Izjave u predizbornoj kampanji uvek nas iznova zadivljuju svojom glupošcu. Nikako da se načudimo njihovoj vitalnosti. Neke od inventivnijih se ovih dana odnose i na Zemun.
Državna televizija je otoič u emisiji "Šta radite bre?" zabeležila trenutak sa beogradske konvencije DSa,G17+& comp kada je neko iz publike Tadicu doviknuo "A Zemun?" pošto je isti, nabrajajucu opštine beograda, izostavio Zemun. Zatim je kandidat DS & co za gradonačelnika Beograda, Dragan Ðilas, izjavio da je Zemun "bio evrospki i pre 150 godina", našta su radikali u svojim tabloidima ogovorili "istinom" da je tada, kada je Zemun bio evropski, on ustvari "bio porobljen".
Mislim da ova tema zaslužuje veću pažnju javnosti zato što se u njoj sagledava suštinski različit odnos prema prošlosti i buducnosti, pogotovu zato što što je izborna dilema upravo tako postavljena: Evropa ili Kosovo. Buducnost se planira sa ili bez Evrope; sa ili bez kosova. (rezultat može biti i bez evrope i beze kosova, cenim)
Dakle, radikali kažu da je Zemun bio u "ropstvu pod okupacijskom vlasti Austro - Ugarske, tamnice naroda". Većina nas zna da je, dok je bio pod okupaciom, u Zemunu rođen, živeo i radio Dimitrije Davidović, utemenitelj srpske štampe i i pisac prvog srpskog "Sretenjskog" ustava", evropskog i republikanskog, o čemu smo na ovom blogu pisali, a koji se danas slavi kao državni praznik; odrastao Branko Radicević a u Zemunu su 1850. godine štampana celokupna dela Dositeja Obradovića u 10 knjiga, među kojima za ovu priliku treba izdvojiti “Sovjete zdravoga razuma”.
Moglo bi se do Vaskrsa a i šire nabrajati šta je sve svojim evropskim ugledom Zemun doprineo Beogradu & Srbiji koji su u to isto vreme bili, kako to patriote vole da kažu " u viševekovnom otomanskom ropstvu". Znači imamo dva ropstva- jedno otomansko u Beogradu i jedno evropsko u Zemunu. Nekako se u Srbiji živelo u ta dva carstva i dva ropstva i po radikalima izgleda da je bilo bolje ovima u Šumadijii i Beogradu pod otomanskim carstvom nego u Zemunu i Zemuncima pod evropskim. Ništa što je Zemun pomogao Beogradu i Srbiji da se reši svoje siromašnosti i otomanske zaostalosti, to se po njima ne računa. Očekujem da će uskoro biti postavljeno pitanje i ko je zapravo tu bio porobljen i potlačen?
Jedan od razloga za ovakvo tumačenje, po meni, leži i u delu pravoslavnog klera koji još uvek živi srednjovekovnu mržnju prema zapadu i Evropi od koje vuče traume još od Vizantijskih vremena. Ta današnja mržnja je utemeljena u (obostranom) nacionalizmu koji je jednu religiju rascepio na istok i zapad, na katoličanstvo i pravoslavlje, čija je prva žrtva zapravo bio Isus Hrist. Ta mržnja prema Evropi je i prevagnula kada se u sudbonosnim trenucima Srbija opredelila za Vizantiju, smatrajući da je bolje biti pod Turcima nego sa katolčkom Evropom.
Pričali su mi ljudi koji su 2002. god prisutvovali prvom času veronauke u zemunskohj osnovnoj školi " Lazar Savatić", da je vladika Atanasije Rakita svoju besedu započeo napadom na Dositeja Obradovića i njegovu prosvetiteljsku izdaju. Svi srpski nacionalisti i patriote dosledno idu tim putem, pa se ne treba iznenaditi ako se krene sa ukidanjem naziva ulica i ustanova koje nose Dositejevo ime. Za njih je Dositej izdajnik, ali najveći neprijatelj je “europsko prosvetiteljstvo” koje oni suprotstavljaju takozvanom “pravoslavnom prosvetljenju”. Takve ideje u Zemunu zagovaraju sveštenik Zelen, blizak rođak Karadžiceve žene Ljiljane Zelen Karadžić i Boža Bakajlic koji je, osim što je prvosveštenik Bogorodičine crkve u Zemunu, i sekretar beogradske eparhije .
Suštinsko pitanje da li je Zemin bio tamnica naroda nije samo istorijsko nego vidimo da je postalo i političko pitanje koje treba na predstojećim izborima da opredeljuje birače kako će glasati. Da je kulturni procvat srpskog naroda u okviru Autsro- Ugarske i njegov doprinos obnovi Srbije u udžbenicima istorije vrednovan na vreme i kako treba verovatno sada ne bismo imali problem ove vrste. Kada danas, na početku 21 veka treba da se opredeljujemo da li smo za Evropu ili ne, naši gradani bivaju u kampanji tom "dilemom " sluđivani od strane tzv patriota.
Nekada je Zemun bio u Evropi, a Beograd na "Orijentu". Sticajem poltičkih zbivanja danas su se stvari obrnule: Zemun je ostao zaglavljen na istoku a Beograd polako korača ka Evropi. Svoju evropsku tradiciju Zemun je stvarao skoro dva veka nesebično pomažuci Beogradu na svom putu kulturnog procvata u koga je naš grad krenuo posle viševekovnog zagliba na "orjentu". Izgleda da je došlo vreme da Beograd vrati dug Zemunu i da ga vrati u Evropu.
Beograd treba da da pravo Batajnici, zemunskoj mesnoj zajednici od 50.000 stanovnika, naselju koje postoji dva i po veka, da postane opština, bez obzira na ishod predstoječih lokalnih i beogradskih izbora.
Ako se kampanja za lokalne (i repubiličke) izbore zasniva na osnovnom pitanju hocemo li u Evropu onda biračima treba govoriti da su Zemun i Beograd već tamo bili i da , ruku pod ruku, grade evropsku tradiciju već 2 veka.
U nehigijensko novosadsko naselje Veliki rit stiglo je 30 vreća toplih stvari, a prikupljanje odeće će se nastaviti sve...
Fudbaler Crvene zvezde Evandro rekao je da titula za ‘crveno-bele’ još uvek nije izgubljena, uprkos velikom zaostatku...
U noći između 1. i 2. februara nepoznati počinioci obili su magacin izdavačke kuće Mono i Manjana, u kojem se nalazi...
Plaćeno odsustvo ipak je privilegija a ne pravo radnika, a o slobodnim danima mimo godišnjeg odmora, može samo da mašta...
The cold snap that has gripped Serbia has pushed the death toll to 16, Serbian Interior Ministry Emergency Situations Sector...
Opel je u ponudu modela Meriva uvrstio dva nova pogonska agregata, dok je u svim 1.4 litarskim benzinskim motorima od sada...
Želja da se bude “normalan” je razumljiva, ali to zaista može potkopati vaše seksualno iskustvo....
Vest o tome da pukotine na krilima Airbus-ovog najvećeg putničkog aviona na svetu A380 moraju biti ispitane dolazi u nevreme...