -- samozatajan...
aureus aureus 17:16 15.06.2017

Re: Žutlele!

aureus
Ја сам опет читав дан сав напет да видим хоће ли Ана постати предсједница Владе Србије.


Naravno, Ana Brnabić.
Naravno, naravno, naravno.
Sad javili.

Ona - naravno - neće odbiti: zgodno je za CV.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:21 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

Osim retkih izuzetaka kao što je, na primer, frenologija.

О-хо-хо!
Ово је изазов.
Јер неки су мислили да је френолoгија кључно знање.
Тако је, барем, мислио Карл Маркс, који је своје најближе сараднике тестирао и издвајао на основу тадашње френолошке науке. Своје оцене неких личности умео је да објасни управо френологијом. Такође, Маркс је заступао и расне теорије, но о томе сам давно читао и тиме се више бавио, па ево понешто ОВДЕ кога детаљније занима.
niccolo niccolo 17:32 15.06.2017

Re: Re:

Ovde je izneta potpuno nelogična teza da što je neki sistem veći, manje mu "odgovara" demokratija, koja bi sa druge strane navodno trebala da se dobro prima i funkcioniše na manjem prostoru i ljudstvu

Nije uopšte izneta takva teza, nego si ti pogrešno razumeo koja je teza izneta. Ne razumem zašto je teško da se prizna da se nešto nije shvatilo i da se traži pojašnjenje pre nego što se napiše čaršav protivu nečega što niko ne tvrdi.
tasadebeli tasadebeli 18:04 15.06.2017

Re: Odlično

aureus

A direktorica skole u Borci je izgubila priliku da se ponosi jednim malim vrijednim deckom.



Директорица школе у Борчи би требало да изгуби и свој посао ако ћемо да поштујемо законе ове земље.

Баш ме занима како ће да реагује школски одбор те школе, па затим школска управа Београд и на крају Министарство просвете ако упуте инспекцију по пријави у ту школу која ће да крене трагом ове информације која је ипак са друштвених мрежа... (Опрез, опрез са тим! Пажљиво испитати читаву ствар! )

Само мора неко ту пријаву и да напише.

Министарство просвете шаље инспекције и заврће уши школама и за безначајне ствари само ако неко пријави.

А овај случај је много озбиљнији од ситуације када неко није задовољан четворком свога детета, па пише пријаву и Министарство одмах трчи да изађе у сусрет том родитељу чак и ако он није у праву.
emsiemsi emsiemsi 19:11 15.06.2017

Re: Re:

niccolo
Ovde je izneta potpuno nelogična teza da što je neki sistem veći, manje mu "odgovara" demokratija, koja bi sa druge strane navodno trebala da se dobro prima i funkcioniše na manjem prostoru i ljudstvu

Nije uopšte izneta takva teza, nego si ti pogrešno razumeo koja je teza izneta. Ne razumem zašto je teško da se prizna da se nešto nije shvatilo i da se traži pojašnjenje pre nego što se napiše čaršav protivu nečega što niko ne tvrdi.

Нормално !
Ја тако увек радим када ми нешто није јасно.
Milan Novković Milan Novković 19:13 15.06.2017

Re: Odlično

nsarski
...Konkretno:
Znanje je izmrvljeno, cijeli spoznajni korpus je degradiran na više ili manje nepovezane djelove, praktična korist je naučna istraživanja umotala u celofan etičke indiferentnosti, humanističke nauke imaju drugostepeni značaj, a vaspitanje trivijalni.

što je, po mom mišljenju, tačna i zabrinjavajuća konstatacija.

....Jer znanje se, kao ameba, razvija specijalizacijom i prostom deobom. Može da dodje trenutak, a on je blizu, kada se dve kulture više neće razumeti.

Znanje se post-struktuiralo

Zamisli, ako to već nisi, da si od onih što razmišljanju o znanju pristupaju strogo konceptualno (to, valjda, samo profesionalci rade).

Pa da od gomile dimenzija, perspektiva, šta li već samo dotakneš tri relativno opšte (tri lep broj, to je jedini razlog):

- Neku konceptualnu strukturu, hijerarhiju, ontologiju, biraj ...

- Modalitete

- Kontekstualnost

Pa ga evo snippet, kockica znanja:

1. Oklizneš se na bananu i odmah padneš
2. Sledeći put se oklizneš i padneš ali pružiš otpor
3. Pa opet poletiš ali se rogobatno zadržiš na nogama
4. Pa sad gimnastičko-barišnjikovski ne samo da ne padneš, nego lepo gledati kako ne padaš, staviš prostor i vreme pod umetničku kontrolu, usporiš protok vremena sa osmehom na licu.

Ja sad mogu potpuno subjektivno da tumačim tvoju progresiju:

- Konceptualno hijerarhijski neki mali mozgovi su ti se prevezali i postali eksperti u case-based reasoningu, rešavanju sistema diferencijalnih jednačina, umetnosti

- Modalitetno te tvoje male mozgove baš nešto i nje briga što si ti, možda, tuta-muta i ne umeš najbolje ili nikako da artikulišeš svoje znanje, umeš da centrišeš, to je bitno

- Konteksutalno, ponavljam, si vrhunski uvezao matematiku, fiziku i umetnost

1. U elapsed vremenu - ko zna, nekoliko godina, deceniju

2. U realnom vremenu - ni minut ne možeš da napabirčiš

Kako to da si u minut realnog vremena "odradio" galaksiju u znanju, umeću i eleganciji, umetnosti?

Prosto, dopisao si svojoj egzistenciji u ToDo listu nekoliko stavki u tim kratkim trenucima, i život te je prevezao tako da si kroz rad na svemu ostalom polako te stavke izbrisao iz liste, naučio si, a nisi ni primetio.

Mi smo ultimativne learning mašine, u želji, potrebama i sposobnostima, i sasvim sam ubeđen da mi treba da radimo mnogo manje nego što radimo da bi bolje učili decu - do neke dobi su deca slična, radoznala, željna znanja i otimaju se za prilike da ga steknu, jako često kroz igru, i igra je najpotentniji learning modulator.

I onda ih mi zeznemo, jadnu decu

niccolo niccolo 19:14 15.06.2017

Re: Re:

Ја тако увек радим када ми нешто није јасно.

Истина.
blogovatelj blogovatelj 19:37 15.06.2017

Re: Odlično

Швабо је такође из другог светског рата изашао сав девастиран, уз то и поражен --- а већ након петнаестак година, из социјалистичког раја се масовно ишло на арбајт код њих итд..


Ne baš. Sretao sam Nemce, Dance i Šveđane koji su se sredinom šezdesetih iseljavali u Kanadu trbuhom za kruhom. A imao sam koleginicu čiji su rođaci iz Austrije otišli iz istog razloga - pazi sada - 1991. godine!
narcis narcis 20:55 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

Јер неки су мислили да је френолгија кључно знање.
Тако је, барем, мислио Карл Маркс

jbt marks
pa i čerčil i ini su zastupali eugeniku , pa šta nam to govori.
druže razočaran sam tobom, to što radiš je na nivou ljotićevaca a ne razumnog čoveka

.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:04 15.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

Промоција сјајне књиге песама "Испод црте" мог пријатеља Душана Жугића у књижари Макарт у Чумићевом сокачету, у Београду. Публику је песмом забављао Elvis J. Kurtović, то јест певач тог бенда Ризо. Необично лепа енергија и промоција.

Milan Novković Milan Novković 21:16 15.06.2017

Re: Odlično

mirelarado
maksa83
Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori.

Na 50m od mene ima jedna lepa veeelika kuća, prvo je tu neko živeo, pa je tog nekog Uhapsilo (preko kapije bila obznana MUP-a da je ulaz strogo zabranjen pošto je mesto i vlasnik pod istragomblabla), onda se tu otvorila ta Montesori škola koja je potrajala, otpr. 2 godine. Pre godinu dana je namena promenjena u Dom za Stara Lica.


Toliko o Montesori metodu unašimuslovima...

Mlada lica, stara lica, .... budućnost učenja se vrti oko slične ideje, najverovatnije (meni je mlađa ćerka išla u Montezori školicu), možda malo izpomerane:

1. Te učioninice i amfiteatri su blago dosadni, čak i kad imaš svoj kutak, iako su laboratorije potrebne. Nego ćemo biti, prosto, uronjeni u "školu" - kuća, poso, kafana, blog, zamisli, da nije raznih namćora, partizana i četnika ... - u name it, sve škola, tool-mentors omni-present (mobilni, tableti, sad TVji sa androidima unutra, Amazon Echo, ...

2. Ocene još dosadnije, a i, na sreću, budućnosti im podriva legitimitet ...

3. ... multidisciplinarošću (ja ću udaviti Apostatu ovim narativom, ovo je bar treći put - al nemoš baš da budeš baš ekspert u svemu i svačemu ba ćeš biti micro-ekspert u delićima svega i svačega - mi sad učimo svašta pa većinu zaboravimo, zbog malog broja velikih predmeta.

4. Učenik je centar sveta, pa to kako se on oseća, šta je "iskusio" - sada tool mentors nisu još na nivou, pomagala, ali tu su, iza ćoška - virtual reality, imersive reality, augmented reality, AI pri ruci sa kojim pričaš, ...

Primer:

- Već sada, npr, uzmemo Sony PS4 VR, staviš kacigu, app na PS4 i odeš kao ronilac pod vodu u vertulenom svetu. Vidiš svašta kao da roniš, 3D, svuda oko tebe, okrećeš se, gledaš gore, dole, i uvek se slika menja, kao da si stvarno u vodi.

- E sad, AI nije još baš sa ovim integrisan ali ima lab primera - fiksirana stereo kamera snima tvoju kacigu i tako zna gde gledaš, mogla bi da pričaš sa sistemom (kao što već može sa Androidom, kvalitetno (dobro, imamo i iOvo, iOno, iSiri što nije nešto kvalitetno, Google pobegao, ali Amazon ih prestiže sa Echoom (Alexa), tako da počinjemo da dobijamo i realan izbor - ispričaš i zatražiš da ti sistem anotira ono što vidiš, ili ispriča.

- U augmented reality si na terenu, recimo na mestu gde je bila Kosovska bitka. Imaš vizir kroz koji kao kroz naočare bez dioptrije vidiš realnu okolinu, ali ti comp doda virtuelne stvari, borce, logistiku (ili nemaš vizir nego ti mali projektori doprojektuju augmented delove na mrežnjaću)

- Ide priča, ti kroz nju, pričaš sa sistemom, ...

U učenju, u stvari, imamo paradigm shift ka ljudskoj radoznaloj prirodi, želji za pričom, istinom ili fikcijom ...

... razlika je kao kad učiš istoriju kao nekad, ili ideš u bioskop da gledaš film. Zamisli da prvo ne voliš, ali malo ih je koji ne vole bioskop.

Ima video snimaka sa ovim idejama, mrzi me sad da tražim pošto sam nedavno video jedan wow na Fejsu, i nikako a ga nađem na YouTubetu, pa evo fotke i poziva na maštanje:

- Zamisli da u ovoj dole fotki, koja je virtuelizovana pa oživljena, možeš naglo da se "smanjiš", pa u učenju botanike uđeš u virtuelnu biljku, ubrzaš rast, usporiš, proizvoljno zumiraš do molekularnog nivoa ili višeg, svašta anotirano, mrda, pričaš sa sistemom i on te nežno vodi kroz botaniku ove biljke.

- Cute, evo onda fotke, pa jedne druge video ilustracije, dok ja ne nađem dobar augmented reality primer:



...ili uđeš u ćeliju da učiš molekularnu biologiju


Milan Novković Milan Novković 21:37 15.06.2017

Re: Odlično

U augmented reality si na terenu

Evo primera - impresivan je i ovaj pa me sad mrzi da tražim bolji, nisu nešto reči potrebne da bi se videle mogućnosti i to kako će učenje jednog dana biti svima veliko uživanje

Al da sad ne preterujem sa mešanjem budućnosti sa prošlošću, tek čekam Apostatu "iza ćoška" na sledećem blogu (šala, ja sam nikakav "istoričar", malo znam i malo vremena ulažem u istoriju)

apostata apostata 22:43 15.06.2017

Re: Odlično

tek čekam Apostatu "iza ćoška" na sledećem blogu

Na drugom manje-više, e ali zato na trećem - nakon njega ćeš skroz promjeniti mišljenje
nsarski nsarski 23:05 15.06.2017

Re: Odlično

Na drugom manje-više, e ali zato na trećem - nakon njega ćeš skroz promjeniti mišljenje


Sve čekam da ugrabim priliku, i sada mi se učinilo da je momenat.
Naime, u pitanju je molba.
Prema ograničenoj anketi koju sam tokom godina sprovodio, ustanovio sam da ni jedan od mojih sagovornika nije čuo da uopšte postoji Birobidžan. Jednostavno, totalni blank.
Pa sam mislio da bi jedan izvanredni poznavalac Sovjetske/Ruske istorije mogao da napiše nešto na tu temu.
Naime, meni cela priča o Birobidžanu deluje kao da je iz druge galaksija, a tako izgleda i ljudima kojima ponekad nešto o tome pomenem.
Da ne okolišam: Može li jedan post o Birobidžanu?
krkar krkar 23:25 15.06.2017

Re: Odlično

Prema ograničenoj anketi koju sam tokom godina sprovodio, ustanovio sam da ni jedan od mojih sagovornika nije čuo da uopšte postoji Birobidžan. Jednostavno, totalni blank.
Pa sam mislio da bi jedan izvanredni poznavalac Sovjetske/Ruske istorije mogao da napiše nešto na tu temu.
Naime, meni cela priča o Birobidžanu deluje kao da je iz druge galaksija, a tako izgleda i ljudima kojima ponekad nešto o tome pomenem.
Da ne okolišam: Može li jedan post o Birobidžanu?


Evo odmah da podržim i pridružim se molbi.

Mene je taj Birobidžan i uopšte ta "lenjinska teorija naroda" koja ga je i stvorila oduvek fascinirao. Kao pokazna vežba kolektivizma, kolektivističke gluposti, državne neslobode itd. Ali svejedno me fascinira, ti njihovi najozbiljniji pokušaji da stvore "jevrejsku republiku" kako bi Lenjinova teorija ostala bezgrešna.

Koliko sam samo puta planirao da nekako odem usput i u taj mitski Birobidžan ali jebiga - to ti može biti usput samo kad te vode u konclogor.

Dakle, moli se Drug Ovlašćeni Rusotumač da što pre piše blog ביראָבידזשאַן‎



apostata apostata 23:30 15.06.2017

Re: Odlično

Birobidžan
A dobro šta je tu toliko interesantno?

Gradić k'o gradić.

krkar krkar 23:36 15.06.2017

Re: Odlično

A dobro šta je tu toliko interesantno?

Gradić k'o gradić.


Nisi još pročitao šta sam ja napisao o Birobidžanu. Primićeš se na Lenjina i nacionalno pitanje, znam te. Pa će onda biti interesantna tema a ne samo jedna dalekoazijska vukojebina.
nsarski nsarski 23:36 15.06.2017

Re: Odlično

A dobro šta je tu toliko interesantno?

Gradić k'o gradić.


Eh, jbg. Pa i Kumrovec je gradić/selo...ali ne samo to.
apostata apostata 23:56 15.06.2017

Re: Odlično

@krkar

Nisam - to je blog?

@nsarski

Ma zezam se profesore.

Interesantna stvar je ta EAO .., ali ne sada baš toliko, jer se tada u SSSR-u-u događalo mnogo drugih mnogo ineteresantnijih stvari.
Jeste li znali npr. da su Japanci isto namjeravali osnovati svoju jevrejsku oblast samo sa druge strane granice?
aureus aureus 00:08 16.06.2017

Re: Odlično

krkar

Koliko sam samo puta planirao da nekako odem usput i u taj mitski Birobidžan ali jebiga - to ti može biti usput samo kad te vode u konclogor.

Sjedne se na voz u Moskvi i krene prema Vladivostoku. Posle šest dana - eto te u Birobidžanu.



Da vidimo...pretpostavimo da kreneš 3. jula pola sata iza ponoći...tamo si 9. jula u pola sedam ujutru. Karta od 187 do 518 evra, zavisi šta hoćeš - koju klasu, kakav krevet i kakvu uslugu.
Usput se diviš raznovrsnosti pejzaža, pročitaš Rat i mir dvaput natenane, razvučeš koji pasijans... I na kraju si još blizu kineske granice, a možeš "skoknuti" i do Vladivostoka.

Ko da ne poželi da otputuje u Birobidžan?
docsumann docsumann 06:05 16.06.2017

Re: Odlično


heh, pa imali ste nedavno o Jevrejskoj repbulici fin tekst u Politikinom Zabavniku.
aureus aureus 06:56 16.06.2017

Re: Odlično

docsumann

heh, pa imali ste nedavno o Jevrejskoj repbulici fin tekst u Politikinom Zabavniku.

Ne čita svako Politikin zabavnik.

Nego, lutajući internetom maloprije sam naletio na generalni urbanistički plan ruskog grada Semiluki.

Je li ovaj prostorni obuhvat prikazuje ženu ili se ja nisam dobro naspavao?

emsiemsi emsiemsi 06:58 16.06.2017

Re: Odlično

aureus
docsumann

heh, pa imali ste nedavno o Jevrejskoj repbulici fin tekst u Politikinom Zabavniku.

Ne čita svako Politikin zabavnik.

Nego, lutajući internetom maloprije sam naletio na generalni urbanistički plan ruskog grada Semiluki.

Je li ovaj prostorni obuhvat prikazuje ženu ili se ja nisam dobro naspavao?


Слобода је !
Привиђа ти се оно што желиш !
Успут --- и мени се привиђа жена.
bene_geserit bene_geserit 06:59 16.06.2017

Re: Odlično

aureus
Кад споменусте социјализам, видјесте ли како су амерички медији Совјете без устручавања називали "Црвени"?

Sto imaju obicaj da kazu ovde, u stara dobra vremena se znalo kad kazes "crveni" da mislis na ruse, a danas se odnosi na DP.
bene_geserit bene_geserit 07:16 16.06.2017

Re: Odlično

freehand
Takođe bi pošteno bilo u vidu imati i neke druge države sa elementima socijalizma ili drugačijim primerima socijalizma, poput Jugoslavije, Švedske ili Austrije, pa pretpostaviti da je represija unutar sistema najčešće bila posledica stalnog spoljnog pritiska i samoodbrane država koje su pripadale socijalističkom bloku a ne stvar imanentna ideji socijalizma/komunizma.

Jes vala, dobro da si YU ubacio zajedno sa Svedskom, a bez da se zajebavas.
Samo sto se se to kod svedjana i austrijanaca zove kapitalizam, a represije je bilo kod nas a slabo kod njih upravo iz tog razloga.
bene_geserit bene_geserit 07:26 16.06.2017

Re: Odlično

aureus
Direktorica joj direktno u facu rekla da ona nije za to da se Romska djeca upisuju u njenu skolu, jer puno roditelja koji doniraju financijska sredstva skoli ne gledaju na to blagonaklono. Drugim rijecima, upisala je jer mora po zakonu, al niste dobrodosli. ...
A direktorica skole u Borci je izgubila priliku da se ponosi jednim malim vrijednim deckom.

A da si ikada promolila nos u skole u Borci, videla bi da ima roma koliko hoces. Tako da je prica nategnuta.
tasadebeli tasadebeli 07:29 16.06.2017

Re: Odlično

emsiemsi
aureus
docsumann

heh, pa imali ste nedavno o Jevrejskoj repbulici fin tekst u Politikinom Zabavniku.

Ne čita svako Politikin zabavnik.

Nego, lutajući internetom maloprije sam naletio na generalni urbanistički plan ruskog grada Semiluki.

Je li ovaj prostorni obuhvat prikazuje ženu ili se ja nisam dobro naspavao?


Слобода је !
Привиђа ти се оно што желиш !
Успут --- и мени се привиђа жена.



И мени такође!

Изгледа да је дошао крајњи тренутак да престанемо да буљимо у ова сокоћала и да изађемо мало на улицу да буљимо у нешто друго...




tasadebeli tasadebeli 07:47 16.06.2017

Re: Odlično

bene_geserit
aureus
Direktorica joj direktno u facu rekla da ona nije za to da se Romska djeca upisuju u njenu skolu, jer puno roditelja koji doniraju financijska sredstva skoli ne gledaju na to blagonaklono. Drugim rijecima, upisala je jer mora po zakonu, al niste dobrodosli. ...
A direktorica skole u Borci je izgubila priliku da se ponosi jednim malim vrijednim deckom.

A da si ikada promolila nos u skole u Borci, videla bi da ima roma koliko hoces. Tako da je prica nategnuta.



Отуд ја и рекох да за сваку такву причу треба бити опрезан и пажљив. Поготово ако крене од друштвених мрежа мада данас више ни у једне новине или телевизију ја такође немам поверења.

Често се иза оваквих информација крије нека лична нетрпељивост према некоме из школе. Или се ради о покушају уклањања некога које долази из политичких структура.

Ето, ономад новине објавише наслов "Директор школе појео 120 кила ћевапа".

А тек када се упустиш у текст, видиш да директор то није сам појео, него су то трошкови репрезентације школе.

(На дану школе и Светом Сави поједине школе имају и по 250 гостију и трошкови им буду и много већи него код овог мученика на којег је покренут медијски "лов на вештице" како то рече гос'н министар Шарчевић прекјуче).

Али џабе... Човека одмах сменише.

Или, рецимо, наслов од пре неки дан на сајту Б92:


Novi namet Grka turistima: Na 3km od granice

Od ovog leta, po svemu sudeći, putnike će u Grčkoj sačekati nova naplatna rampa.



(ЛИНК)


А тек када уђеш у кратки текст:

Kako piše sajt grčka.info, naplatna rampa nalazi se na oko tri kilometara od graničnog prelaza Grčke i Makedonije – Evzoni i još nije počela da radi.

Za sada se ne zna kada će naplata putarine na njoj početi i koliko će iznositi.

Takođe, nepoznato je da li će plaćanje te putarine biti novi namet za putnike ili će ova naplatna rampa možda zameniti neku postojeću.



видиш да наплатна рампа још није почела да ради, да се не зна колико ће путарина износити као и да се не зна да ли је ова нова рампа можда замена за неку већ постојећу наплатну рампу итд.


Па онда схватиш да такве наслове (наслове!) и поднаслове у Београду и у Србији вероватно наручују хрватски или црногорски туристички лобији.


Зато бих ја, другарице и другови, у неком следећем реформском промишљању српског образовања, увео у школе и обавезни предмет под називом Медијска култура.

И то од петог разреда основне школе! Да клинци на време науче како да се боре са медијским манипулацијама у свету у којем ће живети, а на које се ми матори данас врло често навлачимо и за којима се као овце за звонима и прапорцима поводимо.


П.С. - Види тек ово на највишем нивоу:

"Brnabićevoj "posao", Dačiću "politika" "(ЛИНК)


У пријеводу:

Алај бих се шикицала, ал' ми не да нана.


А овај је тек цар! Цар над царевима!


"Palma: Ana Brnabić nije moj premijer" (ЛИНК)







Испада да сада, у овом тренутку, једино будућа премијерка не манипулише медијима:


"Brnabić: Za tri-četiri dana će sve ovo izbledeti" (ЛИНК)


Видећемо да ли ће она тако и наставити...

Или ће ипак у томе следити, вероватно, свог великог Мастер Јоду...



Неопходан нам је тај посебан предмет Медијска култура у школама...

И то што пре...


Не може све то да се ради и постигне само на часовима српског језика.
gedza.73 gedza.73 15:50 16.06.2017

Re: Друштво мртвих песника

nsarski
Bez šale, ja se potpuno slažem sa prostom konstatacijom apostate da nema beskorisnog znanja.

Nema. i uvek može da se nauči nešto novo. ko 'oće.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:42 16.06.2017

Zemunski trg





Ovo je neki noćni market. Svega je bilo. Od tartufa и кулена и џемова, preko jednog Francuza sa svojim odležalim sirevima, па do kolača moje sestre. Baš lepo. Na velikom trgu u Zemunu.
nsarski nsarski 07:12 17.06.2017

Re: Žutlele!

Ona - naravno - neće odbiti: zgodno je za CV.


Ma, mene mnogo više brine kako će Englezi izgovarati Brnabić, a da to ne zvuči kao BURN A BITCH.
tasadebeli tasadebeli 08:35 17.06.2017

Re: Žutlele!

nsarski
Ona - naravno - neće odbiti: zgodno je za CV.


Ma, mene mnogo više brine kako će Englezi izgovarati Brnabić, a da to ne zvuči kao BURN A BITCH.



Вероватно исто онако као што је и Роналд Реган изговарао име Горбачова...

GARBAGE CHEF.



aureus aureus 09:05 17.06.2017

Re: Žutlele!

nsarski
Ona - naravno - neće odbiti: zgodno je za CV.

Ma, mene mnogo više brine kako će Englezi izgovarati Brnabić, a da to ne zvuči kao BURN A BITCH.



The prime minister of Serbia, Ms Ana Burn-a-bitch.
- Burn whom?
- A bitch.
- Ah, a witch.
- A bitch!
Ana approaching: "You can call me Ana."
nsarski nsarski 09:14 17.06.2017

Re: Žutlele!

A tek kako su smislili da zapamte i izgovaraju ime bivšeg iranskog predsednika Ahmadinedžada:

Mahmoud Ahmadinejad is the President of Iran. His name can be difficult to pronounce, so here's a little tip.
First name: Mah-MOOD. You can remember that by thinking about your mood at the time or you can pretend your mother is a cow and she just mooed. Your choice.
Last name: Ahmadinejad. The easiest way to remember how to pronounce that is that it sounds remarkably similar to "I'm a Dinner Jacket". Ah-ma-dinn-e(r)-jahd(ket). I'm a Dinner Jacket.

Ovo je prvi put plasirala u javnost Maureen Dowd, kolumnista NY Timesa.
aureus aureus 09:29 17.06.2017

Re: Žutlele!

Ех, сиротани из енглеског говорног подручја.
Имају 45-46 гласова и углавном се труде да ти име изговоре што ближе твом језику па колико успију.
Ми немамо тих проблема: ми одмах примјенимо транскрипцију и - ћао.
(Амерички амбасадор је Скот, а не Скат.)

Додуше, ми немамо ту привилегију да са странцима причамо на нашем језику.
mirelarado mirelarado 09:47 17.06.2017

Re: Žutlele!

Ah-ma-dinn-e(r)-jahd(ket). I'm a Dinner Jacket.




Bei mir bist du schön = Buy Me a Beer Mr. Sheyn :

aureus aureus 10:08 17.06.2017

Re: Žutlele!

mirelarado
Ah-ma-dinn-e(r)-jahd(ket). I'm a Dinner Jacket.




Bei mir bist du schön = Buy Me a Beer Mr. Sheyn :


emsiemsi emsiemsi 10:57 17.06.2017

Re: Odlično

princi
Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Jesi, vala. Sad se samo postavlja pitanje: a što?

Успут (ти знаш, но, свеједно), пошто је блог о образовању, да се мало похвалим ... ипак сте сви ви блогери моји (својеврсни) другари --- млађе дете ми је добило пуну стипендију за студиј елецтрицал инжењеринга на чувеном Тринити колеџу Универзитета Кембриџ - у еквивалентној вредности од цца 40 хиљада фунти по години.
Ко каже да се рад не исплати !?
Успут --- свака част мојој жени на свему што ради за нашу децу, па и (за) мене.
Успут 2 --- волео бих да се након студија и којекаквих доктората врате овде где и припадају ... као, уосталом, и сви наши, те да направе достојно место живљења, много боље од овога ђубришта до којега смо ми довели.
aureus aureus 11:19 17.06.2017

Re: Žutlele!

nsarski
"I'm a Dinner Jacket". Ah-ma-dinn-e(r)-jahd(ket). I'm a Dinner Jacket.

Ко од вас зна како се на енглеском каже "Ја сам мој мјесец"?
Ајде, ко зна?

ЕДИТ
(три сата касније). Види, нико не зна.
Школство нам је баш пропало.
srdjan.pajic srdjan.pajic 12:22 17.06.2017

Re: Odlično

mirelarado
nsarski
A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti? Pa, to je pitanje koje je apostata pokrenuo. Ja mislim da je decu najpre nephodno naučiti osnovnim konceptima i tekovinama nauke i umetnosti i književnosti i poezije i jezika, ali ne na suvoparan i bubalčki način, već to znanje mora da bude živo. Živo kao što je ilustrovano filmom "Dead poets society".


Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori. Jedino što taj metod iziskuje velika ulaganja, a to nas vraća na bazični problem današnjice: koliko su države spremne da izdvoje za kvalitetno obrazovanje celokupnog podmlatka? Bojim se da odgovor nije ohrabrujući.



Moja ćera ide u Montesori školu, ovde u zabiti ih ima ko šaše (pokrivaju od predškolskog, obdaništa, pa sve do kraja osnovne škole, to jest middle school-a). I tu smo slučajno upali, bez mnogo istraživanja: prvo jer nam je bilo blizu, drugo jer su primali decu mlađu od 3 godine, a treće - koga god smo pitali, a ko je išao u Montersori školu, rekao nam je da to pamti kao najlepši deo života, to jest detinjstva.

Ja svoje obdanište ne pamatim kao lepo mesto (mahom zbog nadrndanih vaspitačica, i strašnih tetkica u borosanama koje uvek urlaju na decu, i što mi je tamo uvek bilo dosadno, sem kad je vreme za jurnjavu po dvorištu, ili kad dođe Branko Kockica), dok ova naša mala obožava da ide u tu njenu školicu. Meni se, u početku, činilo da je taj sistem rada sa decom dosta labav, ali evo posle dve i po godine nisam primetio da nam je dete u zaostatku za decom njenog godišta koja idu u regularno obdanište.





blogovatelj blogovatelj 21:02 17.06.2017

Re: Žutlele!

A tek kako su smislili da zapamte i izgovaraju ime bivšeg iranskog predsednika Ahmadinedžada:


Sreća pa nam se premijerka ne zove Ivona Diklić (I-wanna Dick-lick)
freehand freehand 00:12 18.06.2017

Re: Žutlele!

nsarski
Ona - naravno - neće odbiti: zgodno je za CV.


Ma, mene mnogo više brine kako će Englezi izgovarati Brnabić, a da to ne zvuči kao BURN A BITCH.

freehand freehand 00:29 18.06.2017

Re: Odlično

Jes vala, dobro da si YU ubacio zajedno sa Svedskom, a bez da se zajebavas.

Elementarna funkcionalna pismenost dozvolila bi ti da shvatiš pročitano, da ztapaziš jasne razlike u primerima i svrhu njihovog postavljanja.
Što se tiče toga kako se šta zove valjalo bi uočiti nekad i nijanse, tendencije i razlike između ekonomskog i političkog sistema, a bonus ti je da proguglaš i obratiš pažnju na to šta u kandžama drži orao na grbu Austrije.
aureus aureus 06:54 18.06.2017

Re: Odlično

freehand
šta u kandžama drži orao na grbu Austrije.

Orao na grbu Austrije?
Zanimljiv ptić, možda malo nabildovan.
Kad im se raspala carevina, Austrijanci su 'ladno makli krunu i orlu na glavu posadili stilizovan bedem (1919).
Znam naciju koja nije monarhija, a za grb je izabrala orla sa krunom, bolje da ne pominjem koja je nacija u pitanju.

Njihov orao u važećoj verziji grba rastrg'o je lance što ukazuje na oslobađanje od nečega, a riječ je o ponovnom uspostavljanju suvereniteta koji im je ukinuo Hitler.

A u kandžama drži...pazi sad: dvije bućice od po...ne nije to...u kandžama drži SRP i ČEKIĆ.
Dominantno čitanje ovih simbola je da oni ukazuju na oslanjanje na poljoprivredu i industriju; a otklon od komunizma se potvrđuje time što srp i čekić nisu prekršteni.

Ako neko ne vjeruje da austrijski orao izgleda kako je opisano, evo mu slike:



Samo dvije godine nakon što je usvojeno da će orao koji ovako izgleda simbolički predstavljati Austriju, u pitomoj Štajerskoj je rođen dječačić, orlić takoreći, koga su prozvali Arnold.
Kad je Arnold porastao, shvatio je da mu nikakvi čekići i srpovi neće pomoći u namjeri da postane glavni puvadžija u kraju, pa su se u njegovim rukama počeli nalaziti nešto teži predmeti, a onda sve teži i teži, dok na kraju...




Dok na kraju nije došao do željene figure koju je onda promovisao po raznim takmičenjima, šireći se poput austrijskog orla.
Do te figure trebalo je rada i rada:



...ali jednom kad je do nje došao, mogao je svima da pokaže šta je to austrijska snaga.



Prava austrijska snaga, postignuta bez kojekakvih komunističkih pomagala.

Arnoldu se, naime, nikad nije sviđalo ljevičarenje, pa je nakon preseljenja u Ameriku i sasvim solidne glumačke karijere - prirodno postao republikanac.
Ništa čudno, reklo bi se, za čovjeka koji je shvatio da samo vrijednim radom i oslanjanjem na samog sebe, čovjek može postići zapažene rezultate i ostvariti izuzetne ciljeve, umjesto čekanja da ti socijalistička zajednica napumpa mišiće.
freehand freehand 07:25 18.06.2017

Re: Odlično

Dominantno čitanje ovih simbola je da oni ukazuju na oslanjanje na poljoprivredu i industriju; a otklon od komunizma se potvrđuje time što srp i čekić nisu prekršteni.

A ne na vlast radnika i seljaka, normalno. Pošto ni sve one socijalističke vlade i najpopularniji predsednici austrijskih vlada nisu bili ni radnici ni seljaci. Tako da je izbor simbola u stvari slučajan, naročito u kombinaciji sa prekinutim lancima, bez obzira na pogrešna tumačenja onih koji bi i buđenje jakih republikanih emocija u mladom Arnoldu tek pošto je iz Austrije otišao tumačili na sovj iskrivljeni način.
Tako da je i socijalizam samo u oku posmatrača, u stvari.
aureus aureus 07:47 18.06.2017

Re: Odlično

freehand

Tako da je i socijalizam samo u oku posmatrača, u stvari.

Ne u potpunosti, pošto Austrija jeste crvena i jeste država blagostanja.
Postoje na ovom svijetu države koje su sklone "kapitalizmu sa ljudskim likom" i socijal-demokratiji (Skandinavija, Njemačka (khm, zaboravimo sad nacističku epizodu), Austrija...), a postoje i one kojima je bitan samo kapitalizam, naročito ako je očišćen od kojekakvih primjesa koje upućuju na veliku ulogu države u ekonomiji (Amerika, Engleska).

Nisu džabe proleteri pjevali: Amerika i Engleska biće zemlja proleterska.
Zašto baš te dvije zemlje?
Zato što one uporno stoje s druge strane rijeke.
emsiemsi emsiemsi 08:04 18.06.2017

Re: Odlično

freehand
Ти си рудиментарно прескочио


Успут --- ових дана се спремам у Панчево да превезем гепек књига (уџбеника, збирки итд.) једном будућем студенту ЕТФа, да не мора он и његови родитељи да се финансијски исцрпљују. У градњи су куће, па је свака парица добродошла.

Lepo od tebe. Jbg, ja se ranom zorom spremam iz Pančeva pa ne mogu da te pozovem da negde uz sladoled i fruteke razmenjujemo jednorečenične dvosložne misaone sklopove.
nekom drugom pruilikom nadam se da ću biti počastvovan.

Нормално !
Него како !
freehand freehand 10:51 18.06.2017

Re: Odlično

Ne u potpunosti, pošto Austrija jeste crvena i jeste država blagostanja.

Ipak se, znači, slažemo.
Ne može se o ideji i ideologiji suditi samo na osnovnim postulatima nastalim pre više od jednog i po veka, niti na njenim devijacijama u istorijskoj praksi. Ideje, kao i čovek, prolaze korz mene, evoluiraju i bivaju usavršavane. Pojam diktature proletarijata bio je prevaziđen i u momentu kad je u SFRJ korišćen, kamoli danas.
Kao što je potpuno jasno da ne postoje idealni i čisti modeli društvenih uređenja.
Elem, austrijski model "socijalizma" najbliži je onome što bih ja smatrao dobro uređenim društvom i ostvarivanjem te ideje kroz ova dva veka.
emsiemsi emsiemsi 11:19 18.06.2017

Re: Odlično

freehand
Ne u potpunosti, pošto Austrija jeste crvena i jeste država blagostanja.

Ipak se, znači, slažemo.
N3e može se o ideji i ideologiji suditi samo na osnovnim postulatima nastalim pre više od jednog i po veka, niti na njenim devijacijama u istorijskoj praksi. Ideje, kao i čovek, prolaze korz mene, evoluiraju i bivaju usavršavane. Pojam diktature proletarijata bio je prevaziđen i u momentu kad je u SFRJ korišćen, kamoli danas.
Kao što je potpuno jasno da ne postoje idealni i čisti modeli društvenih uređenja.
Elem, austrijski model "socijalizma" najbliži je onome što bih ja smatrao dobro uređenim društvom i ostvarivanjem te ideje kroz ova dva veka.

Мислим, да питак - уколико није превише индискретно --- како се било ко не умори млатећи празну сламу о тим идеологијама и сличним будалаштинама ... социјализам и сличне идиотарије - ужас !
freehand freehand 13:37 18.06.2017

Re: Odlično

како се било ко не умори млатећи празну сламу о тим идеологијама и сличним будалаштинама ... социјализам и сличне идиотарије - ужас !

Saglasan!
Usput 2: smaraš!
(usput 1 ne želiš da pročitaš)
Lionsgate Lionsgate 03:57 14.06.2017

Ima neko treci

sovjetska početna premoć u kosmonautici i američka nervoza,


I jedni i drugi su 1945 nastavili da razvijaju nemacki raketni program V2, ocito su Rusi pokupili bolje nemacke strucnjake od Amerikanaca. Rusi su razvili i sjajnu avijatiku jer su pokupili preko 1200 nemackih avioinzenjera. Jbg, da su pokupili i Svabe iz industrije koja je zadovoljavala potrebe obicnog coveka mozda bi SSSR i danas bio ziv..
aureus aureus 04:37 14.06.2017

Re: Ima neko treci

Lionsgate

ocito su Rusi pokupili bolje nemacke strucnjake od Amerikanaca.




ephemeris ephemeris 06:46 14.06.2017

Uzivo, sa lica mesta...

vcucko vcucko 08:54 14.06.2017

Re: Uzivo, sa lica mesta...

emsiemsi emsiemsi 06:51 14.06.2017

Да !

Понекада се са радошћу сетим гимназијске професорке филозофије.
Постављала је разна питања, а само једно потпитање --- зашто.
bocvena bocvena 09:01 14.06.2017

Re: Да !

apostata, za strpljenje, metodičnost i trud...
radujem se drugom delu.
sad samo da sačekamo bermana:)
berman berman 21:27 14.06.2017

Re: Да !

sad samo da sačekamo bermana:)

da te pita zato dobri đaci beže iz rusije u usa u zadnjih 40g, ne obratno
ili da da konstatuje da ni jedan narod nije imao tako obrazovane kurve i krimose ko Rusi devedsetih ( puno pozitivnije od naših ološ krimosa i kurabica) .
berman misli da je temeljan i fundamentalnim naukama dobro potkovano školstvo najviše što može jedan narod imat, danas to jedino može pružit privatna inocijativa i vaučerizacija . državne škole će postat žrtva NGO sektora i raznih peder,incesttrauma,defašizacija mrsomuda na grantovima .
Ako očemo dobrog premijera za 70 godina, već danas treba imati Eton. samo privatna škola može zaštitit djecu od upliva ideologije
docsumann docsumann 06:53 15.06.2017

Re: Да !

kad ga apostata sastavi ni emsi ne traži siže
emsiemsi emsiemsi 07:20 15.06.2017

Re: Да !

docsumann
kad ga apostata sastavi ni emsi ne traži siže

... зато што га разговори о образовању (и васпитавању) занимају - јер сматра да је то најважнији државни посао.
Сви остали послови су 'пичкин дим' у односу на тај.
Друштво које не плати Учитеља ће, слично нашем, отићи 'куд и љуљи'.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana