Reč i slika

Šta li to

jinks RSS / 02.09.2017. u 09:24

inače dobre ljude navodi da čine zlo

sta1.jpg 

Ponekad ste se, možda, zapitali kako su Nemci, narod Getea i Gausa, uspeli toliko nisko da padnu uoči i tokom II sv. rata. Ili, kako junak Zalivskog rata, osvedočeni dobrotvor lokalne zajednice i generalno „super lik", postaje čuvar-sadista po US vojnim zatvorima u Gvantanamu i Iraku. Sad, neko će reći da je tome bio sklon, dok bi poznati profesor Filip Zimbardo sa Stanforda ipak imao na sve da doda još po nešto.

Naime, on je višedecenijski rad u nauci posvetio dokazivanju polazne ideje po kojoj ljudi u principu nisu "zli" (naravno, čast izuzecima), gde ih na to, ipak, mogu navesti određeni konteksti i okolnosti, kao i različiti uticaji koje na njih imaju negativni autoriteti. Sad, kako prof. Filip uopšte definiše zlo - po njemu, ono predstavlja sprovođenje sile, ili nastupanje sa pozicija sile, kako bi se neko ponizio i povredio, ali neretko i uklonio.

sta2.jpg 

Da ne dužim, u nastavku je navedeno deset principa kojima se, kako kaže Zimbardo, inače dobri ljudi navode da priđu „tamnoj strani sile" :)

(i) bitno je da postoji „ideologija" koja racionalizuje princip po kome cilj opravdava sva sredstva,

(ii) mali prvi koraci, uz minorni početni doprinos pojedinca „stvari",

(iii) postepeno akcije pojedinca za dobrobit „stvari" postaju sve ozbiljnije i učestalije,

(iv) naizgled „pravedni autoritet" svime rukovodi i koordiniše,

(v) saosećajni vođa se postepeno menja, i postaje autoritarno, što kaže prof. Filip, čudovište,

(vi) pravila se primenjuju voluntaristički, i menjaju stihijski i bez jasne logike,

(vii) okolnosti i kontekst redefinišu prirodu nečije uloge, gde, na primer, nasilnik postaje „dobronamerni savetnik" koji, između ostalog, priprema ljude za sve poteškoće koje donosi budućnost,

(viii) ponuditi različite društvene modele povinovanja (na primer, „hiljade njih već uveliko čita „Majn kapmf", zašto ne biste i vi"),

(ix) dozvoliti verbalne izlive neslaganja, ali biti izričit i nepopustljiv kada su nečiji postupci u pitanju,

(u ovom trenutku, po profesoru, većina pristaje da uradi bilo šta kako bi što pre otaljali obaveze prema „ekipi" i dobili obećano, ali ako je ikako moguće i pobegli iz čitave priče - otuda i sledeći, poslednji princip),

(x) učiniti odlazak što težim. 

Sad, pored navedenog, Zimbardo je uočio još nekoliko obrazaca koji se redovno ponavljaju kroz mnoštvo primera. Naime, radi se pojavama deindividualizacije i dehumanizacije. Deindividualizacija se ogleda, između ostalog, u različitim oblicima grupnih uniformi, ritualnih odeždi ili ratničkih obeležja, gde, po nekim istraživanjima, u mnogim kulturama upravo ratničke maske višestruko i doprinose brutalnosti vojnika na ratištu.

sta4.jpg 

Sa druge strane, dehumanizacija se tiče onih nad kojima se u ime određenog višeg "cilja" sprovodi nasilje, i ogleda se, između ostalog, u gubljenju prava na ime, degradiranju ponižavajućim obeležjima i odećom, ili individualnim i grupnim označavajem nižim bićima, vrstom životinja ili čega već.

Na kraju, ostaje i pitanje na koje prof. Filip u mnogim istraživanjima pokušava da nađe odgovor - odakle uopšte zlo, posebno ako ono u principu i nije individualno. Po njemu, počev od Gvantanama, preko Iraka i dalje, ključni za njegovo postojanje nisu isključivo nasilju skloni pojedinci, ili neko treći, već upravo suprotno - tiha većina pasivnih saučesnika, koja u suštini ništa i ne čini kako bi išta sprečila. Da li zbog određene naknade i privilegija, ličnog komfora, ili iščekivanja da nevreme prođe.

Naime, ispada da upravo ta pasivnost u odnosu na probleme okruženja, njihovo izbegavanje i lično neisticanje, i predstavlja, nažalost, jedan od sigurnijih načina kako da se preživi, ali i proživi. A opet, možda i mnogo više od toga - u toj meri da Zimbardo upravo u pomenutoj svesnoj pasivnosti većine i nalazi jedan od osnovnih uzroka i izvora pojave koju toliko iscrpno istražuje.

Naravno, sve to ne mora da znači da je obavezno i u pravu.

Tagovi



Komentari (123)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nask nask 10:17 02.09.2017

Okupacija ... u pet slika

Niko ne bi da



i dok nebo



Svi se pretvaraju da



ili




jer nemamo

jinks jinks 10:28 02.09.2017

Re: U četiri slike

Nisam hteo u blogu da pominjem - prof. Zimbardo je postao čuven u stručnoj ali i prilično široj javnosti po "Standfordskom zatvorskom eksperimentu" u kome je na naučnoj osnovi analiziran uticaj okruženja i specifičnog konteksta na pojavu nasilja.

Eksperiment je obuhvatao 24 studenata - u eksperimentu čuvara i zatvorenika, i odigravao se u okvirima samog Stanfordskog univerziteta, u planiranom trajanju od 14 dana. Trajalo je samo 6, zbog nekontrolisane spirale nasilja koja je među studentima počela da se dešava.

Što to pišem, zbog

Niko ne bi da ...


Jer, studenti su, uključujući koliko one koje je "poneo žar eksperimenta", toliko i pasivnu većinu, sve to radili i trpeli za 14$ dnevne nadnice. Tako da jesu ipak nešto očekivali od čitave priče, ako ništa drugo bar u početku, pretpostavljam.
nask nask 11:36 02.09.2017

Re: Okupacija ... u pet FKA U četiri slike

Kada sam prvi put čuo za dogodovštine Zimbarda & co. mislio sam da se radi o nekakvoj antizapadnoj propagandi, posle čitao i gledao, i dan danas se naježim kad vidim podrumske dokumentarne snimke.

Kad si već potegao Ešera, ako bih slikom mogao da ilustrujem moje shvatanje Zimbardovih nalaza onda bih odabrao

jinks jinks 11:42 02.09.2017

Re: Okupacija ... u pet FKA U četiri slike

Da ...
Kazezoze Kazezoze 12:27 02.09.2017

Re: U četiri slike

jinks
Nisam hteo u blogu da pominjem - prof. Zimbardo je postao čuven u stručnoj ali i prilično široj javnosti po "Standfordskom zatvorskom eksperimentu" u kome je na naučnoj osnovi analiziran uticaj okruženja i specifičnog konteksta na pojavu nasilja.

Eksperiment je obuhvatao 24 studenata - u eksperimentu čuvara i zatvorenika, i odigravao se u okvirima samog Stanfordskog univerziteta, u planiranom trajanju od 14 dana. Trajalo je samo 6, zbog nekontrolisane spirale nasilja koja je među studentima počela da se dešava.

Što to pišem, zbog

Niko ne bi da ...


Jer, studenti su, uključujući koliko one koje je "poneo žar eksperimenta", toliko i pasivnu većinu, sve to radili i trpeli za 14$ dnevne nadnice. Tako da jesu ipak nešto očekivali od čitave priče, ako ništa drugo bar u početku, pretpostavljam.

Ustvari, Zimbardu primer zbivanja u ovom eksperimentu služi kao potpora za njegovu tvrdnju da je “svako od nas u datim okolnostima sposoban da se ponaša nasilno i sadistički”. On ovaj koncept onda primenjuje za odbranu onih američkih vojnika koji su se iživljavali na svakojake načine na zatvorenicima u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib, predstavljajući te mučitelje ljudi – nedužnim žrtvama.

Ono što promiče svima kad se govori o Stanfordovom eksperimentu je, da je među onima koji su bili određeni da budu stražari, jedan od tih "stražara" bio psihopata i da se kao takav odmah nametnuo kao vođa. Psihopatija se ni u jednom obliku ne pominje ovde. Međutim, ukoliko bi čovek posedovao osnovno znanje iz polja psihologije na temu psihopatije, onda bi u istom filmu mogao prepoznati dinamiku koju je opisao Lobačevski u knjizi "Politička ponerologija", gde psihopata (koji se slučajno zadesio među grupom “čuvara zatvora”) odmah staje na čelo grupe, te počinje da "ponerizira“ grupu, odnosno, "transpersonalizira“ ostale "čuvare“, od kojih ga jedan veći broj njih počinje slepo slediti, dok su ga drugi slušali čisto zbog straha. Tu se upravo vidi "fenomen“ pogubnog dejstva psihopate na umove tzv. "normalnih“ ljudi koji jednostavno nemaju nikakav mehanizam zaštite od njegovog uticaja, te postaju marionete u njegovim rukama.

Isto tako, u materijalima koji pokušavaju provući teoriju “svaki čovek je zao kad mu se pruži prilika,” psihopatija se nekim “slučajem” ne pominje. Prilično je jasno da se ovde radi o orkestriranim aktivnostima od strane patokratije da se unese što više dezinformacija kako bi se napravila konfuzija i da se svi ljudi poistovete sa psihopatama, te da se tako i jedni i drugi mogu smatrati - normalnim.

Naravno, ovde ne bi smeli izbaciti i bebu iz lavora, zajedno s prljavom vodom u kojoj smo je okupali. Činjenica jeste da je većina ovih zatvorskih čuvara bila transpersonalizirana, tj. nisu oni svi bili klasične psihopate, međutim, u svom transpersonalizovanom stanju, njihovo ponašanje se nije drastično razlikovalo od ponašanja klasičnih psihopata.

Zapravo, svi smo mi manje više ‘transpersonalizovani’, usled slabog prirodnog imuniteta na psiho-patološki materijal kojem smo neprestano izloženi od svog rođenja pa do danas, međutim, nije tačno to da su to normalne osobine ljudi. One mogu biti prisutne u manjoj ili većoj meri u transpersonalizovanim osobama, a onda aktivirane izvana kad to “kontrolorima” odgovara. međutim, stanje svesti psihopata i ‘normalnih’ ljudi se ne može porediti i izjednačavati.

Isto tako, u navedenom eksperimentu, kao i u Abu Ghraib zatvoru, bilo je i onih koji nisu potpali pod psiho-patološke uticaje, te su u takvim sredinama pokazali i jedno ljudsko ponašanje. A niko da postavi pitanje: šta to njih čini otpornim?! zašto to oni nisu uzeli učešća u tim psiho-patološkim aktivnostima?! Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da takve individue kao “crne ovce”, brzo dolaze na udar ostalih!

Ovakvih primera psihopatski poneriziranih grupa se najbolje moglo primetiti u našim poslednjim ratovima gde su pojedine grupe sa sve tri strane činile užasne zločine drugim ljudima, uglavnom nedužnim civilima koji nisu bili spremni da se odbrane od tog psihopatskog ludila.

Interesantan tekst na ovu temu se može pročitati ovde.
jinks jinks 12:59 02.09.2017

Re: U četiri slike

“svako od nas u datim okolnostima sposoban da se ponaša nasilno i sadistički”

U stvari, jeste rekao nešto u tom pravcu, ali ne baš eksplicitno na ovakav način. Inače, da li skoro, izašla je i Zimbardijeva knjiga "Lucifer effect - why good people turn evil" u kojoj je detaljno analizirao dan za danom (svih 6 :) događaja iz Stanfordskog eksperimenta.

Takođe ima i igrani film, sa prilično jakom grupom glumaca, na istu temu, u kome se takođe dan za danom prikazuje šta se u stvari tamo događalo. Sad, ovo

jedan od tih "stražara" bio psihopata i da se kao takav odmah nametnuo kao vođa


u filmu nisu nagovestili, ali jeste prikazan taj "stražar", koji je ustvari i srušio Zimbardijev eksperiment. Inače, na kraju filma se nalazi i razgovor između ovog "istaknutog" čuvara i "zatvorenika" koji je se raspao nakon prvog dana, u kome "zatvorenik" "stražaru" kaže:

"Ali ja znam da si ti dobar čovek."

Na šta "stražar" odgovara:

"Kako to možeš da znaš. Inače, i ja sam, u stvari, zajedno sa profesorom sprovodio svoj eksperiment - o tome, koliko daleko mogu da idem u ponižavanju ljudi a da se oni ne pobune."

Mislim, ova poslednja rečenica (koja je ujedno i poslednja rečenica u filmu) prilično možda može da govori o i samoj prirodi "zla".

Takođe, niko nigde nije ni rekao da "zli" u stvari i ne postoje ... čak ni Zimbardo.

p.s.

Inače, evo profesorovog predavanja po kome je upravo i rađen blog



U dokumentarcu, se obrađuje i ovo pitanje

Isto tako, u navedenom eksperimentu, kao i u Abu Ghraib zatvoru, bilo je i onih koji nisu potpali pod psiho-patološke uticaje, te su u takvim sredinama pokazali i jedno ljudsko ponašanje.


Bio je u stvari jedan (ostali su ćutali, zajedno sa upravnicima koji su se pravili Toše, uopšte i ne kontrolišući šta se dešava), i on je kada je priču procurio medijima, nadrljao ne samo u US vojsci, već i u svoj rodnom gradu, iz koga je morao na kraju i da ode.
myredneckself myredneckself 13:05 02.09.2017

Experimenter


Ovaj film je doduše o Milgramovom eksperimentu, ali mislim da je u temi. I to je ekseriment o poslušnosti autoritetu u činjenju zla. link

jinks jinks 13:12 02.09.2017

Re: Experimenter

Ovaj film je doduše o Milgramovom eksperimentu, ali mislim da je u temi. I to je ekseriment o poslušnosti autoritetu u činjenju zla. link

U gornjem predavanju Zimbardo je prilično vremena posvetio upravo Milgramovom eksperimentu, koristeći ga kao argument u prilog svoje teorije.

Inače, vezano za dehumaniziaciju, pominje još jedan interesantan eksperiment u kome su ispitanici bili zaduženi da ocenjuju grupe njima nepoznatih ljudi vezano za neko generalno znanje i životne stavove. Ali keč u eksperimentu je bio da "slučajni prolaznik" (koji je naravno bio deo eksperimenta) u susednoj prostoriji, ali ipak tako da ga ispitanik čuje prokomentariše grupu koja se ocenjuje na tri načina - neutralno, kao "fine momke", ili kao "životinje".

I šta mislite, kako je ovaj neznatni i slučajni detalj (komentar potpuno nepoznate osobe u susednoj prostoriji, koja se vama uopšte i ne obraća) uticao na ocene na potpuno identične odgovore ocenjivane grupe (gde grupa nije ni postojala, a odgovori, naravno unapred bili pripremljeni).
docsumann docsumann 17:23 02.09.2017

Re: Okupacija ... u pet FKA U četiri slike

Kad si već potegao Ešera


inače ta Ešerova grafika (Anđeli i Demoni) je inspirisana islamskom umjetnošću dekoracije, tzv. pravilnom podjelom ravni i hiperboličkim prostorom svedenom na 2D.

intersantno da islamske arabeske imaju tzv. kvazikristalnu strukturu



PS u priloženom klipu imate uputsva za izradu pojedinih veoma atraktivnih paterna
Jaril Jaril 17:40 02.09.2017

Re: Experimenter

Оно што је мени најфасцинантније у Зимбардијевом експерименту јесте то да се сам Зимбардо скувао на толерисање зла. Ако се добро сећам, колегиница је прекинула експеримент. А свакако је експеримент био зрео за прекидање и раније. И Зимбардо је то мирно гледао. Тако да се нека његова правила за чињење зла могу применити на њега. Нпр. правило да је он зарад "ствари", тј. зарад науке и зарад научног резултата толерисао чињење зла.
jinks jinks 17:48 02.09.2017

Re: Experimenter

Jaril
Нпр. правило да је он зарад "ствари", тј. зарад науке и зарад научног резултата толерисао чињење зла

Po filmu Zimbardo je prekinuo eksperiment ... a zlo jeste tolerisao.

U stvari, možda je hteo da što bliže simulira okruženje u kome je jedino bilo pitanje ko će od "zatvorenika" biti udaljen iz eksperimenta, ali ni u jednom trenutku ne i da li će ijednom "čuvaru" tako nešto biti učinjeno.

Što mu realno i dođe kao kontekst pogodan za nastanak nasilja, u kome je samo strana nazovi parija izložena "kritici" na svaki mogući verbalni i drugi način, dok su oni koji "kritiku" sprovode u ime nekog autoriteta apriori zaštićeni od bilo kakvog vida preispitivanja.

Možda je Zimbardo upravo tako, između ostalog i hteo da ispita, koji sve to suštinski mehanizmi u zadatim okvirima definišu tok priče.

p.s.

Inače, Zimbardo ne samo da je "zlo" tolerisao, već je od jednog trenutka (kada su studenti zatvorenici počeli da se gube) postao i aktivan učesnik priče. U stvari njega su studenti, verovatno i sa pravom, upravo i shvatili kao taj vrhovni autoritet u čije se ime i sprovodi pravda Stanfordskog eksperimenta.
riply riply 19:29 02.09.2017

Re: Experimenter

Psiholozi su činili mnogo brutalnije stvari sa djecom i zivotinjama da bi potvrdili hipoteze i gradili teorije. Uzimana su domska djeca, npr cuveni "mali Albert", a onda su plasirali bajke kako je odrastao i postao uticajan psiholog. Tuzna istina je da je umro jos kao djecak. Koliko je majmuna odrastalo u kavezima sa uzduznim ili poprecnim sipkama u svrhe otkrivanja kako funcionise ucenje opazanja, koji nakon " uporebe" nisu normalno vidjeli. itd itd, lista je poduga
nask nask 20:23 02.09.2017

Re: Experimenter

inače ta Ešerova grafika (Anđeli i Demoni) je inspirisana islamskom umjetnošću dekoracije, tzv. pravilnom podjelom ravni i hiperboličkim prostorom svedenom na 2D.


Kažu da su ga (podni) ornamenti iz Alhambre posebno fascinirali



ali Cirkellimiet IV (Limit Kružnice IV), poznat takođe kao Hemel en Hel, je nastala kasnije (1960) i ima malo drugačiju istoriju koja uključuje Harolda Koksetera i hiperboličku geometriju. Sam Ešer nije imao talenta za matematiku, Kokseterova matematička objašnjenja je nazivao hokus-pokusom, ali imao je oko za geometriju i matematičko/geometrijske crteže koje mu je Kokseter slao. Jedan od tih crteža je bio direktna inspiracija Ešeru da nacrta LK IV.



Ima i u ovom matematičkom celovečernjem filmu

nask nask 20:26 02.09.2017

Re: Experimenter

Zimbardo=Zlibardo

myredneckself myredneckself 00:35 03.09.2017

Re: Experimenter

jinks
Ovaj film je doduše o Milgramovom eksperimentu, ali mislim da je u temi. I to je ekseriment o poslušnosti autoritetu u činjenju zla. link

U gornjem predavanju Zimbardo je prilično vremena posvetio upravo Milgramovom eksperimentu, koristeći ga kao argument u prilog svoje teorije.

Inače, vezano za dehumaniziaciju, pominje još jedan interesantan eksperiment u kome su ispitanici bili zaduženi da ocenjuju grupe njima nepoznatih ljudi vezano za neko generalno znanje i životne stavove. Ali keč u eksperimentu je bio da "slučajni prolaznik" (koji je naravno bio deo eksperimenta) u susednoj prostoriji, ali ipak tako da ga ispitanik čuje prokomentariše grupu koja se ocenjuje na tri načina - neutralno, kao "fine momke", ili kao "životinje".

I šta mislite, kako je ovaj neznatni i slučajni detalj (komentar potpuno nepoznate osobe u susednoj prostoriji, koja se vama uopšte i ne obraća) uticao na ocene na potpuno identične odgovore ocenjivane grupe (gde grupa nije ni postojala, a odgovori, naravno unapred bili pripremljeni).

Pretpostavljam da je ono što su čuli, reč koju je izrekao autoritet promenila mentalnu konstrukciju, to je postalo važno, i uslovilo ponašanje prema jednima i drugima. Animalsi su verovatno nadrljali i nadobijali se šokova, a fini momci su verovatno tretirani humanije i zadobli simpatije, pa nisu.
Usput, ljudi imaju sposobnost da moralne standarde s lakoćom ne primenjuju jednako, da imaju dvostruke aršine i iz momenta u momenat ih primenjuju po svom nahođenju kada imaju situaciju. Još ako ih autoritet u kontrolisanom eksperimentu navodi...

P.S. izvinjavam se što se kasno javljam, nisam bila blizu kompjutera do sada.

docsumann docsumann 07:01 03.09.2017

Re: Experimenter

Sam Ešer nije imao talenta za matematiku


"paradoksalno" on je bio popularniji među fizičarima i matematičarima nego među kolegama umjetnicima, koji su se gnušali tolike količine proračuna, promišljanja, racionalizacije...

Esher je inače bio prijatelj sa Rodžerom Penrouzom, sa kojim je zajedno radio na tzv. nemogućim objektima.

ipak, hronološko preimućstvo (il kako se veće kaže) u predstavljanju nemogućih objekata pripada švedskom slikaru Oscaru Reutersvärdu
vjerujem da su vam njegovi radovi poznati i bez znanja imena autora



jinks jinks 07:18 03.09.2017

Re: Experimenter

Animalsi su verovatno nadrljali i nadobijali se šokova, a fini momci su verovatno tretirani humanije i zadobli simpatije, pa nisu.

Ne sećam se tačno da li se radilo o pukom ocenjivanju ili o šokiranju, ali je bilo baš tako što ste tiče rezultata.

Fini su prošli najbolje i bili svi vukovci, neutralni su bili jaki vrlo dobri, dok su animalsi ponavljali razred, ili su se nadobijali šokova samo tako ...
emsiemsi emsiemsi 11:30 03.09.2017

Re: U četiri slike

jinks

...

Bio je u stvari jedan (ostali su ćutali, zajedno sa upravnicima koji su se pravili Toše, uopšte i ne kontrolišući šta se dešava), i on je kada je priču procurio medijima, nadrljao ne samo u US vojsci, već i u svoj rodnom gradu, iz koga je morao na kraju i da ode.

Ово је слично као ја на блогу који се противим кркановом силеџијству !
Остали !?

kick68 kick68 05:40 04.09.2017

Re: Experimenter

to je eksperiment o poslušnosti autoritetu u činjenju zla.

I ne samo to. Bila je nedavno slicna rasprava na blogu i mislim da je hcm pomenuo genocid nad Jermenima, kada je samo odsustvo zakonske kazne bilo podsticaj lokalnom stanovnistvu da pljacka i ubija.
mirelarado mirelarado 13:54 02.09.2017

Inventing the enemy

O jednom od aspekata buđenja onog najgoreg u čoveku može se pročitati i u Ekovoj zbirci eseja Costruire il nemico. Prevedena je na engleski. Više o tome ovde.
jinks jinks 14:07 02.09.2017

Re: Inventing the enemy

Što bi rekao, doduše na ovom mestu izgleda i nepopularni K. Jung, o tome da je psihološka projekcija čudo ... kada u stvari određene negativne i potisnute aspekte svoje ličnosti projektujemo na nekog drugog u okruženju - odnosno, između ostalog i na nekog, kako kažete, izmišljenog neprijatelja.
tasadebeli tasadebeli 13:57 02.09.2017

Olio di ricino

(i) bitno je da postoji „ideologija" koja racionalizuje princip po kome cilj opravdava sva sredstva,



Јес, ја се сећам како је Ђинђић узвикивао окупљеним и згранутим студентима нешто после 5. октобра 2000:

"Шта фали Макијавелију!"


Онда је уследило ово:

Deindividualizacija se ogleda, između ostalog, u različitim oblicima grupnih uniformi, ritualnih odeždi ili ratničkih obeležja, gde, po nekim istraživanjima, u mnogim kulturama upravo ratničke maske višestruko i doprinose brutalnosti vojnika na ratištu.


Само што је то, после Ђинђићевог "предавања" студентима, у Србији уследило у јавном дискурсу, тј. та "групна униформа" се добијала у штампи, на телевизији, на друштвеним мрежама,...

А онда је у том и таквом јавном дискурсу уследило и ово:


Sa druge strane, dehumanizacija se tiče onih nad kojima se u ime određenog višeg "cilja" i sprovodi nasilje, i ogleda se, između ostalog, u gubljenju prava na ime, degradiranju ponižavajućim obeležjima i odećom, ili individualnim i grupnim označavajem nižim bićima, vrstom životinja ili čega već.




jinks jinks 14:03 02.09.2017

Re: Olio di ricino

"Шта фали Макијавелију!"


Na šta bi neki kibiceri rekli: "Hapsićemo i tog Makijavelija ako bude trebalo." :)

Inače, uz dužno poštovanje svima, meni su mnogi iz čitave te opozicione plejada devedesetih (ali i kasnije) delovali kao neki koji su to radili pre svega po službenoj dužnosti.
tasadebeli tasadebeli 14:06 02.09.2017

Re: Olio di ricino

jinks

Inače, uz dužno poštovanje svima, meni su mnogi iz čitave te opozicione plejada devedesetih (ali i kasnije) delovali kao neki koji su to radili pre svega po službenoj dužnosti.






Ма пусти!

Ево, види докле смо данас стигли јер студенти нису тада разумели сву дубину те мисли.
tasadebeli tasadebeli 14:29 02.09.2017

Алстерски хибрид

Ех, да! И пригодна стара музика уз овај Зимбардов експеримент...





Је ли, зна ли неко од вас нешто више о тзв. "Алстерском хибриду" (Ulster Hybrid)? Па да исприча овде на овом пригодном месту.

Наиме, ради се о специјалном систему, мешавини, метода и поступака које су британске службе примењивале на ухапшеним припадницима ИРА током седамдесетих.

Ја сам само понешто о томе начуо, али и то што сам начуо било ми је довољно да поверујем да Зло као такво итекако постоји.

Софистицирано, на први поглед цивилизовано, суптилно...

Барем за нас којима је онај голооточки топли зец и масовно игнорисање појединаца као да они не постоје (бојкот) одувек било врхунац тих метода.

Али Зло.
jinks jinks 14:35 02.09.2017

Re: Алстерски хибрид

Софистицирано, на први поглед цивилизовано, суптилно...



principessa_etrusca principessa_etrusca 16:30 02.09.2017

Re: Алстерски хибрид

Наиме, ради се о специјалном систему, мешавини, метода и поступака које су британске службе примењивале на ухапшеним припадницима ИРА током седамдесетих.

Није ми познат тај израз, али ОВДЕ је чланак из Гардијана поодом затварања Мејза, где су држани републикански затвореници, па има и нешто о њиховом третману.
tasadebeli tasadebeli 20:35 02.09.2017

Re: Алстерски хибрид

principessa_etrusca
Наиме, ради се о специјалном систему, мешавини, метода и поступака које су британске службе примењивале на ухапшеним припадницима ИРА током седамдесетих.

Није ми познат тај израз, али ОВДЕ је чланак из Гардијана поодом затварања Мејза, где су држани републикански затвореници, па има и нешто о њиховом третману.



Давно то било кад сам за то чуо... Још у првој половини осамдесетих...

Добар ти овај чланак из Гардијана!

Go raibh maith agat!




(EDIT: клик на слик)
disident79 disident79 14:55 03.09.2017

Re: Olio di ricino


(i) bitno je da postoji „ideologija" koja racionalizuje princip po kome cilj opravdava sva sredstva,



Јес, ја се сећам како је Ђинђић узвикивао окупљеним и згранутим студентима нешто после 5. октобра 2000:

"Шта фали Макијавелију!"


Онда је уследило ово:

Deindividualizacija se ogleda, između ostalog, u različitim oblicima grupnih uniformi, ritualnih odeždi ili ratničkih obeležja, gde, po nekim istraživanjima, u mnogim kulturama upravo ratničke maske višestruko i doprinose brutalnosti vojnika na ratištu.


Само што је то, после Ђинђићевог "предавања" студентима, у Србији уследило у јавном дискурсу, тј. та "групна униформа" се добијала у штампи, на телевизији, на друштвеним мрежама,...

А онда је у том и таквом јавном дискурсу уследило и ово:


Sa druge strane, dehumanizacija se tiče onih nad kojima se u ime određenog višeg "cilja" i sprovodi nasilje, i ogleda se, između ostalog, u gubljenju prava na ime, degradiranju ponižavajućim obeležjima i odećom, ili individualnim i grupnim označavajem nižim bićima, vrstom životinja ili čega već.



Fascinantno. Od svih ideologija(gde je cilj opravdavao brutalna sredstva) i autoritarnih vođa u našoj zemlji, tebe ovo asocira na Điniđića. Inače Điniđić je baš poznat po tome da je narodu oblačio uniforme, organizovao batinaše, i sprovodio nasilje. Sa druge strane, nekad je ono što čovek oseća kao psihičko nasilje daleko više bolno.

tasadebeli tasadebeli 08:11 05.09.2017

Re: Olio di ricino

disident79


Fascinantno. Od svih ideologija(gde je cilj opravdavao brutalna sredstva) i autoritarnih vođa u našoj zemlji, tebe ovo asocira na Điniđića.



Па он је једини отворено и јавно, без хипокризије, узвикивао:

"Шта фали Макијавелију!!!"

А рекох већ шта је после уследило на јавном, културном, образовном, медијском и сваком другом плану у Србији и траје, ево, већ добрих 17-18 година.





Сви ови остали политичари (глобално гледано, не само у Србији) се нешто устежу, пренемажу се, неће то да кажу... ( "Шта фали Макијавелију!" )

А у ствари сви знамо шта мисле.

Само се и ми претварамо да као шатро то не знамо па учествујемо здушно у лицемерју.





Поставља се само питање ко ће ту бити краљ филозоф, ко ће бити војно лице за заштиту краља филозофа од незадовољства грађана, ко ће бити свештеник који ће задовољавати основне духовне потребе грађана, а ко ће пецати рибу, ко ће ту рибу пржити, ко ће сећи дрва за ватру итд.

Разумеш већ шта сам хтео да кажем?


Платон измиксан са Макијавелијем је моћна мешавина.

Много јача од оних Доксових травки или од неке моје домаће шљивке када су у питању метаморфозе појединаца.






EDIT:

П.С. - Ти си оно беше гостовао у мом блогодворишту са оним сјајним текстом "Сасвим ново рухо"?

disident79 disident79 15:53 05.09.2017

Re: Olio di ricino



Па он је једини отворено и јавно, без хипокризије, узвикивао:

"Шта фали Макијавелију!!!"


Za ovo se slažem, i u stilu je političkog pragmatizma koji je Đinđić postavljao iznad ideala. Tu je uvek problematična granica do koje se vrednosti "savijaju".

А рекох већ шта је после уследило на јавном, културном, образовном, медијском и сваком другом плану у Србији и траје, ево, већ добрих 17-18 година.


Ovo nije baš sasvim tačno, ispada da je od 1990-2000 bilo sve super. Moja percepcija je da je upravo u tom periodu razgrađen čitav sistem. Nekako najveće slobode, ne bez u svim sistemima pristune represije, su postojale u periodu grubo 1980-1990. One su naravno uslovljene ekonomskim razlozima i politickom inter-regnumu koji je tada vladao kod nas i spolja.

Поставља се само питање ко ће ту бити краљ филозоф, ко ће бити војно лице за заштиту краља филозофа од незадовољства грађана, ко ће бити свештеник који ће задовољавати основне духовне потребе грађана, а ко ће пецати рибу, ко ће ту рибу пржити, ко ће сећи дрва за ватру итд.

Разумеш већ шта сам хтео да кажем?


Razumem, samo mi je zanimljivo kako su nam različite asocijacije na to šta je najbolji primer autokrata. Navelo me je na razmišljanje o sopstvenom stavu prema određenim političarima(prva reakcija na ono što si napisao mi je bila emotivno obojena). Na liniji Kralj Aleksandar, Knez Pavle, Tito, Stambolić, Sloba, Šešelj, Koštunica, Đinđić, Tadić, Nikolić, Vučić nekako mi Đinđić najmanje pada napamet.

Inače sam pobornik teze da je glavni uzrok neobnavljanja društa posle 5. oktobra prerani duboki konflikt Đinđić-Koštunica. Jedan je bio popustljiv prema bogaćenju bivših Slobinih ljudi kroz kvaziliberalni model, a drugi popustljiv prema Slobinim ljudima vezanim za vojsku, policiju, DB. Praktično trebalo je prvo obnoviti pravedne uslove za ekonomski prosperitet(jasno utvrđivanje ličnog i državnog vlasništva i porekla imovine) i kontrolu elemenata sile (puna građanska kontrola), pa tek onda ući u takmičarsku političku borbu.

П.С. - Ти си оно беше гостовао у мом блогодворишту са оним сјајним текстом "Сасвим ново рухо"?


Jesam, blagodarim na gostovanju.
tasadebeli tasadebeli 07:28 06.09.2017

Re: Olio di ricino

disident79

Ovo nije baš sasvim tačno, ispada da je od 1990-2000 bilo sve super.



Не, нисам то рекао. Јер нисам ја ни поредио 1990-2000 са 2000-данас.

То се све само надовезује једно на дртуго и нема ту поређења јер је све то исто. (Само њега нема. Не Милошевића. него Тита.)


Moja percepcija je da je upravo u tom periodu razgrađen čitav sistem.



Да, перцепције нам се разликују овде.

Моје мишљење је да смо до 2000. стигли са каквим-таквим очуваним основама (основама!) система из којих је вредело кренути не у обнављање (шта ће ми оно што сам имао и пре Милошевића?), него у изграђивање новог друштва у Србији, а да су ови после 2000. те основе разградили до краја и данас нас довели до тога да је читаву ствар много теже извести.

Него је спиновањем медија, културе, образовања, јавне сцене (рекох већ, то је она "униформа" навучена на српско друштво после 2000.) стално упирано прстом на деведесете као јединог и искључивог узрочника лошег стања у Србији да се не би видело шта то ови раде после 2000. (види Говедину).

А могли су на тим каквим-таквим основама система које су остале после деведесетих ипак да граде нешто што вреди...

Nekako najveće slobode, ne bez u svim sistemima pristune represije, su postojale u periodu grubo 1980-1990. One su naravno uslovljene ekonomskim razlozima i politickom inter-regnumu koji je tada vladao kod nas i spolja.



Можда си ти млад, па се не сећаш како је угашено Слово љубве на захтев Љубичића, шта су све радили Пера и Иван Стамболић, како је хапшен Гојко Ђого, како је Голубњача скидана са репертоара, како је...








KAKO JE UĆUTKAN DUŠKO RADOVIĆ (ЛИНК)


Додуше, све ово што ти показујем догађало се углавном у првој половини осамдесетих... Тада је Милошевић још увек био банкарски чиновник у САД, а после тога обипчан партијски апаратчик Савеза комуниста Србије на нижем нивоу од горе поменутих.

Но, свеједно, и то што су радили било је само доливање бензина на ватру због већ ионако постојећег незадовољства у Србији због статуса Србије и Срба у тој СФРЈ (Устав из 1974, стање на Косову и Метохији, процес конфедерализације СФРЈ који тече, постколонијални статус Србије према Словенији и Хрватској у економском смислу, национално понижење).

Корени деведесетих и овога после 2000. иду много даље у прошлост.

А та "слобода" из осамдесетих коју ти помињеш осетила се тек по појави Милошевића на сцени 1987.

Јер су партијски апаратчици решили да, ето, допусте мало дивљање шовинистичких страсти да би се имао привид слободе и демократије и у Србији.

Док Милошевић на Косову и Метохији пониженим и огорченим Србима узвикује:

"Нико не сме да вас бије!"

уз њега одмах уз десну руку стоји један Ћурувија.

Ваљало је тај наступ новог пројектованог вође пренети медијски како ваља у Београд и централну Србију.

То се у почетку звало "плурализам интереса", па када су увидели да ће ипак морати да допусте вишепартијски систем, онда су све те партије (касније опозиција) оснивали разни нивои Државне безбедности, савезни, републички...

Некима је оснивач била Државна безбедност СФРЈ (која и данас постоји, да се не заваравамо, и заступа своје интересе на сцени), а некима је оснивач била Државна безбедност Србије. (Не бих овде да помињем и ДБ осталих република, нарочито Хрватске, које такође имају ту неке тајне везе, што би рекао онај пројекат ДБ СФРЈ, Горан Бреговић, на почетку сваког свог концерта.

И то се односи чак и Демократску странку, знам то видео сам својим очима, био на оснивању - чак сам био купио првих десет бројева "обновљене" Демократије" које и данас чувам за архиву све верујући тада да се нешто истински мења у српском друштву.

Све док нисам схватио ко то, у ствари, вуче конце и контролише те паметне људе које сам поштовао тада и које поштујем и данас /нпр. Пекић/ и у чије поштење ни данас не сумњам. Али сумњам у оне који су од тих паметних и поштених одмах на оснивању преузели контролу над странком).

Док је СПС настао из Савеза комуниста Србије и ССРН Србије (Савез социјалистичког радног народа Србије) чији смо, иначе, сви били чланови, целокупно становништво Србије у доба једноумља. По тадашњем устројству и СФРЈ и Социјалистичке Републике Србије како су нам се звале велика држава и она мања, држава у држави.


Знаш, моји први избори на које сам као пунолетни грађанин изашао били су још увек у једнопартијском систему. Гласало се за људе, само једна партија . Савез комуниста Србије. И у избору су били Слободан Милошевић и тадашњи ректор универзитета Зоран Пјанић.

Ја гласао тада за Пјанића.

Зато немој да ми кажеш како ја, у ствари, мислим да је Милошевић био бољи.


Razumem, samo mi je zanimljivo kako su nam različite asocijacije na to šta je najbolji primer autokrata.



Не аутократе. Политичаре.

И то глобално гледано. Нису ови у Србији изузетак.

(Сад ће наш Милан Н. да ми каже како је узалудно навлачити капу хришћанског морала на политичарске главе, али шта да радим када не умем другачије.

Тако сам васпитан, јбг.


Inače sam pobornik teze da je glavni uzrok neobnavljanja društa posle 5. oktobra prerani duboki konflikt Đinđić-Koštunica.



И ту нам се перцепција разликује.

Мислим да је главни узрок необнављања друштва после 5. октобра то што је промена изведена на улици, а никада није ни започета у главама.

Па зато и данас још увек постоји дубока подела друштва по тим питањима.

Ово што си после написао о попустљивости једног и другог, Коштунице и Ђинђића, само потврђује ово што ја перцепирам као главни узрок.

Исти они Титови пионири, полазници кумровачке политичке школе, који су на чувеној Осмој седници Савеза комуниста Србије били на губитничкој страни преузели су на себе да Србију поведу у бољу будућност после 5. октобра 2000.

Са истим оним менталним склопом какав они и данас имају у главама. Пионирским.

Па погледај само ко су били главни идеолози те нове Србије после 2000. У политици, култури, образовању, медијима...

Латинка Перовић, Вида Огњеновић, Тинде Ковач Церовић,... Све као засновано на Филозофији паланке Радомира Константиновића који је још за живота "певао" славопојке Титу и његовом режиму.

Зато од та посла (изградње новог друштва у Србији, а не обнављања друштва у Србији с почетка осамдесетих, пре Осме седнице) и није било ништа.

Ја то скраћено волим да кажем овако: Милошевић (не бих да помињем овде лидере из осталих СФРЈ република, држаћемо се Србије) је после пада Берлинског зида био начин који је пронашао некадашњи естаблишмент из доба једноумља на јавној сцени да би опстао. А петооктобарци су, када се Милошевић потрошио, наставили исто то. Да раде на опстанку естаблишмента из доба једноумља.

Само што су ови поражени коначно дочекали после дугих 10-12 година својих пет минута после Осме седнице Савеза комуниста Србије.

А 10-12 година после 5. октобра 2000. на сцену нам се опет вратили они који су били победници на тој Осмој седници и тако у круг...

То ти је као оно из Маратонаца када Кристина током пуштања првог тон филма седне за клавир и почне да дрндоше по њему, а публика у биоскопу звижди, док Мирко виче:"Тишина! Сад мало она!"



И само да ти кажем.


Мислим да је све то урађено сасвим свесно и намерно и да се српско друштво и данас сасвим намерно преко медија, културе, образовања и јавне сцене држи у стању дубоке подељености јер том некадашњем естаблишменту који нама и данас влада (тј. сада већ њихови потомци) сасвим одговара да се српско друштво вечито држи у стању неке пубертетске незрелости, заглупљености и незнања јер је на тај начин том естаблишменту о којем ти говорим једино и загарантован опстанак на дуже стазе.


А у овој Србији има људи са којима се може кренути у изградњу тог новог друштва у Србији. (понављам трећи пут, не у обнављање онога што смо имали у једноумљу, него у изградњу новог друштва).

Само за њих не можеш да чујеш.

Јер... Ко контролише медије, јавну сцену, културу, образовање?

И докле год је тако, српско друпштво ће бити у стању дубоких подељености на "ми" и "они", пубертетске демократије и једног великог ријалити програма у којем је медијска слика Србије важнија од оне стварне, реалне слике Србије.


Jesam, blagodarim na gostovanju.



disident79 disident79 22:51 06.09.2017

Re: Olio di ricino

Зато немој да ми кажеш како ја, у ствари, мислим да је Милошевић био бољи.


Dogovoreno.

Исти они Титови пионири, полазници кумровачке политичке школе, који су на чувеној Осмој седници Савеза комуниста Србије били на губитничкој страни преузели су на себе да Србију поведу у бољу будућност после 5. октобра 2000.


Само што су ови поражени коначно дочекали после дугих 10-12 година својих пет минута после Осме седнице Савеза комуниста Србије.

А 10-12 година после 5. октобра 2000. на сцену нам се опет вратили они који су били победници на тој Осмој седници и тако у круг...


Zastrašujuće tačno..

Јер... Ко контролише медије, јавну сцену, културу, образовање?

И докле год је тако, српско друпштво ће бити у стању дубоких подељености на "ми" и "они", пубертетске демократије и једног великог ријалити програма у којем је медијска слика Србије важнија од оне стварне, реалне слике Србије.


Pitanje je odakle početi?



jinks jinks 07:05 07.09.2017

Re: Olio di ricino

Pitanje je odakle početi?

Negde sam čuo da se mlađa i starija društva između ostalog razlikuju i po prisustvu i odstustvu "formalizma autoriteta".

Gde se, na primer, u manje razvijenim društvima podrazumeva da postoje određena zvanja i titule koje pojedincima apriori podrazumevaju autoritet, i to ne samo u stručnoj oblasti u kojoj su zvanja ili titule stekli (pitanje kako i sa kojim realnim znanjem uopšte) već i u svim drugim oblastima.

Tako da imate čuvene primere penzionisanih univerzitetskih visokoškolskih prosvetnih radnika, na primer, iz oblasti tehnike, koji kao vrhunski autoriteti u javnosti nastupaju, između ostalog, i u oblastima meliorizacije, hortikulture i pandžabske srednjovekovne grnčarije. Ili filozofe, dramaturge i režisere koji sa dubokim uverenjem daju stručno mišljenje i odlučuju o karakteristikama novih turbina koje bi trebalo ugraditi u nekoj termoelektrani.

U razvijenijim društvima valjda autoritet u nekoj oblasti predstavlja nešto što se stalno znanjem iz te iste oblasti mora zasluživati, što nije podrazumevano, i što se uvek jednako može izgubiti kao i dobiti.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:28 07.09.2017

Re: Olio di ricino

Tako da imate čuvene primere penzionisanih univerzitetskih visokoškolskih prosvetnih radnika, na primer, iz oblasti tehnike, koji kao vrhunski autoriteti u javnosti nastupaju, između ostalog, i u oblastima meliorizacije, hortikulture i pandžabske srednjovekovne grnčarije. Ili filozofe, dramaturge i režisere koji sa dubokim uverenjem daju stručno mišljenje i odlučuju o karakteristikama novih turbina koje bi trebalo ugraditi u nekoj termoelektrani.


da, pa to je isto partijsko nasleđe, to, i da se čeka da rešenja padne s neba (smisli ga Vrli Vođa/Vrlo Rukovodstvo), umesto da rešenje sami smisle stručnjaci tog naroda. rešenje je jednostavno, da se sruši sistem partokratija/služba - što će sada biti teško da se uradi, bio je prozor (ako je uopšte bio? prema tebi, nije ni bilo prozora?) za to, no mislim da su sada oni nadživeli sve turbulencije i, što je najgore, deluje mi da je zapad našao zajednički jezik s njima - službi vlast, a zapadu slast, a mali šljaker na dnu lestvice, što kažu Sabljar i Dža ili Bu, može da ga vadu, kada nismo sposobni za demokratiju.




Jaril Jaril 17:33 02.09.2017

Можда је јалово

људе делити на добре и зле.
Можда та подела има смисла само кад говоримо о делима?
jinks jinks 17:43 02.09.2017

Re: Можда је јалово

Da, baš mi pade nešto slično na pamet, vezano za neku drugu temu, i to ne samo oko dobra i zla, već i šire, oko znanja i neznanja, ili čega sve već.

Mada, i to bi možda delom moglo da se podvede i pod neki vid pasivnosti, koja se pominje u blogu. Pasivnost u kojoj ste na rečima, ne znam svetac nad svecima, a dela ...
riply riply 19:38 02.09.2017

Re: Можда је јалово

Pominjali smo na blogu prije par godina noviju studiju Sajmona Baron Koena, publikovanu kao "Psihologija zla" u Cliovom izdanju. On je citav radni vijek proucavao empatiju sa ciljem da otkrije korijene ljudske surovosti. Nenaucni termin " zlo" je zamjenio skalom empaticnosti, trazio osnove iste u mozdanim funkcijama, posmatrao razna medicinska stanja i dijagnoze... jako zanimljivo štivo
docsumann docsumann 19:40 02.09.2017

Re: Можда је јалово


je l' imaš tu knjigu kod sebe?
riply riply 19:48 02.09.2017

Re: Можда је јалово

Imam
docsumann docsumann 19:49 02.09.2017

Re: Можда је јалово

riply
Imam


dogovoreno
Jaril Jaril 20:13 02.09.2017

Re: Можда је јалово

riply
Pominjali smo na blogu prije par godina noviju studiju Sajmona Baron Koena, publikovanu kao "Psihologija zla" u Cliovom izdanju. On je citav radni vijek proucavao empatiju sa ciljem da otkrije korijene ljudske surovosti. Nenaucni termin " zlo" je zamjenio skalom empaticnosti, trazio osnove iste u mozdanim funkcijama, posmatrao razna medicinska stanja i dijagnoze... jako zanimljivo štivo

А ја мислим да је емпатија удружена са мирорингом извор зла. Мада немам боре да то и докажем.

Али сам добио идеју за текст.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:17 03.09.2017

Re: Можда је јалово

Doks, je l' to dolaziš da obiđeš eparhiju? Ponesi neku DMT-radžu, a mi te čekamo u to ime s travaricom!

O temi, želio BiH da kažem za BBC...
da sam davno čitao, kod M. Bubera, čini mi se, da je zlo haotično i besciljno kretanje ljudskog morala, i da je čovek može zaustaviti svojom voljom ili dejstvom spoljašnje volje, ili nekog događaja, čime haotično kretanje dovodi pod kontrolu. Najvažnije za riheb tog ljudskog bića je ne tretirati ga potom kao zločinca, tako nešto piše Martin, ne sećam se sada napamet, morao BiH konsultovat knjige starostavne.

cassiopeia cassiopeia 12:12 03.09.2017

Re: Можда је јалово


А ја мислим да је емпатија удружена са мирорингом извор зла


Misliš, nedostatak empatije?
docsumann docsumann 12:51 03.09.2017

Re: Можда је јалово


s tim pitanjima su se u koštac hvatali drevni zaratustrijanci - da li je zlo odsustvo dobra ili pak nezavisni entitet?

i još malo Ešera. majstor u akciji:



ta njegova grafička minucioznost, disciplina rada na detaljima, laserska preciznost ... huh

Jaril Jaril 17:52 03.09.2017

Re: Можда је јалово

cassiopeia

А ја мислим да је емпатија удружена са мирорингом извор зла


Misliš, nedostatak empatije?


Мислим баш емпатија. Нарочито екстремна и сирова. Али схватам да то захтева дебело објашњење.
jinks jinks 18:25 03.09.2017

Re: Можда је јалово

Мислим баш емпатија. Нарочито екстремна и сирова. Али схватам да то захтева дебело објашњење.

Baš bi bilo interesantno ako bi ovo objasnio.

Mislim, krajnje je nezahvalno za nekog reći da je zao, jer se onda, između ostalog, rizikuje i da se upadne u ono o čemu je govorila Mirela, o fabrikovanju imaginarnih neprijatelja, odnosno o projekciji nečeg lošeg u nama na nekog za koga kažemo da je zao.

Ali, hajde, recimo da imamo na to pravo ... mislim da su neki za koje znam a za koje mi se povremeno činilo da su "zli", imali baš to, odsustvo empatije (dobro, možda u određenom kontekstu i prema određenim ljudima), i da su smatrali kako su neki oko njih manje-više kockice koje bi oni trebalo da slože u nekom svom filmu ...

Sad, sigurno preterujem, ali nema veze.
nask nask 19:43 03.09.2017

Re: Можда је јалово

docsumann
ta njegova grafička minucioznost, disciplina rada na detaljima, laserska preciznost ... huh


Kokseter kaže da je Cirkellimiet III otisak, koju mu je Ešer posalo, temeljito izmerio uglomerom i nije našao grešku u uglovima, inače 79° 58’, kako je to sledilo iz Kokseterove teorije. Pričamo o drvorezu. Kakva ruka, kakvo oko, kakav mozak.



Esher je inače bio prijatelj sa Rodžerom Penrouzom, sa kojim je zajedno radio na tzv. nemogućim objektima.


Ešer se u svojim pismima najmlađem sinu žalio da ga slikari tj. umetnici ne smatraju svojim, a da je za matematičare/fizičare samo jedna šeprtlja i da se sa godinama oseća sve usamljenijim.
docsumann docsumann 20:01 03.09.2017

Re: Можда је јалово

Ešer se u svojim pismima najmlađem sinu žalio da ga slikari tj. umetnici ne smatraju svojim, a da je za matematičare/fizičare samo jedna šeprtlja i da se sa godinama oseća sve usamljenijim.


ipak je čak i za života dočekao dio slave koja ga nije zaobišla.

a ono što se desilo tek koju godinu nakon njegove smrti prevazišlo je i najambicioznije snove jednog umjetnika.
Ešer je postao opšte mjesto svjetske kulture i subkulture.

spominjali smo već klasično dijelo popularne nauke "Gedel, Ešer, Bah; beskrajna zlatna nit" (krosover klasik žanra, za koji je Hofšteter dobio Pulicerovu nagradu)

mnoge njegove grafike nalaze se na koricama ili ilustracijama štampanih radova iz najrazličitijih oblasti matematike, psihologije, filozofije, umjetnosti...
Ešerov rad je često bio nadahnuta intuiciona vizija fenomena s kojim će se nauka tek uhvatiti u koštac
singulariteti, čudne petlje, beskonačnost u konačnom, nemogući predmeti.

Holandija nije propustila da oda počast svom velikanu,
njegovo najmonumentalnije (po meni i nafantastičnije dijelo) Metamorfoze, 58 metar dug mural, krasi zidove pošte u Den Hagu.

o svemu ovome i još mnogo više možete pročitati u ovom odličnom tekstu Milana M. Ćirkovića

Astronomija kao Harmonija
Jukie Jukie 20:39 03.09.2017

Re: Можда је јалово

Mnogo se u ovlaš i naprečac započetim diskusijama, koje odsvuda iskaču po forumima i grupama, brlja pojmovima simpatija, empatija itd. pa se onda nekako pretpostavlja da, čim vidiš u daljini da nekome ne ide sve po planu i on onda kreće da kmeči, moraš da baciš sve što radiš i da se polomiš da ga usrećiš jer ako to ne uradiš onda zaboga nemaš empatiju, cccc strašno, kakav konformista, samo na sebe misli. Ili kažu: ah, pa ti ne razumeš kako se oseća, njemu je u stvari teško, nije mu lepo, oseća kao da ga boli, i onda ih gledaš ovako i razmišljaš: Pa nisam debil da ne shvatam da mu nije savršeno prijatno, ali ne nameravam da reagujem svaki put kad nekome nije savršeno prijatno. Doktor Haus je mnogo zanimljiva osoba... pomaže drugim ljudima a opet ga ne dirne njihovo cviljenje

49 41 49 41 19:29 02.09.2017

Irma

kcerka gospodara drame se otisnula preko Atlantika.
Harvey posla kcer Irmu, vec vam je nad Vojvodinom.
Mozda je Karpati "slome"?!?

Kad se na Kosovu scashe vojske; nek vam je bog napomoci.
Jos od 1970. postoji program o tome; sad svi izgubili zivce.
Program kasni u realizaciji.
Nisam prorok, al'j... ga.



Jefimijo, kcerko gospodara drame; sto ti vadjahu oci u miru?!?

https://youtu.be/6wy1l4oDpKw

nask nask 20:35 02.09.2017

Re: Irma

Ona prva slika je nastala barem 40 godina pošto je treći rajh izdahnuo.
tasadebeli tasadebeli 20:38 02.09.2017

Re: Irma

nask
Ona prva slika je nastala barem 40 godina pošto je treći rajh izdahnuo.



А што сви увек оставе Швицарску?

За семе?

Па им мапа онда буде к'о швицарски сир...
nask nask 20:48 02.09.2017

Re: Irma

tasadebeli
А што сви увек оставе Швицарску?


Ja mislim da se odatle vuku svi ti fašistički/nacistički/boljševički/komunistički/nutricionistički konci.
tasadebeli tasadebeli 21:33 02.09.2017

Re: Irma

nask
tasadebeli
А што сви увек оставе Швицарску?


Ja mislim da se odatle vuku svi ti fašistički/nacistički/boljševički/komunistički/nutricionistički konci.



Заборавио си да поменеш и јоги летаче...



Atomski mrav Atomski mrav 22:09 02.09.2017

Re: Irma

А што сви увек оставе Швицарску?

За семе?

Па им мапа онда буде к'о швицарски сир...


Niko ne sme da udari na švajcarsku armiju! Toliko su badass da ih lično Papa angažuje kao obezbeđenje...
myredneckself myredneckself 10:39 03.09.2017

Re: Irma

49 41
sad svi izgubili zivce.


Globalni mental disorder na delu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:53 03.09.2017

I to, ko definiše dobro zlo?

Recimo, nekima je cool da piju ljudsku krv (daje npr. natprosečnu snagu u seksu), a drugima je to zlo. Isisovcima je cool da pregaze zapadnjaka ma kog roda, uzrasta ili vrste, ili da mu odrube glavu, i njih proslavlja deo javnosti na njihovim ulicama, jer tako oseća neku vrstu moralne satisfakcije jer su ovi pre toga kinjili i zlostavljali njih i njihove porodice... Tako da, ko to definiše?
jinks jinks 08:04 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Zimbardo (možda se i previše pozivam na nešto što je rekao) upravo ovom konstatacijom i započinje svoje predavanje (koje se nalazi u nekom od prethodnih komentara):

"One man's hero is another man's foe."

Mada, takođe je dao i univerzalnu definiciju "zla" ... pa sad kako se ko gde nađe. Po njemu, svaki put kada sa pozicija nekakve sile nekoga povređujete i ponižavata vi činite ...

A na ovako formulisanu definiciju možda bi mogla da se nadoveže, između ostalih, i ona priča o okretanju drugog obraza, na primer.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:17 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

who so ever throw the stone before i blow in this whistle - and i mean BEFORE i blow into it - will be considered a sinner
myredneckself myredneckself 10:50 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

jinks
svaki put kada sa pozicija nekakve sile nekoga povređujete i ponižavata vi činite ...

SaĆu ja ko neki narko ekspert.
Nažalost, moć je najgora od svih droga. Teško se skinuti, bokte, pogotovo kad nikako da ovladaš gong fu veštinama...
myredneckself myredneckself 10:55 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Da li te društvo blagostanja i izobilja nekako razmazi, ne znam?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:56 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Bong Foooooo...

Tačno, a onaj koji je Šef Moći, može da definiše šta i kako hoće, i ne može niko da ga uzurpira.
jinks jinks 10:58 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Da li te društvo blagostanja i izobilja nekako razmazi, ne znam?

Verovatno na to delom uticaj ima i kako se u nekom okruženju na društvenom ali i na pojedinačnom planu uopšte i percepira pojam "problem". Mislim, čim neko pominje blagostanje i izobilje, znači da u njihovoj percepciji pojma "problem" - u njihovom društvu nema problema.

Opet neko drugi bi i u tom istom društvu blagostanja možda ipak prepoznao nekakve probleme.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:10 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Ma koje crno blagostanje u Srbiji, čim iskažeš notu finansijske konsolidacije ispostavi se još nekolicina porodica koje te mole za pomoć a ti se osećaš bezdušno ako im tu pomoć i ne obezbediš.
nask nask 11:59 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Najčešće su i jedno i drugo nazočni u istoj osobi.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:27 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

nask
Najčešće su i jedno i drugo nazočni u istoj osobi.




stalno su nazočni, štaviše, ja bih dobrotu definisao kao svest o i odsustvo volje da se čini zlo.

docsumann docsumann 12:43 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Srđan Fuchs
nask
Najčešće su i jedno i drugo nazočni u istoj osobi.




stalno su nazočni, štaviše, ja bih dobrotu definisao kao svest o i odsustvo volje da se čini zlo.



ni dobra ni zla nema bez svijesti.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:02 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann


ni dobra ni zla nema bez svijesti.


naš'o Empire V upravo, bogu mi, morao sam da se pomučim, ovi svi fensi izdavači je nemaju, mali izdavači rasprodali, i tek sam u Mladinskoj knjizi našao, iz nekog petog pokušaja i to kao nezavisno izdanje, neki booka izdavalaštvo!
Kazezoze Kazezoze 14:02 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann
Srđan Fuchs
nask
Najčešće su i jedno i drugo nazočni u istoj osobi.




stalno su nazočni, štaviše, ja bih dobrotu definisao kao svest o i odsustvo volje da se čini zlo.



ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Zapravo, dobro i zlo su povezani sa savešću. Svest i savest nisu isto iako su slični u njihovim sferama odnosa.

Svest je znanje o svemu zajedno i povezan je sa našim intelektualnim centrom, dok je savest osećanje svega zajedno i povezan je sa našim emocionalnim centrom.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:05 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

a da, mislim da svest o zlu daje određenu snagu koju dobrice (oni koji su svesni samo dobra) nemaju. zato nas je i Bog šutnuo s Kašmira: "sada, kada imate potpunu svest, ja vam nisam više potreban, aj'e paljba odavde!"

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:08 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Kazezoze


Zapravo, dobro i zlo su povezani sa savešću. Svest i savest nisu isto iako su slični u njihovim sferama odnosa.

Svest je znanje o svemu zajedno i povezan je sa našim intelektualnim centrom, dok je savest osećanje svega zajedno i povezan je sa našim emocionalnim centrom.


zanimljivo mišljenje, prof. Kaz - znači da su zlodelatelji zapravo uskraćeni za čitavu jednu sferu inteligencije (k'o ja za matiš :) ).
cassiopeia cassiopeia 14:19 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

zlodelatelji zapravo uskraćeni za čitavu jednu sferu inteligencije


Mislim da su uskraćeni za emocionalnu i socijalnu inteligenciju. Mislim, tj. slažem se sa mišljenjem koje sam negde pokupila, da bi čovek činio zla dela drugim ljudima prvo mora da ih percipira kao nekog ko ugrožava neko njegovo pravo, nešto što je njemu jako važno, da veruje da taj neko to čini sa namerom i svesno i da pri tome veruje da su njegovi postupci dobri jer sprečavaju drugog u lošoj nameri.

Zli ljudi nikad sebe ne vide kao zle, već suprotno, kao dobre i u nekoj misiji spašavanja od zla.
docsumann docsumann 15:50 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Srđan Fuchs
docsumann


ni dobra ni zla nema bez svijesti.


naš'o Empire V upravo, bogu mi, morao sam da se pomučim, ovi svi fensi izdavači je nemaju, mali izdavači rasprodali, i tek sam u Mladinskoj knjizi našao, iz nekog petog pokušaja i to kao nezavisno izdanje, neki booka izdavalaštvo!




čudno zvuči, al' mislim da je to Peljevinova najemotivnija knjiga.
koliko se sjećam Jaril je bio posebno fasciniran njome.


PS kako ti se dopao Vinaver?
nask nask 19:45 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann
ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Pa je li ima ičega bez svesti?
docsumann docsumann 20:05 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

nask
docsumann
ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Pa je li ima ičega bez svesti?



Pa je li ima ičega bez svesti?



moj stav po tom pitanju je bar na blogu opĆepoznat.

ja svijest smatram fundamentalnom dimenzijom zbivanja, kao što su prostor i vrijeme.
nit se ona može svesti (reducirati) na neki elementarniji fenomen, nit se može objasniti drugim pojmovima.
emsiemsi emsiemsi 20:19 03.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann
nask
docsumann
ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Pa je li ima ičega bez svesti?



Pa je li ima ičega bez svesti?



moj stav po tom pitanju je bar na blogu opĆepoznat.

ja svijest smatram fundamentalnom dimenzijom zbivanja, kao što su prostor i vrijeme.
nit se ona može svesti (reducirati) na neki elementarniji fenomen, nit se može objasniti drugim pojmovima.

Па како онда нема Бога ?!
kick68 kick68 05:43 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Mislim da su uskraćeni za emocionalnu i socijalnu inteligenciju.

E pa da vidimo kakvi smo:
Dark Triad Personality Test:)
anonymous anonymous 06:29 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann
Srđan Fuchs
nask
Najčešće su i jedno i drugo nazočni u istoj osobi.




stalno su nazočni, štaviše, ja bih dobrotu definisao kao svest o i odsustvo volje da se čini zlo.



ni dobra ni zla nema bez svijesti.


" ...samo po sebi ništa nije ni dobro ni loše,tek naše mišljenje ga čini takvim ...."

Hamlet
tasadebeli tasadebeli 07:14 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

kick68
Mislim da su uskraćeni za emocionalnu i socijalnu inteligenciju.

E pa da vidimo kakvi smo:
Dark Triad Personality Test:)



Ево, ја урадио домаћи...


The test is complete. Be prudent about sharing your results, the dark triad traits are loaded subjects.

Here is table of your results (scores are between 0 and 4). The percentile is what percent of other people who have taken this test you score higher than.


Trait - Score - Percentile

Narcissism - 1.1 - 4

Machiavellianism - 0.9 - 3

Psychopathy - 0.9 - 3









docsumann docsumann 07:23 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

emsiemsi
docsumann
nask
docsumann
ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Pa je li ima ičega bez svesti?



Pa je li ima ičega bez svesti?



moj stav po tom pitanju je bar na blogu opĆepoznat.

ja svijest smatram fundamentalnom dimenzijom zbivanja, kao što su prostor i vrijeme.
nit se ona može svesti (reducirati) na neki elementarniji fenomen, nit se može objasniti drugim pojmovima.

Па како онда нема Бога ?!


ja to nikad nisam tvrdio.

mišljenja sam da postoje širi/viši/dublji oblici zbilje, koji by far nadmašuju naše poimanje stvari.
e sad, kako ćeš ga zvati - Bog, Matrix, Algoritam, Logos, Univerzalno Kosmičko Polje Svijesti, Priroda sa velikim P, stvar je ličnog izbora.

ključno je da TO Nešto nema veze s religijskim dogmama. u to sam ubjeđen.
jedino možda budizam, donekle...

stvari su beskonačno kompleksnije nego što mi možemo pojmiti.
jinks jinks 08:10 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Ево, ја урадио домаћи...

Uradio i ja, mada nisam siguran da bi dark triadari ikad iskreno ovako nešto i popunili.
tasadebeli tasadebeli 08:42 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

jinks
Ево, ја урадио домаћи...

Uradio i ja, mada nisam siguran da bi dark triadari ikad iskreno ovako nešto i popunili.



Ма шта нас брига за остале. Важно је да је свако од нас начисто са самим собом.








(Ово нисам добио од Докса... У питању је нека домаћа шљивка.)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:53 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

(Ово нисам добио од Докса... У питању је нека домаћа шљивка.)




Milan Novković Milan Novković 09:59 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann

ključno je da TO Nešto nema veze s religijskim dogmama. u to sam ubjeđen.
jedino možda budizam, donekle...

stvari su beskonačno kompleksnije nego što mi možemo pojmiti.

Problem, bar filozofski, nastaje kako se simulacioni argument sudari sa tehnološkim razvojem u ovom našem realmu.

Naime, on kaže da:

- Tehnologija može da bude brza pa da simulira realnost kakva je sada, sve sa "svima" nama u njoj.

- Pa, recimo, bude i jeftina (ovo ja malo dekorišem argument) da svi simuliramo jednu zemlju sa 7 milijardi ljudi, ako ne računaš malu decu recimo da pričamo o 6 milijardi simulacija.

Pa kaže argument - ako imaš tih 6 milijardi vernih simulacija kakva je verovatnoća da mi i naše iskustvo nismo simulirani - mala do nikakva.

I zaključuje arg:

1. Mi ćemo se ili pobiti pre nego što smo sposobni za ove simulacije - ok, moguće

2. Ili nećemo hteti da radimo simulacije - nema šanse

3. Ili smo i sami simulacija

E sad, "stavka" pod tri su igre bez granica, sve je moguće
jinks jinks 10:06 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

M. Novković
- Tehnologija može da bude brza pa da simulira realnost kakva je sada, sve sa "svima" nama u njoj.

Po svoj prilici nije samo dovoljno da mašina bude nešto ekstremno brza, već pre da model bude dobar.

Sad, ukoliko je model dovoljno dobar (što znači, u principu, da je svođenje procesa na neku dominantnu dinamiku učinjeno dobro) vrteo bi se on i na ne nešto preterano brzoj mašini.

Uzmite za primer hardware-in-loop metode testiranja različitih uređaja, mernih i regulacionih ... ako imate dobar model objekta upravljanja i, po mogućstvu, floating point mikrokontroler (ne obavezno brz) na kome ćete model implementirati, testiranje uređaja u principu nema granica.

Opet, napraviti dobar model jeste upravo i poenta cele priče ... i zar se upravo time i ne bave generacije matematičara, fizičara, psihologa, medicinara, sociologa, ili istoričara.

emsiemsi emsiemsi 12:10 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

jinks
M. Novković
- Tehnologija može da bude brza pa da simulira realnost kakva je sada, sve sa "svima" nama u njoj.

Po svoj prilici nije samo dovoljno da mašina bude nešto ekstremno brza, već pre da model bude dobar.

Sad, ukoliko je model dovoljno dobar (što znači, u principu, da je svođenje procesa na neku dominantnu dinamiku učinjeno dobro) vrteo bi se on i na ne nešto preterano brzoj mašini.

Uzmite za primer hardware-in-loop metode testiranja različitih uređaja, mernih i regulacionih ... ako imate dobar model objekta upravljanja i, po mogućstvu, floating point mikrokontroler (ne obavezno brz) na kome ćete model implementirati, testiranje uređaja u principu nema granica.

Opet, napraviti dobar model jeste upravo i poenta cele priče ... i zar se upravo time i ne bave generacije matematičara, fizičara, psihologa, medicinara, sociologa, ili istoričara.


Ма !
То је све танко.
emsiemsi emsiemsi 12:13 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann
emsiemsi
docsumann
nask
docsumann
ni dobra ni zla nema bez svijesti.


Pa je li ima ičega bez svesti?



Pa je li ima ičega bez svesti?



moj stav po tom pitanju je bar na blogu opĆepoznat.

ja svijest smatram fundamentalnom dimenzijom zbivanja, kao što su prostor i vrijeme.
nit se ona može svesti (reducirati) na neki elementarniji fenomen, nit se može objasniti drugim pojmovima.

Па како онда нема Бога ?!


ja to nikad nisam tvrdio.

mišljenja sam da postoje širi/viši/dublji oblici zbilje, koji by far nadmašuju naše poimanje stvari.
e sad, kako ćeš ga zvati - Bog, Matrix, Algoritam, Logos, Univerzalno Kosmičko Polje Svijesti, Priroda sa velikim P, stvar je ličnog izbora.

ključno je da TO Nešto nema veze s religijskim dogmama. u to sam ubjeđen.
jedino možda budizam, donekle...

stvari su beskonačno kompleksnije nego što mi možemo pojmiti.

М'да !
Ко те је убедио ?
Мене нико - ја знам.
docsumann docsumann 12:58 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

М'да !
Ко те је убедио ?


lična spoznaja

Мене нико - ја знам.


rad sam čuti kako ...
cassiopeia cassiopeia 13:32 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Ево, ја урадио домаћи...


I ja, i ja...

Trait - Score - Percentile

Narcissism - 0.3 - 0

Machiavellianism - 1.1 - 4

Psychopathy - 0 - 0
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:42 04.09.2017

poslednji beogradski Jerusalimac

docsumann


PS kako ti se dopao Vinaver?



čitam sada. nekako mi je u skladu sa Judom, i stvara u meni taj neki čudni osećaj sete i žala za nečim davno izgubljenim, a opet radošću prisutnim i dosežnim tu u priči, Jerusalim i Beograd kojih više nema, a koji su i možda spojeni kroz moje iskustvo u njima, kroz svest da sam ja na mestima na kojima su nekada bili moji heroji, i da će sećanje na njih nekako iščeznuti sa mnom... i am... the legend?!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:46 04.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

docsumann


Мене нико - ја знам.


rad sam čuti kako ...




kako "kako", rekla Partija: "to je dogma, to se ne istražuje." a Emsika rek'o: "e, ako je tako, onda u redu."
emsiemsi emsiemsi 06:42 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Srđan Fuchs
docsumann


Мене нико - ја знам.


rad sam čuti kako ...




kako "kako", rekla Partija: "to je dogma, to se ne istražuje." a Emsika rek'o: "e, ako je tako, onda u redu."

Која Партија !?
Шта бунцаш ?
docsumann docsumann 07:18 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?


Srks podjebava malo, no ne čusmo tvoj odgovor kako ti TO znaš
jinks jinks 07:49 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Srks podjebava malo, no ne čusmo tvoj odgovor kako ti TO znaš

Ne znam kako drugi, ali mogu da kažem kako je jedan stariji gospodin, dobroćudni dalji rođak, kroz šalu ustvrdio da bog postoji:

"U kakvom sam paklu, na poslu na primer, proživeo čitav život, i među kakvim sujetom i ambicijama zaslepljenim ljudima na sve spremnim - sama činjenica da sam ostao živ ukazuje na to da bog ipak možda i postoji" :)
docsumann docsumann 08:02 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

jinks
Srks podjebava malo, no ne čusmo tvoj odgovor kako ti TO znaš

Ne znam kako drugi, ali mogu da kažem kako je jedan stariji gospodin, dobroćudni dalji rođak, kroz šalu ustvrdio da bog postoji:

"U kakvom sam paklu, na poslu na primer, proživeo čitav život, i među kakvim sujetom i ambicijama zaslepljenim ljudima na sve spremnim - sama činjenica da sam ostao živ ukazuje na to da bog ipak verovatno postoji" :)


daa, teza o Zemlji kao čistilištu ima dosta osnova, al' jedno je znati a drugo gloginje brati


Earth is heaven's undergorund

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:05 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

emsiemsi



kako "kako", rekla Partija: "to je dogma, to se ne istražuje." a Emsika rek'o: "e, ako je tako, onda u redu."

Која Партија !?
Шта бунцаш ?



Partija - Vsemirnaya Rosj !
Ajde deder, ne vrdaj sada nego da odgovoriš Voevodi na vopros !
jinks jinks 08:15 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

daa, teza o Zemlji kao čistilištu ima dosta osnova, al' jedno je znati a drugo gloginje brati

Sad, da li je Zemlja i za jedne i za druge čistilište, ne znam. Moguće, ali je možda za neke ipak pre direct route 66.
tasadebeli tasadebeli 08:48 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

cassiopeia
Ево, ја урадио домаћи...


I ja, i ja...

Trait - Score - Percentile

Narcissism - 0.3 - 0

Machiavellianism - 1.1 - 4

Psychopathy - 0 - 0



Имаш идентичне резултате к'о моја драга.

Значи, ти си једно од ретких људских бића које сам до сада у свом животу упознао, а са којима бих могао да проведем читав живот и да не зажалим због тога.



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:56 05.09.2017

Re: I to, ko definiše dobro zlo?

Значи, ти си једно од ретких људских бића које сам до сада у свом животу упознао, а са којима бих могао да проведем читав живот и да не зажалим због тога.


Tasina ženooo! Vara te Taske misaono-emotivno!

Reci koje drukarenje, brate...

Nego, u temi je, stavili me neki moji putnici iz Nikšića, pošto su me zagotivili, u neku svoju vajber-grupu. Sada, ja na vajberu imam kao avatar neku ženu, Prognanu, iz Hiperiona. Nešto u ovom fazonu, kao keltska ratnica, samo što ima krila i izgleda do jaja... that's my soul, fighting for freedom in this Underworld





i sada, neka monahinja u grupi, šatro-pobožna, osula po meni drvlje i kamenje, i ne samo po meni nego i po ovim mojim drugarima iz Nikšića, zašto me gotive kada stavljam golotinju, zašta služi internet, vamo-tamo... naravno da sam morao da odškartam tu grupu, momentalno, pošto me je totalno uznemirila.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana