Istorija| Ljudska prava| Politika| Region| Religija

Prećutana istorija (Memorandum Srpske pravoslavne crkve)

principessa_etrusca RSS / 16.11.2017. u 10:06

Геноцид који је извршила Независна држава Хрватска над Србима од 1941-1945, прећуткиван је након рата у име оне елузивне титоистичке идеологије братства и јединства која је тада била на снази. Колико год је незамисливо да неко јеврејско дете не зна о "шест милиона" и да су нацисти зли, или да јерменска деца не знају за турска злодела, генерације и генерације Срба су одрасле нечувши ништа о томе да је око милион њихових сународника масакриран од стране усташа само зато што су били Срби.

Ипак, треба рећи да комунистички режим није једини кривац за прећутани геноцид, већ је ствар много компликованија: прва је прећуткивала геноцид и цензурисала истину тадашња југословенска влада, а у име југословенске идеје и опстанка Југославије. 

Српска православна црква, у августу 1941. године, када је током неколико летњих недеља већ "преко сто осамдесет хиљада" Срба било у зверски убијено на територији Независне државе Хрватске, упутила je меморандум о страдању српског народа генералу Хајнриху Данкелману (Heinrich Dankelmann), врховном команданту немачких окупационих снага.

Овај документ је од изузетног значаја јер представља први поуздани попис страдања Срба и сведочи о злочинчкој природи хрватског режима, као и о злочиначкој улози Римокатоличке цркве у Хрватској.

Документ је стигао у Лондон 28. септембра, телеграфом из југословенске амбасаде у Цариграду, где га је донео београдски лекар Др Милош Секулић, и изазвао је пометњу у разједињеној југословенској влади. Министри Хрвати, унисоно су извештају о српским страдањима приписали нетачност и злонамерност, а придружили су им се и неки министри Срби, за које је југословенство било изнад истине о злочинима над сопсвеним народом. Осим тога, ту је била укључена и британска тајна служба и тадашњи  британски интерес очувања Југославије по сваку цену, али и друге тајне службе, пре свега совјетска са сличном агендом.

Тада је тражено да Др Секулић дође у Лондон и лично сведочи о српским страдањима, а док је он чекао британску визу у Африци и Португалији, Рудолф Бићанић, министар у влади, Хрват, по наводном налогу Ватикана, објавио је контрамеморандум у коме је је за злочине окривио Италијане и Немце, а усташе и НДХ правдао као израз историјских тежњи хрватског народа који је био потлачен од предратног српског режима. Такође, перфидно је тврдио да је овај документ изнет из Југославије уз помоћ Немаца који желе да изазову раздор у избегличкој влади, а наводно је министар Сава Косановић рекао да је "меморандум један од најуспелијих аката Гебелсове пропаганде". 

Секулићев извештај о путовању у Лондон чува се у архиви САНУ. Секулић је у Бристол стигао тек 1. новембра и по доласку је задржан и испитиван, вероватно од стране тајних служби, и одузета му је дипломатска пошта. Пуштен је тек наредног дана.

Интересантно је да је пучиста генерал Симовић говорио да неће дозволити да "великосрби" растуре Југославију и директно Др Секулићу забранио да говори о меморандуму СПЦ на конференцији за штампу у Лондону крајем новембра. 

Шта онда уопште пише у том супресираном меморандуму?

Вероватно се једини каталогизовани примерак меморандума налази у Британској библиотеци (YD.2010.b.1500). Некадашњи блогер Владимир Маричић је недавно објавио примерак који је у његовом поседу, а можете га видети овде:

https://dijalogistika.blogspot.co.uk/2017/11/memorandum-1941.html

или овде: 

https://issuu.com/vladimirmaricic/docs/serbia_201941_20memorandum_20issue__bd706e658c8b39

(Директор Оделења за информације југословенске избегличке владе био је католички свештеник Др Кухар. У тексту су италиком штампани делови меморандума које је он цензурисао, а који се углавном односе на улогу римокатоличког клера.)  



Komentari (300)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

docsumann docsumann 15:12 17.11.2017

Re: Hvala

Ne znam na koje navodnike mislis, ali u svakom slucaju je slucajnost, nisam imao zle namere sa tako jeftinim forama.


ove

mi nismo bili te " " "sreće" " "


koje nema mnogo veze s ovim

I onda ti kazes da je jednako jer nismo imali srece. Eto...


mada čisto sumnjam da sam negdje iskonstruisao taku jednu tvrdnju, pošto ne mogu da joj povatam smisao ni iz četvrtog puta


a da se ne bi dalje upetljavali u nerazumjevanju, htio bih da pojasnim i ponovim - ne govorim niokakvom jednačenju
freehand freehand 15:18 17.11.2017

Re: Hvala

To je, kod njih, zvanična državna ideologija. Bolesna, poremećena, opasna. Ja sam sa Hrvatima načisto. Hrvatska država je neprijateljska država. Taj moj stav samo čudo može izmeniti.

Hrvatska država nema hrvatsku ideologiju, a ustaštvo sigurno nije ni preovlađujuće stanje svesti u Hrvatskoj. Dapače, bez obzira na folklorne pojavne oblike, čak i kad su masovni. Jer jedno su kompleksi i inferiornost, sasvim drugo preovlađujuće političke opcije i vrednosti kojima društvo stremi.
Čak i da nema drugih argumenata - a potpuno su učigledni i neupitni za svakog ko hoće da bez animoziteta i predrasuda pogleda bilo koji segment - Hrvatska je položila sve testove i na EU i na NATo visokim školama. To je ono što se ovde jš buba i sriče, uz mucanje i gutanje knedli.
Na kraju - gledati hrvatsko društvo kroz bilo kog pojedinca makar to bial i predsednica Grabar Kitarević ne vodi nas u dobrom smeru u smislu sagledavanja sebe i naše države.
alselone alselone 15:19 17.11.2017

Re: Hvala

koje nema mnogo veze s ovim


Da, potpuno mi je jasno da ne mislis na pravu srecu. Ali mi nije jasno za sta govoris.

U kom komentaru stoji citirano sa navodnicima. I ja kasnije u svom odogovu nigde ne spominjem srecu, nego mi je jasno sta si hteo da kazes pa spominjem druge termine.
alselone alselone 15:20 17.11.2017

Re: Hvala

Hrvatska država nema hrvatsku ideologiju

Stigao i strucnjak.
Bili Piton Bili Piton 15:22 17.11.2017

Re: Hvala

alselone
U stvari, ko to hoće da vidi, ta normalna Hrvatska sasvim postoji pod kapom nebeskom, kao i normalna Srbija uostalom.

Ajmo u krug. Niko ne spori da normalna HR postoji. Ja pricam o procentima. Kod nas si imao jednog ludaka pre 25 godina kog spominju da je pevao pesme o klanju, a tamo imas one slike sa koncerata od pre par godina. Nekako se procenti razlikuju, pa nije svejedno.


Te na slikama oni Hvrati koje smatram normalnima zovu kozojebima, kao što i mi imamo gibaničare. Stvari su suštinski iste, ostalo su nijanse (o tome i jeste Docsov komentar na koji sam se osvrnuo).

No stvar je jednostavna. Neko Hrvate jednostavno ne voli i tačka, neko se trudi da ih ne mrzi uprkos svemu. A u osnovi je ista stvar i preko plota.
alselone alselone 15:26 17.11.2017

Re: Hvala

Te na slikama oni Hvrati koje smatram normalnima zovu kozojebima, kao što i mi imamo gibaničare.


Pa je isto, je l' tako?

He he he. Koliko ste uporni jebote.

Koliko ima kozojeba?
Na cijem su koncertu kozojebi i koje stihove slusaju?
Koliko ima gibanicara?
Na cije koncerte idu gibanicari i koje stihove slusaju?

No stvar je jednostavna. Neko Hrvate jednostavno ne voli i tačka, neko se trudi da ih ne mrzi uprkos svemu.

E, bravo. Imputiraj mi mrznju i onda si time opravdao sve ove moje postove. Mrznjom. Ja ih mrzim i zato kpodmecem slike i ogledalo pred njih.
docsumann docsumann 15:34 17.11.2017

Re: Hvala

Naravno, stil ti je pametan pa nikad direktno neces reci rec "jednako". TAko da uvek ima prostora da se izvucis jer bas to nisi rekao, ali ako se cita smisao a ne konkretne reci kao spisak slova, to je zapravo glavna namera. Jednako .


ne znam zašto već par puta pokušavaš da mi pripišeš nešto što apsolutno nisam rekao.
kao u slučaju ratnog gradonačelnika nNovog, izraze sigurno, strogo i pravedno, da ne idem u sitna crevca, nigdje nema u mojim komentarimna.
tek u tvojoj interpretacicji njihovog sadržaja.
a složićeš se te riječi drastično mjenjaju i svjetlo i ton slike.

svako ima pravo da misli da neki stavovi znače (na nekom nivou) ovo ili ono.
ali je bzvz to potvrđivati pridodatim riječima, kojih u originalu nema.
klasično učitavanje ili upišavanje, kako je to već moderno da se reče.

i uopšte ne jednačim nivoe, stepene težine zločina, procenat nacifikovanosti nacije, u nas i njih...

jedino se čudim kad se neko čudi fenomenima preko rijeke, a iste ima u svom dvorištu.

a čak i u takvim mojim (izmigoljivim) komentarima, fino stoji da je u 'rvata ta pojava opjevavanja koljaštva pprimila daleko patološkije i monstruoznije oblike.
ocjena nepotkrepljena procenatima i graficima, već data onako odoka, po gut filingu.


PS kad želim nešto da kažem, ne uvijam - kažem to baš onako kako mislim.
ne ustručavam se toga ni u životu, zašto bih na blogu?
Bili Piton Bili Piton 15:34 17.11.2017

Re: Hvala

alselone
Koliko ste uporni jebote.




Zapravo ne, jer mi tema nije posebno prirasla za srce. Ako ćemo pravo, ti si taj koji je uporan. Ali rekoh već da je to sve ok (stvarno to mislim bez ikakve ironije).

Procenti koje pominješ nedvosmisleno ukazuju samo na jednu stvar - da Hrvatska ima MNOGO veći problem sama sa sobom nego Srbija, ali s time nek se sama i nosi kako zna i ume.

alselone alselone 15:36 17.11.2017

Re: Hvala

Procenti koje pominješ nedvosmisleno ukazuju samo na jednu stvar - da Hrvatska ima MNOGO veći problem sama sa sobom nego Srbija, ali s time nek se sama i nosi kako zna i ume.


i uopšte ne jednačim nivoe, stepene težine zločina, procenat nacifikovanosti nacije, u nas i njih...


Fala lepo, vredelo je energije ali smo stigli gde smo krenuli.
docsumann docsumann 15:42 17.11.2017

Re: Hvala

da Hrvatska ima MNOGO veći problem sama sa sobom nego Srbija, ali s time nek se sama i nosi kako zna i ume.


i šta je problem reći da ovo itekako stoji.


docsumann docsumann 15:53 17.11.2017

Re: Hvala

da iskoristim ovaj sinhronicitet i postignutu rezonancu opĆeg razumjevanja, da kažem šta ona trostruko ukvačena sreća znači.

pa ta """sreća""" se posrećila Hrvatskoj ratnom pobijedom za koju je morala računati na najmilitantniji i najpatogeniji dio naciona (proustaškim snagama), koje su se samim ratom i slavnom si im pobijedom, dodatno razmahao i metastazirao.

tom pobijedom, ustaška ideja je dobila legitimitet (na velika vrata), legalitet, još ne, ali im on praktično i ne treba, jer država nema snage da krene na njih.
jednostavno, poslije katoličke crkve taj domovinsko-proustaški pokret je druga po snazi i uticaju neformalna politička sila u državi.
freehand freehand 15:59 17.11.2017

Re: Hvala

tom pobijedom, ustaška ideja je dobila legitimitet (na velika vrata), legalitet, još ne, ali im on praktično i ne treba, jer država nema snage da krene na njih.
jednostavno, poslije katoličke crkve taj domovinsko-proustaški pokret je druga po snazi i uticaju neformalna politička sila u državi.

Ta ideja je legitimisana još dolaskom HDZ, ali to i nije sporno.
Sporno je što iz mnoštva komentara ovde otvoreno ili uvijeno proističe da je to nekakva vladajuća i dominanta politička snaga, a to nema veze sa realnošću. Njena je snaga samo u sposobnosti da se urla i egzibicionistički vitla javnošću, i krhkom ekvilibrijumu na kome počivaju vlasti u Hrvatskoj pa i tih 5,8 ili 10% ima žestok uticaj na rezultate i formiranje vlasti.
Bili Piton Bili Piton 16:16 17.11.2017

Re: Hvala

docsumann


i šta je problem reći da ovo itekako stoji.


Naravno da stoji ali hajde da postavimo ovako - kakve to veze ima kad su obe države u agoniji, budući da se u Hrvatskoj podjednako krade, vara i gladuje kao i u Srbiji, što ne čudi pošto su iz istih jaslica izašle. Jedna bolesnija od druge - well, it hardly matters, does it.
docsumann docsumann 16:30 17.11.2017

Re: Hvala

Sporno je što iz mnoštva komentara ovde otvoreno ili uvijeno proističe da je to nekakva vladajuća i dominanta politička snaga, a to nema veze sa realnošću.


rekoh - neformalna politička sila, pošto otvoreno proustašku stranku još uvijek ne smiješ (ne možeš) registrirati u HR.
al simpatizera, blagonaklonih, do otvoreno pro-patriJskih nastojenih ima po mnogim strankama.

kolika je stvarno moć i uticaj te ideje danas u HR, e, za to bi nam trebali neki valjani statistički pokazatelji, pa Tko ima nek razastire...
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:59 17.11.2017

Re: Hvala

No stvar je jednostavna. Neko Hrvate jednostavno ne voli i tačka, neko se trudi da ih ne mrzi uprkos svemu. A u osnovi je ista stvar i preko plota.

Наравно да је за Србе боље да не мрзе Хрвате (или било кога другог), али јасно је да немају било каквог историјског разлога ни да их воле. То уосталом и није овде тема.

Мени је ипак најзанимљивији однос самих Срба према тој огромној трагедији која их је снашла, и спремност и неких грађанских, и неких комунистичких политичара да истину о тој трагедији гурну под тепих. То је за мене тотално mind-boggling.
freehand freehand 17:06 17.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca
No stvar je jednostavna. Neko Hrvate jednostavno ne voli i tačka, neko se trudi da ih ne mrzi uprkos svemu. A u osnovi je ista stvar i preko plota.

Наравно да је за Србе боље да не мрзе Хрвате (или било кога другог), али јасно је да немају било каквог историјског разлога ни да их воле. То уосталом и није овде тема.

Мени је ипак најзанимљивији однос самих Срба према тој огромној трагедији која их је снашла, и спремност и неких грађанских, и неких комунистичких политичара да истину о тој трагедији гурну под тепих. То је за мене тотално mind-boggling.

Za ozbiljne ljude drugo se tu pitanje postavlja: da li te interesuje istraživanje i objavljivanje činjenica, istorijski i kontekstualno ili stvaranje mnenja, podjarivanje emocija i podstrekivanje na akciju?
U tom titoističkom "skrivanju" bratstvo i jedinstvo i "Jama" koegzistirali su četiri decenije.
Bili Piton Bili Piton 17:06 17.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca


Мени је ипак најзанимљивији однос самих Срба према тој огромној трагедији која их је снашла, и спремност и неких грађанских, и неких комунистичких политичара да истину о тој трагедији гурну под тепих. То је за мене тотално mind-boggling.


In contrast to what exactly? Drumming it up until blue in the face, daily? Pa gde to vodi?

I uopšte ne verujem da Srpčići odrastaju nečuvši (sic!) ništa o ustaštvu, Jasenovcu i srpskim stradanjima. Zapravo, bojim se da malo toga drugog u školi danas i uče, izuzev naravno toga da su Srbi doveka samo jedno i jedino - žrtve. Super priprema za život u vrlo neprijatnom svetu, ako mene pitaš.


principessa_etrusca principessa_etrusca 17:22 17.11.2017

Re: Hvala

I uopšte ne verujem da Srpčići odrastaju nečuvši (sic!) ništa o ustaštvu, Jasenovcu i srpskim stradanjima. Zapravo, bojim se da malo toga drugog u školi danas i uče, izuzev naravno toga da su Srbi doveka samo jedno i jedino - žrtve. Super priprema za život u vrlo neprijatnom svetu, ako mene pitaš.

Ја то поредим са јеврејском ситуацијом где постоји разумевање холокауста као колективне трагедије која се тиче сваког Јеврејина на планети и где информисаност младих не зависи од тога да ли су они лично имали бабе и деде Holocaust survivors или жртве. А о трагедији може да се учи и на начин који афирмише живот и веру у будућност, међутим да би дошли до тога, треба да попишемо жртве, подигнемо им споменике.

Оно што је рађено у Југославији је рецепт да се трагедије понављају.
alselone alselone 17:24 17.11.2017

Re: Hvala

rekoh - neformalna politička sila, pošto otvoreno proustašku stranku još uvijek ne smiješ (ne možeš) registrirati u HR.


Pa najbolje sad. Zamisli uspeha, ne mozes direktno da kazes da si ustasa. Ali moze na primer ovo:

Demonstracije zvanicne registrovane strane.


Ili ovaj njihov plakat. Znas sta je sa desne strane?

alselone alselone 17:25 17.11.2017

Re: Hvala

To je toliko indirektno koliko je seks sa kondomom indirektan.
Bili Piton Bili Piton 17:40 17.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca

Ја то поредим са јеврејском ситуацијом


Da, znam. To je potpuno jasno iz tvog teksta. Medjutim, to bi diskusiju prenelo na jedan drugi, širi teren a za to nikad nemam suviše volje.
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:50 17.11.2017

Re: Hvala

Ovde kao da se slučajno izostavlja ime Viktora Novaka. Njegov Magnum Crimen je objavljen u Zagrebu 1948. godine. Što bi rekao Spira: mislite o tome =)
Bili Piton Bili Piton 17:55 17.11.2017

Re: Hvala

Iz tog izdanja su bila izbačena pojedina poglavlja, neko bi rekao ključna.
(Ne suprotstavljam ti se, samo kažem. Negde sam pročitao).

Inače, Viktor Novak, da, zanimljiv lik.

hoochie coochie man hoochie coochie man 18:01 17.11.2017

Re: Hvala

taj komentar je bio upućen HCM-u, pošto je ono negirao postojanje tog žanra u nas.


Uuuuhu.... Doks.

Neće biti da sam negirao, šaviše, i sam sam naveo primer toga.

Ali između tvog primera, onoga koga sam ja naveo, i Jasenovca i Gradiške Stare, postoji ogromna razlika, ne u značenju teksta, nego u prihvaćenosti u populaciji.

Ja, recimo, za ove stihove koje si ti naveo u životu nisam čuo, prvi put ih sam vidim, mogu da pretpostavim da je dosta onih koji nisu čuli one koje sam ja naveo, a šta misliš postoji li iko u Hrvatskoj ko nije čuo za Jasenovac i Gradišku?
Dakle radi se o prihvaćenosti, popularnsoti, o odobravanju velikog broja ljudi, o tome da i predstavnici naroda (vlasti) podržavaju takve stihove, toga u Srbiji aposlutno nema.

To, prihvaćenost ili neprihvaćenost, odobravanje ili neodobravanje, čini razliku, a ne da li je negde neki kreten sklepao neke stihove.

Porediti nacionalnu zvezdu sa nekim tipom koji je nekad davno tamburao u Knez Mihailovoj a kome, evo vidimo, niko ni ime ne zna, stvarno nije korektno.

docsumann docsumann 18:09 17.11.2017

Re: Hvala

Мени је ипак најзанимљивији однос самих Срба према тој огромној трагедији која их је снашла, и спремност и неких грађанских, и неких комунистичких политичара да истину о тој трагедији гурну под тепих. То је за мене тотално mind-boggling.


ako je već bilo Srba na visokim položajima i u NDH-a, za očekivat je i da će i danas biti Srba koje ta tragedija ne dotiče previše (do nimalo).

no, ipak se tu radi o manjini, znatnoj.
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:10 17.11.2017

Re: Hvala

(Ne suprotstavljam ti se, samo kažem. Negde sam pročitao).


Naravno, i treba da se kaže.
Onako kako je "titoistička ideologija", šta god to značilo, "rešavala", loš izraz u nedostatku boljeg, pitanje užasa ustaštva, nije najbolje, ali takva "titoistička ideologija" nije znala za drugačije. To je njena najveća mana. Ali nikako nije tačno da se "prećutkivalo": ima priličan broj knjiga o užasu ustaštva neposredno objavljenih u Zagrebu nakon instaliranja "titoističke ideologije". Zato i smtram izraz "prevaziđen" daleko boljim, iako ni on nije najsretniji.
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:17 17.11.2017

Re: Hvala

stefan.hauzer
Ovde kao da su slučajno izostavlja ime Viktora Novaka. Njegov Magnum Crimen je objavljen u Zagrebu 1948. godine.

Па не изоставља се, ти си га поменуо. :)
Иначе, Виктор Новак је баш пример политичког и клерикалног притиска на научника: био је искључен из РК цркве и поглавља Magnum Crimena-a која су била према њој била критична, била су искључена из тог првог издања интервенцијом Владимира Бакарића.
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:22 17.11.2017

Re: Hvala

i divniji mi je primer ljudi koji su uspeli da žive zajedno nakon toga i da ponovo cirkulišu i žao mi je što ipak nismo pokazali da smo dostojni i vredni toga. Zato danas pišemo o prećutanim istorijama jer jedni nisu spremni da oproste, a drugi nisu spremni da zatraže oprost. Ne samo za ovaj užasni primer, nego čitave spirale nasilja koja je nastala nakon toga i nikad i nećemo izaći iz te spirale, ako ne "prevaziđemo", bez upiranja prstom, bez ukaza države, nego zato što zaista želimo i zato što je život kraći od smrti.
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:24 17.11.2017

Re: Hvala

Иначе, Виктор Новак је баш пример политичког и клерикалног притиска на научника


(ovaj smajli za ovo "Па не изоставља се, ти си га поменуо. :)"

i primer čoveka od ličnog integriteta i osećaja kolektivne krivice, nešto što danas svima nedostaje.
alselone alselone 18:25 17.11.2017

Re: Hvala

Zato danas pišemo o prećutanim istorijama jer jedni nisu spremni da oproste, a drugi nisu spremni da zatraže oprost. Ne samo za ovaj užasni primer, nego čitave spirale nasilja koja je nastala nakon toga i nikad i nećemo izaći iz te spirale, ako ne "prevaziđemo", bez upiranja prstom, bez ukaza države, nego zato što zaista želimo i zato što je život kraći od smrti.


Ovo je malo romantizovanija verzija. Ovako bi bilo kada se posvadjas sa drugom, a ne kako se vodi post ratna politika.

MI ne izlazimo iz spirale zato sto se ponasanje nastavlja, zato se mogu da se vide one slike sa koncerta, zato sto se razbijaju table, zato sto se onemogucava povratak, zato sto se pravi atmosfera straha, a ne zbog imaginarnog oprosta. Nisu oni ni morali da traze zvanicno oprost, jebo oprost, trebali su samo da pocnu normalno da se ponasaju.
docsumann docsumann 18:27 17.11.2017

Re: Hvala

To, prihvaćenost ili neprihvaćenost, odobravanje ili neodobravanje, čini razliku, a ne da li je negde neki kreten sklepao neke stihove.


sklepao, snimio, prodavao... no, potpuno nebitno.

mislim da smo već u prvih par komentara na ovu btemu postavili stvari na svoja mjesta.

jeste, i mi smo bili skloni tim nazovi muzičkim ispadima
i ne, nije se nikad ni približno taj pravac zapatio u Srba kao u Hrvata.


Porediti nacionalnu zvezdu sa nekim tipom koji je nekad davno tamburao u Knez Mihailovoj a kome, evo vidimo, niko ni ime ne zna, stvarno nije korektno.


ne poredim(o) im popularnos nit rejting, nit kvalitet aranžmana nit produkciju, već žanrove koji su bliski ko death metal i grindcore.


stefan.hauzer stefan.hauzer 18:28 17.11.2017

Re: Hvala

Ovo je malo romantizovanija verzija. Ovako bi bilo kada se posvadjas sa drugom, a ne kako se vodi post ratna politika.


Možda je tačniji izraz "post građanski rat". Iznenadiš se kada vidiš kako su neka društva prevazišla građanske ratove.
alselone alselone 18:36 17.11.2017

Re: Hvala

Možda je tačniji izraz "post građanski rat".

Mozda i nije. :)

Nije nasa istoija pocela gradjanskim ratom. Ono sto mnogi zaboravljaju, istorija Bosne i Hrvatske mnogo je kompleksnija i starija pa samim tim je bila nekim zacudjujuce krvavija od "obicnog" gradjanskog rata.
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:55 17.11.2017

Re: Hvala

stefan.hauzer
Ovo je malo romantizovanija verzija. Ovako bi bilo kada se posvadjas sa drugom, a ne kako se vodi post ratna politika.


Možda je tačniji izraz "post građanski rat". Iznenadiš se kada vidiš kako su neka društva prevazišla građanske ratove.


freehand freehand 19:09 17.11.2017

Re: Hvala

ako je već bilo Srba na visokim položajima i u NDH-a,

Eto na primner Julije Budisavljević, muž Austrijanke Diane, udate Budisavljević.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:16 17.11.2017

Re: Hvala

Ono sto mnogi zaboravljaju, istorija Bosne i Hrvatske mnogo je kompleksnija i starija pa samim tim je bila nekim zacudjujuce krvavija od "obicnog" gradjanskog rata.


Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat. S druge strane; o kojem periodu možeš govoriti sa nacionalnog aspekta i kada se taj aspekat sagleda dođe se do iznenađujućih saznanja. Nije slučajno na prelazu vekova Zagreb postao najuticajniji grad za Srbe u Austrougarskoj. Ne Budim ili Pešta ili Novi Sad. Religija kao vododelnica južnoslovenskih naroda nastala je u ne tako dalekoj prošlosti.
alselone alselone 19:18 17.11.2017

Re: Hvala

Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat.

PA nije, to je deo WWII. To nije izolovani slucaj gradjanskog rata. To je drugi svetski rat i njegova "implementacija" u HR.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:19 17.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca
stefan.hauzer
Ovo je malo romantizovanija verzija. Ovako bi bilo kada se posvadjas sa drugom, a ne kako se vodi post ratna politika.


Možda je tačniji izraz "post građanski rat". Iznenadiš se kada vidiš kako su neka društva prevazišla građanske ratove.




I kako se još ivek trude da prevaziđu:)
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:20 17.11.2017

Re: Hvala

alselone
Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat.

PA nije, to je deo WWII. To nije izolovani slucaj gradjanskog rata. To je drugi svetski rat i njegova "implementacija" u HR.


Je l' Oktobarska revolucija deo Prvog svetskog rata ili poseban entitet; kojeg su uslovi Prvog svetskog rata pogurali?
alselone alselone 19:22 17.11.2017

Re: Hvala

Je l' Oktobarska revolucija deo Prvog svetskog rata ili poseban entitet; kojeg su uslovi Prvog svetskog rata pogurali?


NEmam pojma, ali znam da NDH nije gradjanski nego Drugi svetski rat. :)
niccolo niccolo 19:25 17.11.2017

Re: Hvala

Je l' Oktobarska revolucija deo Prvog svetskog rata ili poseban entitet; kojeg su uslovi Prvog svetskog rata pogurali?

Ja mislim da je poseban entitet. Čak nisam siguran ni da ga je Veliki rat pogurao, više mi liči na onu grudvu koja se povećava i povećava dok jednog momenta ne postane prevelika.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:31 17.11.2017

Re: Hvala

Ja mislim da je poseban entitet. Čak nisam siguran ni da ga je Veliki rat pogurao, više mi liči na onu grudvu koja se povećava i povećava dok jednog momenta ne postane prevelika.


Da.
Moguće je zamisliti tu revoluciju i bez konteksta svetskog rata, a teško je moguće zamisliti NDH bez konteksta drugog rata.
floki floki 20:48 17.11.2017

Re: Hvala

jedni nisu spremni da oproste, a drugi nisu spremni da zatraže oprost


au brate koja je ovo budalastina


@alse:
svaka cast brate na strpljenju tokom ove simultanke...



alselone alselone 21:11 17.11.2017

Re: Hvala

svaka cast brate na strpljenju tokom ove simultanke...


Lezim kod kuce prehladjen, onaj prasak nije dao rezultate, nisam poslusao Maksu da turam cimet u gujzicu, a nisam ni pio rakiju sa biberom. Pa se lecim na obican nacin - lezim i cekam da prodje.
Pa sam imao vremena. A i nervira me tema, tj. svih ovih par na koje sam se nalozio poslednjih dana. Samo me je obicno kada su se ranije desavale ili mrzelo da se ukljucuujem ili nisam imao vremena.

A to su (hronoloski ovih dana):
- Pisanje po ruskim zrtvama
- Pisanje po komunistickim zrtvama
- Pisanje po srpskim zrtvama

Jedino mi je zao sto smo upropastili ovako dobar blog.
maksa83 maksa83 22:06 17.11.2017

Re: Hvala

nisam poslusao Maksu da turam cimet u gujzicu

Dok god imaš simptome nije kasno!
tyson tyson 22:07 17.11.2017

Re: Hvala

Porediti nacionalnu zvezdu sa nekim tipom koji je nekad davno tamburao u Knez Mihailovoj a kome, evo vidimo, niko ni ime ne zna, stvarno nije korektno.

Znam ja: Alfi!


maksa83 maksa83 22:15 17.11.2017

Re: Hvala

Znam ja: Alfi!

BRAVO!!!!

Eeee, koji smo đedovi...

Edit: više nije pjevač, sad je slikar.

Inače, počeo je sa normalnom uličnom muzikom, ono, Bobovi Dilani i tako to, i onda kad su počele vesele deveesete ... nisam ga baš pažljivo slušao u tom periodu, mislim da nikad nije pevao one krvoločne treševe, ali je imao šubaru i kokardu i sve insignije.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:39 17.11.2017

Re: Hvala

tyson
Porediti nacionalnu zvezdu sa nekim tipom koji je nekad davno tamburao u Knez Mihailovoj a kome, evo vidimo, niko ni ime ne zna, stvarno nije korektno.

Znam ja: Alfi!




Što ti je reklama.
Pojma o njemu nisam imao, i ono malo puta što sam ga video i čuo mislio sam da se radi o nekoj budali.
Sad izguglam da je istoričar umetnosti i arheolog, da u Knezu slika preko trideset godina...
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:59 17.11.2017

Re: Hvala

stefan.hauzer

Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat.

Како грађански рат?

У НДХ се нису тукли (грађани) Срби и (грађани) Хрвати, већ је држава Хрватска употребила све своје полуге, и полицију, и војску, и друге институције, да истреби преко милион својих грађана не-католика.

Да ли би рекао за истребљивање Јевреја у Немачкој да се ту радило о грађанском рату?
stefan.hauzer stefan.hauzer 02:12 18.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca
stefan.hauzer

Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat.

Како грађански рат?

У НДХ се нису тукли (грађани) Срби и (грађани) Хрвати, већ је држава Хрватска употребила све своје полуге, и полицију, и војску, и друге институције, да истреби преко милион својих грађана не-католика.

Да ли би рекао за истребљивање Јевреја у Немачкој да се ту радило о грађанском рату?


Kao što rekoh izraz "post građanski rat" je možda najtačniji izraz.

Edit: zanimljivo da danas borbu četnika i partizana učimo kao građanski rat. Ne mislim da izjednačavam. S druge strane NDH se ne sme posmatrati izvan okvira Jugoslavije. Kao što je bila izdvojena instalacijom ustaša, tako je i prisvojena revolucionarnom borbom partizanskog pokreta. Revolucija nije razdvajala četnike i ustaše, nego ih je obe jednako tretirala kao neprijatelje revolucije. Ovakvo činjenično stanje je okarakterisano kao građanski rat (revolucionarna borba). S toga i smatram da je posleratna Jugoslavija izašla najpre iz građanskog rata, a tek onda iz Drugog svetskog rata. I to je upravo i potpomoglo "prevazilaženje". Tako izuvrtano "prevazilaženje" zločina ustaštva, izjednačivši ga sa građanskim ratom i četništvom, stvoriće kasnija nerazumevanja i nemogućnosti daljeg "prevazilaženja", ali partizanski pokret je ponajpre vodio revolucionarnu borbu. Zato sam i rekao da je način na koji smo "prevazišli" pogrešan i nije uključio javnu raspravu i stvoriće užasavajuć rascep u devedesetim. Isto tako, smatram da ovako nakalemljeno pomirenje, koje je sprovela "titoistička ideologija", ne čini od nje jedinog krivca, i verujem da celo društvo nosi teret odgovornosti: koje je bilo spremno na takav iskorak zarad ideje bratstva i jedinstva.
stefan.hauzer stefan.hauzer 02:13 18.11.2017

Re: Hvala

floki
jedni nisu spremni da oproste, a drugi nisu spremni da zatraže oprost


au brate koja je ovo budalastina


@alse:
svaka cast brate na strpljenju tokom ove simultanke...





Ovim me još nisu častili, ali eto.
stefan.hauzer stefan.hauzer 02:51 18.11.2017

Re: Hvala

- Pisanje po srpskim zrtvama


?

rekao bih da ovo niko ne negira, nego ovo "prećutkivana". Koji to Srbin u "titoističkoj ideologiji" nije bio svestan ustaških zločina? I zbog čega se krivica za njegovo "prećutkivanje" može sprovesti pod "titoističku ideologiju", a totalno zanemariti tišina; tj. može li se jedan narod abolirati "titoizmom" za njegovu tišinu? Gde je naša kolektivna krivica za "prećutkivanje"? I razlog zbog čega mislim da je izraz "prevaziđen" daleko tačniji: nalazi se upravo u ovom drugom pitanju i kolektivnoj odgovornosti. Naravno i da ne mislim da je "prevaziđen" na odgovarajuć način, ali ga to i dalje ne čini "prećutkivanim".
blogovatelj blogovatelj 04:58 18.11.2017

Re: Hvala

Ne mogu da verujem da Vam nije poznato da su Srbi i Hrvati ZAJEDNO ginuli i bivali ranjavani kao antifašisti, u borbama protiv nacista, četnika, ustaša tokom II svetskog rata.


Sva mi je familija partizanska, od 1941. Oružjem koje su kraljevi vojnici u aprilskom slomu bacali da ne bi bili poterani u konclogore podignut je ustanak tamo odakle su mi preci. A to je multietnička Bosna, glamočki kraj.
To oružje u ruke seljaka je stiglo tako što ga je moj rođeni stric po kome sam dobio ime usput skupljao koliko je mogao i doneo u selo. Brojkama, dve puške, dva pištolja i nešto bombi i municije koliko je mogao da potrpa u džepove. Tim oružjem i tandžarama koje su imali podigli su vosstanie. Poginuo je od nemačkog mitraljeza u činu starijeg vodnika 1943. Posle rata posthumno je dobio plaketu koju je lično potpisao Josip Broz i koja je stajala u kući mog drugog strica na zidu, kao ikona.
Sva familija, bliža i dalja, sem najstarijeg strica koji je čuvao domaćinstvo, bila je u partizanima. Svi oni skupa, svi partizani, znaju za jednog Hrvata, Dalmatinca koji je bio partizan do 1943. Jednog jedinog. Posle nekoliko meseci taj isti se pojavio u ustaškoj uniformi sa drugarima i pokrao šta je mogao po kućama. Nisu tada nikoga ubili.
Jebalo te zajedničko ginjenje, da te jebalo!
c_h.arlie c_h.arlie 06:20 18.11.2017

Re: Hvala

stefan.hauzer
principessa_etrusca
stefan.hauzer

Ja sam govorio isključivo o odnosu naspram NDH; i to jeste građanski rat.

Како грађански рат?

У НДХ се нису тукли (грађани) Срби и (грађани) Хрвати, већ је држава Хрватска употребила све своје полуге, и полицију, и војску, и друге институције, да истреби преко милион својих грађана не-католика.

Да ли би рекао за истребљивање Јевреја у Немачкој да се ту радило о грађанском рату?


Kao što rekoh izraz "post građanski rat" je možda najtačniji izraz.

Edit: zanimljivo da danas borbu četnika i partizana učimo kao građanski rat. Ne mislim da izjednačavam. S druge strane NDH se ne sme posmatrati izvan okvira Jugoslavije. Kao što je bila izdvojena instalacijom ustaša, tako je i prisvojena revolucionarnom borbom partizanskog pokreta. Revolucija nije razdvajala četnike i ustaše, nego ih je obe jednako tretirala kao neprijatelje revolucije. Ovakvo činjenično stanje je okarakterisano kao građanski rat (revolucionarna borba). S toga i smatram da je posleratna Jugoslavija izašla najpre iz građanskog rata, a tek onda iz Drugog svetskog rata. I to je upravo i potpomoglo "prevazilaženje". Tako izuvrtano "prevazilaženje" zločina ustaštva, izjednačivši ga sa građanskim ratom i četništvom, stvoriće kasnija nerazumevanja i nemogućnosti daljeg "prevazilaženja", ali partizanski pokret je ponajpre vodio revolucionarnu borbu. Zato sam i rekao da je način na koji smo "prevazišli" pogrešan i nije uključio javnu raspravu i stvoriće užasavajuć rascep u devedesetim. Isto tako, smatram da ovako nakalemljeno pomirenje, koje je sprovela "titoistička ideologija", ne čini od nje jedinog krivca, i verujem da celo društvo nosi teret odgovornosti: koje je bilo spremno na takav iskorak zarad ideje bratstva i jedinstva.

Dobri Stefane, kao tvoj veliki poštovalac - nadovezao bih se samo za ono boldovano.
Ustanak i slična zajednička borba na teritoriji NDH je materija sa kojom se mora biti veoma oprezan.
Za svetoga Jovana, dakle, januar 42. godine, u jednom multietničkom selu partizani vrše mobilizaciju rečima --- Srbi morate da idete u šumu, Hrvati kako hoćete. (Pričao mi jedan sudionik, istina, Srbin ... ne znam da li ga smatrate time što je Srbin verodostojnim svedokom).
O toj zajedničkoj borbi o kojoj se toliko priča, ja bih, dakle, bio veoma oprezan ... jer su Srbi od ustaških zverstava morali da beže u šumu, pa u šumi bili partizani ili četnici. Hrvati nisu morali. Ovim ne umanjujem poštovanje prema Hrvatima koji, dakle, nisu morali, ali su hteli.
O nacionalnim sastavim jedinica da ne govorimo - iz toga se vidi ko je stvarno ratovao. O tome kako su na nekim područjima ginuli komanddanti, Srbi naravno - od Save Tanića do Nikole Demonje - da se i ne priča.
O tome kako je, pošto je nekim slučajem preživeo, legenda Korduna, jedne od najnapaćenijih regija, prošao Ćanica Opačić - da ne govorimo.
Što bi rekao on svojevremeno --- seljak može najviše da se popne do vešala - a ja bih tome dodao Srbin u NDH, tada - a, što to ne reći, i sada.
Prema tome - ne bi bilo loše da se dobro promisli pišući o tim ustancima i 'zajedničkoj' borbi Srba i Hrvata.
blogovatelj blogovatelj 07:45 18.11.2017

Re: Hvala

Procenti koje pominješ nedvosmisleno ukazuju samo na jednu stvar - da Hrvatska ima MNOGO veći problem sama sa sobom nego Srbija, ali s time nek se sama i nosi kako zna i ume.


I to je uvek tako u onih naroda koji su dobili poslednji rat koji su vodili.
alselone alselone 07:50 18.11.2017

Re: Hvala

Kao što rekoh izraz "post građanski rat" je možda najtačniji izraz.



Kao što rekoh, možda i nije.

To je rat u kom su Sile osovine (bez Japana, naravno) napale ostatak Evrope. Kao što ni partizanski ustanak u Bosni i Srbiji nije izolovan slučaj građanskog rata, tako ni rat u Hrvatskoj nije izolovan slučaj građanskog rata, nego borba Sila osovine i Antihitlerovske koalicije na geografskom prostoru Jugoslavije.
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:45 18.11.2017

Re: Hvala

nego borba Sila osovine i Antihitlerovske koalicije na geografskom prostoru Jugoslavije.


Naravno, možemo da se ne slažemo.

Kako objašnjavaš da se kod nas zajedno sa ovim što pišeš sprovodila i revolucija i da si imao otvoreni konflikt "antihitlerovske koalicije" i da se država u posleratnom dobu ponašala kao izašla iz revolucije, a ne Drugog svetskog rata?

partizanski ustanak u Bosni i Srbiji nije izolovan slučaj građanskog rata, tako ni rat u Hrvatskoj nije izolovan slučaj građanskog rata,

Bosna je bla deo NDH, zar ne?

Edit: i ova naša (čitav niz na koji sam se nadovezao) mala rasprava je daleko više uticala na moje pozitivno mišljenje o ovom blogu, nego sam tekst.
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:55 18.11.2017

Re: Hvala

Dobri Stefane, kao tvoj veliki poštovalac - nadovezao bih se samo za ono boldovano.
Ustanak i slična zajednička borba na teritoriji NDH je materija sa kojom se mora biti veoma oprezan.



reč je o tome, u tom boldovanom, da je jedan deo Jugoslavije izdvojen kao NDH, a kada je bio vraćen u Jugoslaviju, on je bio vraćen sa Narodnooslobodilačkom borbom. To je nekakava činjenica, nisam ulazio u etničku pripadnost onih koji su ga oslobodili, nego njihovu ideološku pripadnost (hajde i ovde da budem pažljiv:).
alselone alselone 10:37 18.11.2017

Re: Hvala


Kako objašnjavaš da se kod nas zajedno sa ovim što pišeš sprovodila i revolucija i da si imao otvoreni konflikt "antihitlerovske koalicije" i da se država u posleratnom dobu ponašala kao izašla iz revolucije, a ne Drugog svetskog rata?


Upravo tako kao sto si napisao. Zajedno.

Bosna je bla deo NDH, zar ne?

Ne razumem kakve veze ima.

Ti bi rekao da je borba protiv ustasa bila gradjanski rat, a borba protiv Nemaca i Italijana Drugi svetski rat. U toku istor rata, u toku istog sukoba, na istom prostoru. Ne kapiram zaista. Ili je i borba protiv Nemaca u Srbiji bila gradjanski rat, sto mi tek ne bi bilo jasno.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:51 18.11.2017

Re: Hvala

stefan.hauzer

Edit: zanimljivo da danas borbu četnika i partizana učimo kao građanski rat. Ne mislim da izjednačavam.

У Србији се борба четника и партизана одвијала у сенци немачке окупације, односно у троуглу Немци-партизани-четници, па се њихова борба против Немаца док су сарађивали може посматрати као два покрета отпора, а када је сарадња престала, њихова међусобна борба можда као некакав грађански рат.
S druge strane NDH se ne sme posmatrati izvan okvira Jugoslavije. Kao što je bila izdvojena instalacijom ustaša, tako je i prisvojena revolucionarnom borbom partizanskog pokreta
.
Мислим да грешиш. Југославија се распала након немачког напада. НДХ се издвојила као нова држава на скоро половини дотадашње југословенске територије (115/247), а усташки режим нису инсталирали Немци, већ напротив, Немци су у више наврата, и пре и након усташког преузимања власти, покушали да инсталирају Мачека.
Revolucija nije razdvajala četnike i ustaše, nego ih je obe jednako tretirala kao neprijatelje revolucije.

Однос револуције према четницима и према усташама је добро документован, и углавном су и једни и други третирани као непријатељи, мада не увек, и не свугде. То и јесте запањујућа чињеница имајући у виду потпуно различиту природу усташког режима који је одговоран за смрт преко милион некатоличких цивила, од природе четничког покрета који је на територији НДХ углавном имао улогу заштите цивилног становништва.
Ovakvo činjenično stanje je okarakterisano kao građanski rat (revolucionarna borba). S toga i smatram da je posleratna Jugoslavija izašla najpre iz građanskog rata, a tek onda iz Drugog svetskog rata.

За револуцију су геноцид над Србима, Јеврејима и Ромима у НДХ, и страна окупација и огромно страдање српских цивила на осталим деловима некадашње југословенске територије, били прилика за успешну револуционарну борбу и преузимање власти. Револуција није марила за страдање цивила до те мере да је озлоглашени логор Јасеновац несметано радио од августа 1941. до априла 1945.
I to je upravo i potpomoglo "prevazilaženje". Tako izuvrtano "prevazilaženje" zločina ustaštva, izjednačivši ga sa građanskim ratom i četništvom, stvoriće kasnija nerazumevanja i nemogućnosti daljeg "prevazilaženja", ali partizanski pokret je ponajpre vodio revolucionarnu borbu. Zato sam i rekao da je način na koji smo "prevazišli" pogrešan i nije uključio javnu raspravu i stvoriće užasavajuć rascep u devedesetim.

Тачно. Ипак бих додала да ако сами усташки злочини нису прећутани, свакако је прећуткивана њихова права природа. У послератном наративу су непријатељи били "окупатори и сарадници окупатора" и они су прогањали слободољубиве комунисте, партизане и цивиле, а замагљивано је да су усташе убиле преко милион Срба не због другог, него зато што су Срби.
Isto tako, smatram da ovako nakalemljeno pomirenje, koje je sprovela "titoistička ideologija", ne čini od nje jedinog krivca, i verujem da celo društvo nosi teret odgovornosti: koje je bilo spremno na takav iskorak zarad ideje bratstva i jedinstva.

Ни ја не мислим да је титоистичка идеологија била једини кривац, али пошто је то била владајућа идеологија у једном тоталитарном режиму и као таква била у позицији апслотутне моћи, титоизам сноси највећу кривицу. И зато што је некада "Голубњача" била цензурисана, данас десетине хиљада људи кличу Томпсону.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:55 18.11.2017

Re: Hvala

Ti bi rekao da je borba protiv ustasa bila gradjanski rat, a borba protiv Nemaca i Italijana Drugi svetski rat.


Da, ono što se kod nas dogodilo u vreme Drugog svetskog rata, u Grčkoj je dobilo epilog tek od 1946. godine do 1949. godine. Način na koji se "titoistička ideologija" suprostavila i rešila problem gotovo je identičan, samo u obrnutom smeru. Jugoslavija je zaista prošla kroz građanski rat u Drugom svetskom ratu i to je i bio uvod onoga što će se dešavati u kasnijem bipolarnom hladnoratovskom svetu. Izvanredno poseban slučaj, nikako samo kao deo Drugog svetskog rata jer implikacije koja je nosila borba daleko su prevazilazila dešavanja samog rata. I kao što sam odgovorio prinćipesi, način na koji je "titoizam" odgovorio na dešavanja u posleratnom periodu daleko više nose obeležje "post građanskog rata" nego posleratnog perioda o čemu svedoče i dešavanja u "tršćanskoj krizi". Ne samo to, pritisak koja je ova kriza stvorila na proces protiv Alojzija Stepinca: govori o problemu koji je već tad uveliko nadživeo Drugi svetski rat.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:00 18.11.2017

Re: Hvala

principessa_etrusca
stefan.hauzer

Edit: zanimljivo da danas borbu četnika i partizana učimo kao građanski rat. Ne mislim da izjednačavam.

У Србији се борба четника и партизана одвијала у сенци немачке окупације, односно у троуглу Немци-партизани-четници, па се њихова борба против Немаца док су сарађивали може посматрати као два покрета отпора, а када је сарадња престала, њихова међусобна борба можда као некакав грађански рат.
S druge strane NDH se ne sme posmatrati izvan okvira Jugoslavije. Kao što je bila izdvojena instalacijom ustaša, tako je i prisvojena revolucionarnom borbom partizanskog pokreta
.
Мислим да грешиш. Југославија се распала након немачког напада. НДХ се издвојила као нова држава на скоро половини дотадашње југословенске територије (115/247), а усташки режим нису инсталирали Немци, већ напротив, Немци су у више наврата, и пре и након усташког преузимања власти, покушали да инсталирају Мачека.
Revolucija nije razdvajala četnike i ustaše, nego ih je obe jednako tretirala kao neprijatelje revolucije.

Однос револуције према четницима и према усташама је добро документован, и углавном су и једни и други третирани као непријатељи, мада не увек, и не свугде. То и јесте запањујућа чињеница имајући у виду потпуно различиту природу усташког режима који је одговоран за смрт преко милион некатоличких цивила, од природе четничког покрета који је на територији НДХ углавном имао улогу заштите цивилног становништва.
Ovakvo činjenično stanje je okarakterisano kao građanski rat (revolucionarna borba). S toga i smatram da je posleratna Jugoslavija izašla najpre iz građanskog rata, a tek onda iz Drugog svetskog rata.

За револуцију су геноцид над Србима, Јеврејима и Ромима у НДХ, и страна окупација и огромно страдање српских цивила на осталим деловима некадашње југословенске територије, били прилика за успешну револуционарну борбу и преузимање власти. Револуција није марила за страдање цивила до те мере да је озлоглашени логор Јасеновац несметано радио од августа 1941. до априла 1945.
I to je upravo i potpomoglo "prevazilaženje". Tako izuvrtano "prevazilaženje" zločina ustaštva, izjednačivši ga sa građanskim ratom i četništvom, stvoriće kasnija nerazumevanja i nemogućnosti daljeg "prevazilaženja", ali partizanski pokret je ponajpre vodio revolucionarnu borbu. Zato sam i rekao da je način na koji smo "prevazišli" pogrešan i nije uključio javnu raspravu i stvoriće užasavajuć rascep u devedesetim.

Тачно. Ипак бих додала да ако сами усташки злочини нису прећутани, свакако је прећуткивана њихова права природа. У послератном наративу су непријатељи били "окупатори и сарадници окупатора" и они су прогањали слободољубиве комунисте, партизане и цивиле, а замагљивано је да су усташе убиле преко милион Срба не због другог, него зато што су Срби.
Isto tako, smatram da ovako nakalemljeno pomirenje, koje je sprovela "titoistička ideologija", ne čini od nje jedinog krivca, i verujem da celo društvo nosi teret odgovornosti: koje je bilo spremno na takav iskorak zarad ideje bratstva i jedinstva.

Ни ја не мислим да је титоистичка идеологија била једини кривац, али пошто је то била владајућа идеологија у једном тоталитарном режиму и као таква била у позицији апслотутне моћи, титоизам сноси највећу кривицу. И зато што је некада "Голубњача" била цензурисана, данас десетине хиљада људи кличу Томпсону.




Sjajan komentar!
Daleko sveobuhvatniji i odličaaan. Baš odličan.
Iako se ne slažem u nekim delovima, ali i ne želim da se upuštam u dalje rasprave.
Verujem i da bi ostali na određenim pozicijama nepromenjivo.
irvington irvington 15:00 18.11.2017

Re: Hvala


Кад вeћ помињeмо "ваљанe" Нeмцe из пeриода Другог свeтског рата, морамо да спомeнeмо Пeпија Румeла, шабачког апотeкара, који јe стицајeм нeсрeћних околности био прва жртва шабачкe рацијe!

Наимe, послe пропасти зајeдничкe "чeтничко-партизанскe" офанзивe на Шабац, у рану јeсeн 1941, нeмачка казнeна eкспeдиција похапсила јe практично, комплeтно прeостало градско становништво. Прeлиставајући списак заробљeника нeмачки официр углeдао јe имe Пeпија Румeла, главног шабачког апотeкара и понудио му да изађe из колонe, која сe у том момeнту налазила на мосту. Румeл јe са гнушањeм одбио прeдлог нeмачког официра, рeкавши да он остајe са својим суграђанима до краја, јeр јe са њима годинама живeо лeпо и дeлио добро, па ћe сада са њима да подeли и зло! Послe тих Пeпијeвих рeчи, нeмачки официр јe извадио пиштољ, упуцао сународника и гурнуо га са моста у Саву. Тако јe шабачки Нeмац - Пeпи Румeл, пао као прва жртва прогона Шапчана на путу ка логору у Бачком Јарку.

Почeтком 1942, дошла су код др Мозeра, окупационог градоначeлника Зeмуна, два фолксдојчeра и саопштили му, да су крстарeћи по Срeму, код манастира Раваницe-Врдника видeли нeкe усташe, као и другe, бројнe Хрватe у грађанским одeлима, како славe, окупљeни око нeкаквих људских костију. Када су их упитали шта јe то oко чeга сe вeсeлe, Хрвати су одговорили, да су то кости "влашког цара Лазара" и да су их они, управо бацили на пут да их пси разнeсу!

Њих двојица су због тога похитали у Зeмун (пошто су ишли зајeдно са Србима у школу, знали су колико јe "Цар Лазар" важна историјска личност за тај народ) да што прe обавeстe градоначeлника Мозeра. Oн јe добро знао вeличину и славу кнeза Лазара. Чим јe добио информацију, одјурио јe аутом у Бeоград и обавeстио Гeстапо, објашњавајући им, како би то била нeзапамћeна културна срамота за Нeмцe, да дозволe јeдној група Павeлићeвих дивљака да уништава јeдну такву јeдинствeну историјску успомeну и рeликвију. Срeћом, и у Гeстапоу сe нашао нeко, ко јe схватио колику важност за српски народ имају тe мошти, тe јe одмах нарeђeно да сe образујe eспeдиција која ћe да одe на Фрушку Гору и покупи разбацанe кости кнeза Лазара.

У исто врeмe, на основу других обавeштeња, пронађeнe су разбацанe кости Цара Уроша и Војводe Стeвана Штиљановића. Гeстаповци су покупили свe тe мошти српских свeтитeља, донeли их у Зeмун, прeдавши их Мозeру, да он даљe организујe шта трeба са њима да сe учини. Овај "домаћи" Нeмац јe набавио три скупоцeна мртвачка сандука (прeтходнe, скупоцeнe срeбрнe саркофагe, у којима су тeла лeжала вeковима, усташe су послалe у Загрeб да сe прeтопe!). Када јe смeстио тeла у саркофагe, др Мозeр јe обавeстио гeнeрала Нeдића, уговоривши да примопрeдаја будe 14. априла 1942. Тог дана Нeдић јe нарeдио министру просвeтe Јонићу да ђаци из свих бeоградских школа начинe шпалир од понтонског моста на Сави, па свe до Саборнe црквe, а огромна маса Бeограђана изашла јe на улицe да дочeка мошти српских свeтитeља.

Градоначeлник окупираног Зeмуна, који јe послe капитулацијe Краљeвинe Југославијe припао Нeзависној држави Хрватској (НДХ), на срeћу тамошњих Срба био јe др Мозeр, рођeни Зeмунац, из иначe, углeднe нeмачкe породицe, која сe одвајкада бавила производњом и вeлeпродајом вина, али сe измeђу осталог истицала и по својој просрпској оријeнтисаности и рђавим односима са зeмунским Хрватима.

Др Мозeр јe, прe свог избора за градоначeлника Зeмуна у рану јeсeн 1941, обавeстио Милана Нeдића о нeмачкој понуди и затражио од њeга формалну дозволу (особа за контакт био им јe извeсни Мика Ђорђeвић, прeко којeга су тајно размeњивали порукe) да сe прихвати дужности.

"Ма како сe рат завршио, Зeмун ћe поново бити у саставу Бeограда, а ја нe жeлим да сe ни на који начин замeрим Србима, са којима смо ми, зeмунски Нeмци, одувeк живeли у најбољим пријатeљским односима". Нeдић јe позитивно и са вeликом захвалношћу одговорио на писмо Мозeра, замоливши га, да свим снагама заштити Србe у граду и околини од усташких насиља. Доиста, послe постављања Мозeра на мeсто градоначeлника Зeмуна и њeгових интeрвeнција, прeстала су, нe само убијањe Срба у Зeмуну, вeћ и хапшeња и пљачкања наших сународника.
freehand freehand 19:17 18.11.2017

Re: Hvala

Револуција није марила за страдање цивила до те мере да је озлоглашени логор Јасеновац несметано радио од августа 1941. до априла 1945.

Do te mere da bi baš interesantno bilo da se sa tom pričom uputiš u Bosansku Krajinu i Potkozarje, na primer. da objasniš tom narodu ko nije mario za njegovo stradanje. A usput možeš i meni da objasniš kako su to partizani (koji su, koliko sam ovde razumeo svi bili Srbi) bili toliko neosetljivi na patnje žrtava koje su takođe, gle čuda?! bile sve srpske?
I ako su već ti partizani koji su svi bili Srbi mogli da oslobode logoraše iz Jasenovca koji su takođe, treba li reći, svi bili Srbi a nisu hteli - šta je sprečavačo rodoljube iz JVuO (koje neki mešaju sa četnicima) a koji su, koliko sam takođe na ovom blogu razumeo bili jedina prava multietnička formacija, da to učine?
Ili da ipak skratim - ako je odvratne komuniste bolelo dupe za patnje jasenovačkih žrtvava - što jebeni četnici nisu jurnuli na taj Jasenovac?
Čekali Čerčila pa kad su videli da ga nema pohitali mu u susret zajedno sa ustašama i jasenovačkim dželatima?
vcucko vcucko 19:59 18.11.2017

Re: Hvala

freehand
Njena je snaga samo u sposobnosti da se urla i egzibicionistički vitla javnošću, i krhkom ekvilibrijumu na kome počivaju vlasti u Hrvatskoj pa i tih 5,8 ili 10% ima žestok uticaj na rezultate i formiranje vlasti.

Njena je snaga i upotrebna vrednost savršeno iskorišćena kad je trebalo. U onome što oni zovu domovinski rat.
Sam sebi se ponavljam, ali ponavljaju se i teme i diskusije ovde. Tuđman (bar izvorno) nije bio ustaša, nego partizanski general. Koji je savršeno spinovao koketirajući sa ustaštvom, a ne bi li dobio ono što je hteo i čekao: ishitrenu i - ima dobar krajiški izraz - benastu reakciju Srba. Kao dobar povod da nas, uz za njih povoljan vetar u Evropi, počisti jednom za svagda.
Sećam se onog čuvenog HDZ skupa u Lisinskom, to je bila subota, u nedelju je Crkva sv. Nikole bila puna kao retko kad. To je ona manja, starija, u centru Rijeke, ona veća sv. Đorđa na Sušaku je korišćena samo za veće praznike. Narod je bio u strahu, ali više u fazonu "a šta sad, rodijaci". U stvari, tu je u svesti ljudi prelomilo "dobro došli u četres'prvu" i tu je bio kraj svakog racija. Svesno!
freehand freehand 20:08 18.11.2017

Re: Hvala

vcucko
freehand
Njena je snaga samo u sposobnosti da se urla i egzibicionistički vitla javnošću, i krhkom ekvilibrijumu na kome počivaju vlasti u Hrvatskoj pa i tih 5,8 ili 10% ima žestok uticaj na rezultate i formiranje vlasti.

Njena je snaga i upotrebna vrednost savršeno iskorišćena kad je trebalo. U onome što oni zovu domovinski rat.
Sam sebi se ponavljam, ali ponavljaju se i teme i diskusije ovde. Tuđman (bar izvorno) nije bio ustaša, nego partizanski general. Koji je savršeno spinovao koketirajući sa ustaštvom, a ne bi li dobio ono što je hteo i čekao: ishitrenu i - ima dobar krajiški izraz - benastu reakciju Srba. Kao dobar povod da nas, uz za njih povoljan vetar u Evropi, počisti jednom za svagda.
Sećam se onog čuvenog HDZ skupa u Lisinskom, to je bila subota, u nedelju je Crkva sv. Nikole bila puna kao retko kad. To je ona manja, starija, u centru Rijeke, ona veća sv. Đorđa na Sušaku je korišćena samo za veće praznike. Narod je bio u strahu, ali više u fazonu "a šta sad, rodijaci". U stvari, tu je u svesti ljudi prelomilo "dobro došli u četres'prvu" i tu je bio kraj svakog racija. Svesno!

Uz osnovnu primedbu da se citirano i rasprava na ovom blogu odnose na sadašnjost, dodao bih i to da ni Tuđman, ni razbijanje SFRJ nisu ni plod slučaja ni hira, ni ishitrenih odluka i trenutnih emocija. Dosta je to precizno i na vreme isplanirano u grubim crtama, ostalo su modaliteti i improvizacija na terenu i u realnom vremenu. Uz neophodne promene i korekcije, naravno.
vcucko vcucko 20:35 18.11.2017

Re: Hvala

freehand

Dosta je to precizno i na vreme isplanirano u grubim crtama, ostalo su modaliteti i improvizacija na terenu i u realnom vremenu. Uz neophodne promene i korekcije, naravno.

Isplanirano je preblaga reč. U vojnoj terminologiji, to je kad stigne naređenje sa konkretnim zadacima, rokom izvršenja, odgovornim licima itd. To što navodiš spadalo je u tzv. trajne zadatke, da ne kažem osnovne postulate dela sveta koji je, činilo se tada, konačno pobedio krajem 1989.
Ali, u mojoj percepciji, Hrvatska kao država je određena 1. općim saborom HDZ u Lisinskom početkom 1990. I, iskreno, već dugo (otkad nisam pod njenom jurisdikcijom) sam prilično ravnodušan prema ustrojstvu iste. Ni u džep, ni iz džepa, ako me razumeš.
tyson tyson 13:09 19.11.2017

Re: Hvala

maksa83
Znam ja: Alfi!

BRAVO!!!!

Eeee, koji smo đedovi...

Edit: više nije pjevač, sad je slikar.

Inače, počeo je sa normalnom uličnom muzikom, ono, Bobovi Dilani i tako to, i onda kad su počele vesele deveesete ... nisam ga baš pažljivo slušao u tom periodu, mislim da nikad nije pevao one krvoločne treševe, ali je imao šubaru i kokardu i sve insignije.

Alfi je bio ubeđeni SPO-vac, sa sve pratećom ikonografijom sa početka delovanja tog pokreta/stranke pre nego što je Vuk štucovao bradu i promenio priču. Čak je i kolateralne batine dobio tokom nekih demonstracija od policije zbog toga.

Možda me sećanje vara - godine su to - no mislim da ga se SPO setio kao zaslužnog građanina tokom vladavine Spasoje-zovi-ga Krunića Beogradom.


mletackibanderas mletackibanderas 18:02 19.11.2017

Re: Hvala

P.S. Pa cak i da je mainstream. Srebrenica i Jasenovac su isto?

Naravno da nisu. u srebrenici je stradalo 8 000 000 civila rođenih od 1105 pne pa do onih koji će se još roditi. dok je jasenovac bila zračna banja u kojoj su se izvodile kulturne predstave tipa Mala Florami i slično
dobro tu i tamo bi nekom protzračilo glavu maljem i nožem ,al bože moj, red se treba znat.
mletackibanderas mletackibanderas 18:04 19.11.2017

Re: Hvala

alselone
Da li je moguce da ovakva pesma postoji na planeti?

Jasenovac i Gradiška stara ,to je kuća Maksovih mesara (2x)
Kroz Imotski kamioni žure ,voze crnce Francetića Jure (2x)
U Čapljini klaonica bila ,puno srba Neretva nosila (2x)
Oj Neretvo teci mi niz stranu ,nosi srbe plavome Jadranu (2x)
Ko je moga zamisliti lani,da će Božić slavit partizani (2x)
Tko je reka jeba li ga ćaća,da se Crna Legija ne vraća (2x)
Gospe Sinjska ako si u stanj uzmi Stipu , a vrati nam Franju (2x)
Oj Račane jeba ti pas mater,i onome ko je glasa za te (2x)
Sjajna zvijezdo iznad Metkovića ,pozdravi nam Antu Pavelića (2x)

Dobro al zato je "Oj Ivane Kuprešne" sigurno o Simeli Šolaji, mislim čim ju je Mesić pjevao a i rukometaši povodom osvajanja odličja.. a mesič je poznati antifašista
mletackibanderas mletackibanderas 18:20 19.11.2017

Re: Hvala

Ali opet, to je cista spekulacija. Kod nas si imao jedino slucaj Hrtkovaca, koji ne moze da se meri sa planskim proterivanjem koje je dogovoreno na navisem drzavnom nivou na samom pocetku rata. I onda ti kazes da je jednako jer nismo imali srece. Eto...

a jel znaš kako se kretala burza u Hrkovcima, šta si morao da daš da bi nešto dobio , mensečini da se tako ne pregovara pod pritiskom. Recimo kad se pogodiš za razmjenu ,pa kad si već u mađarskoj traže te par tisuća maraka pride, ti odbiješ. naravno ddrugi dan ti kuća buum , i ništa od pazara,, pitaj malo ljude koji su mjenjali kako su prošli
mletackibanderas mletackibanderas 18:24 19.11.2017

Re: Melburn

freehand
Srbi, Hrvati i Bošnjaci se druže u okviru svojih zajednica i okupljaju se često na koncertima grupa iz ex-Yu i čak postoji melburnški sastav Željci Bebeci koji sviraju ex yu rock obrade i tu se svi druže.

Pa to ko Sheveningen, bokte?!
Nego, stoji li, uz Antu Pavelića i bista nekog našeg tamo?
Dr Milana Stojadinovića, na primer, Srbina od formata i modernizatora?


a jel imaš negdje sliku Čerčila i staljina pa da dokažeš da je čerčil staljinista. Ovo je slika iz argentine . sad postoji zajednički neprijatelj ( psveličev ortak iz majskih pregovora)kojeg treba rušit.. i zašto misliš da g.dr.Stojadinović nije ušao sa namjerom da naguzi Pavelića. Osim toga pavelića su eliminirali četnici ne ozna ( Ratko Dražović je nešto jebavo tih dana ,a tito nije mogo na brata)
freehand freehand 18:39 19.11.2017

Re: Melburn

a jel imaš negdje sliku Čerčila i staljina pa da dokažeš da je čerčil staljinista.

Jok, ali imam da dokažem da su zajedno pripadali antihitlerovskoj koaliciji.
Ovo je slika iz argentine . sad postoji zajednički neprijatelj ( psveličev ortak iz majskih pregovora)kojeg treba rušit.. i zašto misliš da g.dr.Stojadinović nije ušao sa namjerom da naguzi Pavelića.

Kakve veze ima odakle je slika i otkad se u ozbiljnim razgovorima potežu nepostojeće namere kao argument.
Al ok, daj da vidimo odakle je ova slika i da li je i nju montirala OZBA:

tasadebeli tasadebeli 12:21 16.11.2017

Бајка и Јама... И Црна рупа...

Срамота за коју смо сами криви. И треба да нас буде срамота због тих мртвих.


principessa_etrusca

Колико год је незамисливо да неко јеврејско дете не зна о "шест милиона" и да су нацисти зли, или да јерменска деца не знају за турска злодела, генерације и генерације Срба су одрасле нечувши ништа о томе да је око милион њихових сународника масакриран од стране усташа само зато што су били Срби.



Знаш ли да је у прављењу програма за српски језик за основну школу у новом реформисаном српском школству 2005. године "Јама" Ивана Горана Ковачића избачена из програма?



( "Крвава бајка" се још држи.

Као и "Плава гробница".

Докле ће, не знам... Видећемо... )


САНУ својевремено одбила да подели осталим институцијама свог ранга у свету Магнум кримен преведен на енглески језик са потпуно дебилним објашњењем.



Vasilije Krestić: SANU krije istinu o genocidu

petak, 23. mart 2012.


Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) odlučila je da najnovije, treće izdanje knjige hrvatskog istoričara Viktora Novaka "Magnum krimen", štampano na engleskom jeziku, ne šalje u inostranstvo kao razmenu, jer SANU nije izdavač, saopštio je Izvršni odbor ove institucije.



"Magnum krimen" je prvi put objavljen u Zagrebu 1948, a najnovije izdanje štampao je Gambit iz Jagodine i u njemu su dva Novakova do sada neobjavljena poglavlja. Ovo izdanje je sa 80.000 evra pomogao bogati Srbin iz dijaspore, poreklom Hercegovac, u želji da ona bude doprinos istini i srpskoj strani u Hagu u odgovoru na tužbu Hrvatske za genocid protiv Srbije.

SANU svoju odluku "brani" stavom svog dopisnog člana Mire Vuksanovića, direktora Akademijine bliblioteke. Vuksanović, međutim, ne želi da komentariše stav Izvršnog odbora SANU "jer ga nije video".

S druge strane, akademik Vasilije Krestić podseća da to ranije nije bila praksa i da je u razmenu svojevremeno poslata njegova "Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji" koju je na engleskom objavio BIGZ. U svet je preko SANU-a odaslata i Krestićeva knjiga "Genocidom do velike Hrvatske" na francuskom jeziku, čiji je izdavač Naš dom iz Švajcarske.

- Tako je bilo u vreme dok su na čelu SANU-a bili akademici Dušan Kanazir, Aleksandar Despić i Dejan Medaković - podsetio je Krestić.

U Izvršnom odboru SANU-a su Nikola Hajdin, Ljubiša Rakić, Nikola Tasić i Dimitrije Stefanović, misle da "Magnum krimen" ne treba da ide u redovnu razmenu.

- Znajući da je Hajdin protiv toga da se SANU upliće u dnevnu politiku, stavio sam mu do znanja da distribucija knjige "Magnum krimen" nije dnevnopolitičko pitanje već strateško nacionalno i naučno pitanje - kaže Krestić.

On je u zaostavštini akademika Novaka, koja se čuva u Arhivu SANU-a, našao dva poglavlja, koja su iz prvog i drugog srpskog izdanja "Magnuma krimena" na zahtev Vladimira Bakarića i Maksa Baće bila izostavljena, jer je u njima razobličena delatnost katoličke crkve pre izbijanja Drugog svetskog rata.

Krestić smatra da se Izvršni odbor SANU-a uplašio da stane iza "Magnum krimena" jer "naučno proverenim činjenicama razobličava hrvatski klerofašizam i genocid počinjen nad Srbima u NDH".

Knjigocid

Izvršni odbor SANU-a je pokazao da ga ne zanima mišljenje najkompetentnijih članova SANU-a iz Odeljenja istorijskih nauka o knjizi "Magnum krimen". Mostograditelj, medicinar, preistorijski arheolog i muzikolog, pokazalo se, važniji su od istoričara i njihovog znanja i mišljenja. Svojom odlukom oni su počinili, svojevrstan, knjigocid - ocenio je Krestić.

Kao da su hrvatski akademici

Krestić je za "Politiku" rekao da je Izvršni odbor SANU-a "opterećen iracionalnim strahom od svega što je srpsko", kao i da su njegovi članovi "lišeni nacionalnog osećanja, nesposobni da ocene šta je korisno za SANU, za srpski narod i za državu". Krestić ocenjuje da je sporna odluka "sramotna ne samo za njih, već i za čitavu SANU i sve njene članove".

- Možda će Hajdin i njegovi poslušnici dobiti pohvale, aplauze i priznanja. Možda će zaslužiti da postanu članovi HAZU-a (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) - rekao je Krestić.



(ЛИНК)

И тако... Има тога још... И дан-данас...

Од релативизације злочина у Јасеновцу у појединим српским медијима до намерног прећуткивања... Могло би се доста тога накупити...

Немој онда да те чуди ако данас Српчићи масовно не знају ништа о Јасеновцу за разлику од малих и младих Јевреја за које је незамисливо да не знају ништа о холокаусту.

Па погледај само оно што иде у јавност око логора Старо сајмиште који је данас на територији државе Србије.

Да, тако је, тамо је страдало 8000 Јевреја и њима је Филип Давид одао пошту својом НИН-овом наградом овенчаном књигом.

Али међу Србима нема никога ко би написао нешто о 32 000 Срба и Рома такође страдалих у логору Старо сајмиште.

Ми још увек на том месту немамо ни Музеј.


Него се још, некаквим квазиуметничким пројектима финансираним из иностранства на београдском Октобарском салону то место и додатно скрнавило лажима.

Да не причамо о томе што ће у тим истим појединим српским медијима још мало па да испадне на крају приче да те злочине на Старом сајмишту нису ни радили немачки нацисти уопште, него искључиво и само Срби.


Можда ће и за Јасеновац почети да нас убеђују да су Срби сами себе клали.









Недавно су ови последњи на власти обећали да ће бити Спомен музеја на Старом сајмишту. (ЛИНК)

Видећемо да ли ће обећање и одржати. Ови претходни на власти нису ни хтели да чују за то "због старијих партнера из Европпске уније".


И тако... Има тога још...

Немој да те чуди што Јасеновац тоне у заборав када су Срби у питању.


Али не код свих Срба, не код свих...




vera.nolan2 vera.nolan2 12:44 16.11.2017

istorija nas uči da ništa nismo naučili

" Zlo zaboravljeno, sakriveno i neokajano postaje izvorište novih zala." ovih dana citiraju patrijarha Pavla ... Sva zla i "naša i njihova" ... posebno je gnusna (zlo)upotreba žrtava...
a mi naše nismo u stanju ni da prebrojimo ni sa jednog stradalništva ... i onih koje smo činili i sami sebi ...


c_h.arlie c_h.arlie 06:22 18.11.2017

Re: istorija nas uči da ništa nismo naučili

vera.nolan2
" Zlo zaboravljeno, sakriveno i neokajano postaje izvorište novih zala." ovih dana citiraju patrijarha Pavla ... Sva zla i "naša i njihova" ... posebno je gnusna (zlo)upotreba žrtava...
a mi naše nismo u stanju ni da prebrojimo ni sa jednog stradalništva ... i onih koje smo činili i sami sebi ...



Da.
Dok god poimence ne popišemo svaku žrtvu našega naroda, nemamo čemu da se mnogo nadamo.
Očekivati da to neko drugi za nas uradi je frustrirajuće.
freehand freehand 09:43 18.11.2017

Re: istorija nas uči da ništa nismo naučili

Dok god poimence ne popišemo svaku žrtvu našega naroda,

Pa i ne moramo, ali to jeste bitan deo, makar da nisi hteo da to kažeš.
c_h.arlie c_h.arlie 14:34 18.11.2017

Re: istorija nas uči da ništa nismo naučili

freehand
Dok god poimence ne popišemo svaku žrtvu našega naroda,

Pa i ne moramo, ali to jeste bitan deo, makar da nisi hteo da to kažeš.

Hvala ti što si mi objasnio šta sam hteo da kažem.
freehand freehand 22:06 19.11.2017

Re: istorija nas uči da ništa nismo naučili

Hvala ti što si mi objasnio šta sam hteo da kažem.

A gde ćeš da popisuješ "svaku žrtvu našeg naroda"? makar ti u popisivanju žrtava našeg naroda pomagala i dva lumena što su se sa tobom složili?
sevarlica sevarlica 13:55 16.11.2017

...

Narod neće zaboraviti, barem ne u skorije vreme,ali gubitkom pisanih tragova u svetskoj istoriografiji, desiće se da je to samo još jedan mit "ludih Srba".

Upravo iz tog razloga smo doživeli da u 20.om veku, "de fakto" budemo narod sa procentualno najvećim brojem stradalih a "de žuro" narod divljaka, krvožednih ubica i raznih diktatora.

freehand freehand 15:30 16.11.2017

Projekat skrivanja i zaborava

... u okivru kojeg su i mene, među svim sedmacima moje generacije OŠ "Branko Radičević" (ne znam mu partizansko ime) gurnuli u Memorijalni centar Jasenovac pa nam tamo, sem svih onih zgrada i duhova poklanih koji okolo šetaju pokazivali i koske, i srboseke i filmove od kojih se povrati sve što čovek u utrobi ima. A onda smo u okviru sprovođenja tog tajnog plana i na tajnim projekcijama prikazivali "Okupaciju u 26 slika" početkom odsamdestih, da utvrdimo i dobro zapamtimo gradivo iz istorije za šesti i sedmi osnovne.
Ja, eto, naivno mislim da namera države nije bila da zatre sećanje nego da spreči osvetu, ali izgleda da sam mašio u tom shvatanju, pa su došli pametniji i svesniji od početka osamdesetih i evo popravili sve greške od '45 na dalje, pa sad živimo u sreći i veselju.
Što se pak poezije tiče predlažem sledeće 8jes Hrvat, al nije loša pesma, ko voli te krvave poeme, a izvinjavam se ako je previše ustaška i za latinicu pride).

Ivan Goran Kovačić:
Jama

I.

Krv je moje svjetlo i moja tama.
Blaženu noć su meni iskopali
Sa sretnim vidom iz očinjih jama;
Od kaplja dana bijesni oganj pali
Krvavu zjenu u mozgu, ko ranu.
Moje su oči zgasle na mome dlanu.

Sigurno još su treperile ptice
U njima, nebo blago se okrenu;
I ćutio sam, krvavo mi lice
Utonulo je s modrinom u zjenu;
Na dlanu oči zrakama se smiju
I moje suze ne mogu da liju.

Samo kroz prste kapale su kapi
Tople i guste, koje krvnik nađe
Još gorčom mukom duplja koje zjapi -
Da bodež u vrat zabode mi slađe:
A mene dragost ove krvi uze,
I ćutio sam kaplje kao suze.

Posljednje svjetlo prije strašne noći
Bio je bljesak munjevita noža,
I vrisak, bijel još i sad u sljepoći,
I bijela, bijela krvnikova koža;
Jer do pojasa svi su bili goli
I tako nagi oči su nam boli.

O bolno svjetlo, nikad tako jako
I oštro nikad nisi sinulo u zori,
U strijeli, ognju; i ko da sam plako
Vatrene suze s kojih duplje gori:
A kroz taj pako bljeskovi su pekli,
Vriskovi drugih mučenika sjekli.

Ne znam, koliko žar je bijesni trajo,
Kad grozne kvrge s duplja rasti stanu,
Ko kugle tvrde, i jedva sam stajo.
Tad spoznah skliske oči na svom dlanu
I rekoh: "Slijep sam, mila moja mati,
Kako ću tebe sada oplakati..."

A silno svjetlo, ko stotine zvona
Sa zvonika bijelih, u pameti
Ludoj sijevne: svjetlost sa Siona,
Divna svjetlost, svjetlost koja svijeti!
Svijetla ptico! Svijetlo drvo! Rijeko!
Mjeseče! Svjetlo ko majčino mlijeko!

Al ovu strašnu bol već nisam čeko:
Krvnik mi reče: "Zgnječi svoje oči!"
Obezumljen sam skoro preda nj kleko,
Kad grč mi šaku gustom sluzi smoči;
I više nisam ništa čuo, znao:
U bezdan kao u raku sam pao.

II.

Mokraćom hladnom svijestili me. Ćuške
Dijelili, vatrom podigli me silom;
I svima redom probadali uške
Krvnici tupim i debelim šilom.
"Smijte se!" - ubod zapovijedi prati -
"Oboce svima pred krst ćemo dati!"

I grozan smijeh, cerekanje, grohot
Zamnije, ko da grohoću mrtvaci;
I same klače smete ludi hohot
Pa svaki bičem na žrtve se baci.
A mi smo dalje u smijanju dugu
Plakali, praznih duplja, mrtvu tugu.

Kada smo naglo, ko mrtvi, umukli
(Od straha valjda, što smo ipak živi),
U red za uške otekle nas vukli,
I nijemi bol na stranu sve nas privi;
(U muku čuli iz šume smo pticu);
Provlačili su kroz uške nam žicu.

I svaki tako, kada bi se mako,
Od bola strašna muklo bi zarežo.
"Šutite!" - rikne krvnik - "nije lako,
Al potrebno je, da tko ne bi bježo."
I nitko od nas glavom da potrese
I drugom slijepcu ljuti bol nanese.

Krvožednike smiri žičan lokot
I umorni su u hlad bliski sjeli;
I začuo se vode mrzli klokot
U žarku grlu, i glasno su jeli,
Ko poslije teška posla; zatim stali
Jedan sa drugim da se grubo šali.

Zaboravili kao da su na nas:
Zijevali, vjetre puštali su glasne.
"Eh, jednu malu vidio sam danas..."
Dobaci netko, uz primjedbe masne.
I opet klokot hladna vina ili vode
Trgne slijepce - žica me probode.

III.

U mome redu počela da ludi
Neka žena. Vikala je: "Gori!
Ljudi, gori! Kuća gori! Ljudi!"
A žica ljuto počela da pori
Nabreknute, grozne naše uši.
Na tla se žena ugušena sruši.

"Dupljaši! Ćore! Lubanje mrtvačke!
Sove! U duplja dat ćemo vam žere
Da progledate! Vi, ćorave mačke!"
Zareži pijan koljač kao zvijere
I slijepcu nožem odcijepi lice
Od uha, što se zaljulja vrh žice.

Urlik i teški topot slijepe žrtve
(Što bježeć kroz mrak uvis noge diže),
I brz trk za njom, sred tišine mrtve,
I tupi pad, kad lovca nož je stiže.
O, taj je spasen! - rekoh svojoj tami,
Ne opazivši da nas vode k jami.

Srce je muklo šupljom grudi tuklo;
Tad druga srca preko žice začuh.
Lupanje ludo naprijed nas je vuklo.
(Što srca skaču, kad u mraku plaču!)
I od te lupe progledah kroz rupe:
U jasnom sjaju misli mi se skupe.

I vidjeh opet, ko još ovog jutra,
Duboku jamu, juče iskopanu.
Napregnuh sluh da čujem, kad unutra
Uz tupi udar prve žrtve panu.
Oštrom svijesti odlučih da brojim:
Ja, pedeseti, što u redu stojim.

I čekao sam. Skupljao sam točne
Podatke: tko je već nestao straga,
Tko sprijeda - zbrajo, odbijo, dok počne
Udaranje, padovi. Sva snaga
Mozga u jasnoj svijesti se napregnu,
Da promjene mi pažnji ne izbjegnu.

Negdje je cvrčak pjevo; oblak pokri
Začas u letu sjenom cijelo polje.
Čuo sam, kako jedan krvnik mokri,
A drugi stao široko da kolje.
Sve mi to zasja u sluhu ko u vidu,
Sa bljeskom sunca na nožnome bridu.

IV.

Kad prva žrtva počela da krklja,
Čuh meki udar, mesnata vreća
Padaše dugo. Znao sam: u grkljan
Dolazi prvi ubod, među pleća
Drugi, a ruka naglo žrtvu grune
U jamu, gdje će s drugima da trune.

Netko se mrtvo ispred mene složi
Il iza mene, riknuvši od straha,
A ja udarce silnom svijesti množih,
Odbijajući pale istog maha,
Mada sam svakog - što kriknu, zagrca -
Ćutio kao ugriz u dno srca.

Čovjek iz jame jeco je ko dijete,
Tek priklan; cikto jezivo mu glasak.
Strepih da račun moj se ne pomete.
Tad buknu u dnu bezdna bombe prasak.
Tlo se zaljulja. Klonuće me svlada.
Nestala u spas posljednja mi nada.

Al silna svijest pažnjom me opsjednu:
U sluh se živci, krv, meso i koža
Napregli. Zbrojih trideset i jednu
Žrtvu; šezdeset i dva boda noža.
Slušo sam udar, kojom snagom pada,
I meni opet vratila se nada.

Na jauk iz bezdna sada nova prasne
Bomba uz tutanj. I mrtva tjelesa
Padahu sad uz pljuske manje glasne,
Kao u vodu, povrh kaše mesa.
Uto oćutjeh da po krvi kližem.
Protrnuh: evo, i ja k jami stižem!

V.

- O vidio sam, vidio sve bolje,
Ko da su natrag stavljene mi oči:
I bijelu kožu, i nož koji kolje,
I žrtve (kao jagnjad, što se koči
Časkom pred klanje, al u redu bliže
Korak po korak mirno k nožu stiže).

Bez prekidanja red se dalje mico
- Ko da na čelu netko nešto dijeli -
Nit je tko viko, trzo se, narico;
Na žezi strašnoj tiho su nas želi
Ko mrtvo klasje koje jedva šušti.
(To se čula krv, što iz grla pljušti).

Korak po korak pošli smo; stali opet;
Krljanje, udar, pad i opet korak.
Začuh zvuk jače. Ukočene, ko propet,
Stadoh: Na usni tuđe krvi gorak
Okus oćutjeh. Sad sam bio treći,
Što jamu čeka u redu stojeći.

Strašna mi tama, od sljepoće gora,
Sav um pomuti i na čula leže,
I za njom svjeltost ko stotine zora:
Iskro! Strijelo! Plamene! Sniježe!
Silno svjetlo bez ijedne sjene,
Ko oštar ubod igle usred zjene.

Drug se preda mnom natrag k meni nago,
Kao od grča; onda je zastenjo,
Naprijed posrne, uzdahnuo blago -
I tihi uzdah s krkljanjem mu jenjo.
Surva se, pljusnu kao riba. Zine
Preda mnom prostor bezdane praznine.

Sve pamtim: naprijed zaljuljah se, natrag,
Bez ravnovjesja - kao da sam stao
Jezive neke provalije na prag,
A iza mene drugi ponor zjao.
Bijela strijela u prsi mi sinu,
Crna me šinu s pleći. U dubinu.

VI.

U bezdnu uma jeza me okrijepi.
Osjetih hladno truplo, gdje me tišti,
Hladnost smrti da mi tijelo lijepi.
Strah sviješću sinu: Neka žena vrišti!
U jami sam - tom ždrijelu našeg mesa;
Ko mrtve ribe studena tjelesa.

Ležim na lešu: kupu hladetine,
Mlohave, sluzne, što u krvi kisne,
I spas sa jezom iz leda me vine:
Svijest munjom blisne, kada žena vrisne.
Okrenuh se, u groznici tad k vrisku
Pružih ruku: napipah ranu sklisku.

I prvi puta sva životna snaga
Nad leševima stala da se skuplja;
Na vrisak skrenuh ruku, i u duplja
Lubanje zaboh prste; tijela naga
Ko da su sva zavrištala u jami -
Sav pako jeknu jezivo u tami.

Bomba će pasti! Užasnuh se prvo;
U grču strašnu zgrabih rukom niže.
Zakoljak nađoh grozan. Leš se rvo
Sa mnom i na me počeo da kliže.
Krkljo mu grkljan u krvavoj rani;
Korake začuh i glasove vani.

O bože moj, zagrlila me žena
Sad zagrljajem druge svoje smrti:
Kako joj koža lica nagrbljena...
Starice! Bako! I uzeh joj trti
Koščate ruke, i žarko ih ljubih.
Činilo mi se: mrtvu majku ubih.

Čuo sam, kako umirući stenje,
I poželio ludo da oživi.
Sve leševe tad molih oproštenje.
Oćutjeh tvrdu usnu, gdje se krivi -
Obeznanih se. Kad sam opet skido
Mrak nesvijesti, još sam gorko rido.

VII.

Ušutjeh. Sam sam međ truplima lednim,
A studen smrti na leđa mi sjela,
Na udove. U ledu mrtvih žednim
Vatrama nepca, jezika i ždrijela.
Led smrti šuti. U njem pako gori.
A nigdje vriska da samoća ori.

Taj grozni teret, što na meni leži,
Ni smrtnim ledom neće da priušti
Hladnoću grla; a biva sve teži;
Odjednom skoro viknuh: voda pljušti!
Čujem gdje s vrha po truplima teče;
Ah, studen mlaz! - al peče, peče, peče!

Po goloj koži, po leđnome jarku,
Niz trbuh, prsa, slabine i bute
Potočić studen pali vatru žarku,
Dube u mesu kanaliće ljute.
I kad na usnu mlazić žarki kapno,
Opaljen jezik kusnu živo vapno!

Puna je jama: na lešine liju
Vapno da živim strvine ne smrde.
O hvala im, nas mrtve sada griju
Plamenom svoje samilosti... Tvrde
Leševe ćutim: trzaju se goli,
Ko mrtve ribe, kad ih kuhar soli.

Taj zadnji trzaj umirućeg živca,
Taj čudni drhtaj, na kojem sam plivo,
Učini da sam blagosiljo krivca:
O gle! još truplo kraj mene je živo -
To starica me hladnom rukom gladi,
Jer zna da moji ne prestaše jadi!

VIII.

Kada se mrtvi val života stišo,
Korake začuh ko daleku jeku:
Netko je jamu par puta obišo;
I nasta mir, ko mir u mrtvu vijeku.
Pomakoh nogu, stegnuh lakta oba -
Ko grobar, kad se izvlači iz groba.

Zaprepastih se: leševi se miču,
Kližu nada me, polako se ruše -
Smiju se, plaču, hropoću i viču,
Pružaju ruke i bijesno me guše...
Osjećah nokte, stražnjice, bokove,
Trbuhe, usta, što me živa love.

Prestravljen stadoh. Stadoše i oni.
Sad je težina manja. Mrtva noga
Pala mi preko ramena. Ne goni
Nitko me više! - Od penjanja moga
Ruše se mrtvi! - rekoh sebi; - To se
O vratu tvome splele ženske kose.

Prostrujo hladan zrak na moja usta
Kroz sloj leševa: izlazu sam blizu!
I srknuh utopljenički: krv gusta
Kroz nosnice u grlo oštro briznu.
Smijo sam se - al da me netko tako
Nakreveljena vidje, taj bi plako

Il bi od straha sledio se, nijem
Pred tom rugobom. Jer, što da se tješim:
Odsad će ljudi mislit da se smijem
Kad plačem, i da plačem kad se smiješim.
Ta prazna duplja, gnijezda grozne tame,
Sjećat će svijet na crno ždrijelo jame.

I sama sebe osjećo sam krivim,
Što ostavljam u bezdnu te mrtvace,
Jer zrak je ovaj živ... a ja ne živim...
I čekah da me opet natrag bace.
Al rana živim bolom: živ si! reče,
Sabrah se. Vlaga! S njom se spušta veče.

IX.

O nikad nisam očekivo tamu
S tolikom čežnjom. Pazi! rosa kliže
Niz trupla dolje do mene, u jamu!
Užaren jezik počeo da liže
Kaplje sa ruku, nogu, mrtvih tijela,
Što su se na me ko žlijeb nadnijela.

Pomamno sam i divlje se penjo,
Gazio prsa i trbuhe grubo -
I kad bi mrtav zrak iz trupla stenjo,
Nisam već trno. Vuko sam i skubo
Dugačke kose, uspinjo se mesom,
Podjaren žeđom kao ludim bijesom.

Nisam osjećo bola, straha, stida;
Obarah leš za lešom, grabih, plazih
Po njima ko po zemlji što se kida.
A možda svoju mrtvu sestru gazih,
Susjeda vukoh, lomih nježnu dragu.
Žeđ mi je dala bezumlje i snagu.

Kad sam se divlje iz jame izvuko,
Zaboravih svijest, oprez, da l' je mrko:
Tlom krvavim sam puzo, tijelo vuko
Do trave: zvjerski, živinski je srko;
Uranjo u nju, jeo je i guto
I ko po rijeci livadom sam pluto.

Dozvah se: usta, punih trave, ležim,
Gorim, ledenim: u teškoj sam mori.
Spasen! O, kamo, kamo sad da bježim?
Zadrhtah: pjesma krvnikova ori.
Daleko. Našim mukama se ruga.
I mržnja planu. Ostavi me tuga.

X.

Odjednom k meni miris paljevine
Vjetar donese s garišta mog sela;
Miris iz kog se sve sjećanje vine:
Sve svadbe, berbe, kola i sijela,
Svi pogrebi, naricaljke, opijela;
Sve što je život sijo i smrt žela.

Gdje je mala sreća, bljesak stakla,
Lastavičje gnijezdo, iz vrtića dah;
Gdje je kucaj zipke, što se makla,
I na traku sunca zlatni kućni prah?

Gdje je vretena zuj, miris hljeba,
Što s domaćim šturkom slavi život blag;
Gdje su okna s komadićkom neba,
Tiha šrkipa vrata, sveti kućni prag?

Gdje je zvonce goveda iz štale,
Što, ko s daljine, zvuk mu kroz star pod
U san kapne; dok zvijezde pale
Stoljeća mira nad sela nam i rod.

Nigdje plača. Smijeha. Kletve. Pjesme.
Mjesec, putujući, na garišta sja:
Ugasnuo s dola dalek jecaj česme,
Crni se na putu lešina od psa...

Zar ima mjesto bolesti i muka,
Gdje trpi, pati, strada čovjek živ?
Zar ima mjesto, gdje udara ruka,
I živiš s onim koji ti je kriv?

Zar ima mjesto, gdje još vrište djeca,
Gdje ima otac kćerku, majku sin?
Zar ima mjesto, gdje ti sestra jeca,
I brat joj stavlja mrtvoj na grudi krin?

Zar ima mjesto, gdje prozorsko cvijeće
Rubi još radost i taži još bol?
Zar ima većeg bogatstva i sreće,
Nego što su škrinja i klupa i stol?

Iz šume, s rikom gora, prasak muko
Zatutnji. Za njim tanad raspršeno
Ciknu, ko djeca njegova. Pijuko
Nada mnom zvuk visoko, izgubljeno.
Bitka se bije. Osvetnik se javlja!
Osvijetli me radost snažna poput zdravlja.

Planu u srcu sva ognjišta rodna,
Osvetom buknu krvi prolivene
Svaka mi žila, i ko usred podna
Sunca Slobode razbi sve mi sjene.
Držeć se smjera garišnoga dima,
Jurnuh, poletjeh k vašim pucnjevima.

Tu ste me našli ležati na strani,
Braćo rođena, neznani junaci;
Pjevali ste, i ko kad se dani,
Široka svjetlost, kao božji znaci,
Okupala me. Rekoh: zar su snovi?
Tko je to pjevo? Tko mi rane povi?

Oćutjeh na čelu meku ruku žene;
Sladak glas začuh: "Partizani, druže!
Počivaj! Muke su ti osvećene!"
Ruke se moje prema glasu pruže,
Bez riječi, i dosegnuh nježno lice,
Kosu i pušku, bombu vidarice.

Zajecao sam i još i sad plačem
Jedino grlom, jer očiju nemam,
Jedino srcem, jer su suze mačem
Krvničkim tekle zadnji puta. Nemam
Zjenice da vas vidim i nemam moći,
A htio bih, tugo! - s vama u boj poći.

Tko ste? Odakle? Ne znam, al se grijem
Na vašem svjetlu. Pjevajte. Jer ćutim,
Da sad tek živim, makar možda mrijem.
Svetu Slobodu i Osvetu slutim...
Vaša mi pjesma vraća svjetlo oka,
Ko narod silna, ko sunce visoka.

P.S. Izvinjavam se njegovim obožavaocima što nije baš Marko Perković, al ovo se nekad čitalo u svim školama kao obavezno gradivo, a ja, evo, priznajem da sam i sad čitajući zaplakao kao i onomad, sa 12 godina.
I čitajući i sad pomislim - "Blago nepismenima, oni imaju Tompsone. Mržnja je dovoljna sama sebi, i mržnja se mržnjom hrani."
vera.nolan2 vera.nolan2 16:41 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

, al ovo se nekad čitalo u svim školama kao obavezno gradivo, a ja, evo, priznajem da sam i sad čitajući zaplakao kao i onomad,...


... nekoliko takvih spoznatih "užasa" što čovek čoveku činiti može, od OŠ i iz (ne)obavezne lektire, od Ane Frank, preko priče "1000 ždralova" te ...
... jedna od istinitih priča koja me emotivno srušila uz prethodne, a prvi put je čula, bila je kada se nad jamama iz 40 i neke metanisalo 90 i neke: priča o Anđi Trifković iz Prebilovaca, prišavši jami povukla je svoju decu rečima
" Anđeli moji, ajmo leteti " ...

... Mislim da sam tada preokrenula svoj stav prema ljudskoj vrsti i hrabro pogledala istini u oči, ne, nama ljudima nema spasa, dok je istorije uvek će ići krvožednim hodom i mala parafraza, odavno, onako usput i uopšteno, a posebno zajedljivo tzv hrišćanima - " Blago siromašnima duhom, njihovo je carstvo zemaljsko" ... a i Andrića davno citirah, baš negde na Srđanovom blogu o Jasenovcu, ima on jezgrovitu priču o mržnji kao entitetu ljudskom ...
freehand freehand 16:52 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

... nekoliko takvih spoznatih "užasa" što čovek čoveku činiti može, od OŠ i iz (ne)obavezne lektire, od Ane Frank, preko priče "1000 ždralova" te ...
... jedna od istinitih priča koja me emotivno srušila uz prethodne, a prvi put je čula, bila je kada se nad jamama iz 40 i neke metanisalo 90 i neke: priča o Anđi Trifković iz Prebilovaca, prišavši jami povukla je svoju decu rečima
" Anđeli moji, ajmo leteti " ...

Nije to suština, Vera. Ono što je ovde zaista strašno jeste neverovatna laž kako je nešto skrivano i poređenje ko je koga više a ko koga nije dovoljno klao i ubijao iz čega je proizašlo drugo a čeka se treće poluvreme.
Tu ne mislim na Prinčipesu jer mi je njena namera jasna i ne smatram je zlom, sem što ne vidim mnogo vajde od čačkanja po smradnim, gangrenoznim ranama i lešinama istorije. Nekad pomislim da bi sve to trebalo od jednog momenta godina zatvoriti hermetički i zapečatiti na sto godina ili do momenta kad duhovi koji iz te jame više ne budu mogli da proizvode nove užase u spiralama besmislene osvete.
docsumann docsumann 16:52 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava


srednja škola u koju sam išao zvala se i dan danas se tako zove školski centar Ivan Goran Kovačić.

za jedno izdanje školskog časopisa njegov portret sam uradio za naslovnu stranu



koliko god zabluda imao u tom uzrastu (16-17 godina), ove uspomene mi budu srcugodne

docsumann docsumann 17:00 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Ja, eto, naivno mislim da namera države nije bila da zatre sećanje nego da spreči osvetu, ali izgleda da sam mašio u tom shvatanju, pa su došli pametniji i svesniji od početka osamdesetih i evo popravili sve greške od '45 na dalje, pa sad živimo u sreći i veselju.


to jeste veoma delikatno pitanje.

kako se suočiti s nepojmljivim užasom, šta je mjera, šta je pravi način.
instinkt za linč nam proradi i na mnogo benignije stvari.

a opet i ćutanje je zlato, al' za zlikovce.
alselone alselone 17:02 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

kako se suočiti s nepojmljivim užasom


pa nije bas toliko tesko, nije bas da je jednako kao na tanjiru pa da kao u prici "ko uzme kajace se, ko ne uzme kajace se".
freehand freehand 17:05 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

to jeste veoma delikatno pitanje.

kako se suočiti s nepojmljivim užasom, šta je mjera, šta je pravi način.
instinkt za linč nam proradi i na mnogo benignije stvari.

a opet i ćutanje je zlato, al' za zlikovce.

Pa ono, kao granica između erotike i pornografije (sad Maksa kao verni poklonik Sv Pornhaba da uskoči i pita kome treba to prvo i kome smeta ono drugo). Rekao bih da čoveku prosečne inteligencije i ideološki nezatucanom nije teško da na prvu prepozna šta je traženje istine a šta pokušaj da se baci žiška ne bi li opet planulo.
docsumann docsumann 17:09 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

alselone
kako se suočiti s nepojmljivim užasom


pa nije bas toliko tesko, nije bas da je jednako kao na tanjiru pa da kao u prici "ko uzme kajace se, ko ne uzme kajace se".


nisam mislio na ličnom planu, već kako da društvo koje je preživjelo jednu tako traumatičnu istorijsku epizodu, apsorbuje njene sadržaje i počinioce u svom kolektivnom sjećanju.

kažeš nije toliko teško, al eto nama baš nešto i nije išlo...
docsumann docsumann 17:10 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Rekao bih da čoveku prosečne inteligencije i ideološki nezatucanom nije teško da na prvu prepozna šta je traženje istine a šta pokušaj da se baci žiška ne bi li opet planulo.



izgleda da nam je ta zdravo-funkcionalna prosječnost debelo ispod prosjeka.
maksa83 maksa83 17:16 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Pa ono, kao granica između erotike i pornografije (sad Maksa kao verni poklonik Sv Pornhaba da uskoči i pita kome treba to prvo i kome smeta ono drugo).

E dobro me podseti da obrišem keš...
šta je traženje istine a šta pokušaj da se baci žiška ne bi li opet planulo.

Kad smo kod pornografije, Žoharove, bacanja žiške i (što mi noći nemaju) planuća, kako gledamo na onu Sputnjik pizdariju sa spinovanjem Bakira?

Šta je stav ove zajednice - to se nije desilo, to nije spin, sve je Sputnjik lepo objasnio, nešto sasvim sedmo?
floki floki 17:21 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

pa zar ti crni makso ne koristis incognito mode za taj sajt? taj incognito mode je valjda zato i izmisljen :)

sta je bilo sa sputnjikom i bakirom?
predatortz predatortz 17:27 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

sta je bilo sa sputnjikom i bakirom?


Ma Bake je opet pokušao da se igra "prijedsednika svih Bosanaca i Hercegovaca", pa potvrdio glasine da je glup k'o tocilo...
maksa83 maksa83 17:33 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

pa zar ti crni makso ne koristis incognito mode za taj sajt? taj incognito mode je valjda zato i izmisljen :)

Ne, tamo idem iz Lynxa, čitam komentare u tekst modu iz toga ekstrapoliram šta se dešava na videu koji ne vidim pošto je text-mode brauzer. Nešto otpr. kao ovde što niko ne čita osnovni tekst nego samo komentare pa na osnovu toga (zapravo ne baš ni toga, nego na osnovu toga ko šta zastupa) formira stav.
sta je bilo sa sputnjikom i bakirom?

Pa nemoj mene da pitaš, znaš da ću ja da izvrnem stvar i dam tumačenje koje je najgore moguće po Sputnjik...

Pitalo Bakira da li će zmaj sa tri ćune (fali mi elis ovde) da prizna Kosovo, on rekao "nadam se da", a Sputnjik krenuo da objašnjava da to znači da će da se otcepi Sandžak...

predatortz predatortz 17:36 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Pitalo Bakira da li će zmaj sa tri ćune (fali mi elis ovde) da prizna Kosovo, on rekao "nadam se da", a Sputnjik krenuo da objašnjava da to znači da će da se otcepi Sandžak...


Bake je taj intervju dao za DW. Istini za volju, tvrdio je da je nezadovoljan statusom Bošnjaka u Sandžaku.
floki floki 17:39 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

ma dobro to za baliju, od koga je, nista nije ni cudo...
nego, sta mu je sputnjik "napakovao" makso?
maksa83 maksa83 17:40 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Bake je taj intervju dao za DW. Istini za volju, tvrdio je da je nezadovoljan statusom Bošnjaka u Sandžaku.

Pliz...

Naslovna:

floki floki 17:41 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Pa nemoj mene da pitaš, znaš da ću ja da izvrnem stvar i dam tumačenje koje je najgore moguće po Sputnjik...

znam, zato i pitam :)
maksa83 maksa83 17:43 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

znam, zato i pitam :)

Zato sam ti i dao link tamo gde si pitao.
floki floki 17:52 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

verovatno mi neces poverovati, evo sad sam prvi put u zivotu otvorio neki sputnjik link...
samo jos fali da tresnem flasu sampanjca o laptop
freehand freehand 18:01 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Kad smo kod pornografije, Žoharove, bacanja žiške i (što mi noći nemaju) planuća, kako gledamo na onu Sputnjik pizdariju sa spinovanjem Bakira?

Vidiš, Predatorz reče da je intervju bio za DW, ja mislio da je prepakivanje vršio Kurir a sve po naredbi Dr Sline kao novog Šefa Svih Vulina i Gašića i ostalih javnih tajnih naoružanih i uniformisanih budaletina ne bi li se kreteni istakli u novim uniformama a Državnik smirio situaciju.
A što se ZigZigSputnjika tiče - javna i poštena geštetner propagandna mašinica par ekselans. Dosadna, negledljiva, nečitljiva, neslušljiva u svojoj predvidljivosti.
RT je sa druge strane dosta ozbiljan medij, ako imaš i umeš da uključiš filtre za prosejavanje propagandnog bulšita.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana