Zabava

Brza brzina đavola u otkucajima

Milan Novković RSS / 15.07.2017. u 10:50

Mi možda jesmo the chemical brothers, and sisters, ljudi, ali ja sam najeverovatnije „I just missed your heart" pogrešno čuo na TVu, na kraju filma, kao „You just missed my heart" zbog self-centric i samožive zapadne patetike u meni, gde sam popustio s pažnjom i potegao za šoljicom kafe baš na poslednjoj rečenici đavola od filma ispred mene, povrh mudrosti da me sve što me ne ubije čini jačim, ka čemu me vodi rečenica koju sam ja čuo, a istočni misticizam rečenice kakva je u filmu me istovremeno podiže u oblake, iako ga ne razumem.

Na pitanja tipa „u šta veruješ" ja ne umem da kažem „ni u šta", kao što se kaže u filmu u jednom trenutku, dok se veličanstvo bića u meni bez pogovora budi na misli kako je osveta jelo koje je najbolje kada se hladno posluži - mogu bez bitnog značenja, ali ne mogu bez apstrakcije.

image.19143.jpg 

Da bi na istine tipa „prilagodi se ili umri" mi potezali mudrosti kako treba brzo razmišljati „na nogama", čak i dok spavamo, pošto smo na trenutke baš umorni i moramo da spavamo, i pored svog neodloživog posla koji bi baš trebalo uraditi u našoj okolini, koja nam je previše draga, predraga.

Ako „kissing requires a total of 34 facial muscles, and 112 postural muscles. The most important muscle involved is the orbicularis oris muscle, because it is used to pucker the lips", kao što sugeriše film, možda su razna virtuelna ljubljenja sasvim ekonomična rabota, bar između dva otkucaja vremena što teče oko nas, uz dodatni bonus da ne moramo da pitamo ljude kako se zovu i da ih gledamo u oči, pošto se oni u virtuelnom potpisuju a oči su sakrili, dok mi postajemo bolji ljudi nego što smo se nadali.

Ništa, nači, dobro jutro, lepota zaokruženog petka je u neobaveznoj suboti, dok grozničavo kupujemo vreme kako lenjo ne razmišljamo šta da radimo sa njom, radi se o filmu Hanna, režiser je Joe Wright, inspirisan David Lynchom, mračnim bajkama, decom, Cate Blanchett je odlična.

Atačmenti



Komentari (177)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Novković Milan Novković 23:19 15.07.2017

Re: jinks

kosta.babic
"Mislim da djavo ne postoji, već da ga je čovek sam stvorio, i to po svom liku i uzoru."

Mislim da su ljudi stvorili i boga i đavola po svom modelu.

Nestašni sasvim, the ljudi, i u dobru i u zlu, evo lakog primera, teški su preteški

docsumann docsumann 23:30 15.07.2017

Re: ...

Jednačine opisuju modele sistema, koji su bolji, ili lošiji u smislu reprezentacije realnih sistema. I modele pravimo prema onom što možemo da vidimo-izmerimo u eksperimentima i zasnovano na onom dokle trenutno seže ljudsko saznanje, a po nekad i po samom proviđenju, to jest intuiciji.


slažem se. nikaj spornog.

no...cijenim da postoji i dublji matematički opis onoga što se dešava,
tj, da se ništa i ne dešava izvan matematičkih zakonitosti.
e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.

vječito pitanje - zašto fizički svijet tako dobro naleže na matematičke zakonitosti.
tu već dolazimo do filozofije matematike, pa se dijelimo na formaliste, platoniste, socijal-konstruktiviste, logističare...

negdje sam već spominjao da je meni blisko Penrouzov stajalište o tri nezavisne realnosti... matematičke, fizičke i mentalne.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:05 16.07.2017

Re: ...

e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.


Da, jer se od nečeg mora i živeti. Sklepaš nešto, otprilike, da ti kaže šta će da se desi ako povećaš ovaj kondenzator, ili zavrneš onu cvišnu, da li će beam antene da liči na penkalo, ili na debelog zeca, i to je otprilike sve. Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!
jinks jinks 08:46 16.07.2017

Re: ...

Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!

A možda neko dublje značenje matematike, ako uopšte i postoji, odnosno, raznoraznog diferencijalnog ili diferencnog računa, upravo delom i jeste u njenoj numeričkoj strani. Odnosno, ne toliko u njenim analitičkim već baš u manje ili više tačnim numeričkim manifestacijama i manipulacijama.
emsiemsi emsiemsi 16:50 16.07.2017

Re: ...

srdjan.pajic
Naravno, čitav svet verovatno predstavlja pre svega splet različitih ili sličnih diferencnih jednačina


Differencijalnih. A i one samo opisuju približan model sveta u kome živimo (izvini na cepidlačenju, mada se vidi da si automatičar, ili bar digitalac, iako se i kod nas diferencne baš dosta troše, praktično cela numerička elektromangetika je zasnovana na diferencnim jednačinama, čim se dovatiš diskretizacije da bi rešio one Maksvelove jednačine, jelte. O analizi kola da i ne pričam ).

Inače, nemam pojma o čemu je ovaj blog, niti sam uopšte razumeo Milančetov tekst. Ali to me više ni najmanje ne uzbuđava. Valjda će uskoro neki lep trol da krene, meni nešto ponestalo inspiracije. U stvari evo je jedna, moguća, koju sam podelio sa drugarima na nekom blogu na samrti, pa je prošlo neopaženo.

Dakle, vraćam se pre neki dan iz radnje. I na travnjaku ispred jedne od kuća, tu par od moje, u ladovinki, za stočićem stoji sama sasvim mala devojčica. Ima možda 5 ili 6 godina, onako odoka. Na stočiću poređana gomila dečijih crteža. I na maloj tabli isped nje, verovatno njenom rukom napisano:

Art.
1$

Trol bi se sastojao od odgovora na pitanje iskusnijim roditeljima blogerima: kada i kako maloj deci treba izložiti koncept novca, uvesti džeparac, i uspostaviti jasna pravila kako se do istog dolazi? Moja klinka do pre nekoliko meseci (sada ima 4.5 godine) uopšte nije znala da se igračke u prodavnici kupuju, za novac. Iako smo redovno išli u prodavnice igračaka, ona bi se tu izigrala po nekoliko sati sa izloženim eksponatima, onda bi vratila sve na policu, pa kući. Jedini zahtev koji je imala je da u prodavnicu igračaka dođemo ponovo. I onda je samo jednog dana pitala da joj tata da malo para, jer hoće da kupi igračkicu. Onako iz čista mira, naoko. Verovatno da je ona i pre znala kako to funkcioniše, (t.j. koja je svrha tate ), samo je tek sada formulisala svoj zahtev. Znači, pitanje je: šta, kad i kako?

А таман си ћеру научио да се игра са играчкама у продавници и помислио си - готова ствар !
Ееее, цицијо.
Успут --- не знам да ли је већ познато да ме поприлично нервира оно биркање на пијацу којечега (ево вам комшо кеса, па ви сами изаберите. Јок, не пада ми на памет - изаберите ви.На овај начин сам сигуран да ћу добити најбоље што ту има, много боље него да сам сам мрљао и преметао, као да и други људи не морају да купују ту). Но, још ме више ужасавају они типови који при биркању све пробају, и тако, ништа им не одговарајући, они се лепо напапају на сиревима пробајући их, па потом оду да се засладе на воће. Смешни и гњецави људи.
Milan Novković Milan Novković 22:33 16.07.2017

Re: ...

docsumann

na to sam i mislio, no mi zafalilo još jedno ? u toj rečenici

pomalo gedelijanski zvuči

šta je ovo?

što je uvijek +


Čim zagrebeš u strobe photography nisi više baš sasvim siguran, a zmisli tek kad uroniš u uvijek, pa čas ideš dublje, čas se strategijski povlačiš







tadejus tadejus 09:29 17.07.2017

Re: ...

srdjan.pajic

Trol bi se sastojao od odgovora na pitanje iskusnijim roditeljima blogerima: kada i kako maloj deci treba izložiti koncept novca, uvesti džeparac, i uspostaviti jasna pravila kako se do istog dolazi? Moja klinka do pre nekoliko meseci (sada ima 4.5 godine) uopšte nije znala da se igračke u prodavnici kupuju, za novac. Iako smo redovno išli u prodavnice igračaka, ona bi se tu izigrala po nekoliko sati sa izloženim eksponatima, onda bi vratila sve na policu, pa kući. Jedini zahtev koji je imala je da u prodavnicu igračaka dođemo ponovo. I onda je samo jednog dana pitala da joj tata da malo para, jer hoće da kupi igračkicu. Onako iz čista mira, naoko. Verovatno da je ona i pre znala kako to funkcioniše, (t.j. koja je svrha tate ), samo je tek sada formulisala svoj zahtev. Znači, pitanje je: šta, kad i kako?


u školi će da joj ga izlože do u sitna crevca i to vrlo brzo (ako već nisu)..
ove uzrast od 4-5 godina uči o novcu, prodaji, zaradi, o kovanicama i novčanicama, u školi imaju projekte pravljenja kolaića i sličnog i prodaje roditeljima pa onda pričaju o tome šta će za taj novac kupiti..
do kraja osnovne (11) su već pravi mali preduzetnici..
i u Srbiji je počelo ali se radi nešto malo kasnije (6-7 godina)..
e onda ti ostaje da vidiš koju i poruku hoćeš da pošalješ o novcu.. i tu će te (kao i u svemu drugom) slušati dok govoriš drugima a ne njoj..
i ako imate lijep odnos (a kanda imate) postaće ista ti pa ako si nešto zajebao potrošiće život u pokušajima da prestane biti ti..
ja sam inače u odgajanju u fazonu brutalne iksrenosti.. nisam to nešto planski birala nego je tako ispalo.. ša god pitaju i hoće da znaju ja izložim kako jeste, vrlo rijetko uljepšavam stvari..
a volimo i pred njima da otvoreno pričamo mada to nekad onda hoće malo da se obije o glavu..
recimo dođe prije neki dan i demonstrira kako je u školi kad su ih pitali da izmisle neku korisnu vježbu za mišiće on demonstrirao ples ovog lika..

ja i tata mu smo se svako malo zajebavali na tu temu i dijete zaključilo da je to majorly funny..
šta li mu je učiteljica mislila bog zna..
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:57 17.07.2017

Re: ...

mislim da je moj sin počeo tek negde sa 7 ili 8 da shvata značaj novca, a dotle smo se igrali sa kasicom-prasicom, punili, praznili, prebrojavali, kao baja patak. a ćera ne ferma, mlađa pola godine od tvoje - "Suđo, hoćes da mi das pavice da kupim Elzicu, Suđo..." i onda umre od smeha pošto konta da me manipuliše.
Milan Novković Milan Novković 21:05 17.07.2017

Re: ...

srdjan.pajic
e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.


Da, jer se od nečeg mora i živeti. Sklepaš nešto, otprilike, da ti kaže šta će da se desi ako povećaš ovaj kondenzator, ili zavrneš onu cvišnu, da li će beam antene da liči na penkalo, ili na debelog zeca, i to je otprilike sve. Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!

Nači Srki, kad smo kod beama antene, i ja pričam amaterski, s kuka:

- Danas ima toliko procesorske snage, po tako niskim cenama, a ni samom ti meta-materijali ne izlaze potpuno iz glave, da donekle, sve što treba da postaneš, je ljukavo-ljisic, nahraniš mašineriju, pritisneš dugme i ništa više ne diraš, roštiljaš, slušaš ženu i ćerkicu, dok se beam ne pojavi kako si ti poželeo.

- Danas ti meta-heuristikom, diferencijalnom evolucijom, npr, dizajniraju svetlosne bimove skoro kakve hoćeš, a ti si u talasnim dužinama dinosaurus za njih, bez da, "iole", kapiraš šta-kako.

Bimovi bi, nači, već neko vreme trebali da budu "commoditised" bizmis, pa šta misliš kako su vas Rusi sjebali, malo na pamet samo, to svi imamo, nego na zdrav razum

Lepo je i treba češkati glavu, naravno, jer ako se previše opustiš kao meta-heurističar prestignu te drugi meta-heurističari, jbg, ljudska jednačina koju još uvek najviše drmusaju neoliberali, vi bre, tu al ne moraš bar za lebac i dobar bajk više da paničiš, pa ćerkina kinder-jaja, ženine dijamante - al kolko si počeo da religiozno pričaš o bimovima pre će ona tebi kupiti bajk nego ti njoj dijamant
Milan Novković Milan Novković 21:12 17.07.2017

Re: ...

...i ništa više ne diraš...

Ovo uopšte nije zezanje koliko izgleda na prvi pogled, danas svi nešto kopaju, primeti univerzalni obrazac, neko kripto-valute, neko buy/sell signale, ... i nema nikakvog razloga da ti ne počneš da iskopavaš katalog bimova, osim ako ne zafali NVidia kartica
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:15 18.07.2017

Re: ...

Milan Novković
srdjan.pajic
e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.


Da, jer se od nečeg mora i živeti. Sklepaš nešto, otprilike, da ti kaže šta će da se desi ako povećaš ovaj kondenzator, ili zavrneš onu cvišnu, da li će beam antene da liči na penkalo, ili na debelog zeca, i to je otprilike sve. Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!

Nači Srki, kad smo kod beama antene, i ja pričam amaterski, s kuka:

- Danas ima toliko procesorske snage, po tako niskim cenama, a ni samom ti meta-materijali ne izlaze potpuno iz glave, da donekle, sve što treba da postaneš, je ljukavo-ljisic, nahraniš mašineriju, pritisneš dugme i ništa više ne diraš, roštiljaš, slušaš ženu i ćerkicu, dok se beam ne pojavi kako si ti poželeo.

- Danas ti meta-heuristikom, diferencijalnom evolucijom, npr, dizajniraju svetlosne bimove skoro kakve hoćeš, a ti si u talasnim dužinama dinosaurus za njih, bez da, "iole", kapiraš šta-kako.

Bimovi bi, nači, već neko vreme trebali da budu "commoditised" bizmis, pa šta misliš kako su vas Rusi sjebali, malo na pamet samo, to svi imamo, nego na zdrav razum

Lepo je i treba češkati glavu, naravno, jer ako se previše opustiš kao meta-heurističar prestignu te drugi meta-heurističari, jbg, ljudska jednačina koju još uvek najviše drmusaju neoliberali, vi bre, tu al ne moraš bar za lebac i dobar bajk više da paničiš, pa ćerkina kinder-jaja, ženine dijamante - al kolko si počeo da religiozno pričaš o bimovima pre će ona tebi kupiti bajk nego ti njoj dijamant


Sve stoji, ali da me hebeš ako znam šta ti je to "meta-heuristika".
Milan Novković Milan Novković 16:13 18.07.2017

Re: ...

srdjan.pajic
Milan Novković
srdjan.pajic
e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.


Da, jer se od nečeg mora i živeti. Sklepaš nešto, otprilike, da ti kaže šta će da se desi ako povećaš ovaj kondenzator, ili zavrneš onu cvišnu, da li će beam antene da liči na penkalo, ili na debelog zeca, i to je otprilike sve. Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!

Nači Srki, kad smo kod beama antene, i ja pričam amaterski, s kuka:

- Danas ima toliko procesorske snage, po tako niskim cenama, a ni samom ti meta-materijali ne izlaze potpuno iz glave, da donekle, sve što treba da postaneš, je ljukavo-ljisic, nahraniš mašineriju, pritisneš dugme i ništa više ne diraš, roštiljaš, slušaš ženu i ćerkicu, dok se beam ne pojavi kako si ti poželeo.

- Danas ti meta-heuristikom, diferencijalnom evolucijom, npr, dizajniraju svetlosne bimove skoro kakve hoćeš, a ti si u talasnim dužinama dinosaurus za njih, bez da, "iole", kapiraš šta-kako.

Bimovi bi, nači, već neko vreme trebali da budu "commoditised" bizmis, pa šta misliš kako su vas Rusi sjebali, malo na pamet samo, to svi imamo, nego na zdrav razum

Lepo je i treba češkati glavu, naravno, jer ako se previše opustiš kao meta-heurističar prestignu te drugi meta-heurističari, jbg, ljudska jednačina koju još uvek najviše drmusaju neoliberali, vi bre, tu al ne moraš bar za lebac i dobar bajk više da paničiš, pa ćerkina kinder-jaja, ženine dijamante - al kolko si počeo da religiozno pričaš o bimovima pre će ona tebi kupiti bajk nego ti njoj dijamant


Sve stoji, ali da me hebeš ako znam šta ti je to "meta-heuristika".

Heuristika višeg nivou, ukratko. Naime:

"Nekad" (iako svi mi preskačemo neke generacije cool ljudi, stvari i pojava) si morao da znaš šta hoćeš, i ako je heuristika bila (deo) rešenja morao si da imaš "nos", kefalo, da probereš štakako pre nego što pritisneš return.

Sada samo treba da znaš šta hoćeš Heuristika nađe heuristiku koja je najbolja za tvoje potrebe
Milan Novković Milan Novković 16:21 18.07.2017

Re: ...

Sada samo treba da znaš šta hoćeš

Smajlis navode na pogrešan utisak!

Još uvek mi lepo i sve kreativnije idemo u svetlu budućnost, nismo nikakva "dudučad".

Naime, često nije lako znati šta hoćemo, a često je znati šta hoćemo najkreativniji, i najodgovorniji deo
emsiemsi emsiemsi 18:31 18.07.2017

Re: ...

srdjan.pajic
Milan Novković
srdjan.pajic
e sad, često nismo u stanju da prodremo do te matematike, a često nismo ni zainteresovani da proširujemo model van njegove praktične primjene.


Da, jer se od nečeg mora i živeti. Sklepaš nešto, otprilike, da ti kaže šta će da se desi ako povećaš ovaj kondenzator, ili zavrneš onu cvišnu, da li će beam antene da liči na penkalo, ili na debelog zeca, i to je otprilike sve. Ja se držim tog applied aspekta math-a, jedva i to nekako savladah, gde sad još da u filoSofiju matematike čačkam i uranjam!

Nači Srki, kad smo kod beama antene, i ja pričam amaterski, s kuka:

- Danas ima toliko procesorske snage, po tako niskim cenama, a ni samom ti meta-materijali ne izlaze potpuno iz glave, da donekle, sve što treba da postaneš, je ljukavo-ljisic, nahraniš mašineriju, pritisneš dugme i ništa više ne diraš, roštiljaš, slušaš ženu i ćerkicu, dok se beam ne pojavi kako si ti poželeo.

- Danas ti meta-heuristikom, diferencijalnom evolucijom, npr, dizajniraju svetlosne bimove skoro kakve hoćeš, a ti si u talasnim dužinama dinosaurus za njih, bez da, "iole", kapiraš šta-kako.

Bimovi bi, nači, već neko vreme trebali da budu "commoditised" bizmis, pa šta misliš kako su vas Rusi sjebali, malo na pamet samo, to svi imamo, nego na zdrav razum

Lepo je i treba češkati glavu, naravno, jer ako se previše opustiš kao meta-heurističar prestignu te drugi meta-heurističari, jbg, ljudska jednačina koju još uvek najviše drmusaju neoliberali, vi bre, tu al ne moraš bar za lebac i dobar bajk više da paničiš, pa ćerkina kinder-jaja, ženine dijamante - al kolko si počeo da religiozno pričaš o bimovima pre će ona tebi kupiti bajk nego ti njoj dijamant


Sve stoji, ali da me hebeš ako znam šta ti je to "meta-heuristika".

Ма, то ти је пичкин дим, односно, хеуристикина хеуристика.
Успут --- као што је код антенских поља веома често теже наћи максимум него минимум, још чешће приликом пресека дијаграма зрачења, тако је и код "хоћу" често боље применуити негацију , тј. "не-хоћу", односно комплемент(хоћу), тј. кратко "нећу".
Мени је чешће то нећу више помагало у животу, него хоћу - јер је то што хоћу почесто било екстремно теже за одређивање.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:41 15.07.2017

Антидепресив

Milan Novković Milan Novković 14:49 15.07.2017

Re: Антидепресив

Predrag Brajovic

Ogroman je jaz između čoveka kao takvog, i čoveka kao prave kombinacije reči, kako, recimo, slušamo nekog pojedinca dok nam se obraća ili dok se obraća nekom drugom, i pošto se on u ovom klipu dotiče kombinatorike mislim da nam sugeriše da uopšte ne pripada u onih 5%, ili nam sugeriše da nam je nabacio zagonetku vezanu za tih 5%
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:05 17.07.2017

Re: Антидепресив

Meni ovaj tip pretenciozno izgleda i zvuči. Kritika je vrlo naivna i površna i može da se primeni samo na kulturu zapadnog čoveka - iz najjednostavnijeg razloga što mislim da niko na Istoku nema strah od Boga (dobro, osim Rusa, Belorusa i Srba možda), no mislim na kulture gde ne postoji strah od države.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:17 17.07.2017

Re: Антидепресив

Meni ovaj tip pretenciozno izgleda i zvuči. Kritika je vrlo naivna i površna i može da se primeni samo na kulturu zapadnog čoveka - iz najjednostavnijeg razloga što mislim da niko na Istoku nema strah od Boga (dobro, osim Rusa, Belorusa i Srba možda), no mislim na kulture gde ne postoji strah od države.

Писаћу о њему.
Нимало претенциозан.
Човек који је 30 година лета проводио са "својим" чопором бабуна, у Саренгетију, да би изучавао, између осталог, агресију код примата -- не може бити претенциозан.

Он има иритантан тон гласа и сувише брзе, њему лако послагане мисли. Слушалац се губи.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 03:38 18.07.2017

Re: Антидепресив

Predrag Brajovic

Писаћу о њему.

Он има иритантан тон гласа и сувише брзе, њему лако послагане мисли. Слушалац се губи.


Pa to baš - samo boja glasa i gestikulacije. Uopšte, reakcija da te nešto "infuriates" sa čime se ne slažeš. A, zašto besne braća primati me zanima već ozbiljnije. Počev od prvog, alfa-mužjaka i nizbrdo niz hijerarhiju. Šta radi ostatak plemena kada alfa otkači. Al' samo polazna osnova mu je pogrešna - da je reč o strahu. Reč je o nečem drugom.
G.Cross G.Cross 21:51 15.07.2017

Jasno je


Bog je ostario.







Milan Novković Milan Novković 21:58 15.07.2017

Re: Jasno je

G.Cross

Bog je ostario.

Desava se to svremenanavreme.

Pregazila ga i smorila dinamička ontologija koju je ljudska vrsta uplela u sve i svašta, pa tako smorila i samu sebe.

Bar se nama matorima tako čini, a klinci, izgleda, bRezobrazno ne obraćaju pažnju na nas
G.Cross G.Cross 22:01 15.07.2017

Re: Jasno je

Milan Novković
G.Cross

Bog je ostario.

Desava se to svremenanavreme.

Pregazila ga i smorila dinamička ontologija koju je ljudska vrsta uplela u sve i svašta, pa tako smorila i samu sebe.

Bar se nama matorima tako čini, a klinci, izgleda, bRezobrazno ne obraćaju pažnju na nas



Mozda nije isti Bog.



Prvi put sam rekao "Bog je starac" kad sam imao 28 godina I kad smo u fazonu tahjona celu noc na zurci ponavljali kako Dejan I Vesna ulaze u sobu.
Milan Novković Milan Novković 22:18 15.07.2017

Re: Jasno je

G.Cross
Milan Novković
G.Cross

Bog je ostario.

Desava se to svremenanavreme.

Pregazila ga i smorila dinamička ontologija koju je ljudska vrsta uplela u sve i svašta, pa tako smorila i samu sebe.

Bar se nama matorima tako čini, a klinci, izgleda, bRezobrazno ne obraćaju pažnju na nas

Mozda nije isti Bog.

Prvi put sam rekao "Bog je starac" kad sam imao 28 godina I kad smo u fazonu tahjona celu noc na zurci ponavljali kako Dejan I Vesna ulaze u sobu.

Pregrejala mu se stolica od silnog sedenja dok smo bili mali, ali kako malo ostarimo opet digne dupe

Prazna fraza ili ne, Bog ovaj ili onaj, pomeri se, pomerim se, i više nisam starac


docsumann docsumann 22:54 15.07.2017

Re: Jasno je


i dok mi pokušavamo da redefinišemo boga u skladu sa dinamikom našeg svjetonazora ( u to spada i njegovo identificiranje sa samom prirodom i/ili materijom, oću reći i ateizam) tako se i đavoljupci muče sa likom i djelom đavola svog.

recimo, pri nastajanju norveške blek metakl scene (s kojom se norveška na neki način diči kao globalnim kulturnim fenomenom, pa se danas izdaju skupe i luksuzne monografije o sceni čija je estetika bila sve sve samo ne luksuzna i raskošna...a do juče su ih hapsili i zatvarali (zbog paljenja crkava i međusobnih ubijanja)) međ inim vinovnicima došlo je u jednom trenutku do ideoloških trvenja oko toga kojem se satanizmu prikloniti - teističkom ili ateističkom.

interesantno, da je velikom većinom preovladao stav da se đavo treba smatrati stvarnim likom, bićem, pojavom ... sa adekvatnom mu pripadajućom fenomentologijom (moj neologizam)




Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:49 17.07.2017

Re: Jasno je

ja sam imao situaciju kada sam se doselio u tel aviv krajem prošlog veka da mi se šejtan ukazao, ušavši u lobanju bika. ostala je kontroverza da li je zaista bio šeki, uzev u obzir da sam u to doba bio krajnje rastrojen - samoporicao sam svoj srpski identitet a izraelski još nije nastao, moj duh je bio rastrojen između hrišćanske vere, koja je jenjavala u meni, i opšteg okruženja simbolima jevrejske vere, koja se nametala mom duhu; a moje telo je bilo iscrpljeno od višečasovnih teških scena fizičkog rada; i ne najmanje, sa mnom i cimerkama je živela tada njihova prijateljica koja je proterana iz Države Floride zbog švercovanja i distribucije LSD-ja.

takođe, prethodni stanar, Argentinac, je bikovu lobanju koristio u okultnim ritualima, pošto je bio okultista.



plausibel plausibel 07:42 18.07.2017

-

Milan Novković Milan Novković 07:50 18.07.2017

Re: -

plausibel

Savršena ilustracija!

Piše David Deutsch, fizičar iz Okforda, kako je Svevišnjem nemoguće postaviti idealan, inertan buffer između poslednjeg, najdubljeg sloja realnosti koji smo spoznali, pa sledećeg na redu.

Kaže realnost nam uvek nešto signalizira, i samo je pitanje našeg naučno-tehnološkog, pa misaonog napredka kada će nam se, glasnije ili spontanije, desiti sledeći Eureka momenat.
plausibel plausibel 07:53 18.07.2017

Re: -

Vidiš, razumjeli smo se.

:)
Milan Novković Milan Novković 08:43 18.07.2017

Re: -

plausibel
Vidiš, razumjeli smo se.

:)

Tek je razumevanje fascinanatan proces, na svakom koraku, ja često krećem od svojih buddies po profesiji

- U elektronici, na primer, ali obrazac je univerzalan pa ga zato spominjem, imamo phase-locked-loops - dva entiteta koaj bi da propričaju isti jezik mere razlike u fazama između njih, i što je razlika veća to generišu jaču, "korektivnu" povratnu petlju, s ciljem da se pomere jedan ka drugom. "Korektivno" u navodima zato što je uvek moguće da jedan entitet, ili oba, divljaju, lude, pa nikad ne propričaju - kao na blogu, na primer.

- Maksa je spomenuo Facebook bots. Primer gde su ljudi već postali "prespori", i dobar deo AI razvoja se kreće tako što software/hardware bots pričaju između sebe. Tu im obično ljudi definišu protocol i boundaries, ali prepušteni sebi oni su "krenuli", zaboravio sam koju je reč Maksa upotrebio, da ne skrolujem sada, kao u Terminatoru. Fascinacija, iako je to ljudima izvasn industrije obično neinteresantno, je što i pored besmislene razmene mi "znamo" da ako bismo ih posmatrali duže vreme velike su šanse da bismo primetili napredak. To je poprilično zastrašujuće, proces gde mašina postaje autonomna, priča sa drugom mašinom i počinje nas humans da ignoriše.

- Ili meta-heuristika što sam dotakao kod Srkija, gde, al mi smo razmenu ponekog komentara razbacali po blogovima pa nije lako pratiti ljudima koje to ne interesuje, gde njega interesuju antene sa oštrim snopom zračenja, da bi, recimo, ova tvoja ilustracija mogla da visi na zidu kao antena, tj na mikroskopskom nivou ima jako precizno dizajniran "reljef", meta-materijal je (materijal koji ne postoji u prirodi i kojem su osobine izronile iz fizičke strukture, veštački napravljene), pa bi ilustracija oštrim snopom elektromagnetskih talasa mogla da gađa i tvoj i moj mobilni u sobi, i prati ih kako se krećemo, pa ih dopunjava. Primer je i Amazno koji razmišlja da tako sa zemlje dopunjava baterije dronova u letu dok isporučuju kjnige i ostale kupovine kupcima.

Ono gde ja Srkija zezam, a nisam u pravu više od 20% i mogu da si priuštim zezanje pošto ne živim od toga, da se mnogo brine pošto algoritmi počinju da dizajniraju takve antene. U stvari je lep primer u optici, i svima razumljiv pošto svi imamo dodira sa odbijanjem i apsorbcijom svetlosti. Vidi ilustraciju:

(baksuz, juče sam Srkiju hteo naći EMF primer, i non-stop mi iskakali primeri iz optike, lepi, sada ih nema, al evo jednog pa ću ja i da izmislim priču:



Ovo što vidimo se ne vidi golim okom, pošto je na mikroskopskom nivou, ovo je meta-materijal. Zamisli (ovo sad izmišljam) da vertikalni stupčići apsorbuju svetlost, a horizontalni je reflektuju. Ovo sve "MOŽE" da se rasporedi na takav način, na primer, da za ulazni snop, koji jedva malo pomerimo, snop koji se odbija "šara" po sobi. Raspored na ovoj površini nije lako "izračunati", i sve je više izvan domašaja ljudi, nego ljudi prave genetičke softverkse algoritme koji se koriste heuristikom. U počeku je čovek još dosta u kapiranju, i poprilnično kontroliše proces, tj značajan je član tima u kojem je još heuristika, ali kako su računari sve brži, znanja i softvera sve više, pa naših prohteva, zalazimo u domen meta-heuristike, gde se sve više svodimo na bića koja treba da kažu šta hoće, urade šta im se kaže i ništa drugo ne diraju, ... rizikujemo da jednog dana AI-ju budemo ko kućni ljubimci -kažemo kadas smo gladni, kada hoćemo napolje, ...

Trivija, geeks, neerds, fizičari inc. na ovo počinju agresivnije da luče pljuvačku: ovo gore jeste optički meta-materijal, i cilj mu je da "moderira" Casimir force, to je sila koja gura dve paralelne ploče, koje nisu naelektrisane a jako su blizu jedna drugoj, jednu ka drugoj, zbog kvantnih fluktuacija elektromagnetnog polja u vakumu.

Popularno, ljudi što ovo rade "maštaju" da dobiju energiju iz "ničega", vakuma jednog dana, i mašta im je donekle opravdana

Lep svet
plausibel plausibel 08:59 18.07.2017

Re: -

Milan Novković Milan Novković 09:09 18.07.2017

Re: -

plausibel

To, pa evolucija

I onda je fenomen, gde se milioni muče, pogotovo ako im nije do kuvanja ili gledanja filmova, a i onda, imati bilo kakvu predstavu o tome šta je svest.

Pozvati se na "organizacioni fenomen" je brzo bežanje u zaborav, pošto, ako stvarno zamislimo kako je sve oko nas što smo do sada spoznali "rasterizovano", otud mi "otkucaji" u naslovu, onda je svest stvarno neka vrsta "đavolske" rabote pošto rasterizovano vreme sugeriše da imamo statičke "snapshots", "fotografije" realnosti, svaki za sebe je "mrtav", a "između" nemamo pojma, pojma o pojmu, niti meta-pojma šta se uopšte "dešava"
plausibel plausibel 09:11 18.07.2017

Re: -

Milan Novković Milan Novković 09:42 18.07.2017

Re: -

plausibel

Jeste, i za ovu ilustraciju je potrebna minimalna "količina" mašte: samo zamislimo da kretanje nije ovako "glatko", nego je stepped, pixelizovano, zamrznuto u nekom stanju, pa trenutno pomereno u sledeće stanje, i da između "objekata" ne postoje nikakve sile, i nailazimo na zid od pitanja šta bi to i kako bi to svest mogla da izroni iz ovakve "konstrukcije", kako ona pređe neku kritičnu veličinu.

Nama u IT-ju ovakva pitanja dolaze od činjenice da je softver code koji se izvršava sekvencijalno, pod kontrolom kloka, čak i kad, u multitredingu, imamo mnogo paralelnih sekvenci.

I pitanje pita šta ćemo i kako ćemo ako jednog dana iz mašine "izroni" svest.

A sve je to moglo da se napiše hemijskom olovkom na papiru, the code, pa na rolni toalet papira (nisam ja "smislio", još je Tjuring, valjda

I kako svako malo proklamuju kako su, e, evo našli jako mali broj neurona odgovornih za svest, pa jedan gigantski, ni malo nam ne pomažu, naprotiv, samo nam idu protiv prirode gde mi delimo subjektivno i objektivno.
plausibel plausibel 09:52 18.07.2017

Re: -

samo zamislimo da kretanje nije ovako "glatko",

ili, samo zamislimo
"organizacioni fenomen"



_________________
I pitanje pita šta ćemo i kako ćemo ako jednog dana iz mašine "izroni" svest.

I ako izroni održaće ovaj status quo koji imamo pa poslednjih dvije hiljade godina.. održaće nas na auto-pilotu, u navikama i vjerovatno ćemo još više zatucati od novih strahova jer ne razumijemo sopstvene slabosti i smrtnosti..
docsumann docsumann 11:28 18.07.2017

Re: -

I pitanje pita šta ćemo i kako ćemo ako jednog dana iz mašine "izroni" svest.


nije svest ono što mišljaste
maksa83 maksa83 11:34 18.07.2017

Re: -

I ako izroni održaće ovaj status quo koji imamo pa poslednjih dvije hiljade godina..

Ako izroni i ako je imalo kao mi najebaće se keve svim inferiornim vrstama, uključujući i našu. Naša šansa je da joj budemo simpa pa nas drži kao kučiće i mačiće, u nadi da nas neće (kao što to rade ljudi) štrojiti i čupati nam nokte da budemo zgodniji za po kući.

Šalim se. Ustvari nemam pojma da li se šalim...
plausibel plausibel 11:37 18.07.2017

Re: -

nije svest ono što mišljaste

.. e, svijesti, vidi šta ja ugledah:

Terrible man, celebrated writer

"Knut Hamsun, known as Norway's greatest novelist, was a difficult and destructive person."

:)
plausibel plausibel 11:39 18.07.2017

Re: -

Ako izroni i ako je imalo kao mi najebaće se se keve svim inferiornim vrstama, uključujući i našu. Naša šansa je da joj budemo simpa pa nas drži kao kučiće i mačiće, u nadi da nas neće (kao što to rade ljudi) štrojiti i čupati nam nokte da budemo zgodniji za po kući.

Šalim se. Ustvari nemam pojma da li se šalim...

Ne znam dal je smiješno, meni se sviđa kako ti to vidiš..

:)
docsumann docsumann 11:50 18.07.2017

Re: -

plausibel
nije svest ono što mišljaste

.. e, svijesti, vidi šta ja ugledah:

Terrible man, celebrated writer

"Knut Hamsun, known as Norway's greatest novelist, was a difficult and destructive person."

:)


ih, kao ne znam.

nego, ako bih u jednoj riječi trebao da objasnim šta mi to zapravo smeta (nedostaje) kod Hamsuna, rekao bih da mi je nekako suv.

a s dvije riječi - siv & suv


uvijek jedan te ista mučna, tegobna perspektiva, ok indukovana životm koji ga nije mazio. možda i samom sjevernjačkom klimom i surovim životom.
preozbiljno bvate...
al, eto i Harmsa je život ubijao na svakom koraku sa sve NKVD-om na čelu, pa je opet čovjek vraco od humora i duha.
plausibel plausibel 11:59 18.07.2017

Re: -

a s dvije riječi - siv & suv


uvijek jedan te ista mučna, tegobna perspektiva, ok indukovana životm koji ga nije mazio. možda i samom sjevernjačkom klimom i surovim životom.

Kod mene baš suprotno, ne znam kakvom magijom surovoj klimi i životu daje boje, emocije, oživljava, da bi nakon par minuta pomislila da je nastran i zao, ej, volio je Hitlera - tj on je otvoreno bio nacoš, osjete se snovi o čistokrvnosti i u književnosti da je ljubav prema Hitleru kao palanački hobi, kao skupljanje poštanskih markica il čepova od piva - i sve tako razmišljam, čitam dalje, npr opis mlina, roditelja, ptica, kolibe, nekih žena u koje je zaljubljen, njihovih milih nožica i malih cipelica, haljina i šešira, opis šume, rijeke, nevjerovatno..

:)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:01 18.07.2017

Re: -

Первый арест
В декабре 1931 года Хармс, Введенский, Бахтерев были арестованы по обвинению в участии в «антисоветской группе писателей», причём поводом для ареста стала их работа в детской литературе, а не шумные эпатирующие выступления обэриутов. Хармс был приговорён коллегией ОГПУ к трём годам исправительных лагерей 21 марта 1932 года (в тексте приговора употреблён термин «концлагерь»). В итоге 23 мая 1932 года приговор был заменён высылкой («минус 12»), и поэт отправился в Курск, где уже находился высланный Александр Введенский.


to ih sređivao Gvozdeni, kako kažu putinofili ovde na blogu.
docsumann docsumann 12:07 18.07.2017

Re: -

i sve tako razmišljam, čitam dalje, npr opis mlina, roditelja, ptica, kolibe, nekih žena u koje je zaljubljen, njihovih milih nožica i malih cipelica, haljina i šešira, opis šume, rijeke, nevjerovatno..


izgleda da ne pričamo o istoj sivoći.

il to ja preoptimisdtički mislim da svi diujele moj kod za asocijacije i metafore...

da probam odnda s drugim pojmom - duhovitost.

nedostaje mi lakoća igre, znalački izvedena kerefeka u pravi čas. previše ozbiljan.
gomilanje opisa, značenja, koliko god umješno i znalački, ponekad zna da bude i jednodimenzonalno
plausibel plausibel 12:10 18.07.2017

Re: -

da probam odnda s drugim pojmom - duhovitost.

Pa u tom je caka, zamisli duhovitog nacoša. Bio bi to crni humor. Mislim ipak da je inteligentniji tj da je shvatio ozbiljnost nacoške ideje uprkos talentu književnom.
plausibel plausibel 12:12 18.07.2017

Re: -

Ima, kako nema akrobacija kod njega - sjetila sam se nekoliko ali pošto moram sve dokumentovati tj detaljisati, odustajem..

:)
docsumann docsumann 12:52 18.07.2017

Re: -


ovako ja to vidim.

opisi i karakterizacija su mu temeljni, suptiilni, do u tančina, + sve to sa malo utrošenih riječi.
jak u dočaravanju emotivnih stanja, karakterizaciji, psihologizaciji...

baš ko IKEIN namještaj, stilski svedeno na pravu mjeru.

ali fali mu igre ... i s riječima i pojmovima.

zato kažem - suv.
emsiemsi emsiemsi 13:02 18.07.2017

Re: -

docsumann

ovako ja to vidim.

opisi i karakterizacija su mu temeljni, suptiilni, do u tančina, + sve to sa malo utrošenih riječi.
jak u dočaravanju emotivnih stanja, karakterizaciji, psihologizaciji...

baš ko IKEIN namještaj, stilski svedeno na pravu mjeru.

ali fali mu igre ... i s riječima i pojmovima.

zato kažem - suv.

Икеин намештај је тешка будалаштина.
Истина, одушевљен сам да је човек направио империју продајући чамово чворновато дрво као да је махагониј, или, у најмању руку храстовина.
maksa83 maksa83 13:06 18.07.2017

Re: -

Икеин намештај је тешка будалаштина.
Истина, одушевљен сам да је човек направио империју продајући чамово чворновато дрво као да је махагониј, или, у најмању руку храстовина.

Ne, naprotiv, tip je napravio imperiju prodajući ti čamovinu kao čamovinu a hrastovinu kao hrastovinu, za prihvatljive pare. Dodatno, ukapirao je jednu bitnu stvar - ako ljudima daš komade + konstrukciju i alat takve da mogu sami da ih "pretvore u nameštaj" onda ljudi to percipiraju kao nešto vrednije nego da im se samo volšebno pojavilo u kući. IKEA pare su pošteno zarađene pare. Mimo toga, čiča IKEA je jedan od onih malobrojnih bogatuna koji žive život običnog čoveka - vozi običan Volvo star 20 godina, hrani se u IKEA menzi i kad mora da leti leti economy klasom, a mogao bi lako svojim avionom (koji nema).

emsiemsi emsiemsi 13:22 18.07.2017

Re: -

maksa83
Икеин намештај је тешка будалаштина.
Истина, одушевљен сам да је човек направио империју продајући чамово чворновато дрво као да је махагониј, или, у најмању руку храстовина.

Ne, naprotiv, tip je napravio imperiju prodajući ti čamovinu kao čamovinu a hrastovinu kao hrastovinu, za prihvatljive pare. Dodatno, ukapirao je jednu bitnu stvar - ako ljudima daš komade + konstrukciju i alat takve da mogu sami da ih "pretvore u nameštaj" onda ljudi to percipiraju kao nešto vrednije nego da im se samo volšebno pojavilo u kući. IKEA pare su pošteno zarađene pare. Mimo toga, čiča IKEA je jedan od onih malobrojnih bogatuna koji žive život običnog čoveka - vozi običan Volvo star 20 godina, hrani se u IKEA menzi i kad mora da leti leti economy klasom, a mogao bi lako svojim avionom (koji nema).


Е, да !
Познавао сам једнога тешког кримоса који је био веома скроман човек, увек носио кратку изношену кожну јакну, половни БМВ, почесто прашњав, итд ... био уредан платиша, ништа од електронике што сам радио за њега није остало неплаћено.
Не кажем да је овај из ИКЕЕ такав, само си ми дао шлагворт да се присетим ...

plausibel plausibel 13:42 18.07.2017

Re: -

ali fali mu igre ... i s riječima i pojmovima.

zato kažem - suv.

Da, suvoparnost il preciznije neduhovitost, razumjela sam i dodala da je njegovo nadahnuće nacoška ideja koju je živio i pisao strastveno.. i da bi ta ideja ili strast uz književni talenat a sa običnim ljudskim humorom bila, po njegovoj i mojoj procjeni, neozbiljna..

Na kraju knjige Pan, glavni lik obučen u najbolje odijelo to jutro, u šumi - nakon ulovljene, naprosto raznijete lovačkom puškom, ispečene i šuteći pojedene dvije kokoške - šepuri se nagizdan ispred poznanika i pjeva svadbeni psalm, krije iza žbunja, pita ga jel mu napunjena puška, čeka zalutali metak.. Napominjem, obučen u najbolje odijelo pjeva svadbeni psalm, šeretski, na kraju ga izaziva govoreći mu da je kukavica.. poznanik mu prisloni pušku na obraz, nanišani na lice i okine..

.. tu postoji nešto vrhunski budalasto i smrtno ozbiljno.


docsumann docsumann 13:43 18.07.2017

Re: -


nemam pojma o IKEIN-om namještaju, sem što sam u prolazu pohvatao da naginju minimalističkom dizajnu.
asketska estetika (pajz ovu aliteraciju)

u brodogradnji, tj. jaht dizajnu, to bi recimo bio Wally.

obožavan među japijima i bogatunima mlađe generacije



ima u Knutu te neke tikovine
docsumann docsumann 13:48 18.07.2017

Re: -

Na kraju knjige Pan


je l' to bješe onaj lik koji je i sam išao u Amerike, tamo imao neku ljubavnu avanturu, pucnjavu, pa se vratio u rodni grad...?

viš kako su mi naslovi njegovih knjiga pomješani u odnosu na radnju.
usjekle su mi se samo Glad i Plodovi Zemlje...njih ne mogu pomješati.

uvijek je to jedan te isti stil, radnja, priča...Hamsun.

dok je jedan Nabokov uvijek svjež, neobičan, drugougaoni...mada, to ne mora nikaj da znači
i Harms je uvijek Harms
plausibel plausibel 13:50 18.07.2017

Re: -

je l' to bješe onaj lik koji je i sam išao u USA, tamo imao neku ljubavnu avanturu, pucnjavu, pa se vratio u rodni grad...?

Ma da, Miroslav Ilić.

:)
docsumann docsumann 13:54 18.07.2017

Re: -

plausibel
je l' to bješe onaj lik koji je i sam išao u USA, tamo imao neku ljubavnu avanturu, pucnjavu, pa se vratio u rodni grad...?

Ma da, Miroslav Ilić.

:)


haha, bingo!

ni jednom njegovom liku ne mogu da se sjetim imena.
mada, kad bolje razmislim, generalno slabo pamtim imena literarnih junaka.
plausibel plausibel 14:20 18.07.2017

Re: -

mada, kad bolje razmislim, generalno slabo pamtim imena literarnih junaka.

Uh, kakvim se ja blamažama izložim radi toga.

:)

Nego, gdje je Milan, imam još ovih đavoljih zezalica.
Milan Novković Milan Novković 14:48 18.07.2017

Re: -

plausibel
mada, kad bolje razmislim, generalno slabo pamtim imena literarnih junaka.

Uh, kakvim se ja blamažama izložim radi toga.

:)

Nego, gdje je Milan, imam još ovih đavoljih zezalica.

Od klijenta do klijenta danas, na sreću svi cool, face.

Ova đavolja zezalica je isto cool

U ovom kontekstu me podseća na interesantno pitanje šta bi sutra mogla da budu "sidra" oko ćega će emerging AI entiteti da se "sjate" - to je isto čest obrazac u realnosti, opadanje entropije kako autonomno i inteligentno počne da radi "nešto", kreaira
emsiemsi emsiemsi 15:00 18.07.2017

Re: -

Milan Novković
plausibel
mada, kad bolje razmislim, generalno slabo pamtim imena literarnih junaka.

Uh, kakvim se ja blamažama izložim radi toga.

:)

Nego, gdje je Milan, imam još ovih đavoljih zezalica.

Od klijenta do klijenta danas, na sreću svi cool, face.

Ova đavolja zezalica je isto cool

U ovom kontekstu me podseća na interesantno pitanje šta bi sutra mogla da budu "sidra" oko ćega će emerging AI entiteti da se "sjate" - to je isto čest obrazac u realnosti, opadanje entropije kako autonomno i inteligentno počne da radi "nešto", kreaira

Шта друго него људска права трећег рода.
plausibel plausibel 15:31 18.07.2017

Re: -

Ova đavolja zezalica je isto cool

:)
U ovom kontekstu me podseća na interesantno pitanje šta bi sutra mogla da budu "sidra" oko ćega će emerging AI entiteti da se "sjate" - to je isto čest obrazac u realnosti, opadanje entropije kako autonomno i inteligentno počne da radi "nešto", kreaira

Ne znam, SF kreativnost priznajem Maksi i dajem mu puno pravo da, kad god poželi, na tvoja pitanja odgovara umjesto mene, Milane.

Mislim da je to za sve nas najbolje.

:)

Osvrnuću se kratko na status quo od dvije hiljade godina i zacementirane religijske postavke dobra i zla, razmišljam: na koji način bi se dešavalo tj da li ćemo razumjeti pojavu nove “svijesti” iz mašine ako nam ona ne postavi problem ili zadatak da savladamo nove vrijednosti.. Da li će to biti naša svijest o “svijesti” naprednijoj od nas tj samo naš strah? - ako je samo naš strah, emocije izazvane, tj navike iz ljudske prirode suočena sa nepoznatim, to znači da je odnos sa “tim” iz mašine već definisan religijskim statusom quo i da se molimo Bogu (a šta bi drugo) da “tom" stvorenom načini postavljanja nove dimenzije, stvarnosti, pravila, igre bogova, gladi, formule 1, trka na sto metara sa preponama, gladijatori, robovi, da jbt lavovi i djevice, itd. - neće biti brutalni više nego što naš ljudski prag boli i prirode prepoznaje, zar ne, mi strah imamo tako i tako, mi smo sa njim svezani, mali i nemoćni, tako i tako..

Sjetih se filma, dobar konkretan SF.
Milan Novković Milan Novković 16:51 18.07.2017

Re: -

plausibel
Ova đavolja zezalica je isto cool

:)
U ovom kontekstu me podseća na interesantno pitanje šta bi sutra mogla da budu "sidra" oko ćega će emerging AI entiteti da se "sjate" - to je isto čest obrazac u realnosti, opadanje entropije kako autonomno i inteligentno počne da radi "nešto", kreaira

Ne znam, SF kreativnost priznajem Maksi i dajem mu puno pravo da, kad god poželi, na tvoja pitanja odgovara umjesto mene, Milane.

Mislim da je to za sve nas najbolje.

:)

Osvrnuću se kratko na status quo od dvije hiljade godina i zacementirane religijske postavke dobra i zla, razmišljam: na koji način bi se dešavalo tj da li ćemo razumjeti pojavu nove “svijesti” iz mašine ako nam ona ne postavi problem ili zadatak da savladamo nove vrijednosti.. Da li će to biti naša svijest o “svijesti” naprednijoj od nas tj samo naš strah? - ako je samo naš strah, emocije izazvane, tj navike iz ljudske prirode suočena sa nepoznatim, to znači da je odnos sa “tim” iz mašine već definisan religijskim statusom quo i da se molimo Bogu (a šta bi drugo) da “tom" stvorenom načini postavljanja nove dimenzije, stvarnosti, pravila, igre bogova, gladi, formule 1, trka na sto metara sa preponama, gladijatori, robovi, da jbt lavovi i djevice, itd. - neće biti brutalni više nego što naš ljudski prag boli i prirode prepoznaje, zar ne, mi strah imamo tako i tako, mi smo sa njim svezani, mali i nemoćni, tako i tako..

Sjetih se filma, dobar konkretan SF.

S malo sreće većina nas će doživeti singularitet - tamo neki IBM seniors (pri Watsonu) meni nedavno rekli "za 10 godina" - sasvim moguće.

Sam taj singularitet, gde mašine postaju pametne ko mi i ne znamo da li je mašina ili ne kako pričamo sa njom preko telefona, pa pošto ubrzano uče odoše, ima još jednu "singularnu" karakteristiku: mi, u stvari, ne znamo gde su naše granice, i neka imaginarna, zaokružena mera za ljudski intelekt je samo pomagalo.

Primer, al samo da nas ne vidi Apostata, nadrljali smo - taj postomoderni "plač" ( u stvari svi plaču) za "boljim jezikom" - da mi sad izmislimo neki mali rečnik i gramatikicu za brzo učenje svih na neke kompleksne filozofske teme primetili bismo, skoro sigurno, kako nam se sa vežbanjem i upotrebom mozak prevezuje, i napor polako prelazi u neprimetnu rutinu.

Tako, AI koji nas stigne i prestigne je ogromnim delom sumljiv i rastegljiv koncept, može i da nas povede u bitke gde se mi pokažemo bolji nego ikad.

Druga dimenzija, ovo što kažeš - mi "idemo" za nekim evolutivnim vektorima, slanje najboljih gena u budućnost, ali ti geni nisu usamljeni, mi koevoluiramo sa okolinom, i sve se ovo dešava relativo sporo.

Na kraćim vremenskim skalama mi se spontano udružujemo oko nečega, ova sidra što spominjem, i u tome ima i dosta slučaja - imaš i na blogu, cool i neagresivna osoba u trenutcima popusti i isto se udruži u "udaranju" nekoga.

I to kako će se AI entiteti udružiti oko nečega, "prljavštine", potrebne za kreiranje kristala, na primer, "kolovođe", dobrog ili zlog - će biti donekle determinističko, i mi ćemo tome suditi, do nekog vremena, ali će biti i slučajnog.

U fenomenologiji je nemoguće predvideti kako, kada i zašto, pa kakv će fenomen da izroni iz nečega, ali prostor iz koga će fenomen da izraste može donekle da se ograniči.

Pa opet coevolucija - dugo ćemo mi Ai entitete pametnije od nas ipak držati pod kontrolom - sutra ako instaliraš program ipak ga ograničiš parametrima compa na koji si ga instalirala.

Coevolutivno ćemo mi, najverovatnije, da se "pomešamo" sa tehnologijom, kiborgizujemo.

Sve što nam treba za to je već u evolutivnom vektoru - recimo radoznalost.

Ako sutra budu pravili veštačke mrežnjače, sa proširenom rezolucijom, širim spektrom i zoom mogućnostima, pa to postane jako rasprostranejna tehnologija, prosta i bezopasna, većina će je nas poželeti, iako bi se mnogi kleli sada da neće - zamisli 5 minuta intervencija, ništa ne osetiš.

Ili ti zamene crvena krvna zrnca pa možeš da roniš po 20 minuta bez izranjanja.

A mozak je čudan, on se jako brzo prilagođava, i Bog zna gde su mu granice - recimo radili su eksperimenat gde ti svaki pixel iz low res kamere staljaju na jezik, a oči ti zatvorene.

Jako brzo se mozak preveše i signale iz čula ukusa premosti ka visual corteksu, počneš da vidiš kao sa očima, samo u low res za sada, sliku iz kamere koja ti je dovedena na jezik - spooky a bit...

... itd, dosta pitanja, meni sad opet sastanak, al tema je jako lepa (kupili nedano i VR headset za PS4 i otišli pod more - skena skoro ko prava, još malo, što se tiče očiju - ostala čula još "pate", ali napredak je ogroman.

Što se tiče "kristalizacije" oko nekog "sidra" - savim je moguće da će se i AI zavrteti oko nekog religioznog, između ostalog - religioznost nam je isto evolutionary trait, kažu, tako počinjemo - ne kapiramo ništa, imamo probleme, glad, grčevi u stomaku, ali tu je neka božanska viša sila iznad nas, majka, i rešava probleme.

A kad dobaci do pixelizacije prostora i prirode vremena ima i AI da se baci na kolena
plausibel plausibel 17:27 18.07.2017

Re: -

Da, šta bi kome trebao naš gen? - jedino ako će da nas tove i jedu..

Šta bi toj “svijesti” značio čovjek, kakva mu uloga? Za eksperiment neki, fizička snaga? Ili, pretpostavimo organizaciju svemira - nazovimo je religijska, hijerarhijska - i hajde da nađemo neki smisao koji je nama nevidljiv ali postoji, desi se da postoji, šta je uloga čovjeka i planete Zemlje tad? Meni mi izgledamo poprilično skrajnuti i nebitni..

Ili, zamislimo vrijednosti Nove svijesti Novog doba - od kojih imamo strah jer znamo kakav đavo među nama obitava - zar taj proces preživljene Drugosti ne podrazumjeva inače evolucija, mutacija, prirodna selekcija, itd.. svaki novi korak je bio nekad neka savladana nova vrijednost.. Dobro, što nismo daleko dogurali nije problem stvoritelja, nazovimo ga tako, mislim, naš je problem što pravimo korak naprijed pet nazad i što smo uglavnom metode dobra i zlo isprobavali sami na sebi, bacali smo se lavovima i ubijali za pravdu il npr ubija nas igra slučaja.. tj slobodno ću nepromijenjeno stanje nazvati “civilizacijska feleričnost”.. možda bi nas to Novo repariralo, načinilo funkcionalnijim, boljim, savršenijim, ko zna..

:)
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:56 18.07.2017

Re: -

emsiemsi
docsumann

ovako ja to vidim.

opisi i karakterizacija su mu temeljni, suptiilni, do u tančina, + sve to sa malo utrošenih riječi.
jak u dočaravanju emotivnih stanja, karakterizaciji, psihologizaciji...

baš ko IKEIN namještaj, stilski svedeno na pravu mjeru.

ali fali mu igre ... i s riječima i pojmovima.

zato kažem - suv.

Икеин намештај је тешка будалаштина.
Истина, одушевљен сам да је човек направио империју продајући чамово чворновато дрво као да је махагониј, или, у најмању руку храстовина.


Ikein nameštaj je odličan, za tačno onoliko para koliko si spreman da odvojiš. Možeš da kupiš sranja od iverice, za sitne pare, ili 'rastovinu i hardvud za malo manje sitne pare. I uvek tačno znaš šta kupuješ, nema laži ni prevare. Neki seljaci (trampovci) i ovde gledaju malo sa visine na ikein nameštaj, jer nije u skladu sa devizom kupujmo američko. Ali, uprkos tome, Ikea je uvek puna, kad god da odeš tamo.

Jedina manja primedba koju imam je nelogično locirana kafana: odma na ulazu, to jest podrazumeva se da ćeš prvo da krkaš, a posle da kupuješ. Mislim, ko to tako radi? A pošto nisi nikad bio u ikei, čarli, da pojasnim, nezgoda sa tom lokacijom je što je Ikea kao protočni bojler, ne možeš da se vratiš tek tako, kad si jednom ušao. I onda kad hoćeš da se ogrebeš za besplatnu klopu, koja je, btw, odlična, naročito sitni kolači, moraš prvo da jedeš, pa platiš i dobiješ račun, koji onda pokažeš na drugom kraju bojlera, gde su kase, i onda ti to odbiju od računa. A ako se prvo baciš na kupovinu, pa hoćeš da se vratiš u kafanu da to proslaviš, možeš, ali onda moraš da prođeš još jednom kroz celu Ikeu (dobro, imaju i prečice), da bi došao tamo gde si već bio, na kasu, da ti pare za obrok vrate.

Mada, možda su lukavi Šveđani to i namerno tako postavili, jer ko će da se zajebava i vraća nazad po desetak dolara? Doduše, dobro je vratiti se jer uvek postoji šansa da si zaboravio dete u njihovom vrtiću, koji je isto tako na samom ulazu. A i ako ima takvih piroćanaca, onda ih treba naterati da prođu bar još jednom kroz izložbeni salon i sete se da su još nešto zaboravili da kupe...




emsiemsi emsiemsi 18:25 18.07.2017

Re: -

srdjan.pajic

...

Jedina manja primedba koju imam je nelogično locirana kafana: odma na ulazu, to jest podrazumeva se da ćeš prvo da krkaš, a posle da kupuješ. Mislim, ko to tako radi? A pošto nisi nikad bio u ikei, čarli, da pojasnim, nezgoda sa tom lokacijom je što je Ikea kao protočni bojler, ne možeš da se vratiš tek tako, kad si jednom ušao. I onda kad hoćeš da se ogrebeš za besplatnu klopu, koja je, btw, odlična, naročito sitni kolači, moraš prvo da jedeš, pa platiš i dobiješ račun, koji onda pokažeš na drugom kraju bojlera, gde su kase, i onda ti to odbiju od računa. A ako se prvo baciš na kupovinu, pa hoćeš da se vratiš u kafanu da to proslaviš, možeš, ali onda moraš da prođeš još jednom kroz celu Ikeu (dobro, imaju i prečice), da bi došao tamo gde si već bio, na kasu, da ti pare za obrok vrate.

Mada, možda su lukavi Šveđani to i namerno tako postavili, jer ko će da se zajebava i vraća nazad po desetak dolara? Doduše, dobro je vratiti se jer uvek postoji šansa da si zaboravio dete u njihovom vrtiću, koji je isto tako na samom ulazu. A i ako ima takvih piroćanaca, onda ih treba naterati da prođu bar još jednom kroz izložbeni salon i sete se da su još nešto zaboravili da kupe...





Еееее, балавче - ја сам био у Икеи (ако је то баш толико важно) док си ти вукао шерпе по мирјевачкој прашини и ниси знао где си шупаљ док прстом не напипаш !
Јебо те !
Не могу да верујем да мислиш да је свет настао после две иљадите када си ти први пута изашао из Београда града.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:52 18.07.2017

Re: -

Еееее, балавче - ја сам био у Икеи (


Jesi, đoku!
docsumann docsumann 19:16 18.07.2017

Re: -


jbl vas IKEA, koji sam je kurac uopšte spomenuo.

mada, i da sam upotrebio Mikasa lopte za tu parabolu, jopet biste se oko njih podkačili

no

nije lasno biti Srbin, al' ko će ako mi nećemo

srdjan.pajic srdjan.pajic 19:30 18.07.2017

Re: -

jbl vas IKEA, koji sam je kurac uopšte spomenuo.


Pa i ja se pitam šta ti bi?!
emsiemsi emsiemsi 19:52 18.07.2017

Re: -

docsumann

jbl vas IKEA, koji sam je kurac uopšte spomenuo.

mada, i da sam upotrebio Mikasa lopte za tu parabolu, jopet biste se oko njih podkačili

no

nije lasno biti Srbin, al' ko će ako mi nećemo


Све је то у складу са основном тезом Милановог блога --- вештачка инетлигенција, пригревички парадајз, Интернет оф Тхинг, коеволуција, хеуристикине хеуристике хеуристика, ... мислим, то што је Милану у глави не би могли да дефинишу Тесс и кркан - заједно. Чак и да им Доксуман на ДМТ-ју помогне.
plausibel plausibel 22:47 18.07.2017

Re: -

Nemoj tako, Bucko je bolji od mene: zabaguje brže prostorno i vremenski fine međuljudske odnose.

Misliš da nas veže kočijaški riječnik? - jaka stvar.. nije ni njemu lako, kad pomogne hvalite ga na sva usta, kad pošandrca reagujete kao da vam prvi put..

E, kad sam kod zabagovane civilizacije, "svijest" iz mašine će se SF klasikom hraniti našim mislima, prvo mi palo na pamet. Čini se ljepše nego da nas jede "to", pošto u pajcu kad o'stojimo imamo okus govedine il recimo okus sušenih svemirskih skakavaca.. Al, nešto mislim dalje o vrijednosti ljudskih misli, pobogu, kakvu neman ćemo stvoriti.

Jevrejski folklor ima priču o Golemu..

:)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:34 18.07.2017

Inače, evo se...

... i u svetu raspravlja o hidžabu pokojne matemаtičarke:

Why Iran Broke Its Strict Hijab Rules for the 'Queen of Math'

“Why didn’t they publish her unveiled picture when she was alive?” Alinejad asked. “Now, when she’s gone, they’re trying to own her, in a fake and disgusting way. They want to publish this to show the world, ‘See, we broke the taboo!’—to use this opportunity to show that they’re moderate.”

Занимљив поглед, супротан од оног овде на блогу прокламованог. Но, ово тек да приметим овде, јер тамо где треба не могу -- рекао бих да сам банован :))))))
Milan Novković Milan Novković 08:57 19.07.2017

Re: Inače, evo se...

Predrag Brajovic
... i u svetu raspravlja o hidžabu pokojne matemаtičarke:

Why Iran Broke Its Strict Hijab Rules for the 'Queen of Math'

“Why didn’t they publish her unveiled picture when she was alive?” Alinejad asked. “Now, when she’s gone, they’re trying to own her, in a fake and disgusting way. They want to publish this to show the world, ‘See, we broke the taboo!’—to use this opportunity to show that they’re moderate.”

Занимљив поглед, супротан од оног овде на блогу прокламованог. Но, ово тек да приметим овде, јер тамо где треба не могу -- рекао бих да сам банован ;-)

Ja ne znam ništa o iranskoj unutrašnjoj politici. Ljudi im jesu divni to znam - kada sam došao u UK 1987. komšije sa leve strane su mi bili Iranci, posle i komšije sa desne - pa smo bili i kolege, kuće su pripadale laboratorijama gde smo radili.

I do nedavno ovde u Londonu u firmi mi je jedan od najdražih kolega bio Iranac.

I iako, amaterski, geo-politiku pomalo pratim, uz iskreno dobre želje ala Miss ili Mister Universum, možda malo konkretnije, gde bi se ugušili ratovi, svet uvezao, u Srbiji i ostatku sveta kupovao najjeftiniji, ali fair price gas, Ruski, Izraelski, Iranski ili Katarski, za unutrašnje politike u državama o kojima malo znam imam prost obrazac - cool narod ka kompromitovanom vrhuškom.

To mi je, onako, s kuka, nači ne verujem političarima, kao što bi rekla pokojna baba moje žene o muškarcima, da sednu golom guzicom na vrelu peć

Da li su to Iranci, Srbi, ili Nemci sa državno sponzorisanim ekonomskim terorizmom (specijalan primer za tebe, u ovo drugarsko ali nestašno jutro, je Nemačka prodaja 50 milijardi Evra oružja Grcima, ali uglavnom preko potplaćivanja grčkih kriminalnih političara+, gde je Simens platio do par milijardi kazne Amerima zbog upotrebe mita, valjda (dok su Ameri "kreativni" bizmis vežbali na Turcima, ... smešno da nastavljam, u stvari...

Takvi kakvi su, te vrhuške, povrh folklora i kulture kakav se narodu zadesio, zaslužuju pozitivnu ocenu za svaku promenu na bolje, a te promene ne mogu da se dese preko noći pošto ponekad rizikuju više štete nego koristi, bar na kratak rok.

... itd, ja stiso "brižničke" zube i čekam da se ratovi ugase, svet ispovezuje u saradnji i kreaciji, pa u resource-efficient, cost-sharing maniru.

Trivija: kada smo u Londonu organizovali davno "pravi" kurs Srpskog strancima, pre toga je jedan nestašni a uvek veseli Danko iz Beograda išao sa korisnim rečenicama tipa "Mogu li da podelim pisoar sa vama", jedna žena iz Južne Afrike i ovaj Iranac su bili najbolji, pričao sam ovu dogodovštinu, i pošto mu se baš sviđala jedna Novosađanka priskočim i ja da ga podučim preko četa (MS Masažer tih dana) (i ja sam uživo baš neozbiljan, ovo ovde samo bot u meni kucka) pa kažem kako mladi završavaju često rečenicu sa "... , jebote". Posle nekog vremena završava on Srpsku rečenicu upućenu meni sa "... , jebo tebe"

Njega, jednog sa Jamajke (odličan analitičar/dB, al loš na jezici, bio nam najlošiji na kursu) i jednog Velšanina doveo ja jednom na Skadarliju - došli muzičari i za čas odsviraše jednu Iransku, jednu sa Jamajke, a Velšaninu, ko za inat, koji troši 40% plate na muziku, pokušaše da "prodaju" jednu Škotsku - jedva smo izbegli međunarodni incident

Idemo dalje, smiruje se svet, Maryam je bila divna osoba, koliko ja znam o njoj, pa ćemo je se tako i sećati, i bolje da pričamo o tome nego o partizanima i četnicima, pa sad, vidim, da i Ljotić naglo stiče popularnost na blogu.

Tj jest istorija učiteljica života, ali osim učenja imamo i spavanje pa slobodne aktivnosti, ... meni je jedan od fenomena virtuelnog to pomeranje kolektiva ka gorem, potpuno fascinantno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:13 19.07.2017

Re: Inače, evo se...

Па, мени је некако дошло симпатично то тинејџерско ложење Кркара и друштва, како је она нехиџаб фотографија доказ ко зна чега. Не, није, него маневар-финта на нивоу неке Вучићеве или тако нешто слично.

Иран је друштво у ретардацији (свако друштво које укида слободе је то) а надам се да ће из те фазе изаћи. Узгред, и ми смо друштво у ретардaцији.
Milan Novković Milan Novković 09:22 19.07.2017

Re: Inače, evo se...

Predrag Brajovic
Па, мени је некако дошло симпатично то тинејџерско ложење Кркара и друштва, како је она нехиџаб фотографија доказ ко зна чега. Не, није, него маневар-финта на нивоу неке Вучићеве или тако нешто слично.

Иран је друштво у ретардацији (свако друштво које укида слободе је то) а надам се да ће из те фазе изаћи. Узгред, и ми смо друштво у ретардцији.

Ja sam, "na žalost", iako ja to vidim kao "na sreću", "pregrejani optimista" nekoherentnog kvaliteta i mnogo više i jače se kačim za dobro i za šanse, a još sam asimatričniji ako ne mogu mnogo da pripomognem osvrtom na loše ...

... cenim da nas je "evolucija" podelila kako treba, i svi smo potrebni društvu, iako u nekim prostorno-vremenskim lokalitetima umemo da iskočimo iz ravnoteže.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:02 19.07.2017

Re: Inače, evo se...

... cenim da nas je "evolucija" podelila kako treba, i svi smo potrebni društvu, iako u nekim prostorno-vremenskim lokalitetima umemo da iskočimo iz ravnoteže.

Имам лудачку причу о томе, и надам се да ће скупити снагу и вољу да је испричам. Реч је о оном Саполском типу горе.
plausibel plausibel 08:54 19.07.2017

-

Milan Novković Milan Novković 08:58 19.07.2017

Re: -

plausibel

Super, ode na Fejs :)

Ovako može da se desi i nekom "jadnom" AI entitetu, dok ne nauči "cake"
plausibel plausibel 08:59 19.07.2017

Re: -

:)
plausibel plausibel 09:19 19.07.2017

Re: -

"Godine 2003. Timothy Treadwell i njegova djevojka rastrgani su i pojedeni od strane medvjeda sa kojim je par smatrao da ima prijateljski odnos. Kako je Timothy sve snimao, ostala je i snimka (audio, ne video) trenutka kada medvjed upada u šator i jede dvoje aktivista. Snimka nikada nije puštena u javnost, ali u dokumentarcu koji se bavi upravo ovom temom, Werner Herzog je prikazan kako sluša šestominutnu agoniju. U šoku, vidno uznemiren, rekao je vlasniku da takvu snimku treba što prije uništiti. [1] Premda je aktivistički par bio uvjeren da može ostvariti kontakt i prijateljstvo sa medvjedima, koje je potrajalo više od deset godina, priroda je na kraju otplesala svoj deterministički ples – u mjesecu oktobru medvjedi su agresivni jer traže sve više hrane prije zimskoga sna. Iz tog razloga par je pojeden. Bez obzira na njihovo uvjerenje o prirodi prirode. Priroda je ostala indiferentna prema njihovim željama, uvjerenjima i, konačno, patnji i bolu."

Nepodnošljiva indiferentnost prirode prema čovjeku

Milan Novković Milan Novković 09:38 19.07.2017

Re: -

plausibel
"Godine 2003. Timothy Treadwell i njegova djevojka rastrgani su i pojedeni od strane medvjeda sa kojim je par smatrao da ima prijateljski odnos. Kako je Timothy sve snimao, ostala je i snimka (audio, ne video) trenutka kada medvjed upada u šator i jede dvoje aktivista. Snimka nikada nije puštena u javnost, ali u dokumentarcu koji se bavi upravo ovom temom, Werner Herzog je prikazan kako sluša šestominutnu agoniju. U šoku, vidno uznemiren, rekao je vlasniku da takvu snimku treba što prije uništiti. [1] Premda je aktivistički par bio uvjeren da može ostvariti kontakt i prijateljstvo sa medvjedima, koje je potrajalo više od deset godina, priroda je na kraju otplesala svoj deterministički ples – u mjesecu oktobru medvjedi su agresivni jer traže sve više hrane prije zimskoga sna. Iz tog razloga par je pojeden. Bez obzira na njihovo uvjerenje o prirodi prirode. Priroda je ostala indiferentna prema njihovim željama, uvjerenjima i, konačno, patnji i bolu."

Nepodnošljiva indiferentnost prirode prema čovjeku


Iz sličnih, "sartrovskih" razloga je ovde jedan autor, Quentin Letts, u kjnigu 50 People Who Buggered Up Britain uključio i Dawkinsa (meni je dosadno-skoro-ogavan lik bio i pre toga), zbog agresivnog "uterivanja" (pardon my French) ateizma.

Ja mislim da bi se Sartr, danas uronjen u nova mora informacija i podataka, potpuno odrekao ateista, negirao ih, u stvari, pa "taj" bizmis video kao samo ogoljenu kaznu.

Možda bi mnogi ljudi "prirode" danas zvali co-prirode - naše prirode se pomeraju u zavisnosti koga-šta-kada-i-kako smo dotakli.

Trivija: u ranim godinama osnovne škole moja mlađa ćerka se, po završenoj školi, u gužvi dok su roditelji i staratelji čekali da deca izađu na ulicu, da ih "pokupe", po N-ti put u M godina unela u njuškicu jednom simpatičnom i mirnom kučetu, kojeg je nanny njene drugarice iz razreda uvek dovodila.

I kuče ju je ujelo tolko duboko u korenu nosa da je otišla pod anasteziju i operaciju, i danas ima karakterni ožiljak.

To višegodišnje druženje sa kučetom je dobilo novu notu nekoliko nedelja pre toga pošto su roditelji ove devojčice, i troje braće i sestara, poginuli pošto im se mali avion sružio negde oko Kilimandžara.

Ne kaže mnogo ovaj primer, možda samo ponavlja ono što znamo kako donekle komuniciramo sa svim i svačim oko nas, pa delimo "prirodu".
plausibel plausibel 11:35 19.07.2017

Re: -

Ma ja sam Sartra slabo čitala. Moj brat, religiozan, ima njegove knjige i zna mnogo više o ateističkom egzistencijalizmu. Ne leži mi francusko mračno prenemaganje, vidim ga kao duhovnu ljenost, il slobodarsko feminiziranje iz udobnosti. Ali, recimo, volim Siorana i konkretan filozofski pesimizam (apsurd, uzaludnost, agoniju, pomućen razum kao voda u vazi osušenog cvijeća tj paradox mrtve prirode u našim glavama, problem identiteta, pogrešni politički stavovi, suicid, itd.).

"Čovjek je, po Sioranu, nesrećna zvjer, protjerana iz životinjskog carstva, sa tek toliko mašte koliko je dovoljno da mu zagorča život."

Sartra u tekstu ne primjetih, ne, fokus je na deset godina prijateljstva sa medvjedom i 6 minuta audio užasa.. ili, još bolje: mi se divimo prirodi a bilo bi prirodno da od nje strahujemo, mi ne možemo prirodu pripitomiti al je možemo uništiti, tu je taj odnos deset godina naspram 6 minuta.. i, kad smo kod onih učinkovitih gena i planete Zemlje, bez nas bi sve imalo svoj prirodan tok, il? - godišnja doba, medvjed gladan u oktobru, i cunami, požar, cvjetanje japanske trešnje, lokvanja, haiku itd.. šta pokušavamo u neskladu sa prirodom i, po svemu sudeći, sa mašinama?

:)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana