Astronomija| Nauka| Život

Misteriozni kamen sa Marsa

Saša Zorkić RSS / 15.10.2017. u 22:35

ALH 84001 je najzagonetniji i najinteresantniji meteorit ikada pronađen na našoj planeti. Već tri decenije predmet je brižljivog izučavanja fizičara, geologa, hemičara i, naročito, biologa. Izazvao je oštre polemike u naučnim krugovima, a zaključci u vezi s njim su krajnje kontroverzni. I posle 33 godina od kako je pronađen i dalje je otvoreno pitanje: da li je ovaj kamen sa Marsa na Zemlju doneo i tragove života?

alh84001.jpg 

Pronađen je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku u području Allan Hills na obroncima Transantarktičkih planina, gde ga je, u okviru programa ANSMET (Antarctic Search for Meteorites) našla ekipa američkih lovaca na meteorite. Veličine je desetak centimetara, težak 1,93 kilograma. Hemijskim analizama utvrđeno je njegovo Marsovo poreklo (na osnovu poređenja sa podacima misije Viking).

AllahHilsAntarktik.jpg 

Istorija ALH 84001 je duga, zanimljiva i dobro izučena. Radiometrijskim metodama datiranja utvrđeno je da je nastao pre 4,091 milijardi godina; pre 17 miliona godina u Mars je udario veliki meteorit što je dovelo do snažne eksplozije koja je ovaj kamen izbacila u međuplanetarni prostor. Zatim je on lutao između Marsa i Zemlje milionima godina sve dok ga nije zahvatila gravitacija naše planete nakon čega je na nju pao. To je bilo pre 13.000 godina, a nakon tih 13.000 zemaljskih godina je pronađen i predat laboratorijama na ispitivanje.

ALH84001_structures.jpg 

Pobudio je veliku medijsku pažnju 1996. godine kada je grupa Nasinih naučnika objavila de su u kamenu pronađeni fosili bakterija sa Marsa! Važnu vest je komentarisao i tadašnji američki predsednik, Bil Klinton. Bio je to prvi konkretan dokaz postojanja vanzemaljskog života, makar i izumrlog. Nakon dve i po hiljade godina nagađanja i nekoliko vekova intenzivnog traganja, konačno su pronađeni dokazi da izvan naše planete postoji, ili je bar postojao, život.

A radilo se o ovom: pod elektronskim mikroskopom u kamenu su se mogle uočiti neobične strukture koje veoma podsećaju na fosile bakterija. Vrlo su sitne, 20 do 100 nanometara u prečniku, i bile su manje od bilo koje životne forme u to vreme poznate.

Međutim, šira naučna zajednica je brzo postala rezervisana prema ovoj vesti, da bi je na kraju i sasvim odbacila, nakon što su dalja istraživanja pokazala da se postojanje uočenih struktura može objasniti i na drugi način, bez nužnog postojanja bakterija u kamenu. Nauci je potrebno više od crvolikih skramica da bi bila sigurna u tvrdnju o postojanju života. Sem toga, kamen je na Zemlji proveo 13.000 godina i možda su fosili, ako su to uopšte fosili, zemaljskog porekla, makar i tako malih dimenzija. Ipak, i pored svega, vest o vanzemaljskim bakterijama u kamenu sa Marsa, upisana je kao važan datum u istoriji astrobiologije.

EosChasmaMars.jpg 

Ali kamen je i dalje ostao predmet pomnog izučavanja. Na osnovu daljih hemijskih analiza naučnici su našli da on vodi poreklo iz vlažne sredine, dakle iz vremena kada je na Marsu postojala tečna voda. Septembra 2005. na osnovu podataka Mars Global Surveyor i Mars Odyssey (Nasine letelice za izučavanje Marsa) utvrđeno je da je kamen najverovatnije stigao iz područja Eos Chasma u kanjonu Valles Marineris na Marsu. Ovaj podatak treba, međutim, prihvatiti sa blagom rezervom pošto u obzir nije uzeta globalna površina planete, već samo neki njeni delovi. Zatim, oktobra 2011. izotopskom analizom je potvrđeno da je kamen bio izložen uticaju materijala natopljenog vodom i tako dalje.

A što se tiče mogućnosti da se u kamenu nalaze fosili života polemika je i dalje nastavljena. Pobornici života ističu da su fosilni oblici u ALH 84001ugrađeni u auhtotoni materijal, što nije karakteristično za oblike nastale kontaminacijom. Ali njihovi protivnici su uspeli da slične karakteristike su izazovu u laboratorijama i to bez prisustva biološkog materijala. Na to su njihovi oponenti opet istakli da rezultati dobijeni nerealno čistim, laboratorijskim sirovinama ne mogu da objasne sve opisane osobine kamena. Sa njima se opet ne slaže većina naučne zajednice koja ističe da sama morfologija nije dovoljna da se izvede zaključak o nekoj živoj formi, već i time što se često radi o subjektivnoj oceni da li je nešto «životoliko» ili ne, a što je inače već dovelo do brojnih grešaka u tumačenju tokom prošlosti.

Tako se ova ping-pong naučna rasprava, u kojoj jedna strana nešto primeti, pa onda druga na to odgovori uz dodavanje svojih primedbi, vodi i dalje.

Kako sad stvari stoje, ipak je malo verovatno da je kamen ALH 84001 bio izložen uticaju života tokom boravka na Marsu. Ali i sama rasprava i čitav niz analiza kojima je kamen podvrgnut imala je naučni značaj i ovaj kamen će se i dalje pominjati u brojnim budućim naučnim i stručnim radovima.

Tagovi



Komentari (141)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 07:20 16.10.2017

За све су крива два Велса... И Декарт!

Pobudio je veliku medijsku pažnju 1996. godine kada je grupa Nasinih naučnika objavila de su u kamenu pronađeni fosili bakterija sa Marsa! Važnu vest je komentarisao i tadašnji američki predsednik, Bil Klinton. Bio je to prvi konkretan dokaz postojanja vanzemaljskog života, makar i izumrlog. Nakon dve i po hiljade godina nagađanja i nekoliko vekova intenzivnog traganja, konačno su pronađeni dokazi da izvan naše planete postoji, ili je bar postojao, život.



Međutim, šira naučna zajednica je brzo postala rezervisana prema ovoj vesti, da bi je na kraju i sasvim odbacila, nakon što su dalja istraživanja pokazala da se postojanje uočenih struktura može objasniti i na drugi način, bez nužnog postojanja bakterija u kamenu. Nauci je potrebno više od crvolikih skramica da bi bila sigurna u tvrdnju o postojanju života.



Ali kamen je i dalje ostao predmet pomnog izučavanja.



Tako se ova ping-pong naučna rasprava, u kojoj jedna strana nešto primeti, pa onda druga na to odgovori uz dodavanje svojih primedbi, vodi i dalje.



The Search for Aliens Has Become a Grassroots Movement for Billionaires (ЛИНК)










(Ренатус Картезијус)
nsarski nsarski 10:45 16.10.2017

Život na Marsu


Ljudi generalno ne uviđaju koliko značajno bi bilo otkriće neke vrste života na Marsu - ili na nekom drugom mestu. To bi verovatno bio jedan od najznačajnijih naučnih događaja u istoriji naše civilizacije. A razlog je sledeći:

Otkriće bilo kakve vrste života, pa i najprimitivnije, bi nam odgovorilo na pitanje da li "život" uopšte mora da bude nalik ovome na Zemlji. Način održanja tog života (kod nas se to obavlja preko DNK koja se reprodukuje u svakom novom primerku) može da bude nezanimljiv (kao kod nas), a može da bude potpuno nov mehanizam o kome mi ne znamo ništa.
U oba slučaja imali bi mnogo bolju predstavu o tome da li život može da se razvije na drugim nebeskim telima, o tome koliko je život robustna pojava koja ne zahteva fino "štelovanje" uslova temperature, atmosfere, gravitacije itd. da bi on nastao.

U svakom slučaju, otkriće vanzemaljskog života (pa čak i veoma primitivnog) bi imalo fundamentalni značaj za naš odgovor na pitanje kosmos, štasmos i odaklesmos?

P.S. Zato nije ni čudo da su naučnici NASA, koji su prvi došli do zaključka da se na meteoritu sa Marsa ALH 84001 nalaze fosilizovani ostaci života, to "otkriče" prvo saopštili Beloj Kući, a tek kasnije saopštili svoje otkriće na konferenciji za štampu i objavili ga u uglednom časopisu "Science". Oni su ispravno smatrali da je to otkriće od planetarnog značaja i da ga treba saopštiti sa najvišeg mesta. Ono ima ne samo naučne, već i socijalno važne implikacije - pomislimo samo na religiozna tumačenja koja su mnogim ljudima na planeti značajna.
Milan Novković Milan Novković 11:04 16.10.2017

Re: Život na Marsu

nsarski

Ljudi generalno ne uviđaju koliko značajno bi bilo otkriće neke vrste života na Marsu - ili na nekom drugom mestu. To bi verovatno bio jedan od najznačajnijih naučnih događaja u istoriji naše civilizacije. A razlog je sledeći:

Otkriće bilo kakve vrste života, pa i najprimitivnije, bi nam odgovorilo na pitanje da li "život" uopšte mora da bude nalik ovome na Zemlji. Način održanja tog života (kod nas se to obavlja preko DNK koja se reprodukuje u svakom novom primerku) može da bude nezanimljiv (kao kod nas), a može da bude potpuno nov mehanizam o kome mi ne znamo ništa.
U oba slučaja imali bi mnogo bolju predstavu o tome da li život može da se razvije na drugim nebeskim telima, o tome koliko je život robustna pojava koja ne zahteva fino "štelovanje" uslova temperature, atmosfere, gravitacije itd. da bi on nastao.

U svakom slučaju, otkriće vanzemaljskog života (pa čak i veoma primitivnog) bi imalo fundamentalni značaj za naš odgovor na pitanje kosmos, štasmos i odaklesmos?

I ja tako mislim. Velike su šanse da bi to bio i najvažniji događaj.

Nisam imao vremena da poslednjih godina pratim vesti, ali sticao sam utisak da evolucioni biolozi, u eksperimentima sa sintetičkim životom, napreduju na tu temu, relativno značajno.

I ne mislim na robotizovano sastavljanje nekog DNK niza, pa minimalnog seta gena, itd, koji se onda ubace u neku ćelijsku "fabriku" kojoj je izbačen originalni DNK.

Mislim na genetičke algoritme povrh neorganskih sastojaka, bez previše "asistenata" koji su man-made i visoko sofisticirani, pa funkiconalni.
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:05 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Što je je civilizacija razvijenija to je više potreban odgovor na to pitanje.

Meni je ovo interesantno: kada bi se pouzdano utvrdilo postojenje vanzemaljskog života, makar to bila i najobičnija ćelija, makar i izumrla, u prvi mah ne bi se ništa desilo. Ljudi bi i dalje išli na posao, svađali se i voleli, ratovali i mirili itd. Ali dugoročno gledano, činjenica o postojanju vanzemaljskog života uticala bi na sve: na filozofiju, na religiju, politiku, privredu, umetnost… Bila bi to zaista vest nad vestima.
maksa83 maksa83 11:14 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Ali dugoročno gledano, činjenica o postojanju vanzemaljskog života uticala bi na sve: na filozofiju, na religiju, politiku, privredu, umetnost…

Na baš tu temu ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 12:25 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Ljudi generalno ne uviđaju koliko značajno bi bilo otkriće neke vrste života na Marsu - ili na nekom drugom mestu. To bi verovatno bio jedan od najznačajnijih naučnih događaja u istoriji naše civilizacije. A razlog je sledeći:

Otkriće bilo kakve vrste života, pa i najprimitivnije, bi nam odgovorilo na pitanje da li "život" uopšte mora da bude nalik ovome na Zemlji.


Što reče Oliver Mlakar - Da, ali nije bitno!

Elem:

I posle 33 godina od kako je pronađen i dalje je otvoreno pitanje: da li je ovaj kamen sa Marsa na Zemlju doneo i tragove života?


Znači - da li je taj život drugačiji? Ako je (pod idejom da ga uopšte u toj kamenčini i ima ☺) isti, to ne znači da je svukud isti, to ne znači da su se nezavisno razvijali, a ako je drugačiji - paaa, kolio vidim, nema sigurnosti da ga uopšte i ima, a nekmoli da je drugojačiji ;>

NB - a i da ga ima drugojačijeg (što ja smatram da ga ne samo ima, nego da ga ima tako drugojačijeg da mi ne možemo da zamislimo koliko - osim možda onog Maksinog, valjda? Ne znam nikad čit'o, nika neću ni stići ☻) - so what? Moroni vldaju svetom, a moronizam nacionalizma, rasizma, religionizma i ostalih izama, čekanja kraljeva i proroka i mesija i profita i trumpfeta i inih gorgona, se širi pa širi, neće ga ni penaJest drugojačijih vrsta života sprečiti. Meni uvek tužno kada o bilo kojoj aktuelnoj temi slušam Tajsona (ne ovog Mini, našeg ) koji onako učtiv i fin pokušava da ukaže na kretenizam okruženja ;> pogotovo ovog sadašnjeg endoftimestrumpizma.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:49 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Znači - da li je taj život drugačiji?

Eh to je pitanje iznad našeg nivoa. Naučnici nemaju pojma o tome. Da, postoje neke maglovite pretpostavke da bi taj život mogao biti suštinski drugačiji, ali ni jedna nauka ne zna kako bi takav život mogao da funkcioniše. Mi možemo u mašti da zamislimo ljude od lima (kao u Ozu), ali takva biologija ne može naučno da se objasni. Možemo da napišemo da postoji život od gvožđa, ali hajde neka neko objasni kako bi funkcionisao takav stvor.
Milan Novković Milan Novković 13:00 16.10.2017

Re: Život na Marsu

maksa83
Ali dugoročno gledano, činjenica o postojanju vanzemaljskog života uticala bi na sve: na filozofiju, na religiju, politiku, privredu, umetnost…

Na baš tu temu ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...

Ako ti se anfolduje proton u 3D ovih dana znaćeš da sam pročitao ovaj komentar.

A ako neko primeti negde oko Jupitera jedro što vuče malu kutijicu i u njoj zamrznut mozak, plus neke semenke, znaće ljudi da je Maksa83 krenuo u "svet", uz pomoć blogo-prijatelja
maksa83 maksa83 13:01 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Možemo da napišemo da postoji život od gvožđa, ali hajde neka neko objasni kako bi funkcionisao takav stvor.

zilikaka zilikaka 13:11 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...

S obzirom da se ova tema sve češće pominje, ja bih molila uvažene kolege da nam objasne, osim onog poznatog, šta je tu nepoznato?

Milan Novković Milan Novković 13:28 16.10.2017

Re: Život na Marsu

zilikaka
Ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...

S obzirom da se ova tema sve češće pominje, ja bih molila uvažene kolege da nam objasne, osim onog poznatog, šta je tu nepoznato?


Ako ti kažemo moraćemo da te ubijemo!

A ako pročitaš trilogiju onda će ti biti jasno zašto mora da se ćuti, i zašto su samo sitni, zakukuljeni fazoni dozvoljeni
c_h.arlie c_h.arlie 13:32 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Milan Novković
nsarski

Ljudi generalno ne uviđaju koliko značajno bi bilo otkriće neke vrste života na Marsu - ili na nekom drugom mestu. To bi verovatno bio jedan od najznačajnijih naučnih događaja u istoriji naše civilizacije. A razlog je sledeći:

Otkriće bilo kakve vrste života, pa i najprimitivnije, bi nam odgovorilo na pitanje da li "život" uopšte mora da bude nalik ovome na Zemlji. Način održanja tog života (kod nas se to obavlja preko DNK koja se reprodukuje u svakom novom primerku) može da bude nezanimljiv (kao kod nas), a može da bude potpuno nov mehanizam o kome mi ne znamo ništa.
U oba slučaja imali bi mnogo bolju predstavu o tome da li život može da se razvije na drugim nebeskim telima, o tome koliko je život robustna pojava koja ne zahteva fino "štelovanje" uslova temperature, atmosfere, gravitacije itd. da bi on nastao.

U svakom slučaju, otkriće vanzemaljskog života (pa čak i veoma primitivnog) bi imalo fundamentalni značaj za naš odgovor na pitanje kosmos, štasmos i odaklesmos?

I ja tako mislim. Velike su šanse da bi to bio i najvažniji događaj.

Nisam imao vremena da poslednjih godina pratim vesti, ali sticao sam utisak da evolucioni biolozi, u eksperimentima sa sintetičkim životom, napreduju na tu temu, relativno značajno.

I ne mislim na robotizovano sastavljanje nekog DNK niza, pa minimalnog seta gena, itd, koji se onda ubace u neku ćelijsku "fabriku" kojoj je izbačen originalni DNK.

Mislim na genetičke algoritme povrh neorganskih sastojaka, bez previše "asistenata" koji su man-made i visoko sofisticirani, pa funkiconalni.

Ja verujem u postojanje života na drugim mestima u svemiru.
Istina, ne mogu da dokažem - no, ne mogu ni drugi da ga nema.
c_h.arlie c_h.arlie 13:39 16.10.2017

Re: Život na Marsu

maksa83
Ali dugoročno gledano, činjenica o postojanju vanzemaljskog života uticala bi na sve: na filozofiju, na religiju, politiku, privredu, umetnost…

Na baš tu temu ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...

Nemam novaca za kupovinu knjiga, pa bih ljubazno molio za link - ako ima negde na netu ... jer sam čuo za pomenutu knjigu i od drugih ljudi.
tetkino tetkino 13:43 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 13:45 16.10.2017

Re: Život na Marsu

maksa83
Možemo da napišemo da postoji život od gvožđa, ali hajde neka neko objasni kako bi funkcionisao takav stvor.



Pitanje bilo za gvožđe, ne za Livermorium...
c_h.arlie c_h.arlie 13:46 16.10.2017

Re: Život na Marsu

maksa83
Možemo da napišemo da postoji život od gvožđa, ali hajde neka neko objasni kako bi funkcionisao takav stvor.


Mislim da nije lepo ruganje sa najvišim nosiocima vlasti naše države.
Jebote.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 13:47 16.10.2017

Re: Život na Marsu

link - ako ima negde na netu


Ima i negde na ovom Blogu ;>> (ne sećam se više di sam ostavio, maksa to pominje, u vidu zanata, širom Bloga)

NM - W.B.C. ☻
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 13:48 16.10.2017

Re: Život na Marsu

najvišim nosiocima vlasti naše države.


Nose je ti usrani Vadikali - Onoliko!

Saša Zorkić Saša Zorkić 13:54 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Istina, ne mogu da dokažem - no, ne mogu ni drugi da ga nema.

Pa da, ali po pravilu dokazuje se da nešto jeste, a ne da nešto nije. Kako zdrav i čitav čovek da dokaže da nikad nije vozio bicikl? Pa ne može. Ali ako jeste vozio bicikl, onda to može da dokaže (recimo, fotografijama, snimcima, izjavama svedoka i sl.)
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 13:56 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Nose je ti usrani Vadikali - Onoliko!


Nego, kad smo kod "nosalaca" (vlasti, fantomki, pendreka i praznih rupa za mozgovi) -

Policija na mojim vratima.Lažna prijava za divlju gradnju.Momci kulturni,besprekorni. Ali šalju li ih tako revnosno na pravu divlju gradnju?
— Rodoljub Sabic (@RodoljubSabic) October 14, 2017


Eh, taj Šabić, ima položaj pa ima i veze - odmah mu dođu ;>>

A kod mene, firma pazarila prostor, pa razvalili cela dva sprata u zgradi - cirka 600 kvadrata, oštetili i noseće zidove, i onda nestali, ostavili sve otvoreno, taman kada krene mraz da popucaju sve cevi, obaška ima barem 4 stana koja se totalno ruše iznutra (i spolja ;> ) i na sve to - ni prazne fantomke, a nekmoli nekog inspektora iliti (nedajbože!) policajca (komunalnog, valjda ☻)
alselone alselone 14:01 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Three Body Problem


Samo da prijavim gde treba , da nisam počeo da čitam. Neki dan sam ubio Kindle. Zaboravio ga u krevetu, i ležem kasnije nazad, spuštam ruku na ćebe kad se čuje krc! Reko, ili je zglob ili je Kindle. Bolje da je zglob.

I tako sam ostao bez spravice, pa sad nemam na čemu da čitam. Čekam da neko sa posla ode u Ameriku da poručim.
myredneckself myredneckself 14:29 16.10.2017

Re: Život na Marsu

DFTR
da ukaže na kretenizam okruženja ;> pogotovo ovog sadašnjeg endoftimestrumpizma.

Dobro de, nije sve baš tako sivo.
Ali, džabe moje reči utehe, ako misliš k'o ova devojka, Američanka Jessica Hische:

zemljanin zemljanin 14:31 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Možemo da napišemo da postoji život od gvožđa, ali hajde neka neko objasni kako bi funkcionisao takav stvor

zivot na bazi ugljenika ima svoje uporiste u praksi ali I u teoriji ... ugljenik je izuzetno reaktivan element sto mu omogucava da se uparuje na zillion nacina ... gvozdje nije taj kapacitet ... takodje zivot podrazmeva unutrasnju fabriku koju gvozdje, po svojim osobinama, ne moze podrzati kako god ga okretali ... gradivne elemente zivota nalazimo u svemiru a imamo model nastanka RNA ... DNA je jos uvek na nivou spekulacija, barem do sada ... e sad, da li RNA moze da se unapredjuje a da DNA nije krajnji product? ... po onome sto znamo - ne znamo

sve su svemu, kada nadjemo zivot van Zemlje, 99% ce se bazirati na ugljeniku uz prisustvo rastvaraca tj. vode ... kuda ga je evolucija odvela - to mozemo nagadjati, zato imamo mastu ...

PS. religija uvek ima razradjene koncepte za sve ... njih ne bi iznenadilo ni da im se bog pojavi

EDIT. a evo jednog videa (nije YouTube) koji pkazuje da nije tako daleko dan kada cemo na osnovu karakteristika elemenata moci da predvidjamo I moguce kombinacije

Malonaldehyde Proton Transfer – Machine Learning Approach
blogov_kolac blogov_kolac 14:34 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Moram da priznam da mi uopste nije najjasnije toliko potenciranje vaznosti pitanja (od strane mnogih naucnika) da li je na Marsu ikada bilo ikakvih oblika zivota. Mi smo iz naseg geocentricnog ugla proglasili nasu Zemlju i celu njenu geolosku istoriju kao idealnu za nastanak zivota. Pretpostavimo da je to stvarno tako, i onda ne treba biti veliki strucnjak da bi se konstatovalo kako je od svih planeta u celom Suncevom sistemu Zemlji ubedljivo najslicniji Mars po onim karekteristikama koje su dozvolile pojavu zivota ovakvog kakvog imamo na nasoj planeti. Medjutim, kada bi se ispostavilo posle dovoljno relevantnih istrazivanja da na Marsu nicega slicnog fenomenu zivota nikada nije bilo, ne razumem sta bi to znacajno govorilo o bilo cemu?

Sirom vasione nalaze se silne milijarde i milijarde planeta koje su sa Zemljom generalno uzev "slicnije" nego sto je to Mars (iskljucivo govorim o kombinaciji okolnosti koje pogoduju nastanku i odrzavanju zivota). Pa ako ne nadju na Marsu nikakve tragove zivota to ne znaci nista epohalno, a ako ipak pronadju, samo ce se potvrditi ono sto smo primenom teorije verovatnoce i statistike mogli da zakljucimo i bez konkretnih materijalnih dokaza, i jedino bi eventualno bilo znacajno sa stanovista naseg Suncevog sistema da Zemlja nije jedina.

Takodje, sa stanovista eventualnog projekta buduce kolonizacije Marsa, potencijalno jedne od najznacajnijih stvari koje covecanstvo ima da obavi u ovom milenijumu, mislim da je apsolutno svejedno da li je pre tog naseg dolaska tamo ikada postojala neka autohtona bakterija, virus ili neki drugi oblik zivota.

Ne kazem da je pitanje nevazno, samo mi nije jasna fasciniranost njime koja ide toliko daleko da se od ne malog broja naucnika proglasava za prioritetnu i najvazniju stvar koju treba ispitati u Suncevom sistemu. Zapamtio sam da je pre nekoliko godina vec bio bombasticno predstavljen sasvim konkretan i vec izvodljiv projekat dopremanja odgovarajuceg uzorka sa Marsa (red velicine pola kile probranih kamencica), gde se kao glavni problem pojavila "cijena - prava sitnica" (red velicine 10+ milijardi U$D). Medjutim, neki NASA naucnici su tvrdili da ni takva cena ne bi smela biti problem, jer se radi o najvaznijem i trenutnom pitanju svih pitanja, ili plasticnije receno, da tih pola kile marsovskih kamencica vise vredi od bar 250 tona zlatnih poluga po danasnjim cenama, koliko bi samo kostalo njihovo dopremanje!?

A taj inace komplikovan, ali vec ostvariv plan, ukratko bi se sastojao iz tri odvojene misije. Naucnici vec sada imaju dobru predstavu odakle treba izgrebati taj uzorak, tj gde se na povrsini Marsa nalaze njegove najstarije stene (samim tim ubedljivo najatraktivnije za proucavanje), i na takvu lokaciju bi bio poslat robot slican onima koji vec vrsljaju povrsinom Marsa i Meseca, i koji bi uzeo trazeni uzorek i ubacio ga u odgovarajuci kontejnercic. Po taj mali kontejner sa uzorcima bi dosla druga sonda koja ima u sebi neku mini raketu u koju bi se kontejner i ubacio, i pomocu nje katapultirao u marsovu orbitu. Dok bi plutao iznad Marsa pokupila bi ga specijalna letelica poslata sa Zemlje, koja bi po preuzimanju krenula nazad u samoubilacku misiju povratka, gde bi jedini preziveli deo koji bi stigao na zemljino tlo bio upravo pominjani kontejner sa dragocenim uzorkom.
gedza.73 gedza.73 14:46 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Moram da priznam da mi uopste nije najjasnije toliko potenciranje vaznosti pitanja (od strane mnogih naucnika) da li je na Marsu ikada bilo ikakvih oblika zivota.

da ne postoji 'potenciranje važnosti pitanja' (o bilo čemu ne samo o Marsu) još bi sedeli u pećinama.

de si bre Blogov Koče?
pozdrav od KGB agenta

ras, dva, tri... ćetiri



inače lik koji je izmislio Tarzana tvrdio je da na Marsu ima života.
zemljanin zemljanin 14:48 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Moram da priznam da mi uopste nije najjasnije toliko potenciranje vaznosti pitanja (od strane mnogih naucnika) da li je na Marsu ikada bilo ikakvih oblika zivota

vazno je osnovu mnogih aspekata ... ako bi imali dokaz o nekadasnjem zivotu na Marsu to bi itekako uticalo na nase razumevanje zivota ... + otvorilo pitanje *kokoska-jaje* ukoliko bi taj oblik zivota imao slicnosti sa Zemaljskim ... ali kao I svaka potraga, nije bitan samo cilj vec potraga ...

dodatna komplikacija bi bila da pronadjemo neki oblik zivota na Marsu (postojeci oblik a ne fosile ili druge dokaze o nekadasnjem zivotu) ... e to bi otvorilo masu pitanja I nedoumica, sta I kako dalje ...
tadejus tadejus 15:04 16.10.2017

Re: Život na Marsu

zilikaka
Ima jedna knjiga sa kojom Novković nonstop smara, nije loše da se pročita, Three Body Problem se zove...

S obzirom da se ova tema sve češće pominje, ja bih molila uvažene kolege da nam objasne, osim onog poznatog, šta je tu nepoznato?


ne znem u vezi s čim se rapistuješ za poznato i nepoznato al evo da pokvarim zabavu (il možda probudim interes) u TBP postoji budućnost u kojoj se realizuje universal income (Doc gdje si) ali postoji i finansijski sistem!
jedva čekam da vidim kako je kažu do toga došlo..
razmišljam da uzmem neplaćeno da bih mogla neometano da čitam (a vala mogla bih i da počnem da čitam na poslu, ne znaju oni za onu našu, nemoš ti mene malo platit kolko ja mogu malo radit)..

oblika života, ugalj i željezo tematike što se tiče..
bitno je jedino da taj život sa nama komunicira, uopšte nije bitno da on postoji na bilo koji drugi organski način.. mi svakako ne bismo shvatili nikakav oblik dokle god on ne može sa nama da stupi u interakciju.. to ne mora biti ni shvaćena komunikacijam, dovoljno je i čveger.. štaviše, mi čveger jedino i razumijemo.. znači ako može da te spali, i to namjerno, živ je..
vcucko vcucko 15:04 16.10.2017

Re: Život na Marsu

blogov_kolac
Mi smo iz naseg geocentricnog ugla proglasili nasu Zemlju i celu njenu geolosku istoriju kao idealnu za nastanak zivota. Pretpostavimo da je to stvarno tako


Života kakav mi poznajemo svakako jeste, nemamo pouzdanih podataka ni za jedno drugo mesto
Pre bih o drugom nečemu. Ne o mestu, nego o vremenu.
Elem, naša civilizacija je stara koliko? Desetak hiljada godina? Čovek od Lusi do danas možda par miliona. U poređenju sa bitisanjem Zemlje kao takve (do sad 4+ milijarde?) i Vaseljene (12+ milijardi?) to je tren. Ko može da zna da li je i koliko je takvih trenutaka bilo i gde, na kojoj/kojim planetama na kojima su se sklopile kockice. A najvažnije pitanje: kada?, naravno po našem zemaljskom shvatanju protoka vremena.
Možda je neka druga Lusi skakutala po planeti X u sistemu Y sazvežđa Z, dok je ovde još postojala Pangea. Pa su njeni hiperrazvijeni i hipertrofirani potomci zatvorili krug i nestali sa "našim" dinosaurusima. A možda će Lusi 3 tek da zakmeči na nekoj potpuno drugoj dalekoj planeti, koja se u našoj sadašnjosti još formira.
Ne postoji nauka koja bi tako nešto mogla merodavno da utvrdi. Samo neke rubne i nenaučne discipline (metafizika, telepatija, otelotvorena vera, otkud znam).
Do tada, lepo bi bilo da astronomi mogu na (opet relativno) vreme da upozore na meteor-asteroid-šta već tipa onog koji je zveknuo kod Čeljabinska, recimo. To bi bilo baš-baš lepo.
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:31 16.10.2017

Re: Život na Marsu

religija uvek ima razradjene koncepte za sve

Vaistinu!
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:45 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Eh u ovom postu ima toliko pitanja da bi se sve moglo raspraviti samo u nekoj podebljoj knjizi. U naj-najkraćem: statistika ne pomaže mnogo kada se radi o raspravo ima li života van Zemlje, zatim, odgovor na to pitanje jeste izuzetno važan i, kao što već rekoh negde gore, on bi imao ogroman uticaj na sve, od religije do sporta (preko nauke, filozofije itd.). Naravno, od veliko značaja je i percepcija političara i čitavog naroda.

Sem svega toga, o tome da li postoji život van Zemlje, ili ne, interesovali su se i najstariji narodi. Jednostavno, to nas sve interesuje, čak i ako nema jasnog i upadljivog racionalnog razloga. Zašto se ljudi penju na vrhove najviših planina? Pa nema racionalnog objašnjenja, ali oni se i dalje penju, ginu, stradaju, ali se i dalje penju.
tadejus tadejus 16:10 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Saša Zorkić
Eh u ovom postu ima toliko pitanja da bi se sve moglo raspraviti samo u nekoj podebljoj knjizi. U naj-najkraćem: statistika ne pomaže mnogo kada se radi o raspravo ima li života van Zemlje, zatim, odgovor na to pitanje jeste izuzetno važan i, kao što već rekoh negde gore, on bi imao ogroman uticaj na sve, od religije do sporta (preko nauke, filozofije itd.). Naravno, od veliko značaja je i percepcija političara i čitavog naroda.

Sem svega toga, o tome da li postoji život van Zemlje, ili ne, interesovali su se i najstariji narodi. Jednostavno, to nas sve interesuje, čak i ako nema jasnog i upadljivog racionalnog razloga. Zašto se ljudi penju na vrhove najviših planina? Pa nema racionalnog objašnjenja, ali oni se i dalje penju, ginu, stradaju, ali se i dalje penju.


pa ovde praktično pretpostavljaš da bi pronađeni život bio na daleko višem stepenu razvoja od našeg..
ako ne bi, onda bi mogao samo da bude registrovan bez posebno značajnih poslijedica po religiju, sport i šta već sve percepiraš da bi se iz korjena promjenilo..
ako ni pronašli da eto u nekoj sumpornoj bari na nekoj udaljenoj planeti udaljene galaksije miče nekakav mikrob.. pa teško da bismo zbog toga prestali da vjerujemo a još manje da bismo prestali da se utrkujemo na 100 metara i do 6 i kusur hiljada metara visine..
e sad ako bi bio daleko superioran pa još i sposoban da odluči da nas posjeti.. tu bismo možda stvarno prestali i da vjerujemo i da se veremo po planinama (eto baš to se pominje u toj knjizi, znate već kojoj)..
blogov_kolac blogov_kolac 16:25 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Mislim da sam ipak bio dovoljno jasan, bez obzira na prve reakcije... Kada govorim o prevelikom potenciranju vaznosti pitanja da li je ikada bilo, ili nikada nije bilo, zivota na Marsu, mislim da se radi po meni o neopravdanom navodjenju tog pitanja kao trenutno najvaznijeg vezanog za nas Suncev sistem. Za slicne pare mogu se izvrsiti brojna druga u praksi mnogo korisnija kosmoloska istrazivanja i projekti (ukljucujuci i ona koja se odnose na Mars).

Mogu da dam i jedan cuveni istorijski primer koji je slican bas u delu na koji ja ovde ukazujem (pogresno biranje prioriteta bez obzira na cenu), a to je pogresno odabrani prioritetni cilj na koji su svojevremeno utrosena ogromna sredstva u americkom svemirskom programu. Investiranje u istrazivanje kosmosa su verovatno najbolja dugorocna investicija ljudskog roda, ali u konkretnom slucaju je pre vise od pola veka kao prioritet izabran jedan preskup i preambiciozan cilj - putovanja ljudskih posada na Mesec. Cak i danas, po savremenoj neuporedivo razvijenijoj tehnologiji, to bi bio jedan nepotrebno preskup i ekstravagantan projekat, cija je vrednost pre svega simbolicka. Insistiranje da je setkanje coveka po mesecu uz tehnologiju iz 60ih bilo tadasnji prioritet, kostalo je kao Svetog Petra kajgana, a u naucnom smislu za iste pare ulagane u istrazivanje svemira po drugacijim principima moglo se doci do mnogo korisnijih rezultata.

Saša Zorkić
...zatim, odgovor na to pitanje jeste izuzetno važan i, kao što već rekoh negde gore, on bi imao ogroman uticaj na sve, od religije do sporta (preko nauke, filozofije itd.)...
Imao bi uticaj samo kada bi stvarno pronasli tragove zivota na Marsu, sto mozda i nije neka dobra opklada jer ta planeta ni u svojim najpovoljnijim fazama po zivot nije bila ni priblizno toliko povoljna kao Zemlja, i to ona negostoljubiva od preko tri ipo milijardi godina kada su poceli da nastaju najstariji oblici zivota (mislim, ne moram tebi da objasnjavam, posto su mi bas tvoji blogovi ovde jedan od omiljenih izvora iz kojih se informisem i obnavljam znanja o takvim temama). A ako ne bi pronasli tragove zivota, to matematicki gledano ne bi znacilo ama bas nista po pitanju ima li zivota van zemlje, jer postoji na hiljade milijardi planeta slicnijih Zemlji i "povoljnijih" za zivot nego sto je to Mars. Zato mi to deluje kao "trcanje pred rudu" da se pitanje (bivseg) zivota na Marsu preko reda nametne kao prioritet, a onda i preskupo plati odgovor na to pitanje, pogotovo sto vise deluje da je on po svemu sudeci negativan.
zemljanin zemljanin 16:54 16.10.2017

Re: Život na Marsu

kao trenutno najvaznijeg

pa nijedna svemirska agencija nije prioritizovala potragu za zivotom ... u medijima je ona najzastupljenija jer je najpopularnija I najrazumljivija ... ako pogledamo samo NASA projekte od 2000te do danas kao I projekte za naredni period nema nikakvog forsiranja ... a cak I da jeste tako, svaki projekat je multidisciplionaran I daje ogromnu kolicinu podataka koji se upotrebljavaju za druga istrazivanja I ukljucuju I druge nauke ...

a sve to je vazilo cak I tokom trke za Mesec ... doduse manje popularizovano ... a I ako pogledamo sta je sve dosada lansirano u kosmos po raznoraznim osnovama, potraga za zivotom nije ni u prvih 100

ta racionalizacija I pitanje prioriteta I finansija je duboko prisutno pri planiranju misija I narednih lansiranja, mozda nije tako vidljiva siroj javnosti
nsarski nsarski 17:18 16.10.2017

Re: Život na Marsu

@blogov_kolac


Znači u par navrata pominješ koliko to košta. Da je samo trećina novca koja je potrošena na rat u Avganistanu (tri hiljade milijardi dolara) da bi se tamo dovela "demokratija" utrošena na svemirska istraživanja, danas bi čovek davno bio na Marsu, više puta posetio Mesec i, generalno, uznapredovao svoja znanja za 50 godina.
Koliko čujemo, oni nameravaju da u Avganistanu ostanu "za stalno" - sve dok demokratija ne uhvati maha. Koji je to tek projekat kad toliko vredi!

Zaista nemam stomak da citiram ostale tvoje fantastične izjave, i jedino mogu da ponovim



Koja si ti lobanja!
Saša Zorkić Saša Zorkić 17:51 16.10.2017

Re: Život na Marsu

pogresno odabrani prioritetni cilj na koji su svojevremeno utrosena ogromna sredstva u americkom svemirskom programu....

Mislim da je Amerika tu svoju avanturu dobro unovčila. Nisu to bile bačene pare, kao što ni pare za organizovanje Olimpijade nisu bačene pare čak i ako prihod bude manji od izdatka.

Što se osvajanje Meseca tiče to je bio veoma velik globalni politički poen, jako, jako velik - i podbeda se svakako isplatila. Uostalom, ne bi se dve zemlje toliko uporno takmičile i u programe ulivale toliko novca da im to nije bilo važno. Ta pobeda je govorila o snazi jednog političkog i ekonomskog sistema itd.

A što se Marsa tiče, pa o tome koja je planeta u davnoj prošlosti bila pogodnije za život, ne postoji jasna saglasnost. Tako npr. u knjizi Rare Earth autori računaju i sa mogućnošću da je na Zemlju život uvezen davno, pre skoro 4 mlrd godina - baš zbog toga što je bio pogodniji za život.

Da dodam na kraju i ovo: naravno, ima i puno preterivanja, pogotovo kod Nase, ali to je razumljivo, jer ona na taj način obezbeđuje novac za svoje projekta.
gedza.73 gedza.73 18:48 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Finding The Higgs Boson Cost $13.25 Billion


ako ne grešim puno toga korisnog je pronađeno sasvim slučajno tokom nekog istraživanja.
zilikaka zilikaka 19:10 16.10.2017

Re: Život na Marsu

A ako pročitaš trilogiju onda će ti biti jasno zašto mora da se ćuti, i zašto su samo sitni, zakukuljeni fazoni dozvoljeni

Aaaa, to je knjiga, a ne ono iz mehanike!

E, onda je drugo.

Ja da čitam, naročito trilogiju, to teško da biće.
Ne kažem da ne probam, s vremena na vreme, al redovno zaspim pre nego shvatim šta sam pročitala.
I tako kad nekoliko dana potraje da nisam odmakla, odustanem. Posebno ako je knjiga u tvrdom povezu.
Ubi to noću, a i ostavlja tragove po licu i vratu koje je teško objasniti.
zemljanin zemljanin 19:17 16.10.2017

Re: Život na Marsu


zilikaka
Ubi to noću, a i ostavlja tragove po licu i vratu koje je teško objasniti.


eto kako three body problem prerasta u one body problem
blogov_kolac blogov_kolac 19:22 16.10.2017

Re: Život na Marsu

nsarski
@blogov_kolac


Znači u par navrata pominješ koliko to košta. Da je samo trećina novca koja je potrošena na rat u Avganistanu (tri hiljade milijardi dolara) da bi se tamo dovela "demokratija" utrošena na svemirska istraživanja, danas bi čovek davno bio na Marsu, više puta posetio Mesec i, generalno, uznapredovao svoja znanja za 50 godina.
Koliko čujemo, oni nameravaju da u Avganistanu ostanu "za stalno" - sve dok demokratija ne uhvati maha. Koji je to tek projekat kad toliko vredi!

Zaista nemam stomak da citiram ostale tvoje fantastične izjave, i jedino mogu da ponovim



Koja si ti lobanja!
Nema potrebe da na naucne rasprave i blogove koristimo retoriku uobicajenu sa onih politickih. U praksi budzetsko finansiranje istrazivanja vezan za Mars uopste ne funkcionise tako. Ako se vise utrosi na Mars, nece se manje izdvajati za Avganistan, nego npr na Veneru.

Amerikanci bas i ne zasluzuju da budu previse kritikovani za svoja izdvajanja vezana za svemirska istrazivanja, jer jos uvek na to trose duplo vise nego ostatak planete zajedno

Kina recimo ne zna sta ce sa nagomilanim parama od trgovinskog suficita sa svetom (tamo povecanje plata i penzija ne postoji kao opcija), pa je tako recimo kupila preko hiljadu milijardi dolara americkih obveznica, a kada bi ona resila da dovuce pominjanih pola kila marsovskih kamencica, trebala bi da ulozi u to svoja dvogodisnja svemirska budzeta.

Na vrhuncu svemirske trke tokom Hladnog rata, USA su inace imale vise nego desetostruko veci udeo izdvajanja iz budzeta za svemirska istrazivanja nego danas, i naravno da je to dalo mnogo spektakularnih rezultata, ali ponavljam, rezultati bi bili mnogo plodonosniji i efektivniji, da je odabran drugaciji glavni prioritetni cilj (covek na Mesecu) koji bi imao vecu naucno upotrebnu, nego simbolicnu vrednost.
nsarski nsarski 19:46 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Ako se vise utrosi na Mars, nece se manje izdvajati za Avganistan, nego npr na Veneru.

Naravno. Kaži slobodno: ništa se ne isplati bolje od rata i droge. Pa da prekinemo diskusiju.
Ti si tvrdio da bi Kubi bilo "bolje" danas da je svoju privredu 1959. godine zasnovala na kocki i prostituciji. Šta ima da razvijaju medicinu, na primer. A tako lepo im je išlo...

ali ponavljam, rezultati bi bili mnogo plodonosniji i efektivniji, da je odabran drugaciji glavni prioritetni cilj (covek na Mesecu) koji bi imao vecu naucno upotrebnu, nego simbolicnu vrednost.

Naučnu upotrebnu vrednost? Šta znaš ti o tome? Da može da se upotrebi u druge svrhe osim u nauci? Recimo ratne?
Tvoj Hobsovski koncept sveta je bolest na smrt ove planete i ti si zaražen njom.
Dakle:

Saša Zorkić Saša Zorkić 19:52 16.10.2017

Re: Život na Marsu

rezultati bi bili mnogo plodonosniji i efektivniji, da je odabran drugaciji glavni prioritetni cilj (covek na Mesecu) koji bi imao vecu naucno upotrebnu, nego simbolicnu vrednost.

Ne odluku u koji svemirski projekat će SAD da ulažu pare utiče ogroman broj faktora od kojih nama većina uopšte nije poznata. Zato mislim da nismo u stanju da o opravdanosti ulaganja nekih para u neki program donosimo ispravan sud.

O tim projektima na ovaj ili onaj način odlučuju industrijski giganti, vojska, Bela kuća, Kongres, javno mnjenje, mediji, instituti… a mnogo zavisi i od globalne političke situacije itd.

Sem toga, svakom programu se mogu naći ozbiljne mane. Čovek na Mesecu? Pa čemu? Pare za istraživanje svemira? Čemu i to kada dole na zemlji ima toliko gladnih. Itd.
Milan Novković Milan Novković 20:31 16.10.2017

Re: Život na Marsu

zilikaka
A ako pročitaš trilogiju onda će ti biti jasno zašto mora da se ćuti, i zašto su samo sitni, zakukuljeni fazoni dozvoljeni

Aaaa, to je knjiga, a ne ono iz mehanike!

E, onda je drugo.

Ja da čitam, naročito trilogiju, to teško da biće.
Ne kažem da ne probam, s vremena na vreme, al redovno zaspim pre nego shvatim šta sam pročitala.
I tako kad nekoliko dana potraje da nisam odmakla, odustanem. Posebno ako je knjiga u tvrdom povezu.
Ubi to noću, a i ostavlja tragove po licu i vratu koje je teško objasniti.

Trilogija je stvarno velika, jedno 1,300 stranica.

Ima svašta u njoj, nije čak ni lako za prepričavanje, nauke, filozofije, psihologije, vanzemaljaca, eksperimenata, principa, očekivanih i neočekivanih, koji modulišu velike delove galaktičke dinamike.

Ima i dosadnih delova osim ako baš ne znaš šta ćeš sa slobodnim vremenom.

Ipak, ja sam je brzo pročitao, prvo SciFi čitanje kjniga od kad sam došao u UK, u vreme prezaposlenosti, i relativno brzo, iako mi je na trenutke bila potrebna "disciplina"

Kindle radi posao, ne meki ili tvrdi povezi, meni Kindle na mobilnom (što veći form-factor, moja životna "filozofija", pa čitanje u metrou, pauzama, klonji, dok mi žena "lista" šta sam i gde sve pogrešio, na račun raznik kritika uma, ... revolucionarna napravica ...
blogov_kolac blogov_kolac 20:36 16.10.2017

Re: Život na Marsu

nsarski
Ako se vise utrosi na Mars, nece se manje izdvajati za Avganistan, nego npr na Veneru.

Naravno. Kaži slobodno: ništa se ne isplati bolje od rata i droge. Pa da prekinemo diskusiju.
Ti si tvrdio da bi Kubi bilo "bolje" danas da je svoju privredu 1959. godine zasnovala na kocki i prostituciji. Šta ima da razvijaju medicinu, na primer. A tako lepo im je išlo...
Nista ja nisam tvrdio na ovom blogu o Kubi sto se ne moze lako proveriti, mada ne vidim tu nikakvu vezu sa istrazivanjima Marsa.

Kada su komunjare tamo dosle na vlast 1959, Kuba je bila omiljeno odmaraliste Amerikanaca. Turizam je tada istina u celom svetu bila samo egzoticna stvar jos u povojima, a oni su ga zakonom zabranili na nekoliko decenija kao dekadentnu imperijalisticku pojavu, ili kako su to vec krstili. U medjuvremenu turizam je postao jedna od najozbiljnijih grana ekonomije, pa je tako recimo americka savezna drzava Florida, koja je posle kubanske revolucije postala glavno americko izletiste, je samo prosle godine opet imala preko 100 miliona turista i opet preko 100 milijardi dolara godisnjeg prihoda od njega Florida welcomed nearly 113 million tourists in 2016

Eto koliko ih crvena bolest koja je tada zahvatila to prelepo ostrvo, nesudjenog svetskog turistickog lidera (po prirodnim preduslovima), godisnje kosta samo po pitanju turizma, od kojeg uzimaju bukvalno samo mrvice u odnosu koliko bi danas uzimali da im nije bilo Kastra i njegovih usrecitelja. Mozemo relativizovati stvarnost i proglasiti danasnji turizam za "kocku i prostituciju", a ono sto se zapatilo sirotim Kubancima koji (jos uvek) nisu uspeli odatle da pobegnu kao jedno pravedno i napredno drustvo koje ulaze u obrazovanje i medicinu, i tome slicne mentalne egzibicije koje bi crno, i crveno, predstavljale kao belo.

Ali tema ovog bloga je "ima li zivota na crvenoj planeti", a ne "kakav je kvalitet zivota na crvenom ostrvu", tako da cu dalju argumentaciju na ovu temu da cuvam za neki drugi, tome vise odgovarajuci blog.
nsarski nsarski 20:50 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Kuba je bila omiljeno odmaraliste Amerikanaca.

Odmaralište? Isto kao Las Vegas?
Da, odmaralište u senci sisatih chicas!
Tako je i Tajland razvio svoj sex-turizam kao odmaralište za one ubice dece koji su razvaljivali Vijetnam (oni su takođe za sobom ostavili 3 miliona prostitutki u Sajgonu). Sajgon-Bangkok let traje oko pola sata. Divota.
A što Haiti, na primer, takvo odmaralište nije postao? Ili Portoriko?

Ali, imaš pravo - ovo je blog o postojanju života na Marsu i drugim nebeskim telima u okviru Sunčevog sistema. Tvoje fantazmagorije o dalekim galaksijama i svetovima su potpuna budalaština jer ti svetovi su daleko izvan domašaja bilo kakvih ozbiljnih istraživanja glede postojanja života.
Ne mešaj se u stvari koje ne razumeš.
Šta bi ti - baš ti - predložio NASA da istažuju? Ili Evropskoj Svemirskoj Agenciji (tako se nekako zove). Šta bi predložio ljudima koji se bave fundamentalnim istraživanjima da istražuju danas?
Ajde, svojim rečima.
maksa83 maksa83 20:54 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Ne mešaj se u stvari koje ne razumeš.

Dobrodošli na Internet:





Milan Novković Milan Novković 21:02 16.10.2017

Re: Život na Marsu

za one ubice dece koji su razvaljivali Vijetnam

Ja se naježim i pri samoj pomisli da neko od reputacije, zaslužene ili naduvane, prepoznatljivo ime, na jednom mestu, u desetak stranica, "sažme", bez straha, ali iskreno i relativno kompletno, uz pomoć koliko god isto tako iskrenih i posvećenih saradnika, šta je tamo sve narodu rađeno.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:13 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Dobrodošli na Internet:


Ih, najazd serija u kojoj ponovo mogu da se smejem Beckeru, tj. Majklu.

A glede "teme" - rečima Ted Dansona, dr. Bekera:

Dr. John Becker: The world is full of idiots, and someone needs to point it out to them or they will never know.

Dr. John Becker: The Marathon just gets my hopes up. At first it seems like 20,000 idiots are leaving the city, but then they just make a big loop and come right back.

Bob: I was doing some research on the internet...
Dr. John Becker: Must have come as a surprise that it's not all porn, huh?
Bob: One shock at a time.


zemljanin zemljanin 21:40 16.10.2017

Re: Život na Marsu

Dont Fear The Reaper
Ih, najazd serija u kojoj ponovo mogu da se smejem Beckeru, tj. Majklu.

A glede "teme" - rečima Ted Dansona, dr. Bekera:






nista bez Shawnee Smith



PS a "Becker" I dan danas u Top5
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 22:21 16.10.2017

Re: Život na Marsu

nista bez Shawnee Smith


Yup! Linda, Here's the Thing, Rulez!
Htedoh prvo da pošaljem ovo, ali je port-a-potty pobedio ;> No, eve ga sada:



blogov_kolac blogov_kolac 23:51 16.10.2017

Re: Život na Marsu


nsarski
Kuba je bila omiljeno odmaraliste Amerikanaca.

Odmaralište? Isto kao Las Vegas?
Da, odmaralište u senci sisatih chicas!
Tako je i Tajland razvio svoj sex-turizam kao odmaralište za one ubice dece koji su razvaljivali Vijetnam (oni su takođe za sobom ostavili 3 miliona prostitutki u Sajgonu). Hanoj-Bangkok let traje oko pola sata. Divota.
A što Haiti, na primer, takvo odmaralište nije postao? Ili Portoriko?

Ali, imaš pravo - ovo je blog o postojanju života na Marsu i drugim nebeskim telima u okviru Sunčevog sistema. Tvoje fantazmagorije o dalekim galaksijama i svetovima su potpuna budalaština jer ti svetovi su daleko izvan domašaja bilo kakvih ozbiljnih istraživanja glede postojanja života.
Ne mešaj se u stvari koje ne razumeš.
Šta bi ti - baš ti - predložio NASA da istažuju? Ili Evropskoj Svemirskoj Agenciji (tako se nekako zove). Šta bi predložio ljudima koji se bave fundamentalnim istraživanjima da istražuju danas?
Ajde, svojim rečima.

Nemas nikakav problem kada staljinisti oruzjem osvajaju vlast, i na silu tu vlast odrzavaju generacijama silujuci sopstvenu naciju bas svugde gde bi se docepali vlasti, i pritom uvek agresivno pokusavajuci da sopstvenu bolest izvezu susedima i ostatku sveta, ali jedini problem uvek vidis u Amerikancima koji jesu najvise okrvavili ruke protiv sirenja te svetske kuge, ali su zato prvo uspesno sprecili njenu pandemiju, a onda je oborili na kolena i slomili, ako izuzmemo preostale skoro zanemarljive (u odnosu na stanje kakvo je bilo pre samo pola veka) izuzetke poput Severne Koreje ili Kube? Pre komunizma su takodje verovatno previse okrvalili svoje ruke u Japanu i Nemackoj prilikom slamanja jednog drugog totalitarnog zla koje se takodje agresivno sirio i nametalo sirom planete, protiv fasizma, iako su sami Amerikanci od njega najmanje ginuli i stradali, ali ni tu se americka uloga ne treba iskljucivo gledati kroz japanske i nemacke zrtve.

Evo ga grafik rasta GDP po glavi stanovnika u dve Koreje posle americke intervencije u gradjanskom radu gde su staljinisti iz severnog dela Koreje u kojoj zivi oko 1/3 svih Korejanaca vec bili nadomak potpune pobede da nametnu svoj opasan sistem celom poluostrvu (sto nekim moralnim gromadama na ovom blogu nije nista tako problematicno). Ti tvoji staljinisti bukvalno zaustavise vreme, a "demokratija" koja ti je iz nekog razloga najogavniji termin, i trzisna ekonomija, vremenom su itekako dali rezultate. Takodje, vidi se i Kini kako je krenulo kada je iz faze rigidnog Maoovog staljinizma pocela da se otvara, a na ekonomskom planu da uvodi kapitalizam. Sto je najbolje, i Vijetnam ovih godina krece da odbacuje ideologiju za koju je toliko uludo iskrvavio, i prvi ekonomski pokazatelji se vec vide. A sto se tice Tajlanda koji pominjes, i njihov turizam je dobar primer kako su se stvari menjale zadnjih decenija. Od usputne stanice i bordela na putu za Vijetnam, oni su danas postali svetska turisticka supersila, a Bangok je cak zadnjih godina prestigao Pariz i London na listi najposecenijih svetskih gradova, i sada je broj 1 u svetu. Pitanje nije zasto Haiti ne moze da se poredi danas sa Spanijom ili Floridom po turizmu, nego zasto to ne moze Kuba koja je do 1959 uvek bila u istom rangu sa njima, dok tvoji ljubimci nisu tamo zaustavili vreme bas kada je turizam u svetu poceo da postaje prvorazredna privredna grana.

Sto se tice stvarne teme ovoga bloga, istrazivanja zivota na Marsu, i mojeg protivljenja inicijativama da se toj temi preko reda da najveca/prioritetna vaznost, ono je obrazlozeno time sto ja licno smatram da to nije tema koja zasluzuje da preko reda dobije prioritet, bas kao sto sam se izjasnio da je "covek na mesecu" bio pogresan glavni cilj americkog svemirskog programa iz sredine proslog veka za stanje tehnologije koja je tada postojala. Ono sto sam negde gore bio opisao u jednom od gornjih postova kao misiju iz tri dela za prikupljanje uzorka sa Marsa nisu bile nikakve moje fantazije, nego nesto za sta je NASA vec bila spremna pocetkom veka, ali uz ogromnu cenu da se prihvatila logika "prioritet svih prioriteta" kao svojevremeno za "covek na Mesecu". Projekat nije trajno odbijen, nego odlozen za bolja vremena kada ce se raspolagati znatno jeftinijim i boljim tehnologijama, a koliko se tehnologija brzo razvija i napreduju raniji i paralelni projekti, pretpostavljam da cemo na to pitanje o eventualnom (proslom) zivotu na Marsu dobiti u ovoj sledecoj 2020-2030 deceniji, tj samo oko 15-20 godina kasnije nego da se preko reda trcalo pred rudu.

I mene stvarno nece nesto narocito da impresionira podatak ako se ispostavi da se pre koju milijardicu godina na Marsu pojavila neka bakterija dok su uslovi tamo bili kako-tako podnosljivi. Ja sam ubedjen da van Zemlje mora imati negde nekakvog zivota, ili ga je bar nekada bilo, vec samo na osnovu teorije velikih brojeva (koliko je svemir veliki i star, i koliko ima na njemu planeta slicnih Zemlji). ZZanimljivije ce mi mozda biti upoznavanje sa celokupnom geoloskom istorijom Marsa koju ce najmodernije labaratorije moci da iscitaju sa uzorka tih cetri milijardi godina starih stena odabranih da se bas sa njih skine.

A sto se tice istrazivanja zivota na udaljenim zvezdama, pa cak i galaksijama, ne slazem se da je to potpuno neizvodivo. Tacnije, ostvarivo je za posebne oblike zivota - inteligentne civilizacije cije aktivnosti bi mogli da detektujemo. Zbog fizickih ogranicenja koja poznajemo, nemam iluzija da bi se mogao ostvariti nekakav kontakt ili komunikacija (ako za poruku u jednom pravcu npr treba 10 miliona godina), ali bih vise bio impresioniran podatkom da na 10 miliona svetlosnih godina od nas postoji neka napredna civilizacija i bica, nego da su na tri svetlosne minute pored nas, na Marsu, nekada postojale neke bakterije. A pogotovo me ne bi impresionirao podatak da se dopremi relevantan uzorak sa Marsa, i na njemu ne pronadju nikakvi fosilni tragovi zivota. Jer kao sto sam vec konstatovao, ako nije na Marsu, negde drugo (tacnije u ogromnom broju drugih mesta) to se sigurno dogadjalo.
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:17 17.10.2017

Re: Život na Marsu

"covek na mesecu" bio pogresan glavni cilj americkog svemirskog programa iz sredine proslog veka za stanje tehnologije koja je tada postojala.

Ocenu tog projekta bih ipak prepustio onome ko ga je finansirao. Valda SAD znaju šta im je dobro, a šta ne. Amerikanci su u to vreme smatrali da je važno otići na Mesec pre Rusa - i za taj poduhvat bili su spremni na rizike – isto kao i Rusi. Sem toga, ponoviću: od osvajanja Meseca SAD su imale i imaju velike koristi. Isplatilo im se!

Inače, ima nečeg u tome: uraditi prvi, uraditi ono što niko drugi ne može. Hilari se zato penjao na Mont Everest, iako bismo mi danas mogli reći: što je rizikovao, bolje bi bilo da se penjao na Avalu.

Ja sam ubedjen da van Zemlje mora imati negde nekakvog zivota, ili ga je bar nekada bilo, vec samo na osnovu teorije velikih brojeva (koliko je svemir veliki i star, i koliko ima na njemu planeta slicnih Zemlji).

Torija velikih brojeva je zaista jako neubedljiva kad se radi o vanzemaljcima. Ako ćemo po njoj onda ni mi ne bismo trebali da postojimo. Ali to je opširna tema. O njoj sam nešto malo napisao ovde (pa da se ne ponavljam
alselone alselone 08:26 17.10.2017

Re: Život na Marsu

O njoj sam nešto malo napisao ovde (pa da se ne ponavljam


Ovo je odlican blog, meni je "oci otvorio". Nikad pre toga nisam razmisljao u tom pravcu. Naivno sam mislio da je prostor toliki da je verovatnoca za nastanak zivota ogromna, a sada mi se cini da je mozda cak samo dovoljan za jedan "pravi" zivot.

Meni je zanimljivo kako sam se sinusno priblizavao i udaljavao od ideje tvorca kako sam napredovao kroz nauku.
c_h.arlie c_h.arlie 15:31 17.10.2017

Re: Život na Marsu

alselone
O njoj sam nešto malo napisao ovde (pa da se ne ponavljam

...

Meni je zanimljivo kako sam se sinusno priblizavao i udaljavao od ideje tvorca kako sam napredovao kroz nauku.

Normalno.
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:37 17.10.2017

Re: Život na Marsu

Ovo je odlican blog, meni je "oci otvorio".

alselone alselone 16:12 17.10.2017

Re: Život na Marsu

c_h.arlie

Normalno.


Hajde da se odmah na startu ove inkarnacije dogovorimo da me se manes.
nsarski nsarski 16:24 17.10.2017

Re: Život na Marsu

Hajde da se odmah na startu ove inkarnacije dogovorimo da me se manes.

Same here.
c_h.arlie c_h.arlie 17:44 17.10.2017

Re: Život na Marsu

alselone
c_h.arlie

Normalno.


Hajde da se odmah na startu ove inkarnacije dogovorimo da me se manes.

Ne znam o čemu pričaš, no, ako je tako - kvalifikovao si se.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:34 17.10.2017

Re: Život na Marsu

alselone
c_h.arlie

Normalno.


Hajde da se odmah na startu ove inkarnacije dogovorimo da me se manes.


Sve je isto, samo njega (princija) nema.
michiganac michiganac 01:15 18.10.2017

Re: Život na Marsu

Uvijek se obradujem tvojim pitkim tekstovima Saša, ali pojedine stvari ostaju nedorečene ili nejasne. Mrzilo me odmah da guglam na izvorne info-e, pa mi nije jasno šta bejaše osnovna premisa u vezi sa pretpostavljenim "fosilizovanim bakterijama" - da su donesene na meteoru iz dalekog kosmosa, ili da su inficirale kamičak po koliziji sa marsom - bjehu prethodno, dakle, mars-domicilne?!?

Tako npr. u knjizi Rare Earth autori računaju i sa mogućnošću da je na Zemlju život uvezen davno, pre skoro 4 mlrd godina - baš zbog toga što je bio pogodniji za život.


Vidim i da se mnogo potencira tzv. teorija 'Panspermije' kao da je život odnekud "uvezen" na zemlju, ili ono makar da su putem meteora dopremljeni najneophodniji sastojci - "đubrivo" koje je potaklo bujanje života u svoj svojoj raskoši ili sl..
Iz moje vizure meni cijela ta "teorija" više naliježe na religiozno-dogmatska uvjerenja. Otkud zaista ta predodžba da je život odnekud tamo "donesen"/"uvezen" - kao da tamo negdje u dubinama ledene vasione postoji nešto što bi, jelte, bilo oličenje kosmičke materice iz koje se izležu vascijeli embrioni života, a onda otud "kolonizuju" cio kosmos.(!?!)

Ne, zaista ne mislim da je tako. Čvrsto dijelim (aristotelovsko) uvjerenje da je život spontano nastao na zemlji (ili možda slikovitije: izlegao se iz njene utrobe) i od samog starta, dakle, imao već sve neophodne sastojke (i uslove) da bi se otjelotvorio. Kao takav mislim takođe da je osoben/unikatan (ali ne i jedini vjerovatno u ovoj galaksiji).


Još jednom - pomisao o egzistenciji nekakvih inih idealnih uslova u dubinama kosmosa odakle nam je život tobož dojezdio amo, ne pitajući se opet KAKO JE UOPŠTE MOGUĆE I TAMO NASTAO(?) prije nego se zatekao na ovom globusu, je adekvatna pomisli o postojanju tvorca ne preispitavajući se takođe kako je i on sam stvoren!

Ujedno je i odgovor da će se najveći broj Homo sapiensa teško odviknuti od rigidnih, dogmatskih procesa razmišljanja i izbaviti iz duboko utkane religiozne kolotečine u sopstvenoj svijesti.


I sutra da nas eventualno posjeti neka viša inteligencija, religija bi se samo zaodjenula novim ruhom i modifikovala prema datim okolnostima, ali ne i iščezla.


Da zaključim - IMO, sav taj "naučni" narativ o pomenutom kamenu s potencijalno "fosiliz. bakterijama" je jedna stranputica, fantastična i zavodljiva.., ali ipak samo stranputica.
zemljanin zemljanin 02:46 18.10.2017

Re: Život na Marsu

Još jednom - pomisao o egzistenciji nekakvih inih idealnih uslova u dubinama kosmosa odakle nam je život tobož dojezdio amo, ne pitajući se opet KAKO JE UOPŠTE MOGUĆE I TAMO NASTAO(?) prije nego se zatekao na ovom globusu, je adekvatna pomisli o postojanju tvorca ne preispitavajući se takođe kako je i on sam stvoren!

život je samo složeni oblik organizacije materije ... svojstvo koje će se u određenim uslovima ispoljiti bilo gde ... pa kao što ni svaki proton ne završi u zlatu, tako neće ni u organskim molekulima pa ni i u funkcionalnom organizmu ... jedina mistifikacija se sadrži u tome da je život specifičan za Zemlju ... definitvno naša planeta ima svoje specifičnosti i evolucija je (barem za sada) dovela do inteligentnih organizama tj. nas ... verovatno je naš "oblik" prilično unikatan ... znamo da su organski molekuli, pa i aminokiseline, prilično rasprostranjeni pa je i panspermia još jedna od mogućih kandidata za "prvi život" na planeti ...

ako neko baš traži tvorca naći će ga svugde ... I ne treba mu nešto mnogo dokaza
zemljanin zemljanin 03:48 18.10.2017

Re: Život na Marsu



Exploring Fingerprints of the Extreme Thermoacidophile Metallosphaera sedula Grown on Synthetic Martian Regolith Materials as the Sole Energy Sources

Scientists around Tetyana Milojevic from the Faculty of Chemistry at the University of Vienna are in search of unique biosignatures, which are left on synthetic extraterrestrial minerals by microbial activity. The biochemist and astrobiologist investigates these signatures at her own miniaturized "Mars farm" where she can observe interactions between the archaeon Metallosphaera sedula and Mars-like rocks. These microbes are capable of oxidizing and integrating metals into their metabolism.
Saša Zorkić Saša Zorkić 08:59 18.10.2017

Re: Život na Marsu

ali pojedine stvari ostaju nedorečene ili nejasne.


Ozbiljno shvatam ovu primedbu, ali na žalost ja ne mogu bolje da pišem.

E sad, što se kamena tiče: jedno vreme je zaista izgledalo da je on doneo dokaze o davnom postojanju života na Marsu, međutim pokazalo se da to nije ni malo lako dokazati. Mislim da u celoj toj priči o kamenu niko nije razmišljao otkud pa život na Marsu. Dakle, dovoljno je bilo samo to da je život uopšte postojao negde izvan Zemlje.

A panspermija? Pa, pretpostavljam da je ona rezultat nemogućnosti da naučnici reše sam početak života. U takvoj situaciji nekom je palo na pamet (bio je to Lord Kelvin, ako se ne varam) mogućnost da je život na Zemlju uvezen. Naravno, pitanje nastanka života time nije rešeno (ali je bar malo pomereno od Zemlje:)
silver silver 11:32 18.10.2017

Re: Život na Marsu

Novi članak iz Atlantic časopisa koji možda može da se uklopi u diskusiju (istraživanja, inovacije, kreativnost, uspeh/neuspeh) (LINK)

I malo muzike, čuveno pitanje: Life on Mars?

I preporuka za blog, kao i uvek.
michiganac michiganac 14:14 18.10.2017

Re: Život na Marsu

... svojstvo koje će se u određenim uslovima ispoljite bilo gde ...


Odakle toliko ubijeđenje kod tebe da već decidirano tvrdiš kako će se život ispoljiti bilo gdje, a jedini koji poznajemo je isključivo ovaj na zemlji?! Koji su to ODREĐENI uslovi?! Ovim kao da si rekao da mi već poznajemo sve moguće i neophodne uslove.. et voilà - život je već tu!

O tome i jeste moj komentar, tom dogmatskom pristupu nauci: "..život će se pod određenim uslovima ispoljiti bilo gdje!"


Da pokušam još jednom detaljnije da pojasnim moj ugao gledanja:
-smatram da su sve neophodne, esencijalne komponente (bazični gradivni elementi/molekuli) za nastanak života ovakvog kakvim ga poznajemo već postojale u onom kosmičkom oblaku prašine i leda iz kog je i nastao naš solarni sistem, i u čijem su se daljem procesu formiranja do današnjeg oblika (prvobitne narastajuće zemlje i gravit. usisavanja pomenutih elemenata, zbijanja, sve do njenog potonjeg hlađenja i "iscjeđivanja" novih molekularnih nusprodukata ka površini, zatim u reakcijama ovih sa sunčevim zračenjem i svjetlošću, pražnjenjima u atmosferi, itd..) sintetizovala organska jedinjenja, a potom i prvi organizmi.

Donešeni materijal sa meteora (kometa, asteroida) je eventualno samo mogao da utiče na pravac evolucije već otjelotvorenog života.

Pa 50-ih godina su ona dvojica u krajnje prostom eksperimentu dokazala da je sinteza aminokiselina (kao bazičnih organskih komponenti u sastavu DNK) u suštini vrlo jednostavna.


zemljanin zemljanin 23:44 18.10.2017

Re: Život na Marsu

-smatram da su sve neophodne, esencijalne komponente (bazični gradivni elementi/molekuli) za nastanak života ovakvog kakvim ga poznajemo već postojale u onom kosmičkom oblaku prašine i leda iz kog je i nastao naš solarni sistem, i u čijem su se daljem procesu formiranja do današnjeg oblika (..) sintetizovala organska jedinjenja, a potom i prvi organizmi.

pod pretpostavkom da ne smatras da je Solarni system imao bilo kakvih specijalnih karakteristika kao I planeta Zemlja, u cemu je razlika ... tipicna zvezda klase G sa planetama ... materijal za formiranje - takodje tipican ... zasto je onda moje vidjenje razlicito od tvoga ... I ti asteroid I komente su formirane od istog materijala od kojih su formirani I ostali delovo Sistema ... na Zemlji su bili odgovarajuci uslovi, potvrdjeno ... da li ih je bilo ili ih ima I u ostaku Sistema - pretpostavljamo ali jos nemamo potvrdu ...

analogija tipicnog Sistema, dozvoljava moje misljenje da je zivot samo svojstvo materije koje ce se ispoljiti bilo gde ako su uslovi odgovarajuci ... I nesto tezi elementi se formiraju samo u odgovarajucim uslovima a jesu svojstvo materije sa vecim stepenom kompleksnog ... panspermija ne ukljucuje nikakve specijalne elemente ili molecule vec razmatra mogucnost (a ona nije 0) da je do nekog vida kompleksnosti doslo I na asteroidima ... kako su se oni brze povrsinski hladili, moguce je da su formirani odredjeni kompleksni sistemi koji su na taj nacin dospeli I na Zemlju ... to ne znaci da se oni nisu mogli razviti I na Zemlji ali nesto kasnije ...

I onda stav nazovemo racionalnim I logicnim a onaj drugi je dogmatski
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 02:56 19.10.2017

Re: Život na Marsu

Tako je i Tajland razvio svoj sex-turizam kao odmaralište za one ubice dece koji su razvaljivali Vijetnam (oni su takođe za sobom ostavili 3 miliona prostitutki u Sajgonu). Sajgon-Bangkok let traje oko pola sata. Divota.

btw, u vijetnamu se ovih dana (godina) odseče godišnje više nogu nego za vreme rata u vijetnamu, zbog dijabetesa tipa 2. Westernized diet i tako to.
49 41 49 41 13:29 16.10.2017

Lovci na Jade



Kad sam ga ugledao te davne 87.; pomislio sam odmah da moze biti poludragi kamen.
Bilo je na stotine gromada.
Svasta sam pokusao da slomim neke gromade i ponesem manji komad sa sobom.

Posle toliko godina, iako sam ponekad prevrnuo dosta knjiga; resih misteriju slucajno.

Spada u 10 najvrednijih materijala na majcici zemljici.
Kad nedavno poslah kumu video o tome, nagrdi me da sam mogao biti bogat; da nisam opet otisao na to mesto ista uradio po tom pitanju - svasta nesto.

Al' tada ne znadoh. Mesto opet locirano; zahvaljucici GPS-nebeskom i mojoj memoriji koja bese uspavana 3 decenije.



jinks jinks 13:54 16.10.2017

...

Još bi možda i veća misterija mogla biti i ona o tome koji li je to kamen na već živu Zemlju uspeo da donese inteligenciju, ili, što je možda i mnogo bitnije - empatiju, na primer.

Ili su i one, uz mnogo čega drugog već bile ugrađene u osnovne obrasce života.
c_h.arlie c_h.arlie 13:55 16.10.2017

Re: ...

jinks
Još bi možda i veća misterija mogla biti i ona o tome koji li je to kamen na već živu Zemlju uspeo da donese inteligenciju, ili, što je možda i mnogo bitnije - empatiju, na primer.

Ili su i one, uz mnogo čega drugog već bile ugrađene u osnovne obrasce života.

Pitaj Boga ?!
jinks jinks 13:57 16.10.2017

Re: ...

Što kažu, pitanje šta je gore, inteligencija bez empatije ili empatija bez inteligencije.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:58 16.10.2017

Re: ...

Još bi možda i veća misterija mogla biti i ona

Misterija ima neiscrpan broj :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 15:58 16.10.2017

Re: ...

Što kažu, pitanje šta je gore, inteligencija bez empatije ili empatija bez inteligencije.

To je relativno. Za Borgove tu nema dileme :)
Milan Novković Milan Novković 16:08 16.10.2017

Re: ...

jinks
Još bi možda i veća misterija mogla biti i ona o tome koji li je to kamen na već živu Zemlju uspeo da donese inteligenciju, ili, što je možda i mnogo bitnije - empatiju, na primer.

Ili su i one, uz mnogo čega drugog već i bile ugrađene u osnovne obrasce života.

Ja mislim da Maksa neće dozvoliti diskusiju po ovom pitanju dok se ne pročita The Three Body Problem

Btw, autor je Kinez, mislim da je Maksa rekao ovo već, mošda, dvadesettričetiri puta.

Zamislimo misaoni eksperimenat gde, kao rezultat ozbiljnog blog92 pristupa ovoj trilogiji, 100K blogera pročita kjnigux3 i Kineska vlada da Srbiji donaciju od 25 milijardi Evra za podršku kineskoj kulturi

Onda tako odradimo i Ruse, Ameri nam u inat daju duplo više od ostalih zbog mačo mentaliteta, ... sky is the limit, čini mi se
Milan Novković Milan Novković 16:16 16.10.2017

Re: ...

Saša Zorkić
Što kažu, pitanje šta je gore, inteligencija bez empatije ili empatija bez inteligencije.

To je relativno. Za Borgove tu nema dileme :)

Ja mislim da su pri kraju Vojadžera ostavili prostora za maštu na tu temu.

Dal namerno ili se meni čini, nemam pojma, kreću polako, evo ovih dana i na BBCju, i te teme - roboti koji treba da donose odluke u etički izazovnim situacijama, koje ne mogu da se unapred algoritmiziraju, čak ni dotaknu beyond-the-state-of-the-art matematikom.

Pa ostaju heuristika i organizaciona fenomenologija, da roboti prvo nešto malo greše, kao mala deca, dok uče, pre nego što steknu osećaj za feeling.

Ozbiljno pitanje je u kom trenutku se robocopsovima daje vatreno (ili hladno) oružje
docsumann docsumann 18:31 16.10.2017

Re: ...

jinks
Što kažu, pitanje šta je gore, inteligencija bez empatije ili empatija bez inteligencije.


mislim da je empatija bez inteligencije nemoguća.
c_h.arlie c_h.arlie 18:44 16.10.2017

Re: ...

docsumann
jinks
Što kažu, pitanje šta je gore, inteligencija bez empatije ili empatija bez inteligencije.


mislim da je empatija bez inteligencije nemoguća.

Slažem se.
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:02 16.10.2017

Re: ...

roboti koji treba da donose odluke u etički izazovnim situacijama, koje ne mogu da se unapred algoritmiziraju,

Pa ni čovek se ne snalazi uvek najbolje u situacijama koje nisu unapred "algoritmizirane" (već i samim tim što ne postoji etika za sva vremena, jedna večno nepromenjiva).

A što se oružja tiče - pa slično. Ne može oružje ni svakom čoveku da se da. Dakle, prvo se vrše procene potrebe, zatim procene stabilnosti itd.

Ali moram da istaknem - ne razumem se ja u ovo pa ću zato postaviti pitanje: zar je nemoguće napraviti robota koji će biti bezbedan po ljude (u kontekstu u kom govorimo)?
jinks jinks 19:05 16.10.2017

Re: ...

M. Novković
Ja mislim da Maksa neće dozvoliti diskusiju po ovom pitanju dok se ne pročita The Three Body Problem

Btw, autor je Kinez, mislim da je Maksa rekao ovo već, mošda, dvadesettričetiri puta.

Zamislimo misaoni eksperimenat gde, kao rezultat ozbiljnog blog92 pristupa ovoj trilogiji, 100K blogera pročita kjnigux3 i Kineska vlada da Srbiji donaciju od 25 milijardi Evra za podršku kineskoj kulturi


Zamislite i ovo - da se prozvani Kinez prijavi na blog92 i uključi iz meseca u mesec u razne diskusije :)
Milan Novković Milan Novković 20:51 16.10.2017

Re: ...

Saša Zorkić
roboti koji treba da donose odluke u etički izazovnim situacijama, koje ne mogu da se unapred algoritmiziraju,

Pa ni čovek se ne snalazi uvek najbolje u situacijama koje nisu unapred "algoritmizirane" (već i samim tim što ne postoji etika za sva vremena, jedna večno nepromenjiva).

A što se oružja tiče - pa slično. Ne može oružje ni svakom čoveku da se da. Dakle, prvo se vrše procene potrebe, zatim procene stabilnosti itd.

Ali moram da istaknem - ne razumem se ja u ovo pa ću zato postaviti pitanje: zar je nemoguće napraviti robota koji će biti bezbedan po ljude (u kontekstu u kom govorimo)?

Oružje je bio fazon, sinuo mi pred očima robocop sa pištoljem, a neodređeno nezadovoljan mojim ponašanjem

Fenomen robota i etike je sledeći, iako ima paralela sa ljudima:

- U etici se relativno brzo dođe do organizacione fenomenologije, gde razne forme analize i dekonstrukcije udaraju u zid.

- Od te tačke, pa do dubine duše čoveka koji donosi neke etičke odluke ide dugačak put. Njega je evolucija civilizacije i čoveka kao biohemijsek "mašinice" izbrusila i u njega utkala neverovatno mnogo nemušnog znanja i kvaliteta.

- Mnoge su odluke proste, naravno, čak i komplikovane ali za zadata ograničenja, mustre, obrasce i robot će se brzo nači u "ravnoteži" takvoj da nam se ne čini različit od čoveka.

- Nego je etički okean ogroman, da sad ne navodim primere, i razne nejasne struje tamo nalažu moralne partikularizme, gde je u jednom trenutku žrtvovati majku da bi se spasilo troje drugih ljudi u redu, u nekom trenutku nije, "mučenje" nekoga čiji je probabilistički zlikovački profil ovakav ok, a kad je onakav nije ok, a mi ponekad ne umemo ni da krenemo sa definicijom šta je "ovakav", a šta "onakav".

Naravno, i roboti na ovim zadacima idu nekim inkrementalnim i evolutivnim putem, ali ono što nas danas definiše ima, donekle, da zahvali i univerzumu grešaka koje su naši preci napravili, neke katastrofalne i fatalne, koje su onda urušile i tuđe živote.

Kod robota to ne možemo da priuštimo, pa je za očekivanje da će im se slobode davati na kašičice, a dok je i takvih sloboda biće i grešaka.

Često će biti potrebna čvrsta volja i stisnuti zubi da bi izreka "errare humanum est" bila poklonjena i robotima, pogotovo kako s vremena na vreme naprave i neku katastrofalnu grešku.

Autonomna kola koja vozi robot pa ubije nekog će lakše otići u domen "grešaka", pošto nemaju etičko punjenje.

Ali ubiti neku devojčicu greškom, npr, u etički nestabilnoj kompoziciji koja mora neminovno da se stabiliše (ovo je bitan deo misaonog eksperimenta, zamisli da nadolazi voda u pećinu i mora nešto da se uradi), da bi se spasla dva odrasla muškarca sa nejasnim profilima, npr, kao scenario ne daje mnogo prostora gde može da se zamisli neka geneza u toj simbiozi robota i etike.

Primer, da ne dužim sa komentarom - ja mislim da i da nam neko sad da robota sa položenim tjuringovim testom mi ne bi umeli da definišemo put kojim bi tako neki robot "usisao" etičke "ontologije", i logičke modalne obrasce, pa negde nekako vežbao i postao relativno brzo paralela čoveku.

Sasvim je moguće da bi svet morao prvo postati značajno bezbedniji i opušteniji pre nego što roboti jako duboko zagaze u etiku.
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:06 16.10.2017

Re: ...

Kod robota to ne možemo da priuštimo, pa je za očekivanje da će im se slobode davati na kašičice, a dok je i takvih sloboda biće i grešaka.

Ako sam dobro shvatio u ovom komentaru bitno je baš to: davati im slobodu na kašičicu. Pa naravno. Mi ni deci ne dozvoljavamoi da upravljaju autobusom, ali dajemo im da voze bicikl. Kad odrastu dobiće više slobode.

Pretpostavljam da će tako biti i sa robotima. Što su bolji u svom poslu, dobijaće više slobode. Sada su na nivou da samostalno voze automobile (zapravo se još testiraju). Kada to budu savladali, tj. kada budu savršeniji, dobiće više slobode.

(inače, što se tiče etike - pa ona je promenljiva)
blogovatelj blogovatelj 22:41 16.10.2017

Re: ...

Slažem se.




Više nije saglasan, sada se slaže!
Na šta se slažeš, mrčo?
docsumann docsumann 17:32 16.10.2017

i ovaj kamen zemlje daleke...


evo jednog trola o još jednom interesantnom kamenu

Húsafell Stone

zemljanin zemljanin 17:48 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

docsumann

evo jednog trola o još jednom interesantnom kamenu

Húsafell Stone


Kazezoze Kazezoze 18:24 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

docsumann

evo jednog trola o još jednom interesantnom kamenu

Húsafell Stone


Kad smo već kod stena, danas je objavljena vest da je došlo do sudara dve neutronske zvezde, a u takvim sudarima se, po naučnicima, odvajaju teški metali kao zlato, platina, srebro... Na taj način je zlato palo na Zemlju.
link
zemljanin zemljanin 18:26 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

nego da malo nerviramo *patriote* ... dva asteroida (a ima ih jos) nose nase nazive - Yugoslavia i Tito ... pa iako ih na Zemlji vise nema - na nebu jos sjaje

EDIT a ima jos interesantnih meteorita I to Murchison Meteorite, zatim Allende Meteorite itd.
docsumann docsumann 18:34 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

zemljanin
nego da malo nerviramo *patriote* ... dva asteroida (a ima ih jos) nose nase nazive - Yugoslavia i Tito ... pa iako ih na Zemlji vise nema - na nebu jos sjaje



Saša Zorkić Saša Zorkić 18:46 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

nose nase nazive - Yugoslavia i Tito

1517 Beograd, 1550 Tito, 1554 Yugoslavia, 1564 Srbija, 1675 Simonida, 1724 Vladimir, 2244 Tesla, 2348 Michkovitch, 22278 Protitch, 1700 Zvezdara i 1605 Milankovitch, 1555 Dejan, 3900 Knezevic. Mislim da je to sve. Većinu je pronašao Milorad Protić.
gedza.73 gedza.73 19:49 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

zemljanin
nego da malo nerviramo *patriote* ... dva asteroida (a ima ih jos) nose nase nazive - Yugoslavia i Tito ... pa iako ih na Zemlji vise nema - na nebu jos sjaje


Godine 1936. Protić je u Opservatoriji pokrenuo Službu posmatranja malih planeta i Sunca i u naredne dve decenije je sam otkrio 33 asteroida, a prvi asteroid koji je otkrio nazvan je 1564 Srbija


1517 Beograd, otkriven 20. marta 1938. godine, nazvan po Beogradu
1550 Tito, otkriven 29. novembra 1937. godine, nazvan prema Josipu Brozu Titu
1554 Jugoslavija, otkriven 6. septembra 1940. godine, nazvan po Jugoslaviji




nask nask 21:42 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

Padne kamen sa marsa i posle pet komentara krenu Tito, partija,...

Biće skoro propast sveta.
zemljanin zemljanin 22:44 16.10.2017

Re: i ovaj kamen zemlje daleke...

Kazezoze
Kad smo već kod stena, danas je objavljena vest da je došlo do sudara dve neutronske zvezde, a u takvim sudarima se, po naučnicima, odvajaju teški metali kao zlato, platina, srebro... Na taj način je zlato palo na Zemlju.
link

pored zlata koje je bas lep metal dobit je u potvrdi GW I jos mnogo cega drugog, i pored toga smo prvi put mogli da vidimo gde se to desilo



EDIT. nisam bas siguran da ce mnogi ovo gledati ali evo press konferencija (preskociti prvih 13min muzike)

tyson tyson 22:16 16.10.2017

Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

A što se tiče mogućnosti da se u kamenu nalaze fosili života polemika je i dalje nastavljena. Pobornici života ističu da su fosilni oblici u ALH 84001ugrađeni u auhtotoni materijal, što nije karakteristično za oblike nastale kontaminacijom. Ali njihovi protivnici su uspeli da slične karakteristike su izazovu u laboratorijama i to bez prisustva biološkog materijala. Na to su njihovi oponenti opet istakli da rezultati dobijeni nerealno čistim, laboratorijskim sirovinama ne mogu da objasne sve opisane osobine kamena. Sa njima se opet ne slaže većina naučne zajednice koja ističe da sama morfologija nije dovoljna da se izvede zaključak o nekoj živoj formi, već i time što se često radi o subjektivnoj oceni da li je nešto «životoliko» ili ne, a što je inače već dovelo do brojnih grešaka u tumačenju tokom prošlosti.

Dokon pop i jariće krsti.

Za šta je uopšte bitno ovo otkriće, koje je uz to najverovatnije "otkriće", i uopšte slični projekti na koje se troše desetine milijardi dolara? Kakva je upotrebna i saznajna vrednost, šta će značajno promeniti u životima ljudi, životinja, biljaka na planeti Zemlji otkrićem tri milijarde godina starog fosila nevidljive bakterije sa Marsa?

Kakvo kretensko trošenje resursa...

U isto vreme ne razumemo ni sopstveno telo, ne znamo kako da iskoristimo potencijal ljudskog mozga, autoimune bolesti unesrećuju milione ljudi a nismo u stanju ni da ih razumemo, ni da im nađemo lek. Desetine miliona ljudi nema najosnovnije uslove za život. Ne umemo da izađemo na kraj ni sa malaričnim komarcima.

Bacaju se stotine milijardi dolara na besmislene projekte poput svemirskih "istraživanja" kojima u ovom trenutku apsolutno nismo dorasli, dok u isto vreme ne poznajemo ni sopstvenu planetu i ne znamo ni šta nam se nalazi u okeanima.

Na stranu to što u isto vreme i bukvalno uništavamo sopstvenu planetu.

Dečačka fascinacija matorih ljudi maštom na nivou mlađih adolescenata, na šta se troše sulude količine novca, dok u isto vreme ne razumemo ni sebe ni svoje neposredno okruženje, je tragično.

Kao vrsta smo teški kreteni.

Milan Novković Milan Novković 23:18 16.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

tyson
A što se tiče mogućnosti da se u kamenu nalaze fosili života polemika je i dalje nastavljena. Pobornici života ističu da su fosilni oblici u ALH 84001ugrađeni u auhtotoni materijal, što nije karakteristično za oblike nastale kontaminacijom. Ali njihovi protivnici su uspeli da slične karakteristike su izazovu u laboratorijama i to bez prisustva biološkog materijala. Na to su njihovi oponenti opet istakli da rezultati dobijeni nerealno čistim, laboratorijskim sirovinama ne mogu da objasne sve opisane osobine kamena. Sa njima se opet ne slaže većina naučne zajednice koja ističe da sama morfologija nije dovoljna da se izvede zaključak o nekoj živoj formi, već i time što se često radi o subjektivnoj oceni da li je nešto «životoliko» ili ne, a što je inače već dovelo do brojnih grešaka u tumačenju tokom prošlosti.

Dokon pop i jariće krsti.

Za šta je uopšte bitno ovo otkriće, koje je uz to najverovatnije "otkriće", i uopšte slični projekti na koje se troše desetine milijardi dolara? Kakva je upotrebna i saznajna vrednost, šta će značajno promeniti u životima ljudi, životinja, biljaka na planeti Zemlji otkrićem tri milijarde godina starog fosila nevidljive bakterije sa Marsa?

Kakvo kretensko trošenje resursa...

U isto vreme ne razumemo ni sopstveno telo, ne znamo kako da iskoristimo potencijal ljudskog mozga, autoimune bolesti unesrećuju milione ljudi a nismo u stanju ni da ih razumemo, ni da im nađemo lek. Desetine miliona ljudi nema najosnovnije uslove za život. Ne umemo da izađemo na kraj ni sa malaričnim komarcima.

Bacaju se stotine milijardi dolara na besmislene projekte poput svemirskih "istraživanja" kojima u ovom trenutku apsolutno nismo dorasli, dok u isto vreme ne poznajemo ni sopstvenu planetu i ne znamo ni šta nam se nalazi u okeanima.

Na stranu to što u isto vreme i bukvalno uništavamo sopstvenu planetu.

Dečačka fascinacija matorih ljudi maštom na nivou mlađih adolescenata, na šta se troše sulude količine novca, dok u isto vreme ne razumemo ni sebe ni svoje neposredno okruženje, je tragično.

Kao vrsta smo teški kreteni.


Pretpostavljam da i NŠarski unosi sada duplu dozu kalorija, da se smiri

Ja mislim da bi i ti, pod hitno, morao da pročitaš The Three Body Problem Trilogiju, cijena - prava sitnica, 1,300 stranica.

Šala, šala, tačnije dve šale.

U civilizacijskom progresu, ljudskoj jednačini, human condition, se pokazalo da produbljivanje znanja ima vanredan značaj.

Ono ne može da se produbljuje (cripto) indukcionizmom, da ne objašnjavam, pošto se najveroatnije slažeš sa ovim.

Bez velike pomoći od tog jeftinog alata ulazimo u "divljinu", gde nema ni puteva ni cena.

Ima zdravog razuma, naravno, tu si u pravu, ali nema prave mere za njega, kriterijuma za ocenu njegovog kvaliteta i značaja.

Tu, onda, posebno komplikuje stvari činjenica da put do napretka, tako nevidljiv, i nije put, nego mreža puteva, koji idu paralelno, ukrštaju se, granaju, pa na tim raznim raskrsnicama nema putokaza, uglavnom, a njih, raskrsnica, na nekom putu ima na desetine, stotine, ili hiljade.

Ukratko, mnoga velika i najznačajnija otkrića su donekle ili sasvim slučajna. Da bi slučaj bio verovatniji mora više da se kreće, istražuje, da češće damo slučaju šansu da se desi.

Dalje, jedan slučaj može da bude od vanrednog značaja za čovečanstvo, a da se to dugo pošto se on desi ne razume baš, ili ne razume uopšte.

I cena slučajevima danas je visoka.

Primer, zamisli da ti padne na pamet da u ćelijske membrane sisara stavljaš deuterijum umesto običnog vodonika, pošto su njegove veze sa drugim atomima jače, a jedini se na isti način, pa su ćelije otpornije na oštećenja, "bušenja" što im rade, na primer, slobodni radikali.

Ne možeš tek tako čoveku da ubaciš u ishranu deuterijum, moraš da "ideš" na pipaviji i skuplji proces.

Dokaz života negde drugde, drugačije baziranog, može, onda, kako ga doneklei ili sasvim shvatimo, na primer, da zbriše gomilu boljki - seti se kako je penicilin skresao okeane patnje, a njegovo otkriće je mogao da bude "slučaj" koji košta neverovatne sume novca - nekad imamo više sreće, nekad manje, "slučajevi" ne upadaju u klasične obrasce razmišljanja.

Znači, bez imalo sumnje, ti bi, apsolutno morao da pročitaš The Three Body Problem, igrom slučaja, i evo ga opet, tamo ima dosta paralela između planiranja pa brzine razvoja, i manje planiranja, srljanja, pa brzine - pogodi ko brže napreduje.

Kod mene nema mnogo dileme, ako humanities and arts ljudi mogu sebi da učine jednu veliku uslugu ja bih im posavetovao nešto više razumevanja nauke, istorije nauke, filozofije nauke, pa naučnog procesa.

Nobelovac Robert Laughlin kaže za klince butnovnike sa jakim istraživačkim duhom, koji prerano odu u "divljinu":

"It is a famous old bromide that financial security and professional staying power require single-minded focus on markets, competition, and conformity. All good parents understand this fact, and only the most irresponsible of them counsel or countenance anything else. I am no exception, as my sons will sadly attest. But the truth is that sometimes the imperative to focus fails, and there is absolutely nothing anybody can do about it. The impulse to live in creative freedom is powerful within all of us, and a handful of people always wind up succumbing to it despite the warnings. Whether this impulse is cultural or genetic could be debated for weeks, but what is certain is that it is the true source of art, scientific discovery that counts, and the powerful drive to innovate characteristic of modern civilization. Parents watching a child go his own way send up prayers begging whoever might be listening to make him safe. I send up a prayer too: Dear Heavenly Father, please send this guy to me."
zemljanin zemljanin 23:24 16.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

evo za svakog ponesto

An epigenetic key to unlock behavior change

Fungicides and antidepressants in rivers alter the swimming and feeding behaviour of aquatic animals



pri tome sam birao "free article" ... pa na svako istrazivanje svemira dodje 1000 zemaljskih ... da li je skuplje gledati u zvezde - jeste al para ima I za druge ...

EDIT. a izbrojah I vaznija otkrica ovog dana ... nauka:astronomija - 26:4 ... a danas je bio bitan dan za Astrofiziku
nsarski nsarski 07:24 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Pretpostavljam da i NŠarski unosi sada duplu dozu kalorija, da se smiri


Ne, uopšte ne. Zapravo, ja se sa tysonovim stavom (delimično) slažem. Ovako:
Svojeremeno je Ajnštajn (apsolutni pacifista) u jednom razgovoru sa fon Nojmanom potegao to pitanje - zašto mi naučnici posvećujemo naše vreme istraživanju nuklearnih sila, gravitacije itd., kada toliki ljudi oko nas umiru ili su gladni i bolesni? Nojman je smatrao da, ako se takvi kriterijum drastično primene, mi nikada nećemo imati fundamentalna istraživanja niti saznati bilo šta od važnosti jer treba nahraniti gladne i zagrejati promrzle kojih će uvek biti. Stvar je izbora.

Uostalom, šta je Njutnu trebalo da se bavi tamo nekim apstraktnim diferencijalnim računom kad je baš tada u Engleskoj vladala kuga?!
Pa,jbg, isto može da se ekstrapolira na druge ljudske aktivnosti - zašto se, na primer, održavaju trke Formule1, u automobilima koje niko ne koristi za svakodnevni prevoz, kad je tolika nestašica benzina i deca umiru od izlečivih bolesti? (O ovome sam razmišljao ranih devedesetih kad je bio organizovan reli u Košutnjaku u kome je učestvovao Marko Milošević, a benzin koštao 4DM litar u zemlji gde su plate bile par maraka).

Ili, zar je važnije patentirati novi iPhone (iphone - therefore iexist) nego otkriti lek za ebolu?
Stvar je prioriteta. Ja, kao ubeđeni pacifista, mislim da je bolje davati novac za svemirska istraživanja - od toga imamo neku korist - i praktičnu (GPS, na primer) i "filozofsku" - nego na usavršavanje opasnih ratnih igrački od kojih nikakve koristi osim smrti nemamo.
Ima pravo tyson - svemirska istraživanja motiviše mašta i fantazija i želja za znanjem. Nije praktično, ali može da se živi.

Njemu suprotno, predatorsko ustrojstvo sveta, toliko drago osobi koja se odaziva na blogov_kolac, nije mesto na kome bih ja rado živeo.

P.S. Verujem da sve to ima da se pročita u toj porno knjizi o tri tela, ali ja ne stižem.
P.P.S. "Svemirska" straživanja, kako ih je krstio tyson imaju i praktičnu primenu: ona nam, na primer, omogućavaju da proučavamo Zemlju iz satelita i preciznije utvrdimo klimatsku i drugu štetu koju homo sapiens nanosi planeti. Naravno, onaj Orange beast u Beloj kući je smanjio finansije za takva istraživanja.
Zanimljivo je da u ovo vreme anti-Putin histerije i sankcija nametnutih s one strane Atlantika, zajednička istraživanja svemira između USA i RF nastavljaju da se razvijaju. Ako Rusi ukinu Amerima dopremanje motora za svemirske letove, onda će Ameri da se lansiraju u orbitu pomoću praćki.

Saša Zorkić Saša Zorkić 08:25 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Zanimljivo je da u ovo vreme anti-Putin histerije i sankcija nametnutih s one strane Atlantika, zajednička istraživanja svemira između USA i RF nastavljaju da se razvijaju. Ako Rusi ukinu Amerima dopremanje motora za svemirske letove, onda će Ameri da se lansiraju u orbitu pomoću praćki.

Jeste zanimljivo, mada i normalno. I u vreme WWII bilo je saradnje kompanija među zaraćenim zemljama.

Što se tiče motora za svemirske letove - često se previđa da Amerikanci te motore ne dobijaju na poklon, oni ih plaćaju. U pitanju je čista tgovina, od koje zapravo Rusi imaju veliku korst.
nsarski nsarski 08:31 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Što se tiče motora za svemirske letove - često se previđa da Amerikanci te motore ne dobijaju na poklon, oni ih plaćaju. U pitanju je čista tgovina, od koje zapravo Rusi imaju veliku korst.


Naravno. Ali i Italijani i Francuzi zarađuju prodajom hrane u Rusiju (o Siemensovim turbinama da ne govorim), pa su im ipak to obustavili po naredbi Zna Se Koga. Takvo inaćenje i ljudska glupost može da poremeti i US-RF saradnju u kosmičkim istraživanjima.

I da - u vreme WWII je Hitlerova Nemačka bila poslovni partner sa, na primer, preduzimljivim ljudima porodice, a kasnije dinastije, Bush.
4krofnica 4krofnica 08:39 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Kao vrsta smo teški kreteni.


složila bih se ovde sa tysonom.


evo i ove godine se održava Ig Nobel prize, ima puno kadidata; recimo istraživanje ko višlje skače: bube na psima ili bube na mačkama, zatim značajno je znati da ovulacija utiče na visinu napojnica lep denserki (kriloplesačice? SANU je zadovoljan sa ovim), kao i efekat kantri muzike na samoubistva.

IZVOR



Milan Novković Milan Novković 09:39 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

nsarski
Pretpostavljam da i NŠarski unosi sada duplu dozu kalorija, da se smiri


Ne, uopšte ne. Zapravo, ja se sa tysonovim stavom (delimično) slažem.

I ja se sa Tajsonom delimično slažem, naravno, on je pametan čovek. Možda se sa njim malo manje slažem od tebe na ovu temu, ali bez neke mere to je nemoguće reći.

Samo ja bih, npr, u "bazične" nauke, gde mi je i istraživasnje kosmosa, ulagao mnogo više.

Glad u svetu i bolesti - naravno, ono što je tuga je da su mnoge od ovih "stavki" više pitanje ljudskog duha nego novca.

U Evropi se bacaju planine hrane, npr, i dok u UK na one red-nose-day ljudi skupe više desetina miliona funti za dobrotvorne svrhe, dajući male prihode, ta se inicijativa, u strategijskom smislu, polako "rastopi" kako ode u više "elitne" slojeve (mnogi su stvarno elitni, svaka im čast).

Pa i sam navodiš vojnu industriju - u US ove godine, koliko bejaše, 700+ milijardi.

Nego su istorija i budućnost asimetrični, na neke ove utilitarne argumente, u širem smislu. Nama je danas, po mom mišljenju, dužnost da na meteor budućnosti, koji bi udario u zemlju, gledamo drugačije nego što gledamo na meteor koji je udario u zemlju pre, recimo, 70 miliona godina.

Zamisli da nam neko iz budućnosti kaže da će nas za 350 godina udariti mnogo veći meteor, ali ako bi u sledećih 10 godina odvojili 2,000 milijardi na svemirsku tehnologiju mi bi onda polako doveli te brodove do stanja gde kontrolisano mogu da presredtnu i pomere meteor.

Razni Buševi i Dik Čejnovi, iako imaju decu, bi, smem da se kladim, rekli ma što da se troše, pokriće to ostali, pa buduće generacije, 350 godina su tamo neki čučun-čukun .... unuci i ko bi sad o njima razmišljao.

Tako da Rosetta i Philae spuštanje na kometu, npr, nije, po meni, nikakvo bacanje novca, nego je risk management nultog prioriteta. Pa neki sensor-network gore.

Ili Ebola koju pominješ - ne znam kolika je njoj smrtnost sada, bila nekad 50% ali je sada, možda, oko 30% - nama je nestvaran scenario gde u Evropi umre 300 miliona ljudi, ali ako bi pokušali da ga i zamislimo opet nailazimo, u proseku, na mentalni otpor tipa "valjda neće, ko bi sad razmišljao o manje verovatnom scenariju u nekoj budućnosti".

A lek/vakcina za ebolu je "lak" posao, skoiro deterministički, pošto je virus već tu, imamo mu i DNA, ...

Samo, problem, i ovo mi je drugi primer, pored asteroida, je što sutra "niotkuda" može da se pojavi neka nova viral hemorrhagic fever "živuljka" (čak nije ni živo, u stvari) koja u razvijenom zapadnom svetu ubija, recimo, zarazi 90%, a ubije 70% ljudi, a tek oni jadni ljudi iz trećeg sveta nemaju šanse.

Ne postoje papir, olovka, pa obrasci i algoritmi koji mogu ovakve mogućnosti precizno da unesu u neke ekonomske jednačine.

Zato moramo, donekle, da sledimo svoju ljudsku, radoznalu i istraživačku prirodu.

Ček, evo pade mi na pamet još izazovniji, treći primer - neki gamma-ray burst može da se desi svakog trenutka (da ne zaboravim, Milan Ćirković je napisao kjnigu, sa okfordskim profom što je uveo "simulation argument" u filozofiju, Nick Bostrom, na temu tih katastrofa što prete celoj civilizaciji, Global Catastrophic Risks).

Tek je na ovu temu teško planirati, čak ne možeš da kažeš e, izdvajaćemo dodatnih 1,000 milijardi godišnje sledećih 100 godina, da bi naučili pa oko Zemlje postavili neki force-field, ali mnogi će, npr, "osetiti" da ako se doda toliko novca u razna "osnovna", pa iznad njih, istraživanja benefits su neminovni, "najverovatnije" mnogo veći.

Mi smo, prosto, prešli S&T, pa civilizacijski prag tako da više nemamo previše moralne slobode, ne bi trebalo da je imamo i u materijalnoj slobodi, da prepuštamo velike rizike slučaju, ili potiskujemo iz svesti neke daleke buduće generacije, zato što nas više neće biti.

Znam, svi ovo kapiraju, i pitanje je kvantitativnih odrednica i mera, al dok ni ne znamo ni šta bi trebali meriti, a kamoli kako, ostaju nam oprez, kockanje, pa nijanse između.

EDIT: Kad si spomenuo motore i materijale - primer gde su Rusi pobegli svetu, Kinezi umeju da urade reverse engineering nekog Miga, pa prave svoje avione, ali im motori ne traju dugo pa ih i dalje kupuju od Rusa, NASU spominješ i sam, a ovih dana pričaju kako je ozbiljna havarija u nuklearnoj centrali u Ukrajini sledećih samo 2-3 godine preko 80% verovatna, npr - u onoj frenetičnoj gramzivosti kako Ameri ulete da nekome uvale slobodu i demokratiju ide more biznis entiteta, među njima i Westinghouse, pa uvrnuta ruka ovde, uvrnuta onde, i odjednom počinju da kupuju njihovo nuklearno gorivo umesto Ruskog, koje svako malo, onda, pravi neke probleme, brže podleže pod tim surovim temeraturama, radijacijama i korozijama.

Doduše danas veliku budućnost u materijalima vide mnogi, skoro svi, ali da si otišao po državni grant pre 10 godina, da se sigraš sa analognim kompjuterima (umeju da budu i 7 redova veličine brži od digitalnih, ali manje precizni, pa nisu optšte namene) i svojim novim modelima kontrolisanja procesa pa bržeg rešavanja sistema raznoraznih jednačina - teško da bi te tamo neki planner uopšte razumeo - mnoga genijalnost osnovnih istraživanja je prosto "difused" prema ne-planskoj, tačnije manje-planskoj periferiji.
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:45 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Naravno. Ali i Italijani i Francuzi zarađuju prodajom hrane u Rusiju (o Siemensovim turbinama da ne govorim), pa su im ipak to obustavili po naredbi Zna Se Koga. Takvo inaćenje i ljudska glupost može da poremeti i US-RF saradnju u kosmičkim istraživanjima.

Da, to je poznata teorija koja se jako lepo primila na Balkanu, posebno u Srbiji, a zatim na Bliskom istoku itd. Ali ta tema vodi u beskonačne i beskorisne rasprave, sem toga daleko iskače iz ovog bloga pa ću je preskočiti :)
Atomski mrav Atomski mrav 20:29 17.10.2017

Re: Večiti derbi, Glupost vs. Svemir

Ako Rusi ukinu Amerima dopremanje motora za svemirske letove, onda će Ameri da se lansiraju u orbitu pomoću praćki.


Kako se beše zove onaj film o Kanađaninu koji je projektovao top za ispaljivanje satelita u orbitu pa kad to nije prihvaćeno probao da ga proda Sadamu Huseinu da bi ga na kraju ubili (ne zna se da li CIA, Mosad ili neko treći)?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana