Ekologija| Gost autor| Planeta

Zelene revolucije

princi RSS / 25.06.2017. u 16:34

Ko kaže da su blogovska prepucavanja i neprijateljstva for life? Bloger Martin Krpan mi je pre neki dan ljubazno ponudio gostovanje na mom blogu što sam sa zadovoljstvom prihvatio. Tekst je o revolucijama u poljoprivrednom sektoru, vrlo interesantna tema, sa zanimanjem ću je pročitati. Kako je ovo Martinov tekst, njemu ću prepustiti ulogu voditelja i konfenransijea, a svoje učešće ću ograničiti na komentare onoga što mi nije jasno u tekstu. Svi typosi, svi misplaced dijagrami, sve greške nastale pri kucanju su moje, možete naznačiti, i gledaću da ih ispravim u skladu sa svojim mogućnostima. Martine, izvoli, mikrofon je tvoj.  

Definicija

Pojam Zelene revolucije označava dalekosežne promjene u poljoprivrednom sektoru prvenstveno u USA a onda I u zemljama trećeg svijeta. Zelene revolucije su počele 40-ih godina a rezultat toga je značajno povećanje svjetske poljoprivredne proizvodnje. Pod pojmom "treći svijet" se ovdje misli prvenstveno na bivše kolonije koje nisu pripadale ni jednom hladnoratovskom bloku a koje su u ovom području bile epicenter svjetskih političkih dešavanja. Posebno u Južnoj Americi, SAD je pokušala da osigura uticaj i ovisnost svake zemlje kroz programe za razvoj u ovom području.

Kako I naslov govori, zelenih revolucija ima više. Specifične stavke i tehnologije su se mijenjale tokom vremena, tako da se može govoriti o dvije generacije:

- Zelena revolucija 1. generacije: Podrazumjeva intenziviranje poljoprivrede kroz intenzivnu upotrebu mašina, upotrebu vještački proizvedenih đubriva i intenzivni uzgoj jačih, pojedinačnih sorti što je povezano sa smanjenjem biodiverziteta.

- Zelena revolucija 2. generacije: Se odnosi na korištenje genetskog inženjeringa za manipulaciju karakteristika biljaka, što je rezultiralo većom otpornošću na herbicide.

Geografska podjela

Slika ispod pokazuje u kojim regionima se najviše implementirala tehnologija Zelene revolucije.

F1.large.jpg

Ovdje je jasno da se Južna Amerika u velikoj mjeri oslanja na tehnologije Zelene revolucije u uzgoju svih popularnih žitarica. U Aziji je fokus na riži, ali u kasnijim fazama takođe I na pšenici, što se objašnjava povećanom potražnjom za pšenicom usljed rasta standarda u Aziji. Podrazumjeva se naravno da je korištenje tehnologija Zelene revolucije u SAD najveća u svim sferama I na ovom grafikonu je SAD izostavljena.

Kritičari Zelene revolucije često navode da je ZR ograničena samo na zemlje u kojima su SAD ostvarivale svoj politički interes. Tako je podsaharska Afrika I istočna Indija ignorisana od strane investitora i razvojne pomoći USA, iako je na tim područjima siromaštvo i glad ozbiljan problem.


Interakcije mašina, oplodnje i uzgoja

Kao što je već ranije spomenuto, Prvoj zelenoj revoluciji se mogu pripisati tri različite strategije koje su ne samo komplementarne, već i međusobno uslovljene.

Dakle, povećana upotreba mašina u Južnoj Americi je dovela do mnogo jače erozije tla nego što je to bio slučaj u konvencionalnoj poljoprivredi. Zbog brzog smanjenja hranjivih tvari u tlu moralo se koristiti sve više vještačkih gnojiva da ne bi došlo do pada zarade. Sljedeći grafikon prikazuje korištenje gnojiva od 60-tih godina:

bild32.jpg?resize=500%2C395

Ali intenzivno đubrivo nije bilo dovoljno. Potrebno je bilo prilagoditi nove vrste koje bi bile bolje prilagođene promijenjenim uslovima. A s obzirom da zemlje koje su glavna meta Zelene revolucije nisu u stanju da samostalno proizvedu ni mašine ni đubrivo ni moderne sorte, čitav koncept je pao naravno na uvoz iz SAD-a, a time i na potpunu ovisnost o političko-ekonomskom sistemu SAD.

U jeku intenziviranja ovakve poljoprivrede podzemne zalihe zemlje su masovno iscrpljene pri čemu se u nekim regijama plodna zemlja pretvorila u pustoš. Ovim negativnim efektom su SAD bile najviše pogođene. 70-ih godina ukupno 50 miliona hektara zemlje je tamo bilo kultivisano na ovaj način, što je tu zemlju poslije svrstalo kao ozbiljno erodirajuću. Zemlja je na ovaj način izgubila 30 tona humusa po hektaru godišnje da bi se deset godina kasnije morala uložiti ozbiljna sredstva da se ta zemlja ponovo pretvori u kakvu-takvu obradivu površinu.

Ali povećano uklanjanje humusa iz zemlje je donijelo neposredne socijalne probleme, jer je obnavljanje zemlje bilo izuzetno skupo i mnogi manji farmer su bili izuzeti iz tog programa.

Problem gladi i eksplozija stanovništva

Thomas Malthus je prvi razmatrao koliko se ljudi može nahraniti u svijetu, I tada je formulisao "zakon stanovništva" kada je opisao proizvodnju hrane kao aritmetički rast, a rast stanovništva kao eksponencijalni rast. 1969. godine, biolog Paul Ehrlich, je napravio sličnu teoriju i tada je rekao da će se u roku od deset godina desiti invazija Japana i Kine na Rusiji I da će početi svjetski rat za rezerve hrane u svijetu. Što Ehrlichova vizija nije postala stvarnost, dugujemo, između ostalog razvoju Zelene revolucije. Iako mnogi ljudi i danas pate od gladi - u apsolutnom iznosu, od 70-ih godina je taj broj enormno smanjen. Tako je npr. 1969. godine 56% svjetske populacije patilo od neuhranjenosti, što znači da se trošilo manje od 2.200 kalorija dnevno po osobi, dok je samo u 1992-1994 bilo oko 10% neuhranjene svjetske populacije prema izvještaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu. U Južnoj Americi i južnoj Aziji se zahvaljujući isključivo ZR desio ogroman porast prinosa I te regije su se konačno mogle nahraniti. U tom kontekstu doprinos Zelene revolucije da poboljša svijet I svjetski problem proizviodnje hrane ne može biti odbačen.

Danas međutim su aktuelni kriteriji održivosti i održive proizvodnje. Sada je aktuelno pitanje održavanja postojeće proizvodnje na duži rok, koja postaje sve teža zbog erozije i devastacije zemlje uzrokovane intenziviranjem poljoprivrede i sve manjom količinom plodnog tla i smanjenjem biodiverziteta. Količina svjetske hrane je sada već doboljna i za 9 milijardi ljudi koji će nastaniti zemlju 2050. godine. Sa sadašnjim prinosima hrane danas bi čak 12 milijardi ljudi bez problema moglo jesti.

S obzirom na sve veće blagostanje i pad svjetskog nataliteta, postalo je jasno da pravi problem ljudi u 21. vijeku neće više biti prenaseljenost, već starenje. Broj šezdesetogodišnjaka u svijetu 2050, godine će porasti na 22% sa sadašnjih 10%.

Genetski inženjering - Druga zelena revolucija

Koliko je revolucionarna 1. ZR bila toliko je tzv. GMO revolucija ili 2. ZR koja je počela otprilike 2000. godine možda još revolucionarnija. GMO revolucija je nastala preko Rockefeller fondacije koja je tada uložila mnogo novca u najbolje svjetske istraživače na tom polju kao I na medijske kampanje sa ciljem svijetskog prihvaćanja genetski modificiranih organizama (GMO). Argumenti su još uvijek isti kao i prije 80 godina: Stanovništvo raste i treba da se hraniti. Međutim, I laicima je očigledno da su u prvom planu bili interesi moćnih agrobiznisa, a ne briga o svjetskoj populaciji.

 

csm_Gentechnik2015nurTitelbig_b4079f04fb.jpg

Ovdje brzo postaje jasno gdje su centri uzgoja GMO-a. Osim toga, grafikon pokazuje da je procenat poljoprivrednog zemljišta pod GMO u evropskim zemljama beznačajan.

Žalba SAD, Kanade i Argentine preko WTO protiv politike protiv GMO-a u EU ukazuje na strateške ciljeve globalne dominacije poljoprivrednih korporacija SAD-a koji traže plaćanje sve većih licenci za svoje GMO.

Kritičari korištenja GMO-a u poljoprivredi se žale uglavnom na sljedeće četiri okolnosti:

1) Kada se upotrijebe takozvani marker geni koji se koriste od strane istraživača u transferu gena, upotrebljavaju se geni koji su otporni na antibiotike a onda antibiotici poslije postaju neupotrebljivi u svakodnevnom životu;
2) Upotreba insekticida koji ubijaju ne samo štetne već I korisne insekte. Taj efekat je između ostalog I veliki uzrok smrtnosti pčela u posljednjih nekoliko godina;
3) Otpornost na herbicide kojima su opremljeni GMO usjevi, što dovodi do povećanja upotrebe pesticida, a onda I korov postaje otporan na njih.
4) Kada se radi genetski transfer biljka se oštećuje i može izgubiti mnoga druga svojstva. Takva intervencija povećava rizik od mnogih I nepoznatih neželjenih efekata koji se radikalno I dan danas cenzurišu.

Međutim, dalekosežni nedostatak GMO-a je njihovo nekontrolisani širenje sa manjkom dijaloga o uticaju GMO-a o dugoročnoj i održivoj proizvodnji. Kada se jednom instaliraju GMO usjevi, onda nema više povratka na staro stanje. Na kraju tog procesa GMO korporacije obavezuju farmere na plaćanje vječnih licenci a u tim procesima su zahvaćeni I farmeri koji te procese ne da nisu inicirali, već ulaze u te procese ili potpuno neobavješteni ili sa velikom asimetrijom u informacijama.

Odnos proizvodnje i prihoda

Ipak, iako je GMO donijela promjene karakteristika proizvodnje, farmeri u većini slučajeva su za sada zadovoljni.

Vještačko navodnjavanje i hemija su doprinjeli ogromnom povećanju poljoprivrednih prinosa u proteklih 50 godina. Dva su načina kako se to povećanje mjeri:

- Poljoprivredna produktivnost kao bruto proizvodnja - sve što se proizvodi u pogonima.
- Prinos po upotrebljenim dijelovima biljke koja se bere.

Prinos po upotrebljenim dijelovima biljke koja se bere se mjeri prema Harvest indeksu.

Fig6.15.png

Tako je iskoristivost biljke početkom prošlog vijeka bila u prosjeku na 0,25, a Zelene revolucije su indeks dovele na žetveni indeks od 0,5 i više.

Američki "agrobiznis"

1960-ih, u vrijeme kada su SAD i američka ekonomija bile u ozbiljnoj krizi, američke firme su svoju šansu vidjele u nadnacionalnom umrežavanju i kupovini stranih kompanija. Može se reći da je tada krenulo nastajanje korporativnog svijeta u kojem danas živimo i tada su se kupci počeli sve više indentifikovati sa proizvodom i kompanijom umjesto do tada sa geografskom lokacijom iz koje proizvod dolazi.

Proizvodnja hrane ili agrobiznis se tada postavio u centar interesa velikih američkih kompanija, zajedno sa naftom.

Kao ministar vanjskih poslova i istovremeno savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika a ujedno i dobar prijatelj familije Rockefeller, Henry Kissinger je imao značajan uticaj na međunarodnu politiku proizvodnje hrane. Henry Kissinger je tada rekao otvoreno:

"Ko kontroliše naftu kontroliše zemlje, koji kontroliše hranu, kontroliše ljude."

Pod vladom Nixona "slobodna trgovina" je bila visoko na listi prioriteta. Njegov zamjenik i specijalni predstavnik za spoljnu trgovinu, William Pearce, bio je u isto vrijeme I šef za javne poslove u Cargill-u, američkoj agrobiznis korporaciji. Pearce je radio dan i noć na otklanjanju barijera za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz USA na globalnom nivou.

Njegova strategija iz 1972. godine je zauzela centralnu poziciju u Nixonovoj tzv. "Novoj ekonomskoj politici". Dvije godine kasnije, sjedio je Pearce sa Cargillom u Odboru za ekonomski razvoj predsjednika, gdje je razvio politiku za domaće poljoprivrednike. Tamo je predstavio doktrinu "prekobrojnih ljudskih resursa" i otvoreno je rekao da iz SAD-a mnoge poljoprivrednike treba ukloniti jer su mnogi u toj oblasti "prekobrojni ljudski resurs". Porodična poljoprivredna gazdinstva su tada nestajala I teren su uzimali "Big boys" agrobiznis karteli. Mnogi novinari su to tada okarakterisali kao Nixonovu strategiju food imperijalizma.

Za velike kompanije je tada postala uobičajena praksa da se na visoke zvaničnike vlada utiče direktno iz USA državne službe.

Tadašnji vršilac dužnosti ministra poljoprivrede SAD-a Jamer McHale hvalio je 1974. godine kvazi pametnu i racionalnu „International Food" politiku. On je tada istakao da je 95 % svih rezervi žitarica u svijetu u rukama šest međunarodnih poljoprivrednih korporacija: Cargill Grain Company, Continental Grain Company, Cook Industries Inc., Dreyfu, Bunge Company i Archer Daniel Midland. Da li treba govoriti da su sve kompanije iz SAD.

Bliski odnosi između Vašingtona i ovih giganata su bili srce strategije Kissinger-a, koju je čak otvoreno nazvao "hrana kao oružje."

SAD sa Rockefeller Foundation su tako reorganizovale svjetsko tržište hrane u smislu privatnih firmi i želje za profitom i postavile su temelje tzv. Druge zelene revolucija, ili "GMO revolucije" iz 1990-ih.

Rockefeller

1960-ih, Rokfeleri su bile centar moći SAD-a. Oni su dominirali u think-tankovima, USA akademskoj zajednici, među vladama i privatnim poslovnim zajednicama, na način kakav do tada niko nije uradio u istoriji SAD.

Nelson Rockefeller se u tom kontekstu bavio pitanjem: Kako bi proizvodnja hrane u siromašnijim, manje razvijenim zemljama kao što je Meksiko bila efikasna? On je kasnije nazvao svoju revoluciju u svijetu poljoprivrede "Zelena revolucija". Nelson Rockefeller je bio u stanju da zastupa interese svoje porodice širom Latinske Amerike tokom Drugog svjetskog rata. Kroz dobre odnose Rockefeller u Bijelu kuću, ovaj put pod predsjednikom Rooseveltom, Nelson Rockefeller je bio na visokom položaju američke obavještajne službe, odnosno, bio je koordinator Agencije za inter-američke odnose (CIAA). Iz ovog položaja mogao je dobijati velika sredstva od vlade SAD-a za poslovne poduhvate u Brazilu, Peru, Meksiku, Venezueli i Argentini.

Fondacija Rockefeller i Monsanto su zajedno dogovarali globalnu strategiju za genetsku modifikaciju biljaka. Genetska revolucija, kao u ostalom i Zelene revolucije, je bio projekat Rockefeller Foundation od početka. On je donirao preko 100 miliona $ za napredak revolucije GMO. Tako je Rockefeller Foundation ulagala u obrazovanje svojih naučnika a njihov stipendista Norman Borlag je 1970. dobio i Nobelovu nagradu za njegov doprinos revoluciji u Meksiku.

Razvoj iz perspektive korporativnih interesa

"Zelena Rockefeller revolucija" je počela u Meksiku i širila se tokom 1950-ih i 1960-ih godina u cijeloj Južnoj Americi. Ubrzo nakon toga se preko veze John D. Rockefellera uvela u Indiji i dijelovima Azije. "Revolucija" je definitivno bila tajni pokušaj da se kroz proizvodnju hrane dobije politička kontrola u ključnim zemljama za ovaj sektor I da se naravno kroz slobodno tržišne pokaže "komunistička neefikasnost".

Azotno đubrivo dobavljao je 100% Standard Oil Company Rockefeller-a, tada najveće kompanije za rafineriju nafte u svijetu, a onda su se priključile I kompanije DuPont, Dow Chemical i Hercules Powder.

Globalna prodaja novih poljoprivrednih proizvoda je eksplodirala nakon WW2 I podigla je iz mrtvih američku hemijsku industriju i tada je napravila kartel trgovine. U kartelu su bile kompanije: Cargill, Continental Grain, Bunge i ADM. USA su tada napravili politiku da poljoprivreda treba biti globalizovana, a Rockefeller je sa svojim monopolom na poljoprivrednim hemikalijama i hibridnih sjemenima htio da preuzme svijetsko poljoprivredno tržište. USA I Rockfeller su pravili kombinaciju humanitarne pomoći I propagande u kontekstu borbe protiv gladi i opasnosti od potencijalnih komunističkih pučeva od strane gladnih revolucionara.

Sjemena velikih američkih kormpracija se nisu mogla dalje reprodukovati i na taj način su farmeri bili primorani da svake godine iznova kupuju nova sjemena. Sa Zelenim revolucijama je definitivno počela planska kontrola svjetske proizvodnje hrane.

NSSM 200

U aprilu 1974. godine, kada je američki agrobiznis već uveliko počeo da preuzima tržište, Henry Kissinger je napravio tajni memorandum zajedno sa ljudima iz kabineta, uključujući i ministra odbrane, ministra poljoprivrede kao i zamjenika državnog sekretara i direktora CIA-e.

Naslov "top-secret" dokumenta je bio "Uticaj globalnog rasta svjetskog stanovništva na SAD i njene prekomorske interese." To je bilo urađeno od Nixona na preporuku John D. Rockefeller III. To se tada nazvalo "NSSM 200" ili "Studija za nacionalnu bezbjednost memorandum 200".

Tek 15 godina kasnije je izvršeno javno objavljivanje ovog dokumenta a od strane Geralda Forda je to proglašeno 1975. godine kao službena državna politika. Gerald Ford je imenovao Nelsona Rockefellera za svog potpredsjednika.

Sadržaj NSSM 200 tvrdi da porast stanovništva u određenim zemljama u razvoju koje imaju strateška bogatstva potrebna američkoj ekonomiji, predstavlja potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Cargill agrobiznis i William Pearce su se izdvojili kao predvodnici guranja tog ugovora preko UN-a, MMF-a i Svjetske banke I oni su pozivali na novi međunarodni trgovinski sporazum o poljoprivrednim proizvodima. Kissinger je istakao posebnu ulogu Brazila u NSSM 200. On je rekao da će stanovništvo Brazila biti brojno kao i u SAD-a 2000. godine I da bi takav rast u Brazilu značio povećanje snage Brazila što bi moglo onda ojačati I politički uticaj Brazila u cijeloj Južnoj Americi.

U maju 1991. godine, Brazilska vlada je tada šokirala svjetsku javnost sa šokantnim podatkom da je oko 44 % svih Brazilki između 14 i 55 godina zauvijek sterilizovano.

WTO, GATT i TRIPS

WTO i GATT su preko Urugvajske runde 1994. isposlovali radikalni TRIPS, što je multinacionalnim kompanijama po prvi put omogućilo da patentiraju biljke i druge oblike života.

1986. godine se američki agrobiznis iza novog međunarodnog trgovinskog režima zacementirao.

Kako je to počelo? 1950-ih, projekt je započeo na Harvardu, finansiran od Fondacije Rockefeller, koji je dizajnirao Vasilij Leontief a koji su postepeno sprovodili profesori na Harvard Business School, Ray Goldberg i John Davis, pod naslovom "vertikalna povezanost". Tri decenije kasnije su se formirale velike agrobiznis korporacije koje su bile u stanju da sistematski sprovedu vertikalnu povezanost monopola i cjelokupne oblasti poljoprivrede, prvenstveno SAD-a. 1995. godine, kao rezultat trgovinskih pregovora o liberalizaciji trgovine Urugvajske runde GATT-a, nastala je nova međunarodna organizacija, Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

WTO je organ, koji nije odgovoran ni jednoj drugoj javnoj ustanovi. WTO bi trebalo da kontroliše globalnu slobodnu trgovinu i čak smije da procjenjuje da li postoji kršenje slobodne trgovine I da izriče kazne I sankcije.

Ideja o WTO je nastala kao post WW2 inicijativa iz Washingtona. Zastupništvo Washingtona u Urugvajskoj rundi u vezi poljoprivrede je rađen I 100% osmišljen od Cargill Inc. Daniel Amstutz, bivši član upravnog odbora Cargilla, je bio specijalni izaslanik Reaganove administracije na razgovorima GATT. On je predstavio "Amstutz plan" u četiri tačke:

1) Zabrana svih programa vlade za poljoprivredu
2) Zabrana o intervenisanju poljoprivrednih cijena
3) Zabrana uvoza radi zaštite nacionalne poljoprivredne proizvodnje
4) Zabrana kontrole izvoza poljoprivrednih dobara od strane vlada čak i u vrijeme gladi.

Tada su širom otvorena vrata za slobodnu trgovinu, i napravljeno je "slobodnog svjetsko tržište" i Cargill je mogao plasirati svoje nove, GMO proizvode bez ograničenja.

Kasnije, 2003. godine je Amstutz postavljen kao šef katedre za praćenje tranzicije iračke poljoprivrede pod vodstvom SAD-a u tržišni i izvozni GMO agrobiznis.


TRIPS i paradoksi

GMO korporacije su izgurale zakon da GMO proizvodi na policama ne moraju biti označeni kao takvi. Genetski modificirani usjevi su u suštini normalne biljke, tvrde GMO proizvođači, tako da nema razlike. Međutim, zakon o patentima koji su SAD kroz TRIPS izgurale naglašava da su patentna prava na tu tehnologiju jedinstvena jer je modificiranje sjemena DNK "jedinstveno."

Za ova kontradikciju u terminima naravno i dalje nema sluha a svaki pokušaj javnosti u SAD da ukažu na ovaj paradoks je izvrnut ruglu.

U poljoprivrednom sektoru je došlo do raznih patentiranja genetski modifikovane riže, kukuruza, soje i drugih kultura. To je dovelo do dalje koncentracije vlasništva, raznih ograničena, smanjena raznolikost genetski modifikovanih biljaka i ograničenja vlasništva nad sjemenom, nad nečim što je dio baštine čovječanstva hiljadama godina kroz istoriju.

Mali farmeri u Indiji

2008. godine, UN je bio svjestan situacije malih farmera u Indiji. Uvođenje genetski modificiranih sjemena multinacionalnih korporacija je dovelo do eskalacije cijena sjemena, gnojiva i pesticida i to je prouzrokovalo ekstremno pogoršanje za indijske farmere. UN-u je bilo ukazano i na sve veću učestalost samoubistava poljoprivrednika u Indiji u proteklih deset godina.

Od Indijske vlade je bilo zatraženo da daju finansijske i druge oblike pomoći za porodice žrtava samoubistva, kao i da se poljoprivrednicima omogući prilika da kupe sjemena koja su sposobna za umnožavanje. Aktivistkinja i borac za ljudska prava, dobitnica Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je navela da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.



Komentari (229)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sasaminijature sasaminijature 16:46 25.06.2017

Када деда Томас прави џем..

џемује и џемује и џемује


emsiemsi emsiemsi 16:57 25.06.2017

М'да !

Успео сам да прочитам до краја.
Није ми јасно следеће
Aktivista za ljudska prava i dobitnik Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je naveo da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.

Које оплодње ?
martin_krpan martin_krpan 17:53 25.06.2017

Re: М'да !

Које оплодње ?


Saglasan!
riply riply 18:55 25.06.2017

Re: М'да !

Može li ispravka tekstu, Vandana Shiva je žena, ekološka i feminističk aktivistkinja?
princi princi 19:00 25.06.2017

Re: М'да !

riply
Molim ispravku u tekstu, Vandana Shiva je žena, ekološka i feminističk aktivistkinja

Popravljeto u Martinovo ime.
martin_krpan martin_krpan 19:04 25.06.2017

Re: М'да !

riply
Molim ispravku u tekstu, Vandana Shiva je žena, ekološka i feminističk aktivistkinja


Ima gramatičkih grešaka dosta, veličina slika nije testirana, itd.. Molim za toleranciju. Teško je biti gost-autor.
riply riply 19:09 25.06.2017

Re: М'да !

Hvala Princi. Sama sam sebi zazvučala naredbodavno, pa sam editovaka zamolbu
riply riply 19:11 25.06.2017

Re: М'да !

Preporuka za text, nisam htjela da zvucim kritizerski
nikvet pn nikvet pn 19:41 25.06.2017

Re: М'да !

Pohvala autoru, pridružujem se preporukama ali ne i diskusiji, slaba konekcija.
Dobra analiza i dijagnoza, sleduje li predlog terapije?
draganstankovic draganstankovic 08:36 26.06.2017

Re: М'да !

emsiemsi
Успео сам да прочитам до краја.
Није ми јасно следеће
Aktivista za ljudska prava i dobitnik Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je naveo da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.

Које оплодње ?

Moja poznanica Dr Vandana Shiva nije musko vec zensko, a cenjeni pisci i komentatori bi mogli bar da razlikuju muski i zenski rod, ako im informacije ne sezu dalje !
emsiemsi emsiemsi 08:45 26.06.2017

Re: М'да !

draganstankovic
emsiemsi
Успео сам да прочитам до краја.
Није ми јасно следеће
Aktivista za ljudska prava i dobitnik Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je naveo da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.

Које оплодње ?

Moja poznanica Dr Vandana Shiva nije musko vec zensko, a cenjeni pisci i komentatori bi mogli bar da razlikuju muski i zenski rod, ako im informacije ne sezu dalje !

Цењени Драгане Станковићу --- без обзира што се Ваш пост не односи на мене, но, када сам цитиран, да приупитам за појашњење ... зашто сматрате логичним да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?
alselone alselone 08:49 26.06.2017

Re: М'да !

зашто сматрате логичним да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?


Did you just assume her gender?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:55 26.06.2017

Re: М'да !

Цењени Драгане Станковићу

То није Драган Станковић, него један од најупечатљивијих и најпаметнијих људи са блога -- наш драги Церски.
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:57 26.06.2017

Re: М'да !

emsiemsi emsiemsi 09:19 26.06.2017

Re: М'да !

alselone
зашто сматрате логичним да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?


Did you just assume her gender?

Не разумем питање !
Ах, тај амбигуити, што би рекли браћа Енглези --- разумем ово што си ме питао, али не разумем зашто си то питао.
Како сам ја то претпоставио род, односно, пол својим питањем ?
krkar krkar 09:59 26.06.2017

Re: М'да !

да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?


Hajd za rodove u indijskim imenima još kojekako - ali da nabiješ 5 banki u guzicu, završiš fakultet, povazdan se javljaš na blog a još nisi naučio jednu od najosnovnijih stvari:

ja bih
ti bi
on/ona/ono bi

mi BISMO
vi biste
oni bi

Lepa naš srpsko jeziko
martin_krpan martin_krpan 10:24 26.06.2017

Re: М'да !

nikvet pn
Pohvala autoru, pridružujem se preporukama ali ne i diskusiji, slaba konekcija.
Dobra analiza i dijagnoza, sleduje li predlog terapije?


Hvala na pohvali.

Moj prijedlog terapije je: Pogledati Blade Runner (1982) a onda ne raditi ništa. Ako kojim slučajem pred kraj filma krene da pada kiša, onda izaći na cestu, skinuti se do pojasa i trčati sa intezitetom od 90%.
emsiemsi emsiemsi 11:33 26.06.2017

Re: М'да !

krkar
да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?


Hajd za rodove u indijskim imenima još kojekako - ali da nabiješ 5 banki u guzicu, završiš fakultet, povazdan se javljaš na blog a još nisi naučio jednu od najosnovnijih stvari:

ja bih
ti bi
on/ona/ono bi

mi BISMO
vi biste
oni bi

Lepa naš srpsko jeziko

Кркане, стварно мислиш да не знам за то 'бисмо' !?
Јеботе, почео си уназад неког времена да се припитомљаваш, чак може и да се проазговара ?
Немој да будеш пицајзла !
angie01 angie01 23:17 26.06.2017

Re: М'да !

наш драги Церски.



draganstankovic draganstankovic 15:26 01.07.2017

Re: М'да !

emsiemsi
draganstankovic
emsiemsi
Успео сам да прочитам до краја.
Није ми јасно следеће
Aktivista za ljudska prava i dobitnik Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je naveo da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.

Које оплодње ?

Moja poznanica Dr Vandana Shiva nije musko vec zensko, a cenjeni pisci i komentatori bi mogli bar da razlikuju muski i zenski rod, ako im informacije ne sezu dalje !

Цењени Драгане Станковићу --- без обзира што се Ваш пост не односи на мене, но, када сам цитиран, да приупитам за појашњење ... зашто сматрате логичним да би сви морали да разликујемо родове у индијским именима ?

Pa sa logikom kao takvom vase pitanje nema apsolutno nista zajednicko.
Imena* su reci ili grupa reci za licnosti(persone)i/ili stvari, a Dr Vandana Shiva nije samo indijka vec je i veoma cenjeni strucnjak i osoba** internacionalnog nivoa.

Poznavanje takve osobe i sadrzaja njenog rada spada u kulturni nivo ljudi koji se sa njom bave ili je pak u dobrom/losem kontekstu spominju.

I jos jednom sa rodovima imena imaju vrlo malo ili nista zajednicko.
Pozdrav vama i nadam se da sam udovoljio vasem interesu.

cerski

*
1. Name definition: word or set of words by which a person or thing is known, addressed or reffered to.
2. A famos person
as is Dr Vandana Shiva.

** Za razliku od lokalno umisljenih VIP-ova, Dr. Vandana Shiva je zbilja VIP kako za Indiju tako i za ostatak kontemporarne ljudske zajednice.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:20 25.06.2017

Индија

2008. godine, UN je bio svjestan situacije malih farmera u Indiji. Uvođenje genetski modificiranih sjemena multinacionalnih korporacija je dovelo do eskalacije cijena sjemena, gnojiva i pesticida i to je prouzrokovalo ekstremno pogoršanje za indijske farmere. UN-u je bilo ukazano i na sve veću učestalost samoubistava poljoprivrednika u Indiji u proteklih deset godina.

Ствар је далеко сложенија, а овако како си је ти изнео, дајеш нетачну слику. Овај феномен је догурао далеко, толико да чак и има своју Wiki одредницу:

Activists and scholars have offered a number of reasons for farmer suicides, the most prominent being meteorological factors such as failure of monsoons, unseasonal rains and hail that can destroy crops, high debt burdens, detrimental government policies, lack of irrigation and the lowering / poisoning of ground water, high costs of seeds (seed monopolies) and high rates of interest charged by private money lenders.
martin_krpan martin_krpan 17:32 25.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
2008. godine, UN je bio svjestan situacije malih farmera u Indiji. Uvođenje genetski modificiranih sjemena multinacionalnih korporacija je dovelo do eskalacije cijena sjemena, gnojiva i pesticida i to je prouzrokovalo ekstremno pogoršanje za indijske farmere. UN-u je bilo ukazano i na sve veću učestalost samoubistava poljoprivrednika u Indiji u proteklih deset godina.

Ствар је далеко сложенија, а овако како си је ти изнео, дајеш нетачну слику. Овај феномен је догурао далеко, толико да чак и има своју Wiki одредницу:

Activists and scholars have offered a number of reasons for farmer suicides, the most prominent being meteorological factors such as failure of monsoons, unseasonal rains and hail that can destroy crops, high debt burdens, detrimental government policies, lack of irrigation and the lowering / poisoning of ground water, high costs of seeds (seed monopolies) and high rates of interest charged by private money lenders.


Ne daje nikakvu netačnu sliku.

NAPOMENA: Za sve navode rado dajem citate i izvore, i cilj teksta nije da se mjere prangije i troše živci na beskorisne gluposti.

Faißner, Klaus (2008): Wie Terminator-Saatgut Kleinbauern in den Selbstmord treibt.

Na ovu temu ima izvora "ko pljeve". Na kraju krajeva i ova tvoja Wikipedija pogađa, po tvom mišljenju, sporan navod.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:37 25.06.2017

Re: Индија

Немам ја шта ту да додам: ако кратки сензационалистички чланак стар скоро 10 година теби јесте референтнији -- само због тога што си га лично читао, а не неке друге изворе -- онда се наша расправа ту завршава.

Једно време ме та тема интересовала, па сам је пратио, и разгрнуо шум.


P.S.
Иначе, то је драж овог места (мени) -- увек им неко ко су сасвим солидно разуме у тему коју изнесеш.
martin_krpan martin_krpan 17:49 25.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Немам ја шта ту да додам: ако чланак стар скоро 10 година теби јесте референтнији -- само због тога што си га лично читао, а не неке друге изворе -- онда се наша расправа ту завршава.

Једно време ме та тема интересовала, па сам је пратио, и разгрнуо шум.


Tema je i dan danas otvorena i kontraverzna. Vandana Shiva jeste radikalna kritičarka ali je to vjerovatno neophodno da bi se naglasila sumnjiva i kontraverzna korelacija razvoja GMO usjeva u Indiji sa povećanim brojem samoubistava farmera. Naravno da u vodu pada Shivina neozbiljna sintagma "Monsanto genocid" ali je priča daleko od crno-bijele. Stavljanje takvih naočara na glavu je suva neophodnost kada se gleda ova tema.
martin_krpan martin_krpan 17:51 25.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Немам ја шта ту да додам: ако кратки сензационалистички чланак стар скоро 10 година теби јесте референтнији -- само због тога што си га лично читао, а не неке друге изворе -- онда се наша расправа ту завршава.

Једно време ме та тема интересовала, па сам је пратио, и разгрнуо шум.


P.S.
Иначе, то је драж овог места (мени) -- увек им неко ко су сасвим солидно разуме у тему коју изнесеш.




Pa da, bolji je no name grafikon star 20 godina od kratkog članka od prije 10 godina.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:54 25.06.2017

Re: Индија

Vandana Shiva jeste radikalna kritičarka ali je to vjerovatno neophodno da bi se naglasila sumnjiva i kontraverzna korelacija razvoja GMO usjeva u Indiji sa povećanim brojem samoubistava farmera. Naravno da u vodu pada Shivina neozbiljna sintagma "Monsanto genocid" ali je priča daleko od crno-bijele. Stavljanje takvih naočara na glavu je suva neophodnost kada se gleda ova tema.

Шива је Пол Кругмен nonGMO-антиглобализма.
Pa da, bolji je no name grafikon star 20 godina od kratkog članka od prije 10 godina.

Па не мислиш ваљда да нисам видео?!
Суштина је у томе што су цифре одувек биле надуване, и никад није било Шивиних 200.000 самоубистава.

In 2014, the National Crime Records Bureau of India reported 5,650 farmer suicides, however reports from farmers indicate that the actual figure is much higher.[4] The highest number of farmer suicides were recorded in 2004 when 18,241 farmers committed suicide.[5] The farmers suicide rate in India has ranged between 1.4 and 1.8 per 100,000 total population, over a 10-year period through 2005.[6]


Поздрављам те, будући да је бесмислено расправљати на овај начин.
А -- пази -- имао сам још примедби, него прећутах :)
martin_krpan martin_krpan 18:00 25.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Vandana Shiva jeste radikalna kritičarka ali je to vjerovatno neophodno da bi se naglasila sumnjiva i kontraverzna korelacija razvoja GMO usjeva u Indiji sa povećanim brojem samoubistava farmera. Naravno da u vodu pada Shivina neozbiljna sintagma "Monsanto genocid" ali je priča daleko od crno-bijele. Stavljanje takvih naočara na glavu je suva neophodnost kada se gleda ova tema.

Шива је Пол Кругмен nonGMO-антиглобализма.
Pa da, bolji je no name grafikon star 20 godina od kratkog članka od prije 10 godina.

Па не мсилиш ваљда да нисам видео?!
Суштина је у томе што су цифре доувек биле ндуване, и никад није било Шивиних 200.000 самоубистава.

Поздрвљам те, будући да је бесмсилемно узлзити у распрвсу овјве врсте.


Nije besmisleno, hvala ti na javljanju. Samo se krenulo odmah po "krvnim zrncima" a prebacio sam Princiju 9 strana teksta preko b92 editora, što je samo po sebi veliki uspjeh.

Samo komentariši .


emsiemsi emsiemsi 22:50 25.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Немам ја шта ту да додам: ако кратки сензационалистички чланак стар скоро 10 година теби јесте референтнији -- само због тога што си га лично читао, а не неке друге изворе -- онда се наша расправа ту завршава.

Једно време ме та тема интересовала, па сам је пратио, и разгрнуо шум.


P.S.
Иначе, то је драж овог места (мени) -- увек им неко ко су сасвим солидно разуме у тему коју изнесеш.

Ма нисмо ни сумњали да је једино оно што си ти прочитао референтно.
Јеботе - зар мораш да будеш у свему давеж као и при бирању краставаца (или парадајза, или чега већ) ?!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 05:58 26.06.2017

Re: Индија

Јеботе - зар мораш да будеш у свему давеж као и при бирању краставаца (или парадајза, или чега већ) ?!

Ne boj se, tebe da pomirišem -- ne bih te izabrao.
emsiemsi emsiemsi 07:24 26.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Јеботе - зар мораш да будеш у свему давеж као и при бирању краставаца (или парадајза, или чега већ) ?!

Ne boj se, tebe da pomirišem -- ne bih te izabrao.

Уффффф, лакнуло ми је !
little_radojica little_radojica 08:02 26.06.2017

Re: Индија

Брајо, једном сам имао живаца да терам ову глупост са индијским сељацима до краја, али сад немам. Направићу једном сајт на којем ћу чувати дебанковање оваквих измишљотина, јер, ма колико то није интелектуално захтевно, јесте временски... И онда лепо само, кад неко не уради домаћи, а Радојица лепо извади чаршав и прц

Мартине, лепо си ти ово конципирао, али џаба девет страна кад падаш на непотребним детаљима.
dirtyharry dirtyharry 08:11 26.06.2017

Re: Индија

martin_krpan
Ne daje nikakvu netačnu sliku.

Šta ti je naš jezik kad lupiš tri negacije u nekoliko reči. Treba čovek da se zamisli da li nešto jeste ili nije tačno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:19 26.06.2017

Re: Индија

ЛР

Јбг, ја кад сам о томе читао, мислим да овај Wiki чланак није ни постојао. Мени више смета, од незнања, то неприхватање да си можда погрешио. Овде долази опасно паметна екипа (ту, наравно, не рачунам ЕмСиСија), која свакоји курац зна, па не можеш лако да јој увалиш муда за бубрега. То тврдо језгро паметњковића (да, и ти ту спадаш), мислим да је отерало оне сeлебртије, који не воле да им се противречи. Да не кажем да лажни медиокритетски ауторитети -- као на оном хистеричном Кркаровом блогу о вакцинама -- овде страдају к'о мушице.
;-)

P.S.
Ево занимљивог чланка о ВАНДАН ШИВИ КАО МАНИПУЛAТОРУ.
emsiemsi emsiemsi 08:29 26.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
ЛР

Јбг, ја кад сам о томе читао, мислим да овај Wiki чланак није ни постојао. Мени више смета, од незнања, то неприхватање да си можда погрешио. Овде долази оспасно паметна екипа (ту, наравно, не рчунам ЕмСиСија), која свакоји курац зна, па не можеш лако да јој увалиш муда за бубрега. То тврдо језгро паметњковића (да, и ти ту спадаш), мислим да је отерало оне слебртије, који не воле да им се противречи. Даа не кажем да лажни медиокритетски ауторитети -- као на оном хистеричном Кркаровом блогу о вакцинама -- страдају к'о мушице.
;-)

P.S.
Ево занимљивог чланка о ВАНДАН ШИВИ КАО МАНИПУЛТОРУ.

Невезано за тему --- где си мене сврстао, пошто видим да си ме издвојио из скупа паметних ? Како се зове скуп коме ја припадам ?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:49 26.06.2017

Re: Индија

Како се зове скуп коме ја припадам ?

Prazan skup.
emsiemsi emsiemsi 09:16 26.06.2017

Re: Индија

Predrag Brajovic
Како се зове скуп коме ја припадам ?

Prazan skup.

Не може да буде празан скуп чима има иједан елемент ... то, јест, мене.
Jukie Jukie 09:50 26.06.2017

Re: Индија

5,31 odsto samoubistava je zato što se ćerka udala?
martin_krpan martin_krpan 10:15 26.06.2017

Re: Индија

little_radojica
Брајо, једном сам имао живаца да терам ову глупост са индијским сељацима до краја, али сад немам. Направићу једном сајт на којем ћу чувати дебанковање оваквих измишљотина, јер, ма колико то није интелектуално захтевно, јесте временски... И онда лепо само, кад неко не уради домаћи, а Радојица лепо извади чаршав и прц

Мартине, лепо си ти ово конципирао, али џаба девет страна кад падаш на непотребним детаљима.


Jesi 100% siguran da nema korelacije između Zelene revolucije i samoubistava? Jesi radio test korelacije? Jesi pravilno postavio nultu i alternativnu hipotezu? Radujem se da vidim tvoj rad.

Ponavljam: Ovo nije pledoje ni za ni protiv GMO-a, što se iz teksta može i vidjeti. Ponovio sam da će pasti svaka hipoteza da je Monsanto odgovoran za smrt indijskih seljaka. Ono što i jeste cilj teksta je da pokrene ozbiljne mislioce na razmišljanje o temi koja je po mnogim parametrima kontraverzna.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:35 26.06.2017

Re: Индија

Jukie
5,31 odsto samoubistava je zato što se ćerka udala?

Таква култура, традиција: уби га мираз.
Dowry system in India

Иначе, индијски земљорадници-мали фармери имају повећану стопу самоубистава у односу на остали свет за 40%. Хоћу рећи -- фама је била исфабрикована.
princi princi 17:38 25.06.2017

Sugestija

imaš ovde malo o tim karbonskim, sumpornim i azotnim ciklusima u proizvodnji hrane i njihovom uticaju na energetske bilanse i sl. Pogotovu je fascinantna priča o veštačkim đubrivima, BASFu i sl. Nemoj da te zavara relativno mali broj strana, Smil je uvek gusto čitanje.
martin_krpan martin_krpan 17:56 25.06.2017

Re: Sugestija

princi
imaš ovde malo o tim karbonskim, sumpornim i azotnim ciklusima u proizvodnji hrane i njihovom uticaju na energetske bilanse i sl. Pogotovu je fascinantna priča o veštačkim đubrivima, BASFu i sl. Nemoj da te zavara relativno mali broj strana, Smil je uvek gusto čitanje.


Čuo sam za Vaclava Smila mislim baš ovdje i mislim baš od tebe u kontekstu navoda, da SAD nisu imperija već hegemonija. To mi je bilo interesantno i pogledao sam rad tada.

Pogledaću, hvala.
princi princi 17:59 25.06.2017

Re: Sugestija

da SAD nisu imperija već hegemonija

Da, ima on celu knjigu na tu temu. Ljudi se olako frfljaju tim terminima (imperija i sl). Smil je, čovek, učen, vrlo precizan, nije neka lujka ili pothead.
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:07 25.06.2017

Re: Sugestija

A kako je industrijska proizvodnja u poljoprivredi uticala na površine koje obrađuje i sam eko sistem, ni reči o tome? Ovo je isuviše antropocentričan tekst. Znam da sad zvučim kao treehugers, ali mora neko i to. Čak i the Guardian ima jedan takav tekst.
martin_krpan martin_krpan 18:14 25.06.2017

Re: Sugestija

stefan.hauzer
A kako je industrijska proizvodnja u poljoprivredi uticala na površine koje obrađuje i sam eko sistem, ni reči o tome? Ovo je isuviše antropocentričan tekst. Znam da sad zvučim kao treehugers, ali mora neko i to. Čak i the Guardian ima jedan takav tekst.


Hvala ti na ovom dodatku. To je to. Kako da ne, to je veoma bitna stvar.
plausibel plausibel 18:09 25.06.2017

Der kampf um den stillen Ort

Nisam pročitala tekst, nemam vremena (ništa drugo), tj samo dirljiv civilizovan uvod (nisam razumjela da li je tekst prekucavan il je Martin diktirao), i kraj o Indiji.

Prije neki dan u Philosophie Magazin-u čitam o bio-politici u Indiji. Prvi problem su imali kako izgraditi wc za pola milijarde ljudi kojima je priroda wc. A kad su krenuli sa realizacijom i nabavili prvih 24 miliona wecea (od planiranih 130 miliona do 2019.), za privatne kuće, naišli su na drugi problem i nazivaju ga "kulturna građevina" (gradnja wecea je samo građevina)..
Indija je postala experimentalno polje za biopolitičku strategiju, tj kako milione individua promjeniti i primorati (naučiti), da koriste wc. Razmatraju, i filozofski, kako čovjeka naučiti na wc kao na sve životne procese od rođenja, produkcije, bolesti do smrti..

Kaže jedan Indijac, 87 god, "cijeli život idem u prirodu", i da ga tih nekoliko kilometara pješačenja - svaki dan - održava u formi, zdravije je.. Elem, "kulturna građevina" definiše taj problem (ima razumjevanje) kao "kulturna veza Indijca sa prirodom".

..itd.

Reko', kad smo kod Zelene revolucije, podatak o pola milijarde Indijaca koji kenjaju u prirodi (i oko kuće) ne znam da li je za Holivud, ali i Bolivud o tome ne kaže skoro ništa ili vrlo malo..

Tj. sjetih se: vidjela sam da se Cerski (Carski?) bavio tim kulturno-filozofskim, za njega vjerovatno revolucionarnim problemom tj vezom Indijaca s prirodom i kako ih otrgnuti od nje i prirodnih potreba, prije nekoliko godina na Google-u.. Respekt, šta ti je čovjek savremenik.
martin_krpan martin_krpan 18:16 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Kaže jedan Indijac, 87 god, "cijeli život idem u prirodu"


Da nema inicijale A.V.?
plausibel plausibel 18:40 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Nemoj se ljutiti. Pročitaću (na preskok), neki naredni dan. Preporuka za dobru volju da napišeš kilometar slova.

:)
princi princi 18:53 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

nisam razumjela da li je tekst prekucavan il je Martin diktirao

Copy-pasteovan. Mislim, kad sam pričao o izglađivanju nesporazuma, nije to išlo baš dotle da se postane Martinova sekretarica.
gedza.73 gedza.73 19:09 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

, podatak o pola milijarde Indijaca koji kenjaju u prirodi

Kud li odlaze govna Amerikanaca da mi je znati. Zapakuju u male paketiće pa ih šalju šatlovima na udaljene planete?

Kao kad se 'urbani grinpis ekolozi' zgražavaju nad zlehudom sudbinom životinja u klanicama dok hasaju krvavi biftek. K'o da meso raste na drvetu.

Zemlja se đubri govnima. Tako se povećavaju prinosi, poboljšava kvalitet površinskog sloja i smanjuje kiselost. Godišnje se jednom, dvaput popakuju životinjska govna u prikolicu, izvezu na njivu, to se zaore i u smešu poseje paradajz, paprika i tikvice.

Sad dal je kulturno ili nije ne znam. al' je hranljivo.

el' pominje taj pfilozofi magazin da su na teritoriji današnje Indije imali javne klozete dok su evropljani još spavali na drveću?
plausibel plausibel 19:27 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Ma dobro, nisu im Amerikanci odobrili gradnju tih wecea nego je odluka političkog vrha i prijeka potreba..

I da rijeku Gang koristi dnevno 600 miliona ljudi (za hranu, higijenu, pražnjenje crijeva) nije podatak za politička (ameri-rusi, partizani-četnici) potkusuravanja i lokalpatriotsku ozlojeđenost. Dajmo malo širine u pogledima na svijet oko nas, stari.

U tekstu iz Filozofskog magazina dominira propratna, naslovna, stranica tj ilustracija Indijca kako meditira okrenut prema nekom jezeru, sjedi na betonskom zidu,  ispod njega su pisoari čisti, bijeli, netaknuti, i oko njih nešto nalik izlučevinama..

Ne sjećam se podatka koliko djece umire radi takvih uslova života i koliko žena bude silovano, dnevno, u prirodi.. to je tema, a ne da amerićke krave padaju u nesvijest kad vide malj u klaonicama. Dok naše stojeći otrpe.
gedza.73 gedza.73 19:51 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

meni taj 'kulturnofilozofksograđevinski' pogled vuče na rasizam.
Vid Indijce kako kenjaju van rupe.
Moramo jopet da im postavimo tutora.
Kad su njihovi dedovi naučili da Temza nije javni pisoar, da jelo može da se začini svakojakim specijama koji su tad u Indiji bili bambadava, kad su ih Indijci naučili da piju čaj pa naučiće i naši Pandžabi zemljaci di je toalet.

Možda i meni proradila žila glupača zbog nekog davnog događaja koji se sveo na 'ovo je Evropa nije ti ovo Indija' pa sam pogrešno protumačio filozofsku dobru volju finog i kulturnog časopisa.

Dajmo malo širine u pogledima na svijet oko nas, stari.

'bem ga, to qropecanje 'progresivnog' zapada i uterivanje kulture u zemlje trećeg sveta a sve sa nekih akademskih visina zaboravljajući da su kolko juče spaljivali žene, versk neistomišljenike i radili seciranje živih saplemenika na kamenim stolovima, pokrali baš tu Indiju i još trećinu sveta uz prateće 'uterivanje' civilizacijskih dostignuća malo mi umrlja fokus.

jedna od istorijskih bitaka u kojoj su gadni i zli kanibali napali dobrodušne baštovane u predgrađu Londona



plausibel plausibel 20:06 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

pa sam pogrešno protumačio filozofsku dobru volju finog i kulturnog časopisa.


Samo lagano, sve si pogrešno protumačio a ja kontempliram nešto peto..

Časopis je fenomenalan. Mislim da radi njega i TV Arte vrijedi znati njemački, ako već čovjek ne govori francuski..
gedza.73 gedza.73 20:30 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Mislim da radi njega i TV Arte vrijedi znati njemački, ako već čovjek ne govori francuski..

Ostaću uskraćen. još se mučim sa pravilnom upotrebom wc šolje.

plausibel plausibel 21:07 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Da, dobro je, očekivala sam da ćeš me pitati jesu li moji đedovi išli porad' sebe, u šumicu il na proplančić zeleni..

Ne bil' mi vid'li kako to srpski seljak i nečiji đed (deda, dida, did, dedo, djed, kh, na zajedničkom jeziku nabrojan) ima jaku vezu, neraskidivu, sa srpskom prirodom.. eheej, stotine godina.. e malo sutre bi njega Švabo i Fransuz od prirode srpske otkino i malo sutre bi njemu Švabo i Fransuz branio da se on dobro olakša poda šljivu, u dnu bašte.. ma nemoj, on će njemu kulturu, bajagi, kaže uvodi, ma nemoj, pa nije kultura struja da je uvodi ko onomad u štalu kad je uveo 'lektričar Stojan..
gedza.73 gedza.73 21:41 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

srpski seljak i nečiji đed...malo sutre bi njemu Švabo i Fransuz branio da se on dobro olakša poda šljivu

Čuj 'Švabo branio'. Švabo je streljao i vešao.
Za francuze negde sam nekad načuo o višemesečnoj povezanosti parfema, nekupanja, vaški, perika i toaleta. Ima i po nekim pričama iz frnacusko-pruskog rata svašta nešto zanimljivo o kulturi i mentalitu

U šumadijskim seljačkim dvorištima obavezan je bio mlekar.
Šta misliš kakve su bile žene zadužene za mleko i mlečne prerađevine?
Aljkave, musave, prljave?

dosta sam trolovo. izvinjenje i Krpanu i Princiju.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:51 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

U šumadijskim seljačkim dvorištima obavezan je bio mlekar.


Još se sećam te zgradice.
Mala, zasebna, koja je služila isključivo, ali ISKLJUČIVO, tome.
Ništa drugo se tu nije smelo naći osim mleka, sira, kajmaka i pribora za to, koji se ni pod kojim izgovorom nije smeo koristiti za bilo šta drugo.

Obavezno zasebna zgadica, obavezno u hladovini, i nije bilo baš poželjno da u njega ulazi iko osim "stanare", žene zadužene za posao oko mleka.

Jedina privilegija da se u njega uđe je bio ritual "brkanja karlice", kojim se proslavljao završetak žetve.

Gedžo, gde me potseti na mlekar :)
nikvet pn nikvet pn 21:59 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Takav mikrobiološki visok proizvodni nivo, kakav HACCP, nepismene žene vodile.
plausibel plausibel 22:35 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Gedžo, hajde zamisli koliko je 600 miliona ljudi..

I rubrike bloga su ekologija i planeta, tj sve dok je tvoj čestiti domaćin u šumici il na zelenom proplanku rasterećen od osvajačke kulture tuđina, i ovi moji iz Filozofskog magazina dok, poučno, pišu o ne tako bajnom stanju ljudske prirode u prirodi na planeti Zemlji, danas, juče, sutra, mi se fino ponašamo, il?
highshalfbooze highshalfbooze 22:40 25.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Gedžo, gde me potseti na mlekar :)

A kako se zaključavao mlekar?
little_radojica little_radojica 05:56 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

meni taj 'kulturnofilozofksograđevinski' pogled vuče na rasizam.
Vid Indijce kako kenjaju van rupe.
Moramo jopet da im postavimo tutora.


Геџо, не ради се ту о наметању културолошких образаца већ о томе да је кењање по улици нехигијенско. Да ли су Индијци или Марсовци, гђи Ешерихији Коли је сасвим свеједно. Сасвим је друго нешто кад ти прикупиш гомна па их кад већ треба разастреш по њиви па их биљке и животињке третирају пре него што ти поједеш биљке и животиње (а не гомна).

И наравно, сасвим је друга прича то што су империје користиле незнање домородаца да их мету под контролу. А Енглези су ваљда учили од најбољих у томе

plausibel plausibel 06:10 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

:)
gedza.73 gedza.73 13:31 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

hcm
Gedžo, gde me potseti na mlekar

pao mi na pamet kao najčistiji deo domaćinstva. Nisu sve gegule bile Boldrikovi klonovi.

nikvet pn
Takav mikrobiološki visok proizvodni nivo, kakav HACCP, nepismene žene vodile.

Naše bake. Sećam se moje nane, bela kecelja preko suknje, mogla da bude mustra za reklamu Merime iz Kš.

highshalfbooze
A kako se zaključavao mlekar?

mnei u pameti drveni ključ sa krupnim reckama.

little_radojica
Геџо, не ради се ту о наметању културолошких образаца већ о томе да је кењање по улици нехигијенско

kažem možda sam preterao. Ali nikako nisam mogao da zamislim sliku gologuzih Indijaca u ekstazi širom parka kako obeležavaju svako drvo dok Amerikanci u sarijima trčakraju i plastičnim rukavicama skupljaju u kese govanca usput mahajući prstom ispred svakog Apua uz 'nono'.

plausibel
sve dok je tvoj čestiti domaćin u šumici il na zelenom proplanku rasterećen od osvajačke kulture tuđina

dočim kulturno uzdignuti osvajačkom kulturom zapišavaju haustore i zaseravaju pasaže.
Beograd je jedna od retkih evropskih prestonica koja ne prerađuje otpadne vode, već svu kanalizaciju ispušta direktno u Savu i Dunav.
plausibel plausibel 13:56 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

dočim kulturno uzdignuti osvajačkom kulturom zapišavaju haustore i zaseravaju pasaže.

Gedžo, bilo bi lijepo (i pametno) da ne nastavljaš mrcvarenje od juče. Blagodarim.
gedza.73 gedza.73 14:44 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Gedžo, bilo bi lijepo (i pametno) da ne nastavljaš mrcvarenje od juče

ja sam jedno vrlo dosadno stvorenje. 'mrcvarenje' je u stvari paralela uživanja sotto i pini del boscheto i haustora što, priznaćeš, ima vrlo malo veze sa 'čestitim domaćinima' a poenta da najviše o ekologiji, na primer, tupe deca ljudi koji su masakrirali kitove zarad kilo ulja. Takva pametovanja se šire po vertikali i horizontali. Demokratija, poštenje, pravda i indijski klozeti.
plausibel plausibel 15:12 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Da, samo što socijalni* problemi u Indiji nisu tupljenje o ekologiji i lov na kitove. I što gradnja wecea za pola milijarde indijske čestite čeljadi nije razlog da Šumadija objavi rat Švabi.. i nije razlog da ti krvariš radi neispavanih mljekarica - s početka i polovine prošlog stoljeća - kanda joj je suseda, pa još Bosančica, gastarbajterka iz Austrije, našla dlaku u siru..

*) o "kulturnoj gradnji", na koju se osvrnuh, govore sociolozi i ljekari, humanisti, iz Indije, ne iz Minkena, kako da ti kažem..

Ukratko: jezivo mrcvariš.
emsiemsi emsiemsi 20:24 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel
Da, samo što socijalni* problemi u Indiji nisu tupljenje o ekologiji i lov na kitove. I što gradnja wecea za pola milijarde indijske čestite čeljadi nije razlog da Šumadija objavi rat Švabi.. i nije razlog da ti krvariš radi neispavanih mljekarica - s početka i polovine prošlog stoljeća - kanda joj je suseda, pa još Bosančica, gastarbajterka iz Austrije, našla dlaku u siru..

*) o "kulturnoj gradnji", na koju se osvrnuh, govore sociolozi i ljekari, humanisti, iz Indije, ne iz Minkena, kako da ti kažem..

Ukratko: jezivo mrcvariš.

Не бих да се мешам у ову плодну и пријатељску расправу, но --- ти мени делујеш познато ?!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:30 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

emsiemsi
Не бих да се мешам у ову плодну и пријатељску расправу, но -- ти мени делујеш познато?!

Milivoje, popravio sam ti malo interpunkciju.
Da, ovo je tess, ili kako već... a rasprava izgleda otprilike ovako (nemojte propustiti!):



P.S.
Samo da znaš, da ne stekneš pogrešan utisak, ja tebe izuzetno cenim -- zbog onog neuštrojenog mačka barem! -- no moram da se budalasto s tobom nadgornjavam, jer ti tako hoćeš... Neka, valja se, voli narod frku.
emsiemsi emsiemsi 20:44 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Predrag Brajovic
emsiemsi
Не бих да се мешам у ову плодну и пријатељску расправу, но -- ти мени делујеш познато?!

Milivoje, popravio sam ti malo interpunkciju.
Da, ovo je tess, ili kako već... a rasprava izgleda otprilike ovako (nemojte propustiti!):



P.S.
Samo da znaš, da ne stekneš pogrešan utisak, ja tebe izuzetno cenim -- zbog onog neuštrojenog mačka barem! -- no moram da se budalasto s tobom nadgornjavam, jer ti tako hoćeš... Neka, valja se, voli narod frku.

Мислим да би ти као човек од језика и морфолог и тополог језика морао (искрено) да признаш да је моја интерпункција боља од уобичајене - макар што се тиче знака узвика, јер --- када знак узвика прилепиш уз слово без спејса, улога знака узвика се, апсолутно, минимизира, чак и преполови.
Ја, стога, то радим екстремно намерно - па коме се свидело, а коме не.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:50 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

када знак узвика прилепиш уз слово без спејса, улога знака узвика се, апсолутно, минимизира, чак и преполови.


Нема шта, прави инжињерски приступ!
emsiemsi emsiemsi 21:00 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Predrag Brajovic
када знак узвика прилепиш уз слово без спејса, улога знака узвика се, апсолутно, минимизира, чак и преполови.


Нема шта, прави инжињерски приступ!

Па погледај и сам !
Па погледај и сам!
Уочаваш ли разлику ?!
gedza.73 gedza.73 21:35 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel
Ukratko: jezivo mrcvariš.

ne ebe ubav nego udav.

da rezimiramo diskusiju tijatija.

ti
Indija je postala experimentalno polje za biopolitičku strategiju, tj kako milione individua promjeniti i primorati (naučiti), da koriste wc.

moja reakcija je bila nevera da milioni Indijaca idu ulicama i kod svakog čoška zadignu suknju kako bi namerno nevirali naučnike, humaniste i ekologe.

Posebno što me podsetilo na događaj kad je Indijac reklamirao neki tehnički uređaj a domorodac (šalterboj) se iživljavao sa
-Obriši prašinu, ovo je Evropa nije ti ovo INdija.

Pa sam dodao da su do juče dedovi pola proevrospkog novinarskog štaba plavu Temzu pretvorili u braon kaljugu i ako su oni naučili da je fuj kaka u reku naučiće i INdijci.
itd, itd, itd...
možda mi samo filteri pogrešno podešeni pa mi se pričinjava kulturfašizam i gde ga nema.
A možda i zbog uvoda u celu priču oko siromaštva i higijene

Pripadnici kraljevske privatne vojske East India Company nametnuli su porez od 50% lokalnom stanovništvu. Godine 1769. iscrpljeni Bengalci postaju logoraši na vlastitom tlu, ostaju bez hrane i vode te nastaje jedan od najvećih democida u novijoj povijesti. Tijekom velike gladi u Bengalu, Britanci su iz ove provincije iznijeli svu stoku, rižu i druge prehrambene namirnice te ih prodali izvan Indije. Britanci su na poljima riže i žitarica nakon toga zasadili opijum kako bi namaknuli još veću zaradu, a tada je od gladi umrlo 10 000 000 Indijaca, točnije jedna četvrtina stanovništva. Zbog gladi su izbili nemiri, no Britanci su stvarali kaznene odrede te su zastrašujući ubijali ljude. Najpopularniji način ubijanja neposlušnih bio je čovjeka zavezati za vrh topa te ga raznijeti hicem

“I hate Indians. They are a beastly people with a beastly religion. The famine was their own fault for breeding like rabbits.” -Winston Churchill

After the advent of British rule, most of the famines were a consequence of monsoonal delays along with the exploitation of the country’s natural resources by the British for their own financial gain.


Britanska krvava vladavina nad Indijom najbolje je oslikana zauzimanjem Delhija 1857. godine. Trupe kraljevstva masakrirale su kako vojsku, tako i civile, a broj žrtava nikada nije procenjen. Jedan britanski vojnik koji je prisustvovao ovom zločinu zapisao je: "Naređeno nam je da pucamo u sve.


Možda sam samo našao vezu između fotografije Indijca koji ne koristi javni pisoar i Indijca koji umire gladan zbog engleske pohlepe



Inače zli jezici tvrde da su Britanci hteli da što više naroda umre od gladi kako bi imali spaljenu zemlju prema teritorijama koje drže Japanci.

Various politicians and interest groups from India, Pakistan, Iran and Afghanistan have tried to lay claim to the diamond

over the years, but the British have said that they will not return it. Prime Minister David Cameron has said that he does not believe in “returnism,” and that if Britain started down that road, well, then the British Museum would be empty.


plausibel plausibel 21:36 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Не бих да се мешам у ову плодну и пријатељску расправу, но --- ти мени делујеш познато ?!

Pst, nemoj nikom da pričaš.

:)

Zezam se. Nisam banovana, ne, ovako je bilo, za znatiželjne slučajne prolaznike i sve divne ljude: banuju me sa eloyom (prvi je počeo), prođe sedam dana, vratiše nas, zamolim moderatora da mi obriše nalog. On to učini i bio je fin, iskreno, kao kad te anesteziolog nježno drži za ruku i kaže "sve će biti uredu":).. e, tad, kako ga zamolih da mi obriše nalog, nisam mislila da će me Brajović već nakon mjesec dana inspirisati da napravim novi, a to je bogami velika stvar, ta inspiracija, .. i, ako moderator misli il se osjeća iznevjereno - da me nije bilo barem pola godine pa da me shvatimo ozbiljno, te nježne onostrane odlaske - ima moj blagoslov da obriše i ovaj.. i idemo dalje..

I des ti Emsi?

S Brajovićem sam se već pozdravila.

Adieu. :)
plausibel plausibel 22:13 26.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Gedžo, ne znam šta bih ti rekla. Ne znam osporavaš li kulturu osvajača il igru slučaja da ja o toj kulturi govorim? - hajde, skoncentriši se.
Domazet Domazet 23:02 26.06.2017

Vecina...

gedza.73
, podatak o pola milijarde Indijaca koji kenjaju u prirodi

.
.
.
Kao kad se 'urbani grinpis ekolozi' zgražavaju nad zlehudom sudbinom životinja u klanicama dok hasaju krvavi biftek. K'o da meso raste na drvetu.
.
.
.

...(velika) tih Urbanih Grinpis Filozofa ni mrtvi ne bi pojeli krvavi biftek. Ali se ti ne daj uznemiravati, ko sam ja da ti kvarim pricu i, sto je mnogo vaznije, otimam razlog za ljutnju. Ljutnja je danas osnovno (i jedino?) ljudsko pravo!

A te Grinpis Filozofe sto preziru krvave bifteke (ono ne volim ih ni ja, to mogu samo ludi Englezi) ja obozavam da pitam kako ih nije sramota!? Kad su vec toliko bolecivi da odbijaju da jedu zivotinje koje, bar teorijski, mogu da se brane i/ili da beze, kako onda mogu da jedu biljke koje ni teorijski ne mogu ni da beze ni da se brane...???
emsiemsi emsiemsi 05:23 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel
Не бих да се мешам у ову плодну и пријатељску расправу, но --- ти мени делујеш познато ?!

Pst, nemoj nikom da pričaš.

:)

Zezam se. Nisam banovana, ne, ovako je bilo, za znatiželjne slučajne prolaznike i sve divne ljude: banuju me sa eloyom (prvi je počeo), prođe sedam dana, vratiše nas, zamolim moderatora da mi obriše nalog. On to učini i bio je fin, iskreno, kao kad te anesteziolog nježno drži za ruku i kaže "sve će biti uredu":).. e, tad, kako ga zamolih da mi obriše nalog, nisam mislila da će me Brajović već nakon mjesec dana inspirisati da napravim novi, a to je bogami velika stvar, ta inspiracija, .. i, ako moderator misli il se osjeća iznevjereno - da me nije bilo barem pola godine pa da me shvatimo ozbiljno, te nježne onostrane odlaske - ima moj blagoslov da obriše i ovaj.. i idemo dalje..

I des ti Emsi?

S Brajovićem sam se već pozdravila.

Adieu. :)

А, да !
Како функционише то дописивање са цензором ?
Зашто ти њега молиш да ти брише налог, у ствари, зашто уопште комуницираш са цензором ? Да ли то има везе са оним стокхолмским синдромом ?!
plausibel plausibel 08:01 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Ako ćeš pravo, tragove tog sindroma nalazim u tvojoj komunikaciji sa ljudima koji svako malo prave hajku na tebe..

(Zaboravih reći i da je onaj prošli nalog obrisao na moj prijedlog, tad nisam dolazila tri mjeseca, bila sam fina.)

Ukratko: moderator nije glavni krivac - onaj zli nasuprot tvoje raskošne dobrote - pitanje je dokaz nerazumjevanja, loše, situacije i uzroka koji su doveli do nje, neobjektivno.. i, na koncu, ovde pravdu i slobodu (čist vazduh, zamisli tek to licemjerje) najčešće spomenu prljavi igrači (glumataju odabrane, na pravoj strani, demagozi i foliranti prosječne inteligencije)..

.. sad samo još da vidim da li bi Gedžo, da je u prilici, premijeru Indije, a kad bi mu ovaj rekao da gradi 130 miliona wecea, odgovorio: "Gospodine, vi ste budala i izdajnik"..
emsiemsi emsiemsi 08:42 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel
Ako ćeš pravo, tragove tog sindroma nalazim u tvojoj komunikaciji sa ljudima koji svako malo prave hajku na tebe..

(Zaboravih reći i da je onaj prošli nalog obrisao na moj prijedlog, tad nisam dolazila tri mjeseca, bila sam fina.)

Ukratko: moderator nije glavni krivac - onaj zli nasuprot tvoje raskošne dobrote - pitanje je dokaz nerazumjevanja, loše, situacije i uzroka koji su doveli do nje, neobjektivno.. i, na koncu, ovde pravdu i slobodu (čist vazduh, zamisli tek to licemjerje) najčešće spomenu prljavi igrači (glumataju odabrane, na pravoj strani, demagozi i foliranti prosječne inteligencije)..

.. sad samo još da vidim da li bi Gedžo, da je u prilici, premijeru Indije, a kad bi mu ovaj rekao da gradi 130 miliona wecea, odgovorio: "Gospodine, vi ste budala i izdajnik"..

М'да !
Нисам ја толико добар како изгледа. Имам и превише недостатака, но, борим се против њих - не одустајем.
За ове друге (зле) људе које помињеш (не знам тачно на које мислиш, осим што претпостављам за неке - али мој утисак може да буде потпуно погрешан), ја не мислим тако строго - мислим да њима само недостаје љубави (као уосталом и свима нама - љубави никада довољно),
plausibel plausibel 08:52 27.06.2017

*

Samosvijest, u tom je caka.
gedza.73 gedza.73 11:00 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel
Philosophie Magazin


sad samo još da vidim da li bi Gedžo, da je u prilici, premijeru Indije, a kad bi mu ovaj rekao da gradi 130 miliona wecea, odgovorio: "Gospodine, vi ste budala i izdajnik"..


Philosophie Magazin
Redaktion
Philomagazin Verlag GmbH
Brunnenstr. 143
D-10115 Berlin


Gedži je malo pun tuki nadobudnih, progresivnih, kulturnih filozofa koji razjebu pola sveta, pobiju pola populacije, otmu sve što leti, gmiže i pod zemljom se krije a sirotinju i decu ostave u bedi i sirotištima.

A onda počnu još da ih odozgo kecaju kako su nekulturni i nevaspitani. Pa uvedu u novu spiralu kulturnog nasilja i otimačine samo pod drugačijim nazivom.
Poput Švaba na primer. Koliko su Nemci ubili mojih zemljaka i koliko njih su bili robovi u Nemačkoj?

Indijski premijer ima svako pravo da uređuje svoju zemlju. Umešanost Evrope u verske i etničke podele na teritoriji Indiji su dovele do ubistva jednog premijera.

Domazet
ko sam ja da ti kvarim pricu i, sto je mnogo vaznije, otimam razlog za ljutnju.

Možda pojačane erupcije na Suncu a možda i mrgud prasa.

Pomenuo sam grinpisovce generalno mogao sam i hipijevce šezdesetih 'mir, bratsvo i jednakost među ljudovima' koji, čim se do'vatiše vlasti baciše planetu u ratove i ubijanja
To ti je kao kad celoživotni levičar juri popa pred smrt. Za svaki slučaj. Iako je toliko bio kompulzivno ukalpuljen u levičarenje (ili desničarenje, svejedno) da je sve van svog kružoka proglašavo za jeres.
plaše me ziloti koji robuju strogo propisanim pravilima.
Tako Obami dodeliše nagradu za mir.
I bi mir po svetu.
plausibel plausibel 11:17 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Da, ne razlikuješ bonton od kulture ili kulture jednog naroda koji kroz vezu sa prirodom ostvaruje (pro)čišćenje. Dal to bilo ritualno umivanje na rijeci Gang il to bio Indijac u meditaciji pod drvetom koji simulira da je, šta? Stablo, list, grana il ruka kao gnijezdo za ptičicu, znači: on se sa prirodom prisajedinio (kako bi rekao naš* pop da ga pitaš o spajanju il jedinstvu muškarca i žene, krave i bika)..

I na to su Indijci gradnju wecea nazvali i kulturna gradnja, znači: neće ih učiti Švabo kako da potrefe rupu, nego kako da izmjene navike (a time i svijest) jedne "kulture"..

Za sad, iskustva sa terena, nakon, javljaju da od wecea prave magacine, ostavu..ali je premijer odlučan "izgradićemo ih, bez obzira koristili ili ne".

*) naši monasi se povlače u pećinu i tihuju a njihovi, uglavnom, lutaju slobodno po zemlji, majci im Indiji..

Problem je sa tvojim asocijacijama - radi kojih ti pao mrak na oči - što sam ja (na ijekavskom i njemačkom) započela temu, sve ostalo su privatna konstrukcija budalaština, iz punog kofera, koju si izvoleo istresti.. pazi, pun ti kofer kulture, ekologije, filozofije, sa čim ti uglavnom i nemaš dodira, mislim, ne preobraćuju te tuđini, ne kucaju ti na vrata kao Jehovini svjedoci, il?

I na koncu, poznajem iz Srbije, Šumadije, minimum 20 ljudi (dvije familije mi prijatelji), djeca im rođena ovde, znam i Jagodince i Jagodinke koji su relativno skoro tu, rade, žive, idu kući, vole Srbiju (i Noleta) i niko od njih ne krvari za indijskim domaćinom, postradalim od švapske kulture u Filozofskom magazinu iz Berlina, tako kao ti.. ili su i ti tvoji zemljaci budale i izdajnici? - šta tačno? Šta tebe boli?

p.s. časopis je francusko-njemački, isti takav ima i u FR, ne znam gdje je sjedište redakcije al ti potraži i pribilježi, nikad se ne zna za šta će valjati..
emsiemsi emsiemsi 11:42 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel

...

Problem je sa tvojim asocijacijama - radi kojih ti pao mrak na oči - što sam ja ta (na ijekavskom i njemačkom) koja je započela temu, sve ostalo su privatna konstrukcija budalaština, iz punog kofera, koju si izvoleo istresti.. pazi, pun ti kofer kulture, ekologije, filozofije, sa čim ti uglavnom i nemaš dodira, mislim, ne preobraćuju te tuđini, ne kucaju ti na vrata kao Jehovini svjedoci, il?
...

Не делим твоје мишљење о томе да Геџи смета ијекавски и немачки.
Успут --- у принципу, имам сличан став њему везан за разноразне еманципаторе и усрећитеље, јер, тамо где су они пролазили остала је само трава да расте.
gedza.73 gedza.73 12:13 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

plausibel

uvod ti nisam najbolje shvatio pa da ga ne komentarišem. mada zamijećujem da je nešto duboko filozofski.
osim
Dal to bilo ritualno umivanje na rijeci Gang il to bio Indijac u meditaciji pod drvetom koji simulira da je, šta

bolje Indijac pod drvetom nego Švabo pred gasnom komorom.

što sam ja ta (na ijekavskom i njemačkom)

'ta' ti nisam shvatio koja si. Vidim da imaš puno naloga, sad jesi, pa nećeš da budeš, pa moliš moderaciju, setio sam se i da si popljuvala moderaciju sa akademskih visina u prošloj fazi 'ja ću sad da se ubijem a vi vidite šta ćete'.
Uopšte nemam problem sa ijekavicom ili Njemcima.

koja je započela temu

Zpočeo je Krpan temu a ti i ja smo je upropastili. A sve je krenulo kad se Pera phvalio kako čita kulturne časopise.
pun ti kofer kulture, ekologije, filozofije, sa čim ti uglavnom i nemaš dodira

što jes, jes.
ne preobraćuju te tuđini, ne kucaju ti na vrata kao Jehovini svjedoci, il?


neko zvoni na interfon. bem ga možda izgubili ključ, čak i ne pitam ko je, otvorim.
Posle nekog vremena zvono. Zvirnem, dve pristojno obučene žene. Jehovini svedoci. Pustim ih unutra, posedimo, kažem da sam ortodoksni hrišćanin po tradiciji pa malo glupo da baš ja menjam. Žene izvade časopis na srpsko-hrvatskom, još malo popričamo. Doviđenja, doviđenja.

Ako me nisu smarale komšije (čak me vukli sa njima u izlaske) gogo igračica, jedan makro, violinista, mlad bračni par ne vidim odakle ti da imam nešto protiv 'tuđina'. Marokinac, crnkinja sa detetom, Tunižanin, još par domorodaca, alkoholičar... Bili i neki ludaci domoroci to na Božić k'o da si na prvoj borbenoj liniji.

šta tačno? Šta tebe boli?

nešto me žiga na levoj strani ispod struka.

vole ... (i Noleta)

nit ga volim nit ga ne volim. jesam li ja, draga Saveta, izdajnik ili budala?

plausibel plausibel 12:18 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

A sve je krenulo kad se Pera phvalio kako čita kulturne časopise.

Da je Pera bio npr nsarski sve bi imalo drugi tok? - maaa, more..
gedza.73 gedza.73 12:23 27.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Da je Pera bio npr nsarski sve bi imalo drugi tok?

Bi. Verovatno bih razmislio dal' bi reagovao i dal' sam u pravu.
Pored Nsarskog imaš još puno blogera čije komentare pročitam pa iako se ne slažem dobro razmislim dal' sam ili nisam u pravu.
Ima blogera sa kojima se ne slažem ali ih poštujem.
A ima kad mi zasmeta neka sitnica. Kao kad na klaviru pišti nota.
Mož' da svira šta 'oće ako je klavir raštimovan to ni na šta ne liči.

plausibel plausibel 12:44 27.06.2017

..

Propast, al te krenulo..
plausibel plausibel 14:43 29.06.2017

Re: ..

Za širu sliku - ne obazirući se na šovensko gađanje šljivom - provjerila sam: narečeni nehigijenski uslovi života uzrokuju smrt 188.000 djece, godišnje, (mlađe od 5 god.).
narcis narcis 00:06 30.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Ne bil' mi vid'li kako to srpski seljak i nečiji đed (deda, dida, did, dedo, djed, kh, na zajedničkom jeziku nabrojan) ima jaku vezu, neraskidivu, sa srpskom prirodom.. eheej, stotine godina.. e malo sutre bi njega

plausibel plausibel 09:03 30.06.2017

Re: Der kampf um den stillen Ort

Da, iako su Drame na polici s knjigama (da prostite, kultura)*, nije mi gosn Kovačević** pao na pamet, pišući tih par redova. Tako mu je to.

*) "Najvažnija stvar koju sam doznao na Ttralfamadoru jeste da kad neko umre nama samo izgleda da je mrtav. On je još i te kako živ u prošlosti, te je vrlo glupo da ljudi plaču na sahrani. Svi trenuci, prošli sadašnji i budući, uvek su postojali i uvek će postojati. Tralfamadorci mogu da odjednom gledaju sve trenutke, isto onako kao što mi, na primer, gledamo venac Stenovitih planina. Mogu da vide da su svi trenuci trajni i mogu da vide svaki trenutak koji ih zanima. Samo je zabluda, što vlada kod nas na Zemlji, da jednom trenutku sledi drugi, poput perli na niti, i da je taj trenutak, kad jednom prođe, prošao zauvek.
Kad Tralfamadorac vidi leš, sve što će pomisliti jeste da je mrtva osoba u lošem stanju u tom određenom trenutku, ali da je krasna i lepa u puno drugih trenutaka.
Sad i ja, kad čujem da je neko mrtav, jednostavno slegnem ramenima i kažem ono što Tralfamadorci vele o mrtvima, to će reći: Tako mu je to."

Klanica 5, K.Vonnegut


**) ali, možda ima uticaja na mene..


stefan.hauzer stefan.hauzer 18:16 25.06.2017

*

I sad na TV-u išao Children of Men (nisam čitao knjigu:), ali ovaj film bolje oslikava današnje društvo u Britaniji, nego Daniel Blake.

petargli petargli 18:48 26.06.2017

Re: *

dobar ...
highshalfbooze highshalfbooze 19:03 25.06.2017

Uputstvo

Kako postati pravi bloger i napraviti vizuelni sadržaj koji će da se vidi u celini i celosti:
Ovo je samo za Windows korisnike jer su oni paćenici. Linux korisnici ionako sve znaju, pa im ovo nije potrebno, a Mac korisnici ako ne znaju nešto da urade - imaju para, pa mogu da plate.
1 korak - Otvoriti Paint - ima ga svaki Windows

2. korak - Kliknuti na resize - crveni kružić
3. korak - Kliknuti na "resize by pixels" koji se nalazi iznad ovog crvenog kružića levo gore.

4. korak ukucati u polje "horisontal" - 650 - što je širina bloga u pikselima.
5. korak - kliknuti na "save"

I svi srećni što mogu da vide uradak u celini i celosti.

Dodatak: gle manji je od 650... znači 640 ili 630 piksela
martin_krpan martin_krpan 19:11 25.06.2017

Re: Uputstvo

highshalfbooze
Kako postati pravi bloger i napraviti vizuelni sadržaj koji će da se vidi u celini i celosti:
Ovo je samo za Windows korisnike jer su oni paćenici. Linux korisnici ionako sve znaju, pa im ovo nije potrebno, a Mac korisnici ako ne znaju nešto da urade - imaju para, pa mogu da plate.
1 korak - Otvoriti Paint

2. korak - Kliknuti na resize
3. korak - Kliknuti na "resize by pixels" koji se nalazi iznad ovog crvenog kružića levo gore.

4. korak ukucati u polje "horisontal" - 650 - što je širina bloga u pikselima.
5. korak - kliknuti na "save"

I svi srećni što mogu da vide uradak u celini i celosti.


Upamćeno Hvala ti. Arhivirano u plavom registratoru: 0617 - Kako postati pravi bloger i napraviti vizuelni sadržaj .
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:17 25.06.2017

.....

Kada se jednom instaliraju GMO usjevi, onda nema više povratka na staro stanje.

Što nema?
Ima.
Genetski modifikovana soja je sejana i u Srbiji, posle toga na tim istim njivama sejana i konvancionalna soja i sve druge kulture, i nikakvih problema nema.
Dakle, čime se argumentuje tvrdnja da nema povratka na staro?

Potrebno je bilo prilagoditi nove vrste koje bi bile bolje prilagođene promijenjenim uslovima.

Bile potrebne ili ne bilo čovek to ne može da uradi.
Vrste stvara priroda ili bog, čovek još ni jednu nije napravio.
Ako se već upusta problem, i ako se pledira da se neki stav čvrsto zastupa, makar osnovne stvari se moraju znati.

Uvođenje genetski modificiranih sjemena multinacionalnih korporacija je dovelo do eskalacije cijena sjemena, gnojiva i pesticida i to je prouzrokovalo ekstremno pogoršanje za indijske farmere.


Jeste, ali tome nije krivac GMO nego marketing.
Rekli su im, ovo jeste skupo ali je super, ako to zasejete ima da rodi ko ludo, i sve pare će vam se vratiti.
Naravno da nije rodilo, i naravno da su finansijski pukli pa se zato poubijali.

Ako neko poveruje u reklamu pa misli da će stvarno jednom kremom ukloniti bore, ili da će ga spravica za vežbanje učiniti Klunijem za mesec dana, pa se ubije kad se to ne desi, za to nisu krivi ni krema ni sprava, nego njegova naivnost.
princi princi 21:26 25.06.2017

Re: .....

Sjajan komentar, HCM.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:36 25.06.2017

Re: .....


Hvala ti.
Malo me ponese pa budem oštriji nego što sam nameravao, vidim to tek posle čitanja objavljenog :)

Čudo je kako se ozbiljni, pametni ljudi, lako pale na te priče o GMO, i to na potpune nebuloze tipa, ako neka semanka padne u tvoju njivu, gotovo je, propala ti je njiva, nikad više od nje ona stara, ili, ako se zezneš pa sam poseješ ubićeš se, pogledaj ove u Indiji.

Ili, moraćeš svake godine da kupuješ novo seme, jer su ti to uvalili a da ni sam ne znaš, a ne zna se, ili se namerno previđa da se novo seme svake godine kupuje i kod klasične biljne proizvodnje.
Sejanje sopstvenog semena je put u finansijsku katastrofu, kad se o iole ozbiljnijoj proizvodnji radi o tome više niko ni ne razmišlja.

Naravno da genetska modifikacija organizama sobom možda nosi i ozbiljne probleme, i naravno da o tome i te kako treba voditi računa i paziti, ali ovo što se uglavnom priča je zaista naivno.
princi princi 21:56 25.06.2017

Re: .....

Čudo je kako se ozbiljni, pametni ljudi, lako pale na te priče o GMO, i to na potpune nebuloze tipa, ako neka semanka padne u tvoju njivu, gotovo je, propala ti je njiva, nikad više od nje ona stara, ili, ako se zezneš pa sam poseješ ubićeš se, pogledaj ove u Indiji.

Da, da, sindrom plastične flaše, :))))).
princi princi 21:59 25.06.2017

Re: .....

Ali ostaje ovo što pominje nikvet dole i gore: šta i kako dalje? Imaš taj BASF ili ko već koji je kupio Monsanto. Nemac nije ništa dobronamerniji od Amera, zanima ga samo profit, ti nemaš izbora, moraćeš kupovati od njega... šta i kako dalje?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:08 25.06.2017

Re: .....

Imaš taj BASF ili ko već koji je kupio Monsanto. Nemac nije ništa dobronamerniji od Amera, zanima ga samo profit, ti nemaš izbora, moraćeš kupovati od njega... šta i kako dalje?


Bajer mislim.
Da, to jeste problem, ali ja ne vidim nekog drugog načina da se taj problem reši osim konkurencije.
Sad, što je konkurencija u toj oblasti mnogo skupa stvar, što ne može bilo ko da modifikuje organizam pa da tako parira, sad Bajeru, e to jeste problem sa kojim moramo da živimo još neko vreme.
princi princi 22:14 25.06.2017

Re: .....

Bajer, Ok. Ma nemaš konkurencije, jbg. Već i ta akvizicija ti govori, to je logika kapitala. Razvoj svega toga je vrlo skupa radnja, to ne mogu da rade seoske zadruge, startupi, klinci po garaži, tu se monopoli, da kažem, nekako prirodno stvaraju. I šta onda raditi?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:46 25.06.2017

Re: .....

Razvoj svega toga je vrlo skupa radnja, to ne mogu da rade seoske zadruge, startupi, klinci po garaži, tu se monopoli, da kažem, nekako prirodno stvaraju. I šta onda raditi?


Čekati da Rusi naprave bolji, a oni su humane duše slovenske:)

Ne vidi se rešenje tog problema, zaista.
Ostalo je na pojedinačnim državama da svojim zakonima učine šta mogu, ali s obzirom na to da države više nisu suverene u pravom smislu reči, teško je očekivati da neka mala državica poput Srbije može tu bilo šta da učini osim na nešto svoju štetu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana