Happiness is upon me (edited)

/ 15.04.2008. u 19:03

Komentari: 29
Čitanost: 1068
/
Preporuke: 5
/

Language is a key defining element in the psyche of a people - it gives a critical reference frame with regard to how we interact within our world. Different langauges have differing ways of breaking up perceived realities and of giving expression to them. To illustrate this, consider how a language identifies the person with an emotion or a feeling.

For example, in English, we would say "I am happy" or "He is angry". The person is totally identified with the emotion - indeed, the whole person is literally identified as being the emotion itself.

In the Irish language the identification of the person with the emotion is very much less than in English. In Irish we would say "Tá áthas orm" - which literally means that happiness is upon me, or "Tá fearg air" - which means that anger is upon him. Thus, in Irish, the emotion is expressed and identified more as a transient state that is separate from the person: It is more like a piece of clothing that can be worn for a while, and then taken off when the time is right.

An interesting question that comes out of this is - to what extent does this significant difference of expression and identification with an emotion influence the amount of energy a person invests in the experiencing, processing (or even the witnessing) of such an emotion?

If a language confers a status to any emotion that is quite separate from the identity of the person, then perhaps a native Irish speaker would find themselves with greater psychological freedom and safety in experiencing or expressing any emotion at an intense level. And for the same reason, perhaps there would be greater tolerance within a native Irish speaking community for the more intense expression of such emotions in others.

Written by Brendan MacQuillan

My request to the blogging community:

When possible, please write your comments in English so that the author also can actively take part in the discussions. Thank you!

postavite na |

Komentari (29)

Sakrij replike | Pošaljite komentar

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie 20:00 15.04.2008

a mi bi rekli,

skroz sam pos'ran! Il- ko popishan sam!- ono ima pun efekat stanja sve sa mirisom:)))

ili- bash sam u fazonu!- pa sad ti znash da sam dobro, al ne kapirsh kako:)))

Milan Novković 20:36 15.04.2008

I am a strange loop

An interesting question that comes out of this is - to what extent does this significant difference of expression and identification with an emotion influence the amount of energy a person invests in the experiencing, processing (or even the witnessing) of such an emotion?

"Extent" - neki žestok ontološki i lokalizovani modifier. Ja mislim da mi na sve gledamo mnogo radije kroz kvalitativnu prizmu s razlogom. Tj za kvantitet nismo ni evolutivno opremljeni - vreme je prosto toliko bilo dragoceno kroz evoluciju da naša siva masa čuči nad nečim čemu je preživljavanje prioritet, brza reakcija, kvalitet, a ne kvantitet, izvdena vrednost.

Zato su ovakva pitanja i interesantna, ali većina i toliko teška da je nemoguće dati odgovor, bar ja mislim :)

Tj toliko mi se čini dinamičan kontekst gde možeš da postavljaš ovakva pitanja, i toliko dimenzionalan, gde, naravno i jezik čini deo konteksta sa svojm auto hipnotikom, iracionalnošću i ugradnjom u temelje ne jednog nego većine naših identiteta, da se meni čini da je problem jedva nešto lakši od hvatanja senke, ili ribe u reci ali golim rukama.

I ja se slažem, iako jedva, da se radi o "...critical reference frame ...", ali je i dalje samo "frame", a koliko je referentni je opet tema za sebe, i opet žestoko zavistan od konteksta. "Jedva" zato što je u modernom vremenu teško pobeći od "...with regard to how we interact within our world...". Ali, mnogi od nas beže.

Tako da se ja, npr, ma koliko to bilo nevažno od strane amatera, ne slažem sa "Language is a key defining element in the psyche of a people ". Ipak je jezik "samo" sredstvo artikulacije, iako krunisano, s očiglednim razlozima. Artikulacije nečega što iako kolektivno, ima ezoteričniju suštinu. Tj, sredstvo je za uspostavljanje sinhroniteta, a ne njegova esencija. Pomisli, npr, na budnjeve u džungli - lakše je naučiti veći procenat ljudi kako da dovede okolinu u kolektivni trans nego što je to slučaj sa upotrebom jezika.

Ja bih, jednostavno, psihu odvojio od jezika kao "defining elementa", samo nekoliko rečenica pošto u ""...critical reference frame ...", sa čim sam se ipak podosta složio, nisam dodirnuo reč "critical". Principijelnost, konzistentnost, ponovljivost umeju da budu okovi strašni, pored svih situacija gde su nam zvezda vodilja, a jezik im je medijum.

Kao što postoji moralni particularizam postoji i emotivni. Pretpostavljam, lupam, da onda mora da postoji i jezički. Jednostavno, sve prebrzo teče, a mi smo prespori, pa temelje bilo kog partikularizma možemo samo kolektivno, strpljivo i uz nesebično dobre namere da pomeramo iz generacije u generaciju.

Milan Novković 20:49 15.04.2008

Re: I am a strange loop

Da ne brkam dalje ionako zbrkan komentar :) a kad sam se već dotakao autohipnoze, meni se prečesto čini da nam nisu toliko "slatke" reči sa njihovim značenjem, nego zvuk, intonacija, ritam.

Probaj nekad kad si baš ponosna na svoje reči, u običnijoj situaciji, da ih izgovoriš u drugom tonalitetu i aranžmanu - efakat može da bude fundamentalno različit.

A probaj i svoj omiljeni adrenalin-tonalitet-aranžman i potpuno besmislene, nepostojeće reči - ko bubnjevi u džungli :)
Bar tako ume da bude kod mene, a znam da je subjektivno :)

dunjica 21:31 15.04.2008

Re: I am a strange loop

A probaj i svoj omiljeni adrenalin-tonalitet-aranžman i potpuno besmislene, nepostojeće reči - ko bubnjevi u džungli :)

kao apostoli što progovoriše "u jezicima" kad se Duh Sveti spustio na njih

Postoji i danas, pri molitvi, među karizmaticima.

prečesto čini da nam nisu toliko "slatke" reči sa njihovim značenjem, nego zvuk, intonacija, ritam.

mišljenja sam da većina, ili bar mnoge riječi imaju tu "onomatopejsku" težinu; značenje sadržano već u zvuku, u boji i ritmu.

Nego, sjećaš li se one Nazorove: I cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne smrče?

Milan Novković 23:30 15.04.2008

Re: I am a strange loop

Nego, sjećaš li se one Nazorove: I cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne smrče?

Sećam :) iako samo ovog stiha. Sad kad sam pročitao ponovo sve zvuči poznato.

To što kažeš "...da većina, ili bar mnoge riječi imaju tu "onomatopejsku" težinu; značenje sadržano već u zvuku, u boji i ritmu..." mi interesantno i utoliko što mi se učini na trenutke da se bolje sećam "ritma" pesme, šta god to značilo, nego reči.

Čudna stvar, ritam. Ponekad bih smeo da se zakunem da bi samo naglašen ritam mogao da pomeri svest, u dobru ili lošu stranu, neverovatnom broju ljudi. Baš zato što je destilat neke vrste jako je interesantno šta se to destiluje i kako?
"Mora" da je neki auto-regresivni proces kojem je cilj naše potrebe za sinhrinitetom sa nekim, nečim, konceptom, nekim nama dragim apstraktom.

I u jeziku je neverotno koliko je verbalni "prenos" misli između dve osobe koje se jako dobro poznaju često otporan ne samo na šum razne vrste nego ozbiljne strukturalne greške u izražavanju. Kao da je potrebno mnogo manje reči nego što koristimo, kao da samo tih nekoliko, od mnoštva, reči imaju neki jezički "ritam" na koji smo se mi vremenom sinhronizovali.

A onda ogledalo, pa "outright" umetnost sa druge strane, pisci, pesnici, ljudi od reči. Mi sasvim sigurno imamo raznorazna "izvedena" čula i ova osnovna su nam samo polazne tačke.

Vanja Montenegro Ljujic 09:37 16.04.2008

zanimljiv post

ne samo emocije. na srpskom: gladna sam (od 'jesam"

na holandskom 'ik heb honger' (heb=imati)

dunjica 18:34 16.04.2008

Re: zanimljiv post

Vanja Montenegro Ljujic
ne samo emocije. na srpskom: gladna sam (od 'jesam" na holandskom 'ik heb honger' (heb=imati)

na njemačkom također: Ich habe hunger.

Mrs Who 18:31 17.04.2008

Re: zanimljiv post

But you can also say: Ich bin hungrich...

so you have options, you can 'be' or it can 'be upon you' :)

dunjica 18:47 17.04.2008

Re: zanimljiv post

Mrs Who
But you can also say: Ich bin hungrich...

so you have options, you can 'be' or it can 'be upon you' :)

Richtig, es ist ein Grund, warum ich diese Sprache so mag! Eben: Du hast die Wahl ...
Transl: Right, it is one of the reasons why I like German so much! Simply: you have choice...

Dawngreeter 09:53 16.04.2008

Mentalitet jezika

Postoji teorija da su jezici delom odgovorni za nas dozivljaj zivot i sveta, te da ce govorni jezik direktno uticati na karakterne crte govornika. Meni se to cini kao vrlo validna teorija. Cak sam se u nekom trenutku zarekao da cu sesti i nauciti Lojban (cita se "ložban"

, vestacki govorni jezik napravljen tako da bude potpuno logican. Ako je teorija o uticaju jezika na psihu ispravna, narodi koji bi govorili jedni mtakvim jezikom bi imali predispozicije ka mnogo "drustveno konstruktivnijim" crtama licnosti od govornika drugih jezika.

Vanja Montenegro Ljujic 11:05 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Dawngreeter
Postoji teorija da su jezici delom odgovorni za nas dozivljaj zivot i sveta, te da ce govorni jezik direktno uticati na karakterne crte govornika. Meni se to cini kao vrlo validna teorija. Cak sam se u nekom trenutku zarekao da cu sesti i nauciti Lojban (cita se "ložban", vestacki govorni jezik napravljen tako da bude potpuno logican. Ako je teorija o uticaju jezika na psihu ispravna, narodi koji bi govorili jedni mtakvim jezikom bi imali predispozicije ka mnogo "drustveno konstruktivnijim" crtama licnosti od govornika drugih jezika.

proveri da li je ta hipoteza (o direktnom uticaju govornog jezika na karakterne crte govornika) zaista empiricki potvrdjena pre nego sto se upustis u mukotrpno ucenje lojbana :) mozda jezik samo reflektuje neki siri psiholoski, socijalni ili kulturni fenomen. krhko je znanje :)

Dawngreeter 11:21 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Nije empirijski utvrdjena, u to sam siguran. Ali nije ni opovrgnuta.

Mada nije to jedini razlog za ucenje Lojbana, jezik me zanima i iz drugih razloga. Za pocetak, trenutno je najbolji kandidat za verbalnu komunikaciju sa masinama. Stvarno neverovatne kolicine nepotrebnog truda se trosi na voice recognition softver samo zato sto govorni jezici nisu jednoznacno logicki definisani. A Lojban jeste semanticki jednoznacan i nedvosmislen (sto ne znaci da je u potpunosti nedvosmislen, naravno, ljudi ce se uvek igrati recima).

Vanja Montenegro Ljujic 11:57 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Dawngreeter
Nije empirijski utvrdjena, u to sam siguran. Ali nije ni opovrgnuta.Mada nije to jedini razlog za ucenje Lojbana, jezik me zanima i iz drugih razloga. Za pocetak, trenutno je najbolji kandidat za verbalnu komunikaciju sa masinama. Stvarno neverovatne kolicine nepotrebnog truda se trosi na voice recognition softver samo zato sto govorni jezici nisu jednoznacno logicki definisani. A Lojban jeste semanticki jednoznacan i nedvosmislen (sto ne znaci da je u potpunosti nedvosmislen, naravno, ljudi ce se uvek igrati recima).

moja prijateljica razvija tako neko sokocalo za svoj ph.d. to njeno futuristicko cudoviste ce, po njenim recima, omoguciti ljudima da vode veoma komplikovane razgovore (na primer o smislu zivota) - sa masinama?! cudna mi cuda!

Dawngreeter 12:05 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Pozdravi prijateljicu, Singularitarianisti sveta navijaju za nju :)

Vanja Montenegro Ljujic 12:16 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Dawngreeter
Pozdravi prijateljicu, Singularitarianisti sveta navijaju za nju :)

you guys are sick! :))
edit: ili sam ja stvaaaaaarno staromodna po tom pitanju (sto nije iskljuceno)

Milan Novković 12:25 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

A Lojban jeste semanticki jednoznacan i nedvosmislen

Tako neka semantička jednoznačnost i nedvosmislenost, skoro potpuna, je nemoguća, po mom mišljenju, osim ako se (nabacujem add-hoc):
- Ograničimo na jednostavan, relativno majušan podskup gramatika u kom slučaju bi jezik naglo izgubio moć artikulacije pa njegov flixibilni i umetnički potencijal skoro da mogu da se zaborave. U stvari, kako se uzdignemo iznad osnovnih gramatika nije uvek lako odgovoriti na pitanje da li je nešto višeznačnost ili bogatija gramatika. Mi i da hoćemo još uvek ne umemo da definišemo gramatike u njihovoj dinamici koja nama onda dodje kao tranzijentna unutar konteksta. Ne moramo da pričamo ništa kompleksno, nad osnovnim formalizovanim gramatikama, odlično se i potpuno razumemo sa sagovornikom, ali formalizacija viših gramatika koje ovde "rade" kroz vreme postaje naglo kompleksna i ubrzo nemoguća kao što kompjuterski program postaje kompleksan nad jednostavnim logički stanjima nule i jedinice.
- Njegova formalna definicija-conceptualizacija (ontologija) toliko približi veštački inteligentnom da je esencija AI-ja u toj definiciji
- Logički formalizam nad kojim čuči jezik ne doreče dovoljno.

Pretpostavljam da je ovo poslednje slučaj, iako se preklapa sa prvim, i možda zvuči kontradiktorno, ali:

- Osnovni izvor višeznačnosti i dvosmislenosti uopšte nije u jeziku, iako se može naći neverovatno mnogo primera gde bi čovek smeo da se zakune da je jezik "krivac".
- Kroz jezik se artikulišemo, a ovo "se" je "beyond SciFi" od heuristike. i ne postoji jezička osnova koja to će to skoro potpuno konceptualizovati, formalizovati, algoritmizovati.

Primera gde mi lažemo, mnogo češće nenamerno nego namerno, ili prihvatimo kao fakat, da je krug na zidu senka lopte, a ne valjka, a dok pravi objekat ne možemo da vidimo, pa kako se ta senka na zidu pretvori u kvadrat mi kažemo kako, eto, u višim dimenzijama po fizici koju mi još ne razumemo lopte prelaze u kocke, samim činom kretanja, ima bezbroj.

Lako je "plivati" u linearnoj algebri, formalni, abstraktni aparat. U jeziku mnogo teže - imamo valjak, vidimo loptu, kocku, a od valjka ni korova, kao da nije nikad ni postojao :)

Visoko dimenzionalan formalizam toliko izrešetan našim identitetima i intelektima da od formalizma ostane onoliko koliko ostane i od kristalne vaze pošto preko nje pređe parni valjak.

Milan Novković 12:42 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Dawngreeter
Pozdravi prijateljicu, Singularitarianisti sveta navijaju za nju :)

I ja bih stavio kintu na Kurzweil Inc :) iako ekipi potpleću nogu navodeći primer anestezije i mikrotubula - blokiraš ih, izgubi se svest a neuroni uglavnom rade kako treba.

Ako je naša svest iole vezana za ove tubule (a ako nije kako preko njih isključimo svest - naravno, ogromna je verovatnoća da postoji jednostavan odgovor samop ga još ne znamo), pa ako je vezana i za njihov broj (na hiljade po ćeliji), onda ćemo na singularitet nešto duže da čekamo :)

Na kraju će se ispostaviti da ne postojimo ni u srcu, ni u glavi nego u kostima :) (microtubule - ćelijski kostur)

Dawngreeter 13:19 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Ne mora Singularitet da bude stvoren imitacijom ljudske svesti. Stavise, moderni pristupi vestackoj inteligenciji su u glavnom odustali od imitacije ljudskosti i definisali su inteligenciju na bitno drugaciji nacin, vodeci se slicnim principom koji je dugo vremena sputavao izgradnju letecih naprava. Naime, mnogo truda je bilo ulozeno u pravljenje naprave koja ce imitirati ptice u letu da bi se do letece sprave doslo tek posto je to u potpunosti odbaceno i neko se pozabavio nesto bazicnijim pitanjem aerodinamike.

Singluaritet, odnosno teorija o njegovoj mogucnosti, se zasniva na prilicno logicnom nacelu - ako je ikako, ikada, igde moguce da covek napravi nesto sto je pametnije od njega, onda ce to nesto moci da uradi slicnu stvar i tako u nedogled - eksplozija inteligencije. Seed AI teorija o samooptimizujucem kodu (koji u pocetku u opste ne mora da pokazuje bilo kakve naznake samosvesti) je jedna od mogucnosti da se dodje do tako necega, ali to nikako nije jedini moguci nacin. Jednostavno, laicki mozemo reci da prvi korak ne mora da nam bude poznat, ali ako se ikada desi Singularitet je neizbezni krajnji korak.

Glede Lojbana, tu stvarno nisam kompetentan nista da tvrdim tako da cu verovati na rec sve ovo izneto. Ono sto ja znam, i iz ono malo primera koje za sada mogu da razumem (a Lojban u opste ne razumem, tako da je i to klimavo) meni jezik izgleda vrlo dosledan u svojoj nedvosmislenosti. Sintaksno je uvek i u svakom pogledu jasno na sta se koji deo recenice odnosi. U domenu znacenja, naravno, uvek ima mesta za viseznacnost, ali ce i viseznacne izjave biti jasno formulisane. Verovatno je trebalo umesto "semanticke jednoznacnosti" da kazem "sintaksna jednoznacnost".

EDIT: zaboravih da spomenem. Mr. Kurzweil je, naravno, sila futurizma i transhumanizma koja je za svako postovanje. U opste ne sumnjam da ce biti u sredini svega sto se na tom polju bude desavalo.

Milan Novković 13:33 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Slažem se, kao što rekoh i ja bih stavio kintu na singularitet.

Bez obzira na model, ja sam samo skrenuo pažnju da ako nekoliko hiljada microtubula po nervnoj ćeliji ima bilo kakvu analogno kompjutersku ulogu-snagu onda je nervna ćelija mnogo kompleksnija nego što smo mislili, mali kompjuter za sebe. Tako bi se singularitet, kako je definisan, pomerio u mnogo dalju budućnost.

Iako, kao što i sam podrazumevaš, bar tako te ja razumem, definicija singulariteta je malo nesrećna pošto je ljudski intelekt strašno nedefinisan i rastegljiv pojam.

Dawngreeter 13:50 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

Milan Novković
Bez obzira na model, ja sam samo skrenuo pažnju da ako nekoliko hiljada microtubula po nervnoj ćeliji ima bilo kakvu analogno kompjutersku ulogu-snagu onda je nervna ćelija mnogo kompleksnija nego što smo mislili, mali kompjuter za sebe. Tako bi se singularitet, kako je definisan, pomerio u mnogo dalju budućnost.

Naravno, to je vrlo verovatno. Sa druge strane, pitanje je... mislim, ljudski mozak je bolji od bilo koje masine samo zbog snaznog paralelizma u izracunavanju, cak i najslabiji kompjuteri koje poznajemo su pojedinacno brzi od bioloskog ekvivalenta. Tako da verujem da je moguce veoma brzo nadomescivanje problema kao sto je taj sa mikrotubulama, ako se ispostavi da je to jedini bitan problem.

Milan Novković
Iako, kao što i sam podrazumevaš, bar tako te ja razumem, definicija singulariteta je malo nesrećna pošto je ljudski intelekt strašno nedefinisan i rastegljiv pojam.

I ovde se slazem. Kao i svaki fine-tuning argument, definisati nesto na osnovu samo jednog primera je siguran put u propast.

EDIT: I... tako sam tek sada skontao sa kim razgovaram. Kao ja vama nesto objasnjavam. Joj blama...
Ne zamerite, teme srodne ovoj izazivaju u meni snazne izlive entuzijazma :)

Milan Novković 14:37 16.04.2008

Re: Mentalitet jezika

EDIT: I... tako sam tek sada skontao sa kim razgovaram. Kao ja vama nesto objasnjavam. Joj blama...
Ne zamerite, teme srodne ovoj izazivaju u meni snazne izlive entuzijazma :)

Uh bre, pa ja sam najobičniji amater, iako sa 50 godina amaterskog iskustva. Nisu ovo moje teme nego znam da se Dunica ne ljuti da čuje naklapanja i ljudi koji sa jezikom nemaju mnogo veze.. I ja blogujem povrh "snažnih izliva entuzijazma" :)

dunjica 08:05 17.04.2008

Re: Mentalitet jezika

da se Dunica ne ljuti

Daleko bilo, Milane!

Please pay attention to my edited request to comment on English. Thanks!

Aleksandra Mitrovic 22:05 16.04.2008

Srp-engl.

Baš super što su kometari na engleskom.

))
It's great that comments are on english

))

dunjica 08:07 17.04.2008

Re: Srp-engl.

Propustila sam na pocetku zamoliti drustvo blogersko da komentira na engleskom, zato se dogodilo. Zbog toga edit.

Dawngreeter 22:20 16.04.2008

And now in English!

I do apologize to the author for getting into lengthy debates in Serbian. It didn't occur to me that the author would be taking part in the discussion, I just figured it was a citation by the blogger. So I will make a short recap of what I was saying in regards to this text.

There is a theory, of which I've read somewhere at some point in time but the exact source eludes me right now, that the language people use has a direct and tangible effect on the mentality of those people. Inspired by this very intriguing idea, amongst other points of interest, I vowed to start studying the constructed language called Lojban which was created as an implementation of the Loglan idea to create a completely logical language which would be flexible enough for day to day use, but also capable of precise, logical expression with no ambiguity. If the theory of language affecting the mentality of the people using it holds true, people using Lojban would be much more socially constructive than any of the people using natural languages, which seems like a nice and comfortable place for an idealist to retreat to, when the real world starts seeming too disillusioning.

Also, Lojban might be the perfect candidate for communication with machines, what with its unambiguous syntax and so forth. And anyway, what geek worth his weight in textbooks doesn't love the idea of constructed languages?

dunjica 08:03 17.04.2008

Re: And now in English!

Thanks, Dawngreeter, for my part!

It was my request to Brendan to write something on

In the Irish language the identification of the person with the emotion is very much less than in English.

for my blog. And it was my mistake that I didn´t explicitely point out the importance of a conversation in English. Sorry, Brendan and the blogger comm!

Dawngreeter 08:38 17.04.2008

Re: And now in English!

dunjica
In the Irish language the identification of the person with the emotion is very much less than in English.

On that note, Lojban is interesting because it uses terms which express raw emotion to convey something the speaker (or anyone else) is feeling. If the speaker wishes to object to something, the word used would be ".oi", which simply means "complaint". Or ".ie" for agreement. And the words that express emotion stack together to construct new meanings, so "unhappily in love" is simply constructed from "love", "happy" and a negative. It seems very awkward at first, but it dawned upon me after a while that this approach successfully sidesteps most issues of how a language might deal with expressing emotions, such as identifying yourself with what you're trying to express. You do not place your self in any kind of relationship with the emotion you wish to convey, you just convey the raw emotion. With a little (or, more likely, a lot) of practice, things like that might simplify communication quite a bit, I'd say.