Istorija| Ljudska prava| Politika| Region| Religija

Prećutana istorija (Memorandum Srpske pravoslavne crkve)

principessa_etrusca RSS / 16.11.2017. u 10:06

Геноцид који је извршила Независна држава Хрватска над Србима од 1941-1945, прећуткиван је након рата у име оне елузивне титоистичке идеологије братства и јединства која је тада била на снази. Колико год је незамисливо да неко јеврејско дете не зна о "шест милиона" и да су нацисти зли, или да јерменска деца не знају за турска злодела, генерације и генерације Срба су одрасле нечувши ништа о томе да је око милион њихових сународника масакриран од стране усташа само зато што су били Срби.

Ипак, треба рећи да комунистички режим није једини кривац за прећутани геноцид, већ је ствар много компликованија: прва је прећуткивала геноцид и цензурисала истину тадашња југословенска влада, а у име југословенске идеје и опстанка Југославије. 

Српска православна црква, у августу 1941. године, када је током неколико летњих недеља већ "преко сто осамдесет хиљада" Срба било у зверски убијено на територији Независне државе Хрватске, упутила je меморандум о страдању српског народа генералу Хајнриху Данкелману (Heinrich Dankelmann), врховном команданту немачких окупационих снага.

Овај документ је од изузетног значаја јер представља први поуздани попис страдања Срба и сведочи о злочинчкој природи хрватског режима, као и о злочиначкој улози Римокатоличке цркве у Хрватској.

Документ је стигао у Лондон 28. септембра, телеграфом из југословенске амбасаде у Цариграду, где га је донео београдски лекар Др Милош Секулић, и изазвао је пометњу у разједињеној југословенској влади. Министри Хрвати, унисоно су извештају о српским страдањима приписали нетачност и злонамерност, а придружили су им се и неки министри Срби, за које је југословенство било изнад истине о злочинима над сопсвеним народом. Осим тога, ту је била укључена и британска тајна служба и тадашњи  британски интерес очувања Југославије по сваку цену, али и друге тајне службе, пре свега совјетска са сличном агендом.

Тада је тражено да Др Секулић дође у Лондон и лично сведочи о српским страдањима, а док је он чекао британску визу у Африци и Португалији, Рудолф Бићанић, министар у влади, Хрват, по наводном налогу Ватикана, објавио је контрамеморандум у коме је је за злочине окривио Италијане и Немце, а усташе и НДХ правдао као израз историјских тежњи хрватског народа који је био потлачен од предратног српског режима. Такође, перфидно је тврдио да је овај документ изнет из Југославије уз помоћ Немаца који желе да изазову раздор у избегличкој влади, а наводно је министар Сава Косановић рекао да је "меморандум један од најуспелијих аката Гебелсове пропаганде". 

Секулићев извештај о путовању у Лондон чува се у архиви САНУ. Секулић је у Бристол стигао тек 1. новембра и по доласку је задржан и испитиван, вероватно од стране тајних служби, и одузета му је дипломатска пошта. Пуштен је тек наредног дана.

Интересантно је да је пучиста генерал Симовић говорио да неће дозволити да "великосрби" растуре Југославију и директно Др Секулићу забранио да говори о меморандуму СПЦ на конференцији за штампу у Лондону крајем новембра. 

Шта онда уопште пише у том супресираном меморандуму?

Вероватно се једини каталогизовани примерак меморандума налази у Британској библиотеци (YD.2010.b.1500). Некадашњи блогер Владимир Маричић је недавно објавио примерак који је у његовом поседу, а можете га видети овде:

https://dijalogistika.blogspot.co.uk/2017/11/memorandum-1941.html

или овде: 

https://issuu.com/vladimirmaricic/docs/serbia_201941_20memorandum_20issue__bd706e658c8b39

(Директор Оделења за информације југословенске избегличке владе био је католички свештеник Др Кухар. У тексту су италиком штампани делови меморандума које је он цензурисао, а који се углавном односе на улогу римокатоличког клера.)  



Komentari (300)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mlinarslavko mlinarslavko 23:15 16.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Fri bio sam i ja u Jasenovcu, mozda '83, nisam siguran, ali smo mi klinci to gledali crno belo, a tako smo bili i vaspitani. Stradanja u Jasenovcu nismo kapirali kao NDH ubija Srbe, vec izdajnici, ustase ubijajau nas narod. Sve nam je bilo isto Srbi, Hrvati itd. Tako smo gledali i na vesti o Kosovu tih godina, nismo dozivljavali kao napad samo na Srbe nego i napad na Jugoslovene, jednostavno nismo imali svest o razlici. Posle kad je dosao Milosevic, onda je krenula ta prica o razlikama, zatim Vuk Draskovic i cuvena njegova knjiga NOZ, i sve ode u tri lepe. I ta prica o proslosti, verovatno u svim zemljama ma koliko bili razvijeni postoji potencijal da se udje u sukobe, ali se ovde to zaista podgrevalo. Sto neko rece u nekom drugom blogu, po principu, mojoj deci da bude dobro, a za tvoju me bas briga. Dobro, bar je bilo tako kod nas u Banatu, gde smo svi bili izmesani.
freehand freehand 01:50 17.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Fri bio sam i ja u Jasenovcu, mozda '83, nisam siguran, ali smo mi klinci to gledali crno belo, a tako smo bili i vaspitani. Stradanja u Jasenovcu nismo kapirali kao NDH ubija Srbe, vec izdajnici, ustase ubijajau nas narod. Sve nam je bilo isto Srbi, Hrvati itd. Tako smo gledali i na vesti o Kosovu tih godina, nismo dozivljavali kao napad samo na Srbe nego i napad na Jugoslovene, jednostavno nismo imali svest o razlici.

Pa eto, sve su te dobro učili i sve si ti to dobro shvatio.
c_h.arlie c_h.arlie 05:33 17.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
... nekoliko takvih spoznatih "užasa" što čovek čoveku činiti može, od OŠ i iz (ne)obavezne lektire, od Ane Frank, preko priče "1000 ždralova" te ...
... jedna od istinitih priča koja me emotivno srušila uz prethodne, a prvi put je čula, bila je kada se nad jamama iz 40 i neke metanisalo 90 i neke: priča o Anđi Trifković iz Prebilovaca, prišavši jami povukla je svoju decu rečima
" Anđeli moji, ajmo leteti " ...

Nije to suština, Vera. Ono što je ovde zaista strašno jeste neverovatna laž kako je nešto skrivano i poređenje ko je koga više a ko koga nije dovoljno klao i ubijao iz čega je proizašlo drugo a čeka se treće poluvreme.
Tu ne mislim na Prinčipesu jer mi je njena namera jasna i ne smatram je zlom, sem što ne vidim mnogo vajde od čačkanja po smradnim, gangrenoznim ranama i lešinama istorije. Nekad pomislim da bi sve to trebalo od jednog momenta godina zatvoriti hermetički i zapečatiti na sto godina ili do momenta kad duhovi koji iz te jame više ne budu mogli da proizvode nove užase u spiralama besmislene osvete.

Nije skrivano !?
Pa kako nije skrivano kada sam ja dok sam bio mali mislio da su nevine žrtve ubijali nacisti i fašisti - a ono, u stvari, nevine Srbe (u najvećoj meri) najviše ubijali Hrvati, te potom Nemci.
c_h.arlie c_h.arlie 05:35 17.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

docsumann
alselone
kako se suočiti s nepojmljivim užasom


pa nije bas toliko tesko, nije bas da je jednako kao na tanjiru pa da kao u prici "ko uzme kajace se, ko ne uzme kajace se".


nisam mislio na ličnom planu, već kako da društvo koje je preživjelo jednu tako traumatičnu istorijsku epizodu, apsorbuje njene sadržaje i počinioce u svom kolektivnom sjećanju.

kažeš nije toliko teško, al eto nama baš nešto i nije išlo...

Traumatično ili ne - od istine ne treba bežati.
Sećati se zla, kako svoga, tako i tuđega.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:39 17.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
... nekoliko takvih spoznatih "užasa" što čovek čoveku činiti može, od OŠ i iz (ne)obavezne lektire, od Ane Frank, preko priče "1000 ždralova" te ...
... jedna od istinitih priča koja me emotivno srušila uz prethodne, a prvi put je čula, bila je kada se nad jamama iz 40 i neke metanisalo 90 i neke: priča o Anđi Trifković iz Prebilovaca, prišavši jami povukla je svoju decu rečima
" Anđeli moji, ajmo leteti " ...

Nije to suština, Vera. Ono što je ovde zaista strašno jeste neverovatna laž kako je nešto skrivano i poređenje ko je koga više a ko koga nije dovoljno klao i ubijao iz čega je proizašlo drugo a čeka se treće poluvreme.
Tu ne mislim na Prinčipesu jer mi je njena namera jasna i ne smatram je zlom, sem što ne vidim mnogo vajde od čačkanja po smradnim, gangrenoznim ranama i lešinama istorije. Nekad pomislim da bi sve to trebalo od jednog momenta godina zatvoriti hermetički i zapečatiti na sto godina ili do momenta kad duhovi koji iz te jame više ne budu mogli da proizvode nove užase u spiralama besmislene osvete.

Мислим да ниси у праву да није било скривања, прећуткивања, замагљивања суштине онога што се догодило, прављења лажних симетрија итд.

Титоистичке верзије ратних дешавања су добро познате као "званична верзија" историје коју је написао победник. (Један мали пример је да је Тито нпр. речи "усташе" и "четници" наводио увек заједно, у пару.)

Ова прича о Др Секулићу и његовом доласку у Лондон управо показује покушаје супресирања истине, у овом случају од стране више министара избегличке владе, хрватских, углавном вођених националном и верском припадношћу, и српских, углавном вођених идеологијом или могуће као агената страног фактора.

У меморандуму који сам линковала пише да је до 7. августа 1941. на територији НДХ убијено преко 180,000 Срба, дакле током свега неколико недеља масовних убијања (која су углавном почела крајем јуна, рецимо након немачког напада на СССР), значи пре него што је Јасеновац и основан (у августу).

За мене је крајње морално проблематичан позив на неко запечаћивање историје. Чињеница је да ако се гангренозне ране не очисте, прогноза никада није добра. То је управо оно што се догодило у Југославији, т.ј. лажне верзије догађаја из 2. светског рата допринеле су крвавим догађајима из деведесетих и мислим да је неопходно (ако нећемо да будемо зомбији) да разумемо шта се заиста догодило.
freehand freehand 16:34 17.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

За мене је крајње морално проблематичан позив на неко запечаћивање историје. Чињеница је да ако се гангренозне ране не очисте, прогноза никада није добра. То је управо оно што се догодило у Југославији, т.ј. лажне верзије догађаја из 2. светског рата допринеле су крвавим догађајима из деведесетих и мислим да је неопходно (ако нећемо да будемо зомбији) да разумемо шта се заиста догодило.

Ono što se devedesetih dogodilo imalo je okidač upravo u lažnim i prenaduvanim verzijama događaja i insistiranju na najmonstruoznijim - često izmišljenim i lažiranim - prizorima i podacima.
Opet, izbegličćka vlada u toku rata pokušava da nešto utiša, komunisti posle rata rade isto to. Možda i tu ima nešto o pokušaju da se državi daju šanse da opstane a narodima da klanje ne dovrše u neprekidnoj spirali osvete?
Inače, interesantno je kako se Titu i posleratnim vlastima prebacuju iste stvari sa različitih strana, mada mala neslaganja dođu kad se pomenu Križni put i Kočevski rog.
Ali se i tu sheveningensko bratstvo ipak nekako složi u dogovoru da svako ima svoju bol i da se te rane ne diraju kad se već zna zajednički neprijatelj.
Da ne kačim opet Stojadinovića i pavelića, a baš su dražesni u svom dubokom međusobnom razumevanju.
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:54 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand

Ono što se devedesetih dogodilo imalo je okidač upravo u lažnim i prenaduvanim verzijama događaja i insistiranju na najmonstruoznijim - često izmišljenim i lažiranim - prizorima i podacima.

Шта је тачно било пренадувано?

Усташе су на најмонструозније начине убиле преко милион некатолика. Чињеница.

Усташе су држале логор за децу у Јастребарском, једини такве врсте. Чињеница.

Усташе су у глинској цркви 29. јула 1941. заклале 1.764 православних Срба, углавном из околине Глине (глински мушкарци су побијени у једном од првих масакара, 11. и 12. маја). Чињеница.

Када су преношене кости из јаме у Пребиловцима међу којима су биле и кости фетуса (то је било 1989. или 1990.), а које је извадила група мостарских спелеолога, неоусташе су написали су на надвожњаку на путу којим је пролазила та претужна колона "Дођите нам опет, бог и Хрвати". Чињеница.
Opet, izbegličćka vlada u toku rata pokušava da nešto utiša, komunisti posle rata rade isto to. Možda i tu ima nešto o pokušaju da se državi daju šanse da opstane a narodima da klanje ne dovrše u neprekidnoj spirali osvete?
Inače, interesantno je kako se Titu i posleratnim vlastima prebacuju iste stvari sa različitih strana,

Монструозна је и сама идеја "утишавања" истине о милион зверски убијених. То "утишавање" је само показало да су хрватски политичари (и грађански и комунистички), листом стављали хрватство не само испред југословенства, већ и испред елементарне људскости (као нпр. Др Шубашић који је по Америци демантовао Пупина и Дучића који су изнели податке из меморандума), и да су многи српски политичари (и грађански и комунистички), стављали неко апстрактно југословенство не само испред српства, већ поново испред елементарне људскости.

Ми овде говоримо о убиству милион људи који су најчешће мучени на најмонструозније начине, и што се мене тиче, држава у којој се такве ствари дешавају вероватно уопште није вредна спасавања.

И одакле сада прича о освети? И уосталом, освета није ни за длаку проблематичнија од понављања истог сценарија са истом поделом улога. У стварности, тај сценарио се у Олуји одиграо поново, са истим злочинцем и истом жртвом.

EDIT:
Da ne kačim opet Stojadinovića i pavelića, a baš su dražesni u svom dubokom međusobnom razumevanju.




Отприлике на 60-том минуту имаш податак да је Стојадиновићев брат био у затвору и да је Стојадиновића уценила УДБА да се састане са Павелићем.
freehand freehand 01:46 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Шта је тачно било пренадувано?

Šta je bilo prenaduvano? Pa praktično sve što si u državnim medijima mogla da pročitaš i vidiš.
Ne znam kako ti ovo deluje



Ali ako mene pitaš - kao propagandno đubre najniže vrste. Napravljeno sa ciljem da se podjare emocije, kao i baratanje milionima, kamama i kostima.
O potpuno je uobičajeno da se poluproizvoljne ili klimave tvrdnje i podaci podvlače sa činjenica.
A znaš šta je zaista strašno? Na primer to što ti ovde nekoliko puta pominješ milion kao nekakvu magičnu reč, kao da 500.000, ili 700.000 nije dovoljno strašnoi kao da zaista postoji razlika između unirnberških 250 i maksimalističkih 1.752 žrtve u glinskoj crkvi.
I rekoh već, mene ovde dva pitanja interesuju: ko šta nije znao i ko je šta prećutkivao ako su deca u školama u šestom osnovne učila sve ovo o čemu govoriš? meni je stih "i tako goli oči su nam boli" ostao urezan kao užarenim nožem, posle te poeme noćima nisam spavao kao klinac. Poema koju je pisao Hrvat klan od ustaša, spašen od partizana a onda doklan od četnika.
E sad, to što u toj poemi i tom gradivu i u istorijskim izvorima nije eksplicitno pisalo "Hrvati klali SRbe zato što su Srbi" - Jebiga. Valjda bi tako pisalo da četnici nisu bili zauzeti špaciranjem i pijančenjem sa ustašama po Splitu pa nisu imali vremena da se i time pozabave. Verujem da bi se baš tim rečima izražavali kad malo dođu sebi od mamurkluka.

No ovo je, valjda, suština:
И одакле сада прича о освети? И уосталом, освета није ни за длаку проблематичнија од понављања истог сценарија са истом поделом улога. У стварности, тај сценарио се у Олуји одиграо поново, са истим злочинцем и истом жртвом.

Tu gde osvetu kao princip ne smatraš problematičnom ja više nemam šta ni da pitam ni da kažem.
principessa_etrusca principessa_etrusca 03:13 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Српски геноцид је кључни догађај на територији Југославије током 2. светског рата и један од најтрагичнијих догађаја европског 20. века.

Без обзира колико је Јама снажно уметничко дело, оно није довољно штиво да се научи о највећем српском страдању.

Tu gde osvetu kao princip ne smatraš problematičnom ja više nemam šta ni da pitam ni da kažem.


Молим те прочитај поново шта сам написала:
И уосталом, освета није ни за длаку проблематичнија од понављања истог сценарија са истом поделом улога. У стварности, тај сценарио се у Олуји одиграо поново, са истим злочинцем и истом жртвом.


Као што видиш, не ради се о томе да за мене освета није проблематична, већ изгледа да за тебе није проблематично понављање геноцида.
freehand freehand 10:42 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Српски геноцид је кључни догађај на територији Југославије током 2. светског рата и један од најтрагичнијих догађаја европског 20. века.

Čemu to licitiranje? Kako se porede Jermenija, Kongo, Jasenovac, Indija, Ruanda, Jemen? Kako ide to "strašno, strašnije, najstrašnije"? I čemu uopšte služi, kao da nije dovoljno samo po sebi?
Da se vidi koji je narod najveća žrtva na svetu ili koji je narod najveći zločinac na svetu?
Ako je cilj i namera danas da se konačno sastavi ta slagalica i sve činjenice stave na mesto onda tu nema nikakvog mesta ni nagađanjima ni licitiranjem. Jer tavrsta bavljenja istorijom sa udarom na emociju ili je teška glupost pošto onaj ko to čini nije svestan posledica koje neminovno proizvodi, ili je opasna hulja koja ima nameru da sve ponovi, makar da ovog puta nož promeni ruku i grlo.


Без обзира колико је Јама снажно уметничко дело, оно није довољно штиво да се научи о највећем српском страдању.

"Jama" je ovde pomenuta kao ilustracija potpune neutemeljenosti - da ne upotrebim težu reč - teze o skrivanju tog genocida, koliko god sam pesnik nije baš dobar primer za tezu o genocidu (koja je nseporna). Stotine je knjiga napisano, dokumentarnih i igranih filmova snimljeno, simpozijuma održano, puna su odeljenja u bibliotekama bila građe o tom periodu i tim događajima.
"Jama" je samo najstrašnije svedočanstvo zbog načina na koji je sve opisano, da čitaoca preseče i ostavi bez daha. Da, titoistički režim je to davao deci da čitaju. Da saznaju i ne zaborave. Ali titoistički režim je tu decu učio da te događaje moraju da prevaziđu, da se druže, vole i zajedno žive. Nije pominjao osvetu, ni kao mogućnost, dapače. Jedan od ukupno dva tabua u toj državi i tom sistemu bila je upravo osveta kao siguran put u propast.
freehand freehand 11:18 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Отприлике на 100-том минуту имаш податак да је Стојадиновићев брат био у затвору и да је Стојадиновића уценила УДБА да се састане са Павелићем.

Ti se zezaš sa ozbiljnim stvarima.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:08 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
Српски геноцид је кључни догађај на територији Југославије током 2. светског рата и један од најтрагичнијих догађаја европског 20. века.

Čemu to licitiranje? Kako se porede Jermenija, Kongo, Jasenovac, Indija, Ruanda, Jemen? Kako ide to "strašno, strašnije, najstrašnije"? I čemu uopšte služi, kao da nije dovoljno samo po sebi?


Овде ми се чини да постоји нека тешкоћа у процесовању прочитног. (Српски геноцид током 2. светског рата је један од најтрагичнијих догађаја европског 20. века.) Лицитирање је у глави читаоца.

Da se vidi koji je narod najveća žrtva na svetu ili koji je narod najveći zločinac na svetu?


Имаш потпуно дистортиран приступ.

Ако су жртве страдале искључиво звог своје етничке и верске припадности, ко си ти да им ту припадност одузимаш? За нас данас је важно да знамо да је шест милиона Јевреја лишено живота у Евриопи током 2. светског рата зато што су били Јевреји. За те жртве је одговоран Трећи/Немачки рајх (и пропорционално броју жртава Независна држава Хрватска). Ко је одговоран за српске жртве?

Одакле се појавила етикета "народа који је највећи злочинац на свету"?

Ako je cilj i namera danas da se konačno sastavi ta slagalica i sve činjenice stave na mesto onda tu nema nikakvog mesta ni nagađanjima ni licitiranjem. Jer tavrsta bavljenja istorijom sa udarom na emociju ili je teška glupost pošto onaj ko to čini nije svestan posledica koje neminovno proizvodi, ili je opasna hulja koja ima nameru da sve ponovi, makar da ovog puta nož promeni ruku i grlo.


Прецизно и тачно пописивање жртава је мој циљ и моја намера (али изгледа да то није и твој циљ и твоја намера јер си говорио о неком запечаћивању те историје).

За многа стратишта постоје тачни спискови имена, са даном и сатом страдања, унакрсно проверене са матичним књигама рођених и венчанх, где год је то било могуће. (Сама сам радила на сређивању таквих спискова.)

Посебно ме занима откуд знање о догађају доводи до тога да га понављамо, а не баш супротно, да избегнемо његово понављање.

Без обзира колико је Јама снажно уметничко дело, оно није довољно штиво да се научи о највећем српском страдању.

"Jama" je ovde pomenuta kao ilustracija potpune neutemeljenosti - da ne upotrebim težu reč - teze o skrivanju tog genocida, ... Da, titoistički režim je to davao deci da čitaju. Da saznaju i ne zaborave. Ali titoistički režim je tu decu učio da te događaje moraju da prevaziđu, da se druže, vole i zajedno žive. Nije pominjao osvetu, ni kao mogućnost, dapače. Jedan od ukupno dva tabua u toj državi i tom sistemu bila je upravo osveta kao siguran put u propast.

Јама је снажно уметничко дело, то је неспорно, а треба споменути и песму Стојанка мајка Кнежопољка Скендера Куленовића и Опело за седам стотина из цркве у Глини Ивана В. Лалића.



Питање је међутим шта су деца у 6. разреду схватала Јаме на једном часу једне године када су биле у наставном програму.

И какве везе има дружење деце различитог етницитета/верске припадности са чињеницама о почињеном геноциду?
freehand freehand 12:14 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

И какве везе има дружење деце различитог етницитета/верске припадности са чињеницама о почињеном геноциду?

A dobro, nije da nismo pokušali. U svakom slučaju uživanje je voditi kulturnu konverzaciju i sa sagovornikom sa kojim se ne slažeš.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:48 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
A dobro, nije da nismo pokušali. U svakom slučaju uživanje je voditi kulturnu konverzaciju i sa sagovornikom sa kojim se ne slažeš.

Хвала.

И ја сам задовољна разговором јер си ме подстакао та формулишем неколико важних ствари.

Вратила бих се сада на нешто што се тиче језика који користимо, а чини ми се да постоји тенденција да се српски геноцид сведе на Јасеновац.

Тако си и ти написао: Kako se porede Jermenija, Kongo, Jasenovac, Indija, Ruanda, Jemen?, односно навео си имена земаља у којима се догодио геноцид (мада "Јерменија" наравно није прецизно) и име једног логора. Где се Јасеновац налази? Ко је у њему страдао?

Написала сам да је по прецизним подацима, до 8. августа 1941, значи пре почетка рада логора смрти у Јасеновцу, на територији НДХ на најзверскији начин убијено преко 180,000 мушкараца, жена и деце, а док је логор радио, све до априла 1945, паралелно су радили други логори и постојала друга мучилишта и стратишта.

Зато мислим да би било корисно да Срби имају договор око имена којим зовемо ту трагедију као што Јевреји имају холокауст који једнозначно означава о чему се говори. Ја рецимо користим "српски геноцид", а вероватно би требало нешто још прецизније.

Нажалост, многи уопште не желе да говоре о овоме, а опет код неких постоје слојеви научених предрасуда.

Таква је предрасуда је да знање о догађају и сећање на жртве воде до освете. Јевреји нису постављали бомбе по немачким градовима, нити су Срби постављали бомбе по хрватским градовима и тровали водоводе. (Напротив, то су радили усташе Србима и поново их убијали у мери у којој су могли.)

Шездетих (1964.) је почело ископавање лешева у Јасеновцу, али је оно обустављено по хитном поступку после свега три месеца. О томе, и о њиховим налазима, може се прочитати у интервјуу Др Мирољуба Живановића из Лондона (ЛИНК), једног од учесника овог прекинутог истраживања.
tyson tyson 17:05 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

"Jama" je ovde pomenuta kao ilustracija potpune neutemeljenosti - da ne upotrebim težu reč - teze o skrivanju tog genocida, koliko god sam pesnik nije baš dobar primer za tezu o genocidu (koja je nseporna). Stotine je knjiga napisano, dokumentarnih i igranih filmova snimljeno, simpozijuma održano, puna su odeljenja u bibliotekama bila građe o tom periodu i tim događajima.

Ovo jednostavno nije tačno.


freehand freehand 17:16 19.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

tyson
"Jama" je ovde pomenuta kao ilustracija potpune neutemeljenosti - da ne upotrebim težu reč - teze o skrivanju tog genocida, koliko god sam pesnik nije baš dobar primer za tezu o genocidu (koja je nseporna). Stotine je knjiga napisano, dokumentarnih i igranih filmova snimljeno, simpozijuma održano, puna su odeljenja u bibliotekama bila građe o tom periodu i tim događajima.

Ovo jednostavno nije tačno.



Šta ja znam, kad jednom rečenicom daš konačan sud o pasusu u kome se pominje toliko različitih stvari, bez potrebe i namere da bilo čime stav objasniš ili nbe daj Bože obrazložiš neko taj komentar može da doživi kao sud neporecivog autoriteta, a neko bi, opet, mogao da ga smatra krajnje pretencioznim. Blago rečeno.
Ja, eto, spadam u ove druge, mada dopuštam da sam usamljen al mi glupo da kažem da spadam u ovog drugog.
tyson tyson 19:47 20.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
tyson
"Jama" je ovde pomenuta kao ilustracija potpune neutemeljenosti - da ne upotrebim težu reč - teze o skrivanju tog genocida, koliko god sam pesnik nije baš dobar primer za tezu o genocidu (koja je nseporna). Stotine je knjiga napisano, dokumentarnih i igranih filmova snimljeno, simpozijuma održano, puna su odeljenja u bibliotekama bila građe o tom periodu i tim događajima.

Ovo jednostavno nije tačno.



Šta ja znam, kad jednom rečenicom daš konačan sud o pasusu u kome se pominje toliko različitih stvari, bez potrebe i namere da bilo čime stav objasniš ili nbe daj Bože obrazložiš neko taj komentar može da doživi kao sud neporecivog autoriteta, a neko bi, opet, mogao da ga smatra krajnje pretencioznim. Blago rečeno.
Ja, eto, spadam u ove druge, mada dopuštam da sam usamljen al mi glupo da kažem da spadam u ovog drugog.

Pa šta da ti kažem, a da nije cela studija slučaja?

Jednostavno, jeste bilo stavljano u drugi plan, drugačije prikazivano; nije se o tome ni pisalo, ni pričalo, ni znalo. Sve je to trpano u koš "zločina okupatira i domaćih izdajnika" bez dužnog objašnjenja. O ogromnom broju stratišta se nije ni znalo u široj javnosti.

Verujem da je to rađeno iz dobre namere, očuvanja državne zajednice i "mira u kući", ali ne ide to tako; mnogo je to naivan pristup bio, očigledno.

Evo, na primer, da li si ikada vo vremja ona čuo za Garavice kod Bihaća? Koliko ljudi je ikada čulo za to mesto? A radi se o jednom od najvećih stratišta Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu.

Primer koji oslikava tadašnji odnos prema genocidu nad Srbima u NDH; prvo se guralo pod tepih, pa se najzad nekako obeležilo u lokalnim okvirima, a i onda na savremen način:

"Tek 1981. otvoren je spomen-kompleks na Garavicama. Memorijalni spomenik je delo arhitekte Bogdana Bogdanovića. Prije otvaranja visoki funkcioner SKJ Hakija Pozderac održao je sastanak sa novinarima, da bi se dogovorili detalji o izvještavanju. Sugerisao je da se piše da su u Garavicama umoreni Srbi, Hrvati i Muslimani. Novinar radija Velike Kladuše je napomenuo da su samo Srbi ubijani na Garavicama. Pozderac je tada promijenio formulaciju, koju novinari treba da koriste, u slijedeću: „u Garavicama je pobijeno dvanaest hiljada rodoljuba”."

(izvor)

(kako to izgleda danas)

(nismo sami u svetu divljih životinja)




freehand freehand 20:37 20.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Verujem da je to rađeno iz dobre namere, očuvanja državne zajednice i "mira u kući", ali ne ide to tako; mnogo je to naivan pristup bio, očigledno.

Ok, ovo je pošteno rečeno. Čini mi se da rekoh u prvom komentaru Priunčipesi - pitanje je uvek čemu neka znanja i potezanja služe? Da li istinskom sećanju (koje svaka familija nosi bez obzira na zvaničnu istoriografiju) istoriji kao nauci ili politici?
Ako služi politici šta je cilj i svrha? Da li je u pitanju politika mira koja insistira na istini ili podjarivanja strasti i novih sukoba?
Inače, rekoh ovde više puta - ja sam za stratišta i zločine znao. ne za svako pojedinačno, ne za precizne podatke, ali sam i kroz gradivo i kasnije kroz mnoštvo literature stekao vrlo jasnu i čistu predstavu os vemu što se dešavalo.
U osnovnoj smo svi znali da su gro žrtava činili Srbi a da su ustaše bile Hrvati.
I ne vidim šta je još prosečan građanin Jugoslavije/Srbije trebalo o tome da zna?
A potpuno sam siguran da je svaki istoričar znao sve što i ti danas.
Tako da ne razumem šta je to što danas treba epohalno otkrivati?
kao da bi otkrivanje još 50 ili 100 ili 300 žrtava Oluje moglo išta da promeni ili doda svemu što o tome već znamo.
Činjenica je da je balansirano i promišljano kako će se stvari prikazivati (ne govorim o laganju već intezitetu), ali to je karakteristika svakog promišljenog pristupa u politici u svakoj normalnoj državi na svetu.
Uostalom, primer sa ministrima vlade u Londonu to, valjda, potvrđuje.
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:42 20.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

freehand
Verujem da je to rađeno iz dobre namere, očuvanja državne zajednice i "mira u kući", ali ne ide to tako; mnogo je to naivan pristup bio, očigledno.

Ok, ovo je pošteno rečeno. Čini mi se da rekoh u prvom komentaru Priunčipesi - pitanje je uvek čemu neka znanja i potezanja služe? Da li istinskom sećanju (koje svaka familija nosi bez obzira na zvaničnu istoriografiju) istoriji kao nauci ili politici?

Фри, да ли добро разумем да мислиш да су нека знања опасна? За кога тачно?

Овде се не ради о хладној историјској науци, већ о колективном памћењу народа коме је задата дубока, тешко зацељива рана. Ово није породична трагедија у којој члан породице премине или страда, а сећање на њега живи јер породица то сећање пажљиво чува, већ се тиче целе нације која је претрпела неописиво брутални геноцид. То је колективна траума саткана од милиона личних траума.

Овде где сам је на разне начине и на многим нивоима, веома свечано, обележен дан сећања на погинуле у 1. светском рату. То је нешто чега се ово друштво са пијететом сећа и до чега држи.

До чега ми држимо ако се залажеш да је милион убијених некаква лична или породична ствар?

Рекла сам да сам сређивала неке спискове имена страдалих. Име, презиме, име оца, година и место рођења, датум смрти, некада и сат и више детаља. Радила сам пажљиво, са фокусом и без уношења емоција, и наилазила сам на читаве породице, родитеље, синове, снаје, унуке. Шта ти мислиш, ко њих треба да се сећа?

Ako služi politici šta je cilj i svrha? Da li je u pitanju politika mira koja insistira na istini ili podjarivanja strasti i novih sukoba?


Опет та фама да неговање сећања на трагедију и на мртве води у нове сукобе! Као шо рекох већ, холокауст је кључно место јеврејског колективног сећања, породичних историја, научних истраживања, уметничких дела којима се ни броја не зна, па се Јевреји нису светили немачком народу.

Осим тога што жртва треба да се суочи са својом траумом, а не да је гурне под тепих, и починилац треба да се суочи са својим злочином и да прође једно прочишћење. Код нас нису добро прошле ни жртве, ни починиоци. То је несрећа која чека да се понови (и поновила се у Олуји).

Inače, rekoh ovde više puta - ja sam za stratišta i zločine znao. ne za svako pojedinačno, ne za precizne podatke, ali sam i kroz gradivo i kasnije kroz mnoštvo literature stekao vrlo jasnu i čistu predstavu os vemu što se dešavalo.

Good for you. Већина људи није тако проницљива као ти, па се остане на еуфемизмима као што су "убијање народа", "жртве фашизма", "фашисти", "сарадници окупатора" итд.

U osnovnoj smo svi znali da su gro žrtava činili Srbi a da su ustaše bile Hrvati.
I ne vidim šta je još prosečan građanin Jugoslavije/Srbije trebalo o tome da zna?

Па заиста не знам како да ти објасним. Не ради се само о знању да су жртве били Срби и Јевреји, а усташе Хрвати и муслимани.
Можда је опет најједноставније да погледамо јеврејски пример и јеврејску историју како је описана у Старом завету. Трауматски доживљаји као египатско ропство или вавилонско ропство су не само сачувани у колективном сећању, већ су интегрални део идентитета. Из новије историје, погроми и холокауст.
A potpuno sam siguran da je svaki istoričar znao sve što i ti danas.

Не ради се овде (само) о историјској науци.
Tako da ne razumem šta je to što danas treba epohalno otkrivati?

Све оно што је било заташкано и прећутано.
kao da bi otkrivanje još 50 ili 100 ili 300 žrtava Oluje moglo išta da promeni ili doda svemu što o tome već znamo.

Ако те жртве видиш као људе који су били као ти или ја, а не само као бројку, можда би друкчије мислио. Замисли како би се осећао да ти су насилно прекинути животи били животи теби блиских људи.
Činjenica je da je balansirano i promišljano kako će se stvari prikazivati (ne govorim o laganju već intezitetu), ali to je karakteristika svakog promišljenog pristupa u politici u svakoj normalnoj državi na svetu.

Све зависи шта су вредности за које се залаже неко друштво, а ја верујем да је људски живот највећа вредност и сваки изгубљени живот један ненадокнадиви губитак.

Остаје и питање починилаца где такође постоји колективно сећање и колективна свест. Заташкавање и прећуткивање усташких злочина није било услуга ни срединама из којих су усташе потекле (а доказ за то је нпр. постојање звезде каква је Томпсон).

Uostalom, primer sa ministrima vlade u Londonu to, valjda, potvrđuje.

Споменути министри су били хрватски националисти на задатку (Бићанић, Шубашић), индивидуе заслепљене идеологијом југословенста (Сава Косановић) или енглески људи (Симовић).
freehand freehand 00:22 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Фри, да ли добро разумем да мислиш да су нека знања опасна? За кога тачно?

Daj ISIS znanje i veštinu u konstruisanju nuklearnog oružja pa gledaj. Nekako mi je najlakše da ti tako odgovorim.
Inače ne, nisi me dobro razumela. Neznanje je kudikamo opasnije,
Ali i to je nebitno, jre si metodom slobodne asocijacije tumačila ono što sam rekao. Dakle još jednom, kao odgovor na kompletan tvoj komentar, da ne skrolujem i ne odgovaram na pojedinačna pitanja: kome i čemu treba da služi isticanje na naslovnim stranama i u prajmtajmu svaka novootkrivena jama ili grobnica i čitanje spiskova imena pobijenih danas, 75 godina kasnije? Naročito u vreme kad je sve dostupno na tri klika mišem?
Sve su te teme deo školskog gradiva sve vreme. Koliko ti misliš da bi trebalo da zauzmu, i na koji način? I šta ćeš time postići?
Holokaust? Pa pitanje je kako bi to predanje izgledalo da Jevreji nisu iseljeni u Izrael, uz masovno proterivanje Arapa i svojevrsni genocid koji su sami počinili i danas ga čine.
Srbi su ostali da žive tamo gde su živeli, pored komšija od kojih su neki Hrvati a neki pokatoličena braća. kakvo bi to društvo bilo u kome se ustaje i leže uz voštanice i pokoru? I kako zamišljaš ti tu hrvatsku pokoru, sem što je pobijeno i osuđeno sve što je pobijeno i osuđeno? Šta bi zadovoljilo tvoj kriterijum?
Pazi - ovde nisam ciničan već zaista pitam - kako ti zamišljaš korektan model od '45 do danas, za narod-žrtvu i za narod-ubicu?
Ако те жртве видиш као људе који су били као ти или ја, а не само као бројку, можда би друкчије мислио. Замисли како би се осећао да ти су насилно прекинути животи били животи теби блиских људи.

I šta ćemo ako jesu prekinuti životi nekih meni bliskih ljudi a ja sam u stanju da to apstrahujem ako ovde ne govorim o ličnim tragedijama nego i istoriji, društvu i principima??
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:51 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Сва стратишта и јаме је требало да су давно пописани и истражени, али нису. (Негде горе сам линковала интервју са Др Србољубом Живановићем о политичкој наредби да се прекину истраживања у Јасеновцу 1964.) Било је политички неопортуно то истраживати и о томе писати, а све у име братства и јединиства, и опстанка заједнице. Ја те питам који би тренутак био опортун. Овде се ради о око милион најстрашније масакрираних цивила и онда прећутана истина излази на видело као сензација (а дотакли смо се на другом блогу катастрофалног квалитета медија).

Ја сам многа стратишта обишла, код нас и по Европи. Видела сам на територији НДХ скромне споменике у градићима у којима су се догодили ужасни масакри, на којима пише нешто неодређено о "жртвама фашизма", а Тајсон је навео причу са отварања монументалног споменика у Гаравицама и речи Хамдије Поздерца.

Теме су можда део школског градива, али је питање интерпретације. Ја се нпр. сећам како сам учила историју у основној школи и сећам се да смо детаљно учили о седам офанзива, али нигде нисмо чули о геноциду. Страдање цивила је било некако успутно, "окупатор" убијао "родољубе". Ја сам у школи чула о четничком клању партизанских симпатизера у Шумадији (сељанке Радмиле Рајковић са ћеркама), а од милион српских жртава у НДХ нико није имао име.

У међувремену је потврђено да такво образовање није дало жељени резултат, ако циљ јесте било "братство и јединство".

И не ради се о наметању кривице Хрватима (и муслиманима којих су такође било међу усташким кољачима), већ о истини и свести о злочинима који су се догодили.

Кажеш, кажњени су они који су кажњени. Па ко је кажњен? Препостављам да си пратио случај проглашења за свеца Алојзија Степинца. Претпостављам и да си био у загребачкој катедрали и видео његов гроб, а ја сам, не једном, видела људе и жене како остављају цвеће на том гробу.

Погледај Немце. Код њих су послератне генерације сазнавале и училе о ужасима логора и суочавале се са огромним злочином против човечности који су произвели њихови очеви и дедови. Управо та сазнања, уз истиниту интерпретацију, представљају начин да се спречи да се ужаси понове. У данашњој Хрватској постоји сазнање, али не постоји консензус о критичком отклону од злочиначке прошлости, па се тако и дешава да државни министри кличу Томпсону, да не говорим да је уопште могуће да држава Хрватска тужи неког другог за злочин геноцида.
freehand freehand 10:22 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

У данашњој Хрватској постоји сазнање, али не постоји консензус о критичком отклону од злочиначке прошлости, па се тако и дешава да државни министри кличу Томпсону, да не говорим да је уопште могуће да држава Хрватска тужи неког другог за злочин геноцида.

Dabre, gledam i u današnjoj Nemačkoj kolone neonacista, kao i u Poljskoj i baltičkim zemljama.
A valjda ne bi iz vida trebalo gubiti ni to da je Nemačka bila okupirana (i danas je u nekim aspektima) država, i bila odeljena decenijama.
BTW, imao sam prilike da sedim sa mtorim nacistima (da, članovima partije, ne mobilisanim borcima) i na austrijskom tavanu sa uredno poslaganim kompletima Folkišer Beobahtera, i da u ruci držim Majn Kampf sa potpisom autora.
No sve je to, mislim, nebitno u ovom momentu, a moja pitanja su sledeća: šta ti misliš da bi konkretno trebalo učiniti?
Za istraživanja se slažemo, ona su nesporna i sve su vreme u toku na ovaj i onaj način i bez obzira na kvalifikacije istraživača i validnost rezultata i radova koje imamo prilike da vidimo.
Dakle, treba sve istražiti i učiniti dostupnim, stratišta dostojno obeležiti.
Šta još?
principessa_etrusca principessa_etrusca 11:01 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Шта је требало учинити?
Све време о томе и говорим: свакако није требало прећуткивати на начин како се то чинило. То прећуткивање је било у склопу званичне верзије ратних догађаја за потребе владајуће идеологије и то није била једина лаж са којом се живело у тој земљи, али је била најмонументалнија.

Едит:
Шта још?
Мислим да је децу требало учити да се догодила ужасна ствар која не сме да се никада понови. Да се заиста не би поновила, требало их је учити о механизмима деловања мржње међу друштвеним групама, о изолацији и дехуманизацији оних који су друкчији од њих. Требало их је оспособити да такво понашање препознају код себе и у својој околини.
tyson tyson 12:34 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Šta još?

Шта је требало учинити?

Meni je fascinantno, i užasavajuće, prisustvovanje sličnom pristupu problemu zločina - zataškavanje, namerno ignorisanje na skoro svim nivoima, kolektivno zabijanje glave u pesak - i to iz vizure "naroda počinioca" kako je to neko nazvao, sa skoro opipljivo pogubnim posledicama.

Radi se o skoro potpunom nepostojanju, u srpskoj javnosti, zločina počinjenih na Kosovu nad građanima Srbije albanske nacionalnosti 1998-99., naročito u vreme rata protiv NATO. Ti zločini za srpsku javnost praktično ne postoje, to je tabu tema do te mere da se oni koji se usude da o tome javno prozbore agresivno napadaju (što je jedna od tragičnih posledica zataškavanja).

Baš kao u vreme komunističkog režima, o slučajevima koji se jednostavno nisu mogli ignorisati se pisalo i pričalo koliko je moralo (hladnjače, masovne grobnice u sred Srbije) na prilično suvoparan način i na kratko; o suđenjima još i manje. Došlo se dotle da tema nije više samo tabu, već je i opasno pričati o tome.

Posledice takvog pristupa su naprosto tragične, na svim mogućim nivoima.



freehand freehand 14:17 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Шта је требало учинити?
Све време о томе и говорим: свакако није требало прећуткивати на начин како се то чинило. То прећуткивање је било у склопу званичне верзије ратних догађаја за потребе владајуће идеологије и то није била једина лаж са којом се живело у тој земљи, али је била најмонументалнија.

Ovde govoriš šta nije trebalo činiti, i to je jasno.
Шта још?
Мислим да је децу требало учити да се догодила ужасна ствар која не сме да се никада понови. Да се заиста не би поновила, требало их је учити о механизмима деловања мржње међу друштвеним групама, о изолацији и дехуманизацији оних који су друкчији од њих. Требало их је оспособити да такво понашање препознају код себе и у својој околини.

A ovo je, manje-više činjeno. Ja rekoh da mislim u onoj meri u kojoj se ne ide u buđenje mržnje, ti misliš da je bilo nedovoljno. Zato pitam - šta je i kako trebalo činiti, valjda postoji neki konkretan način koji ti je na umu? Koliko dublje i plastičnije je to deci trebalo predstaviti i sa koliko više časova?

jer, kad god pokušam da se stavim u poziciju nekog ko odlučuje mislim da ne bih radio drugačije od onoga što je rađeno, u grubim crtama govoreći. Očekivao sam da ti kao neko ko smatra da je to sve bilo loše i pogrešno imaš nekakve konkretne predloge.
freehand freehand 14:19 21.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

tyson
Šta još?

Шта је требало учинити?

Meni je fascinantno, i užasavajuće, prisustvovanje sličnom pristupu problemu zločina - zataškavanje, namerno ignorisanje na skoro svim nivoima, kolektivno zabijanje glave u pesak - i to iz vizure "naroda počinioca" kako je to neko nazvao, sa skoro opipljivo pogubnim posledicama.

Radi se o skoro potpunom nepostojanju, u srpskoj javnosti, zločina počinjenih na Kosovu nad građanima Srbije albanske nacionalnosti 1998-99., naročito u vreme rata protiv NATO. Ti zločini za srpsku javnost praktično ne postoje, to je tabu tema do te mere da se oni koji se usude da o tome javno prozbore agresivno napadaju (što je jedna od tragičnih posledica zataškavanja).

Baš kao u vreme komunističkog režima, o slučajevima koji se jednostavno nisu mogli ignorisati se pisalo i pričalo koliko je moralo (hladnjače, masovne grobnice u sred Srbije) na prilično suvoparan način i na kratko; o suđenjima još i manje. Došlo se dotle da tema nije više samo tabu, već je i opasno pričati o tome.

Posledice takvog pristupa su naprosto tragične, na svim mogućim nivoima.




Očekivao sam da ćeš ovde pomenuti pitanje sudbine Nemaca sa ovih prostora od kraja '44 pa na dalje.
I zašto misliš da Nemci to ne potežu kao krupno pitanje?
tyson tyson 11:49 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Očekivao sam da ćeš ovde pomenuti pitanje sudbine Nemaca sa ovih prostora od kraja '44 pa na dalje.

To je tek ne samo teška sramota - i šta je rađeno tim ljudima, i kako se o tome vrlo organizovano nije pričalo - već i savršeno oslikava šta se dogodi kada se kolektivna svest decenijama oblikuje tezom da su stotine hiljada ljudi, sugrađana, zaslužili sve šta im je rađeno (to možemo, na temu sudbine jugoslovenskih Nemaca, videti i na Blogu B92).

I onda se čudimo što su ratovi 1990-ih bili takvi kakvi su bili...




freehand freehand 17:23 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

To je tek ne samo teška sramota - i šta je rađeno tim ljudima, i kako se o tome vrlo organizovano nije pričalo - već i savršeno oslikava šta se dogodi kada se kolektivna svest decenijama oblikuje tezom da su stotine hiljada ljudi, sugrađana, zaslužili sve šta im je rađeno (to možemo, na temu sudbine jugoslovenskih Nemaca, videti i na Blogu B92).

I onda se čudimo što su ratovi 1990-ih bili takvi kakvi su bili...

A Turci kad su ono onmad napuštali Beograd, pa onda posle Balkanskih ratova? I posle kad je Dimitreije Tucović za razliku od komunjara koji su ili ćutali ili se slagali navalio da piše o stradanju Albanaca?
tyson tyson 18:13 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

A Turci kad su ono onmad napuštali Beograd, pa onda posle Balkanskih ratova? I posle kad je Dimitreije Tucović za razliku od komunjara koji su ili ćutali ili se slagali navalio da piše o stradanju Albanaca?

Pa jel' to neka fora, da mi zadaješ domaće zadatke na istu temu, šta? Šta bi bilo sledeće u istorijskom odmotavanju, Kočina krajina?

Kratak je život bloga a znanje krhko e da bi se na ovom mestu pisalo o svemu tome; prođe godina a dan nikako.


freehand freehand 18:21 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Kratak je život bloga a znanje krhko e da bi se na ovom mestu pisalo o svemu tome; prođe godina a dan nikako.

Nemoj tako, Lauše, čemu defanziva?

principessa_etrusca principessa_etrusca 23:13 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

čemu defanziva?


У мом случају, мој текст је на удару, па га браним. Ти ниси негатор геноцида над Србима, али јеси окоштао од југо-индокринације.

Ја сада не могу да тражим један твој стари текст, али га се сећам јер си на веома топао начин описао одрастање у згради која је била "Југославија у малом". Сви смо ми имали нека слична искуства, доста нас има и породичне и пријатељске везе по целој бившој држави, али покушај да без носталгије и емоција размислиш о овоме.

Теби ће скоро сигурно звучати бласфемично, али ако је у Југославији милион припадника једног народа страдало на најбруталнији начин тако што су их убили припадници других заједница, зашто ти мислиш да је та држава уопште била вредна чувања? Да ли би остао у браку ако ти супружник убије родитеље?
freehand freehand 23:43 22.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

У мом случају, мој текст је на удару, па га браним. Ти ниси негатор геноцида над Србима, али јеси окоштао од југо-индокринације.


Ne znam da li je "okoštalost" baš pravi način da se opiše moje stanje (ili stav ako ipak nije u pitanjuu boljka) ali tu si uglavnom u pravu. S tim što sam ja daleko od jugonostalgičara koji kuka nad mrtvom državom i koji bi je obnavljao. Niti je moj stav emotivni, posledica nekakve slepe ljubavi i zanosa.
Pažljivo merim sve što sam video, doživeo i čemu sam svedočio, ono što sam učio i imao prilike da proverim, vagam argumente jednih i drugih, mane i kvalitete političkih i pravnih rešenja.
I kad to sve izvagam i izmerim - daleko je više laži i besmislica prosuto o toj državi i njenom uređenju nego o bilo čemu drugom što znam.
Ја сада не могу да тражим један твој стари текст, али га се сећам јер си на веома топао начин описао одрастање у згради која је била "Југославија у малом".

Ali nije to bila samo zgrada. Čitav grad je bio takav. ja se za ovo mog žiuvota ne sećam NI JEDNOG pravog međunacionalnog ili verskog incidenta kome sam svedočio ili za koji sam čuo. Doduše, čini mi se da sam opisao jednom srpsko-jevrejski rat psovkama između moje najbolje drugarice i mene koji je u ta vunena vremena nesrećom otišao i u etar; takođe i psovanje majke mađarske na sred glavnog trga. Doduše, u prvom slučaju u pitanju je bilo zezanje a u drugom su majku psovala dva Mađara jedan drugom.
U razredu u školi apsolutno nismo bili svesni nacionalnosti svojih drugova. odnosno, niko na to apsolutno nije obraćao pažnju, i niko se nije jebalo što je neko Zoran, Fahrudin ili Zolatan, a Cigani su bili potpuno ravnopravni deo naše zajednice.
A ako pratiš logiku svog zaključivanja - pokaži mi koja država zaslužuje da opstane?
To je nakarada od logike i iz nje vire rogovi i papci, i oseća se sumporni zadah, ako mene pitaš.

P.S. naravno da ne negiram genocid. Meni su, Prinčipesa, generalno činjenice i istina iznad i ispred opredeljenja. Ali valja biti vrlo oprezan sa njima.
Od tebe, na primer, nisam dobio odgovor ni o čemu konkretnom. Kolki deo gradiva, koliko časova, koliko godina o tom genocidu? Gde sve i šta obeležiti, koliko dana u godini i na koji način? Šta je to što država(e) - Jugoslavije i Srbija nisu čiunile a trebalo je da bi to bilo aekvatno tvom osećaju mere?
I šta sa probuđenim visokoturažnim nacionalnim i verskim osećajima koje probudiš?
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:43 23.11.2017

Re: Projekat skrivanja i zaborava

Верујем да је мултикултурна идила била твој доживљај живота у Југославији, а овде можеш да видиш њено наличје:

alselone alselone 17:15 16.11.2017

Razgovor ca cerkom

Pre par dana presvlacim cerkicu ujutru, pred polazak u vrtic.
I kazem ja njoj:

- Milice tatina, ti si jedno malo prase.

Kaze ona meni:

- Tata, ti si konj.

:)


Tako se sada u ovoj inadzijskoj raspravi osecam.
maksa83 maksa83 17:19 16.11.2017

Re: Razgovor ca cerkom

- Milice tatina, ti si jedno malo prase.

Kaze ona meni:

- Tata, ti si konj.

- Jaoooo izvinite jeste li vi blizanci?
- Ne, zašto pitate?
- Pa mama vas je isto obukla, baš ste slatki...
- Gospodine izađite iz auta i ponesite vozačku i saobraćajnu...

zilikaka zilikaka 18:01 16.11.2017

Da se nadovežem

Pre manje od sata zateknem emisiju na RTV2, na mađarskom pričaju neki stari ljudi o patnjama, progonu, verovatno ubijanjima. Jezik nedovoljno razumem, bilo titlovano i bio sam kraj. Gledala svega 5-6 minuta al na kraju vidim spomenik, cveće i sveće i rekoše da su vence položili i predstavnici opština Žabalj, Temerin i valjda još neka.
I shvatim emisija je bila o Mađarima koji su '44. bili u tim mestima i pretrpeli torturu.

Ta tortura je bila direktna posledica racije s početka '42. kad su hiljade ljudi iz tih sela, Srba, ti isti MAđari, mahom meštani i komšije, ubijali i bacali pod led Tise.

E, sad, ja sam potomak osmoro ubijenih i imam lični i emotivan odnos prema svemu. Ako ništa drugo, tih pomenutih osam žrtava od mene i još nekoliko nas, bližih nemaju da o tome znaju, pamte i prenose.

Nakon oslobođenja Žabalj i Čurug su "očišćeni" od Mađara. Ostao tu i tamo po neko. Bar u Šajkaškoj.
Mnogi su ubijeni na osnovu nekakvih presuda prekih sudova a svakako je bilo mnogo ličnih osveta lokalnog stanovništva koja je tolerisana.

Posle ove emisije nešto razmišljam, na osnovu svoje porodične istorije, da je kojim slučajem iz te pobijene porodice bilo muških potomaka koji su bili u prilici, i da su otišli na salaš svojih pokojnih koji je prisvojio prvi komšija nakon ličnog učestvovanja u njihovom likvidiranju, i da je pobio celu tu porodicu koja se naselila u njegovu kuću, teško da bih ga osuđivala.

Ne znam, gadne su to stvari. Racionalni pristup drži uzde al se emocije otimaju.

I evo ni danas ne umem stav da zauzmem.

Znam da je sigurno i među njima bilo nevino stradalih al i mislim da ja ne bih mogla da budem član delegacije koja polaže cveće na taj spomenik. Ja još ne.
Jbg, mi smo samo ljudi.
freehand freehand 18:07 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

I evo ni danas ne umem stav da zauzmem.

Pa eto, ako nisu bili komunisti onda može da se razume. Ako jesu onda nema dileme. Zločinci, sestro.
gedza.73 gedza.73 18:35 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

koji je prisvojio prvi komšija

...
-pa jel ti ostalo što tamo?
-Celo imanje.
-A 'el ima ko? Jesi li bio skoro?
-Prvo sam proverio da me ne jure po poternici.
Odem na groblje, raskrčim i 'oću da vidim kuću. Dođem do kapije, vidim da ima neko.
Viknem 'Domaćine', izađe čovek, dobar dan, dobar dan, vidim lepo mi čuvaš kuću.
-Nije više ovo tvoja kuća
-Dobro videćemo još, okrenem se i izađem. Dobijem presudu pa mi vrate. Onaj se iselio.
jbg možda sam se i zajebao. bar bi obrađivao zemlju. Sad plaćam Hrvatu iz komšiluka da pokosi oko kuće. Iza se zašumilo.

...
Ima momak, vižljast, skakutav, znao sam ga iz viđenja i par razgovora.
Tek pre neki dan saznam da živi sa sestrom kod zeta.
-Letos skinuo košulju, znaš kakve su mu grudi (priča mi komšija) pune ožiljaka.
pucali Hrvati u njegovu majku, on bio beba. Majka ga zaštitila grudima u naručju. Majka mu poginula, on jedva preživeo.

...
-pa što ti od tamo ideš čak ovamo na posao?
-Zarobe nas Srbi. mi skoro deca. Rekli nam naši da će odma' da nas pokolju.
Pokupe nam oružje, nabiju nas u neki podrum. Nisu nas dirali, davali nam da jedemo.
Sutradan kaže stariji brka
-Momci ovako ćemo. Sad ćemo da javimo vašima da vas pustamo da ne pucaju. Uhvatimo li vas još jednom pod oružjem najebali ste.

Živi nismo bili. Mislili smo da će da nam pucaju u leđa.

posle ja počnem da pričam šta je bilo, hteli da me vrate na front ja nisam hteo i tako. Po kazni.
freehand freehand 18:39 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

Majka ga zaštitila grudima u naručju. Majka mu poginula, on jedva preživeo.

Oće Hrvati, oni su arhizločinci, vole da pucaju u majke sa bebama, mada ima i koji vole beboseke i majkoseke.

Edit: a Srbi ne, oni samo puste i malo priprete. I nose brkove al ne pucaju u leđa..
gedza.73 gedza.73 19:10 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

Oće Hrvati, oni su arhizločinci, vole da pucaju u majke sa bebama


Preneću mu tvoje pozdrave, kazaću mu da si rekao da je lažov i da se sam upucao.

(priču sam preneo tačno onako kako sma je čuo)
freehand freehand 19:26 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

gedza.73
Oće Hrvati, oni su arhizločinci, vole da pucaju u majke sa bebama


Preneću mu tvoje pozdrave, kazaću mu da si rekao da je lažov i da se sam upucao.

(priču sam preneo tačno onako kako sma je čuo)

Ništa ja nisam rekao o njemu, nego o onima koji takve priče prenose i onome što bi da njima postignu.
Nego nećemo se nadhebavati, sa tim smo završili.
A prenesi slobodno, evo ja ću da drhtim.
gedza.73 gedza.73 19:40 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

nego o onima koji takve priče prenose i onome što bi da njima postignu.


Izvinite što sam uznemirio vaše nežne osećaje.

A prenesi slobodno, evo ja ću da drhtim.

Dečko je dobrica. Neću valjda da budem tolka sisa i da mu prenesem kako je njegov život laž za nekoga. I da treba svoju priča da čuva u četiri zida.
freehand freehand 22:08 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

Dečko je dobrica. Neću valjda da budem tolka sisa i da mu prenesem kako je njegov život laž za nekoga. I da treba svoju priča da čuva u četiri zida.

Ma ti jesi sisa - sem što si folirant - zato što dečka zloupotrebljavaš pominjući ga tamo gde nije prisutan još i tu njegovu priču zloupotrebljavajući za neke svoje folirantske sitnošovinistčke i parapolitičke ciljeve.
Ništa to sa njim nema.
gedza.73 gedza.73 22:14 16.11.2017

Re: Da se nadovežem

Izvini slučajno sam kliknuo na 'obavesti moderatora'.
ma mistejka

a neke svoje folirantske sitnošovinistčke

u jebote baš sam gadan lik.
bene_geserit bene_geserit 03:01 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Svi komunisti su po definiciji teroristi.
Jel ima neki anti-teroristicki zakon kod vas u Srbiji?
I neki tipa Guantanamo Bay zatvor, jer to je jedino sto sleduje teroristima.
cassiopeia cassiopeia 10:43 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

zilikaka
Ja još ne.
Jbg, mi smo samo ljudi.


U pravednom gnevu svojih tinejdžerskih godina strašno sam se ljutila na svoju baku zašto nam je govorila da se možemo udati za koga god želimo, samo ne za Mađara ili Hrvata.

A onda mi je jednog dana ispričala svoju golgotu, bežanje od Mađara, kad joj je cela porodica, osim nje i mlađeg brata, bačena u Dunav...na putu ka tetki u Bugojno gubi brata, nalazi tetku i tamo samim čudom izbegne bacanje u jamu. Tetka i cela porodica su bačeni su u jamu od strane komšija, ustaša.

Brata je našla posle rata preko Crvenog krsta.


freehand freehand 10:48 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Svi komunisti su po definiciji teroristi.

Čija je to definicija i gde je čovek može pročitati?
Ako ne misliš na Makartija koga se svaki normalan Amerikanac stidi. Mada, ličilo bi.

P.S. Mada je i Makarti bio samo lutka na koncima koje je vukao Edgar Huver.
cassiopeia cassiopeia 10:57 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Čija je to definicija i gde je čovek može pročitati?


Možda je odavde izvukao zaključak


gedza.73 gedza.73 11:01 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

cassiopeia
U pravednom gnevu svojih tinejdžerskih godina strašno sam se ljutila na svoju baku zašto nam je govorila da se možemo udati za koga god želimo, samo ne za Mađara ili Hrvata.
A onda mi je jednog dana ispričala svoju golgotu, bežanje od Mađara, kad joj je cela porodica, osim nje i mlađeg brata, bačena u Dunav...na putu ka tetki u Bugojno gubi brata, nalazi tetku i tamo samim čudom izbegne bacanje u jamu. Tetka i cela porodica su bačeni su u jamu od strane komšija, ustaša.

Brata je našla posle rata preko Crvenog krsta.


Cass, nije u redu da 'zloupetrabljavaš babu pominjući je tamo gde nije prisutna i još i tu njenu priču zloupotrebljavajući za neke svoje folirantske sitnošovinistčke i parapolitičke ciljeve' (kraj citata)


Skoro mi ispričali za čoveka koji je, za mene, bio zločinac u poslednjem ratu.
Kaže da kad je pucao, u početku, na drugu stranu pucao u vazduh. A onda video nešto u spaljenom selu.

Što kaže Zili 'svi smo ljudi'.
cassiopeia cassiopeia 11:21 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Cass, nije u redu da 'zloupetrabljavaš babu pominjući je tamo gde nije prisutna i još i tu njenu priču zloupotrebljavajući za neke svoje folirantske sitnošovinistčke i parapolitičke ciljeve' (kraj citata)


Nešto sam propustila jer te ne razumem. Baba jeste bila prisutna, spasila sebe i brata od Mađara... u Bugojnu je izbegla jer, po njenim rečima, taj koji je došao po tetku i familiju nije znao da je ona kod njih, pa je nije ni tražio.
gedza.73 gedza.73 11:56 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Nešto sam propustila jer te ne razumem.

Bolje.
Kulovski sam postupio koristeći tvoj komentar za jednu ličnu polemiku.

To su strašne priče. I ko zna kako su ljudi sami sa sobom izašli na kraj sa tim silnim nesrećama i tragedijama.

cassiopeia cassiopeia 12:13 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Bolje.


Ok.

To su strašne priče. I ko zna kako su ljudi sami sa sobom izašli na kraj sa tim silnim nesrećama i tragedijama.


Sad mi je krivo što je nisam razumela, taj nedostatak razumevanja pripisujem godinama u kojim sam bila pa mi je malo lakše. Sa druge strane, zahvalna sam joj jer nas ničim nije trovala, nije nas hranila mržnjom, njena zabrana je više bila molba bez kvalifikacija, odnosno diskvalifikacija.

Verujem da je babi pomoglo to što je našla brata i doživela da vidi i njegove unuke. Njen život je bio neverovatan. Ćerka bogatog zemljoposednika iz Vojvodine, koja je bila viđena za velike škole, želela je da studira medicinu. Rat je to sve prekinuo, kad je ostala sama, priključila se partizanskoj jedinici negde kod Bugojna i prošla sa njima rat. Upoznala dedu i vratila se u Vojvodinu. Radila ceo svoj vek na zemlji i upokojila se u 90. godini.

U sećanju na babu, napraviću ovog vikenda njene kifle iz vode i zamirisaće vanil šećer kao nekad kad me je učila da ih pravim.
gedza.73 gedza.73 14:38 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Sad mi je krivo što je nisam razumela

Negde sam naleteo na jedno od viđenja tog perioda gde se kaže da je bilo ogromno nerazumevanje između ljudi koji su rođeni deset, petnaest godina pre rata i generacija koje su rođene par godina posle rata.
Jednostvano drugačije odrastanje, drugačija iskustva.

nije nas hranila mržnjom, njena zabrana je više bila molba bez kvalifikacija, odnosno diskvalifikacija.

Uvek kad ne razgovara 'grupa' dolazi do nekog normalnog razgovora.
Sedneš u hrvatsku kuću i posle desetak minuta razgovora vidiš da imate potpuno iste probleme a da neki porodični, zdravstveni problemi nadilaze naciju.

Letos sam se baš ispričao sa momkom Albancem (iz Mk), malo mlađim od mene. Dečko musliman.

imao sam više dodirnih tačaka (a i žene se zapričale među sobom) sa njim nego sa ljudima koji žive na korak od mene. Posla, nekih svakodnevnih problema, pristupa veri (kod njih i kod nas), rata.
-Zamisli G. da su nas postavili na dve različite strane fronta. Pucamo jedan na drugog zato što su nas budale gurnule u sve to.

A svaki rat ima svoje tragične sudbine u kome je neko ubijen i u kome postoje ubice.

Ima vic koji u stvari i nije smešan kad se malo razmisli.

Prekomandovali Piroćanca na granicu sa Italijom. Stari graničari se dovikuju sa Italijanima, psuju, samo Piroćinac ćuti
-Je li bre što ti ne vičeš?
-Pa malo mi glupo
-Šta ti glupo. viči oni ionako ne razumeju
-Italijaniiii!!!
-Che cosa?
-Majke vi ga nabijem bugarske.

On je zapamtio Bugare po zlu, nije Italijane ili Hrvate.

freehand freehand 15:08 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

Negde sam naleteo na jedno od viđenja tog perioda gde se kaže da je bilo ogromno nerazumevanje između ljudi koji su rođeni deset, petnaest godina pre rata i generacija koje su rođene par godina posle rata.
Jednostvano drugačije odrastanje, drugačija iskustva.

Da ti ipak odgovorim ovde, a možda će i Kasiopeji biti jasnije: citirao si neke ljude opisujući neke događaje, ne navodeći ni ime ni izvor bez konteksta i bilo kakvog objašnjavanja, a citati su tako postavljeni da jasno impliciraju ko su ovde dobri a ko zli ljudi i narodi. Odnosno ljudi zato što su im takvi narodi.
Pa si onda na moju reakciju udario po patetičnom pozivanju na nekakvog živog čoveka koga, eto, ti znaš i koji je dobar a nesrećan a ja sam ga uvredio jer mu, kao, ne verujem.
A onda si iskoristio i Kasiopejin komentar ne bi li implicirao kako sam ja zlikovac koji se podsmeva svim žrtvama koje o svojim stradanjima progovore.
E takav postupak nikakve veze nema sa generacijskim jazovima niti sa nekakvim ključevima razumevanja. To se uvek i svuda, od kad je sveta i veka isto zvalo.
gedza.73 gedza.73 15:49 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

ne navodeći ni ime

Mića.
ni izvor

Goran
bez konteksta

Blog prinćipese.
bilo kakvog objašnjavanja

mislio sam da nema potrebe
citati su tako postavljeni da jasno impliciraju ko su ovde dobri a ko zli ljudi i narodi.

Ni dodao ni oduzeo.

SA onda si iskoristio i Kasiopejin komentar ne bui li implicirao kako sam ja zlikovac koji se podsmeva svim žrtvama koje o svojim stradanjima progovore.

Ja bar znam kad ispadnem kulov.
c_h.arlie c_h.arlie 16:43 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

cassiopeia
Bolje.


Ok.

To su strašne priče. I ko zna kako su ljudi sami sa sobom izašli na kraj sa tim silnim nesrećama i tragedijama.


Sad mi je krivo što je nisam razumela, taj nedostatak razumevanja pripisujem godinama u kojim sam bila pa mi je malo lakše. Sa druge strane, zahvalna sam joj jer nas ničim nije trovala, nije nas hranila mržnjom, njena zabrana je više bila molba bez kvalifikacija, odnosno diskvalifikacija.

Verujem da je babi pomoglo to što je našla brata i doživela da vidi i njegove unuke. Njen život je bio neverovatan. Ćerka bogatog zemljoposednika iz Vojvodine, koja je bila viđena za velike škole, želela je da studira medicinu. Rat je to sve prekinuo, kad je ostala sama, priključila se partizanskoj jedinici negde kod Bugojna i prošla sa njima rat. Upoznala dedu i vratila se u Vojvodinu. Radila ceo svoj vek na zemlji i upokojila se u 90. godini.

U sećanju na babu, napraviću ovog vikenda njene kifle iz vode i zamirisaće vanil šećer kao nekad kad me je učila da ih pravim.

Neka je večna slava tvojoj babi !
I mojoj babi Bojani i dedi Jovanu.
I mojoj babi Milki i dedi Milivoju.
maksa83 maksa83 16:48 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

I mojoj babi Milki i dedi Milivoju.

E sad znaš i zašto te zovem Čarlivoje. _bg.
cassiopeia cassiopeia 16:56 17.11.2017

Re: Da se nadovežem

c_h.arlie

Neka je večna slava tvojoj babi !
I mojoj babi Bojani i dedi Jovanu.
I mojoj babi Milki i dedi Milivoju.




Hvala ti! Slava im!
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:05 17.11.2017

*

Геноцид који је извршила Независна држава Хрватска над Србима од 1941-1945, прећуткиван је након рата у име оне елузивне титоистичке идеологије братства и јединства која је тада била на снази


Zato ova, kao i svaka naredna generacija, treba da preispita svoj odnos prema ovom užasu i neka nijedan sud ne bude konačan. S tim što se ne bih složio sa ovim prećutkivan, jer nije, više bih rekao prevazilažen radi ideje o bratstvu i jedinstvu.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:21 17.11.2017

Re: *

Како геноцид може да буде "превазиђен"? Како се уопште превазилази таква траума?

А рекла бих да јесте био прећуткиван и тумачен на начин где се губи суштина да је око милион људи убијен зато што су били Срби.

Мислим да цео језик којим су у титоизму описивани догађаји у Југославији током 2. светског рата треба преиспитати. Шта уопште значи "марионетска држава" и "тзв. Независна ДХ"? У којој мери то сублиминално умањује кривицу те државе и хрватског народа јер је Хрватска била 'puppet on a string'? Па немачки генерали су били шокирани усташким зверствима!
stefan.hauzer stefan.hauzer 15:31 17.11.2017

Re: *

Како геноцид може да буде "превазиђен"? Како се уопште превазилази таква траума?


Nikako se ne prevazilazi; ali kao što rekoh, užas nije prećutkivan nego je prevaziđen. I to je prevaziđen na pogrešan način, bez javne rasprave, što i jeste njegova tuga. Prevaziđen je idejom bratstva i jedinstva.


A zašto je prevaziđen bolji termin?
Zato što su ljudi našli snage da prevaziđu taj užas i nastave da žive zajedno i onda kada više nisu mogli da prevazilaze onda su otišli jedni od drugih. I ti si, kao i svi mi, bila svesna tog zverstva koji je prevaziđen jednim solomonskim rešenjem i ukazom države. To nije prećutkivanje, to je prevazilaženje.
freehand freehand 15:35 17.11.2017

Re: *

Па немачки генерали су били шокирани усташким зверствима!

Oni što su pre toga bili u Poljskoj i Ukrajini ili oni koji nisu?
milisav68 milisav68 21:13 17.11.2017

Re: *

stefan.hauzer
Zato što su ljudi našli snage da prevaziđu taj užas i nastave da žive zajedno i

Ma gde su našli snage, nego je to bilo pod prisilom (kao i stvaranje prve Jugoslavije), i problemi su se gurali pod tepih (ne samo zločini, već i mnogo šta drugo), zato se tako i krvavo raspala.

I to gde, pa na teritoriji NDH, kao i na Kosovu, gde se koljemo više od 200 godina.

Zašto nije bilo velikih sukoba u Sloveniji, Makedoniji i u Crnoj Gori?

Pa upravo zato što nije bilo te krvave predistorije, koja je na ovaj ili onaj način prećutkivana.
docsumann docsumann 22:33 17.11.2017

Re: *

Zašto nije bilo velikih sukoba u Sloveniji, Makedoniji i u Crnoj Gori?

Pa upravo zato što nije bilo te krvave predistorije, koja je na ovaj ili onaj način prećutkivana.


i ta predistorija ima neku svoju predhodnicu u događanjima...

a Crna Gora je mimoišao građanski rat za zrno baruta, al' bukvalno.

možda ljudi u Srbiji i nemaju pravu predstavu o tome koliko je CG bila blizu bratoubilačkoj klanici.
govorim o periodu NATO bombardovanja... svi naoružani do zuba, jedni u vojsci drugi u miliciji (koja je u to vrijeme primala u svoje redove sve one koji nisu htjeli da se odazovu vojnom pozivu , + što je od ranije, tačnije od rascjepa Milo-Momo, imala u svojim redovima masu kriminalnog šljama i polusvijeta).

tenzija se mogla tad rukom dotaći u vazduhu.

a ideološka predistorija je već bila ispisana...




stefan.hauzer stefan.hauzer 03:14 18.11.2017

Re: *

Ma gde su našli snage, nego je to bilo pod prisilom


Prisilom čega?
Ne misliš i da su ljudi verovali u ideju jedinstva?

Jedno vreme je obavezno štivo bila knjiga Milorada Ekmečića; Stvaranje Jugoslavije. Misliš da ta ideja nije mogla biti revitalizovana i nakon Drugog svetskog rata?
milisav68 milisav68 09:06 18.11.2017

Re: *

docsumann
možda ljudi u Srbiji i nemaju pravu predstavu o tome koliko je CG bila blizu bratoubilačkoj klanici.

Znam da je bilo baš napeto, to se osećalo i u leto 2001. kada sam bio na letovanju u Sutomoru.
a ideološka predistorija je već bila ispisana...

E, baš u tome je razlog zašto nije došlo do ratnog sukoba, i to je ono što odvaja od sukoba u Hrvatskoj, BIH* i na Kosovu - sukob (i mržnja) na nacionalnoj osnovi.

Nema kralja, nema komunizma - nema inicijalnog raloga da se pređe linija.

*Sukob u BIH je esencija sukoba (između ostalog) u svetu, gde se prepliću tri velike religije, i gde muslimani sebe shvataju kao naciju, i nazivaju se(be) Bošnjaci(ma), dok se Hrvati i Srbi iz BIH ne osećaju i ne izjašnjavaju tako.
milisav68 milisav68 09:23 18.11.2017

Re: *

stefan.hauzer
Prisilom čega?

Pa zatvora.
Ne misliš i da su ljudi verovali u ideju jedinstva?

Pa jesu naravno, zato sam i naveo i prvu Jugoslaviju, gde se zarad viših i "viših" ciljeva guralo mnogo toga ispod tepiha.

Već sam to negde ovde na blogu rekao - i ja bih verovatno 1918. bio za Jugoslaviju, međutim iz današnje perspektive smatram da je to greška.

E sad, ono što mi ne znamo, to je procenat jednih i drugih - koliko je bilo za jedinstvo - a koliko protiv.
stefan.hauzer stefan.hauzer 09:40 18.11.2017

Re: *

Pa jesu naravno, zato sam i naveo i prvu Jugoslaviju, gde se zarad viših i "viših" ciljeva guralo mnogo toga ispod tepiha.

Već sam to negde ovde na blogu rekao - i ja bih verovatno 1918. bio za Jugoslaviju, međutim iz današnje perspektive smatram da je to greška.

E sad, ono što mi ne znamo, to je procenat jednih i drugih - koliko je bilo za jedinstvo - a koliko protiv.



i samo ovo: i oni ljudi koji su prisilom (iako nikad ne bih upotrebio ovu reč) terali (a ni ovo) na integraciju su bili pripadnici istog naroda kao i ljudi koji su naterani (takođe ni ovo) na ponovno jedinstvo i , najbitnije, i ako su bili terani. Zato je drugi deo odgovora tako sjajan. Što bi se reklo, u neka sretnija vremena, zdušna preporuka!
principessa_etrusca principessa_etrusca 21:02 18.11.2017

Re: *

freehand
Па немачки генерали су били шокирани усташким зверствима!

Oni što su pre toga bili u Poljskoj i Ukrajini ili oni koji nisu?

Чему овакав цинизам?

Навешћу само двојицу Немаца који су сведочили о усташким злочинима, Јохана фон Рајсвица (Johann von Reiswitz) и Едмунда Глез фон Хостенауа (Edmund Glaise von Horstenau), који је био изасланик Вермахта код хрватских власти.

Глез фон Хорстенау је 28. јуна '41. написао својој врховној команди:

"...according to reliable reports from countless German military and civil observers during the last few weeks the Ustaše have gone raging mad",

а 10. јула '41:

"Our troops have to be mute witnesses of such events; it does not reflect well on their otherwise high reputation... I am frequently told that German occupation troops would finally have to intervene against Ustaše crimes. This may happen eventually. Right now, with the available forces, I could not ask for such action. Ad hoc intervention in individual cases could make the German Army look responsible for countless crimes which it could not prevent in the past."
freehand freehand 10:23 18.11.2017

A Tasa

... sa sahrane rasterao ožačošćene goste, muzikante i pijanog popa. Seo na ragu i odjahao u suton.
SRećna je okolnost da se odande kuda je odjezdio svi vrate. Neko kao Sivi, neko kao Beli, a u stvari svi isti kao što su bili.

Mislim, ovo samo da događaj usled zabrane govora i ućutkivanja ne ostane kao deo prećutane isttorije.
maksa83 maksa83 10:35 18.11.2017

Re: A Tasa

Mislim, ovo samo da događaj usled zabrane govora i ućutkivanja ne ostane kao deo prećutane isttorije.

Meni je zabavno što je ispraznio i zaključao kafanu, onda se setio nečeg, otključao i viknuo unutra, i opet zaključao mrmljajući nešto o izdaji. A bio je lep muzički blog.

I ko će sad da nas čuva od NATO-a, čivuta i ostalih jugoslovena, bogneknamjeupomoći...
freehand freehand 10:43 18.11.2017

Re: A Tasa

Meni je zabavno što je ispraznio i zaključao kafanu, onda se setio nečeg, otključao i viknuo unutra, i opet zaključao mrmljajući nešto o izdaji. A bio je lep muzički blog.

Jebiga, brate, treba da znaš da svako "zbogom" ima svoje "edit".
c_h.arlie c_h.arlie 08:10 19.11.2017

Re: A Tasa

tasadebeli

...

Тебе нећу. Знам да ти ниси баш толико лицемерно говно као он.

Мислим, говно од човека јеси, али ипак не толико говно као Пупан.

...

Taso,
nisam siguran da sam shvatio kome si rekao da je govno od čoveka.
maksa83 maksa83 09:22 19.11.2017

Re: A Tasa

Једи говна, мајмунчино једна.

И да знаш, ти си овде још и добро прошао.

Пупана сам успут и напушио.

Тебе нећу. Знам да ти ниси баш толико лицемерно говно као он.

Мислим, говно од човека јеси, али ипак не толико говно као Пупан.


Hehehe.

Da ne znam da si se, kao profesor srpskog, naljutio zato što sam (stvarno omaškom) napisao "čivuti" sa malim "č" umesto velikim pomislio bih da si sada sebi dao oduška zbog nekog velikog guzobola koji gajiš već jako dugo.

Ne treba čovek dugo da trpi - em se nagomilavaju toksini u organizmu, em se kad mišić popusti uneredi ovako pred svima.

tasadebeli tasadebeli 10:22 19.11.2017

Re: A Tasa

maksa83

em se kad mišić popusti uneredi ovako pred svima.



Ај размисли мало пажљивије, ниси ти глуп човек.

Ко се овде заиста унередио користећи реч чивути у етикетирању? С великим или малим "ч", то не мења на ствари...

Нисам ја без разлога из читавог оног низа речи ( "NATO-a, čivuta i ostalih jugoslovena" ) издвојио само ову једну.

И то још имаш образа да пишеш на посту који се бави жртвама баш таквих који мрзе Чивуте и чивуте. Било где на овом глобу...

О тупавости Фрија који одмах потрчи да ти се праведнички придружи као нека блоговска комшика баба Деса са јаркоцрвеним напудерисаним образима да би била вазда млада и зелена и спремна за удају, не бих овом приликом.

Што рече Тајсон на неком другом посту, свака зверка на Блогу покаже свој траг. Кад-тад.

Е, мој Максо... Ни Мица Мојсиловић ти није равна на Блогу Б92.


maksa83 maksa83 10:47 19.11.2017

Re: A Tasa

Ко се овде заиста унередио користећи реч чивути у етикетирању? С великим или малим "ч", то не мења на ствари...

Verujem da to tako izgleda iz tvoje perspektive.

Svi mi volimo da verujemo za sebe da smo super, ali, ali ... ja bih se (možda) na tvom mestu zapitao - zašto se to baš meni non stop dešava? Zašto ja stalno moram da objašnjavam da nije to to što vi mislite nego nešto sasvim drugo?

Da l' je moguće da si stvarno okružen zlim ljudima koji izmišljaju nešto što ne postoji i malo malo pa ti spočitnu nešto što je potpuna fikcija? Ok da naletiš na jednog, dvojicu, ima svačega, ali...

No dobro, verujem da si i ti pomalo rastrzan oko svih tih stvari pa da ti ne skačem po muci.

Е, мој Максо... Ни Мица Мојсиловић ти није равна на Блогу Б92.

E ovo je već bezobrazluk. Od svih glupih stvari koje sam radio viklere nikad nisam nosio.
freehand freehand 10:48 19.11.2017

Re: A Tasa

О тупавости Фрија који одмах потрчи да ти се праведнички придружи

Sem što je očigledan primer koji ću iskoristiti u peticiji za ukidanje preidva "pravedničlki" u srpskom jeziku, moram da te pitam i sledeće: jel ovo deo iz tvog apela da se treba držati teme a ne baviti tuđom ličnošću?

Inače, Taso, ne znam da li je popuštanje mišića u pitanju ili genijalna namera - ali uskoro se nećeš videti sa te visine. Šit hil ispod tebe raste neviđenom brzinom.
Mislim, da ne pomisliš da je osećaj uzvišenosti koji imaš posledica vrline.
tasadebeli tasadebeli 11:19 19.11.2017

Re: A Tasa

maksa83

Da l' je moguće da si stvarno okružen zlim ljudima koji izmišljaju nešto što ne postoji



Не окружен! Ма какви!

Нема таквих много. Пар комада. (Као и уживотима свакога од нас овде.)

Али и тих пар комада понекада буде превише.

Ok da naletiš na jednog, dvojicu, ima svačega,



Па да, баш то ти причам.


freehand


Šit hil ispod tebe raste neviđenom brzinom.



Па добро, барем се сам пењем по сопственом шит хилу, а не као неки који би да се пењу на врх по туђим говнима.

jel ovo deo iz tvog apela da se treba držati teme a ne baviti tuđom ličnošću?



А тема је Таса?

На Принцезином блогу о жртвама Јасеновца?

Е, јеби се, Фри!

Извини, али јеби се!!! (са три знака узвика)
freehand freehand 11:31 19.11.2017

Re: A Tasa

А тема је Таса?

Nije tema Tasa, pobogu, ali zamnisli da su ljudi, pošto si svoj blog zatvorio uz one crne slutnje odjahavši u suton, ostali ubeđeni da se zaista nećeš vratiti?
Da im nisam rekao da se samo šališ i teraš šegu sa nama, onako kako to samo ti umeš?
tasadebeli tasadebeli 11:44 19.11.2017

Re: A Tasa

freehand

Nije tema Tasa



Ако ме памћење добро служи... Мада примећујем већ... Ипак, ово сам синоћ прочитао, дакле не тако давно, па онда ипак верујем себи...


Читав овај низ коментара

(у којем сте, ето, дочекали и да псујем друге блогере што иначе не радим; последњи случај је био она наци будала Пупан; могу свашта да кажем, али да псујем друге блогере, то ипак ретко виђаш код мене, зар не?)

почео је од овога:


freehand

A Tasa

... sa sahrane rasterao ožačošćene goste, muzikante i pijanog popa. Seo na ragu i odjahao u suton.
SRećna je okolnost da se odande kuda je odjezdio svi vrate. Neko kao Sivi, neko kao Beli, a u stvari svi isti kao što su bili.

Mislim, ovo samo da događaj usled zabrane govora i ućutkivanja ne ostane kao deo prećutane isttorije.



На шта се одмах надовезао Макса својим увек вицкастим доскочицама и мањком социјалне интелигенције.

Фри, не мораш још и да ме правиш будалом ако ме праиш лудим по Блогу Б92.

И само да додам!

Читавог овог низа коментара не би ни било да Макса није употребио ону једну једину реч

И твоје и његове коментаре бих игнорисао.

Али, понеки пут и камичак покрене лавину у нама.

Вероватно због неких нагомиланих претходних искустава...
freehand freehand 11:51 19.11.2017

Re: A Tasa

почео је од овога:

Pa da, rekoh - da objasnim uplašenima da je u pitanju samo operetni nastup, i da su u pitanju samo kulise, i da nije ni pravi konj ni pravi suton, i da će u sledećoj epizodi zvezda da se vrati puna energije da nahrani i Maksu i mene.
Dobro, ja jođ čekam, al nema šanse da ostanem neponuđen.
tasadebeli tasadebeli 11:58 19.11.2017

Re: A Tasa

freehand
почео је од овога:

Pa da, rekoh - da objasnim uplašenima da je u pitanju samo operetni nastup, i da su u pitanju samo kulise, i da nije ni pravi konj ni pravi suton, i da će u sledećoj epizodi zvezda da se vrati puna energije da nahrani i Maksu i mene.
Dobro, ja jođ čekam, al nema šanse da ostanem neponuđen.



Ех...

После овога, могу само да ти кажем да ћеш се начекати.

Не заслужујеш ти ни то време, ни енергију, ни ангажовање било каквих емоција потребних за такав језички чин.

Кад мало боље размислим, за било какав језички чин.

Жао ми је што сам то тек сада схватио. Боље рећи, прихватио. А јесам наслућивао одавно.

('Ебале ме моје добре намере и вера у то да сваки човек у себи носи ону искру доброг за коју се вреди борити.)
freehand freehand 12:01 19.11.2017

Re: A Tasa

'Ебале ме моје добре намере и вера у то да сваки човек у себи носи ону искру доброг за коју се вреди борити.

E sve ću sebi oprostiti ali ako sam u tebi ubvio humanistu, socijalistu, filantropa, borca za dobro u čoveku - nikad!
maksa83 maksa83 12:01 19.11.2017

Re: A Tasa

На шта се одмах надовезао Макса својим увек вицкастим доскочицама и мањком социјалне интелигенције.

Mislim da sam shvatio šta je tvoj root problem ovde i zašto se hronično vajkaš "ovaj Blog92 je ovakav, ovaj Blog92 je onakav".

Nikako da ukapiraš da nisi u školi gde ti kažeš šlus, tišina, punktum, zalupiš dnevnik i svi zaćute u strahu od smanjene ocene, nego nastave da pričaju i gađaju se papirićima.

Moraš da rešiš sa sobom tu diskrepanciju čoveče, pojede te živog.
freehand freehand 12:03 19.11.2017

Re: A Tasa

Moraš da rešiš sa sobom tu diskrepanciju čoveče, pojede te živog.

Bolje diskrepancija nego disfunkcija.
tasadebeli tasadebeli 12:15 19.11.2017

Re: A Tasa

maksa83
На шта се одмах надовезао Макса својим увек вицкастим доскочицама и мањком социјалне интелигенције.

Mislim da sam shvatio šta je tvoj root problem ovde i zašto se hronično vajkaš "ovaj Blog92 je ovakav, ovaj Blog92 je onakav".

Nikako da ukapiraš da nisi u školi gde ti kažeš šlus, tišina, punktum, zalupiš dnevnik i svi zaćute u strahu od smanjene ocene, nego nastave da pričaju i gađaju se papirićima.

Moraš da rešiš sa sobom tu diskrepanciju čoveče, pojede te živog.




Сасвим могуће.

Прихватам то најозбиљније јер професионалне деформације чине своје. Поготово када се године нагомилају.

Само, то опет није разлог да се на блогу о жртвама Јасеновца пишу коментари о Таси на Блогу Б92. Помињући при томе чивуте. Мало је онако... Дегутантно...

Могли сте то и тамо код бициклиста, Докса, Браје, на посту о БикиСрки...

Било је прикладнијих места, зар не?


freehand



"Трагови су многи до пећине..."
freehand freehand 12:18 19.11.2017

Re: A Tasa

"Трагови су многи до пећине..."

"Tvrd je... voćka čudnovata..."

Znam sve.
tasadebeli tasadebeli 13:11 19.11.2017

Re: A Tasa

freehand
"Трагови су многи до пећине..."

"Tvrd je... voćka čudnovata..."

Znam sve.



То ти кажем. У праву си.


Не сломи га, ал' зубе поломи.


Рецимо, примера ради Фри, јуче је Чукарички у Крушевцу победио Напредак са 2:1 и узео још три бода.

Мени је то сасвим довољно да ове секунде потпуно заборавим на све оно најгоре што у мени успева да пробуди (па се после љутим искључиво на самог себе што себи то уопште и допустим) лицемерна и малициозна комуникација са којом се сусрећем повремено (додуше, увек су исти ликови у питању, али то је мање важно) на Блогу Б92, јединој друштвеној мрежи на којој сам икада учествовао у свом животу.
freehand freehand 13:24 19.11.2017

Re: A Tasa

Мени је то сасвим довољно да ове секунде потпуно заборавим на све оно најгоре што у мени успева да пробуди (па се после љутим искључиво на самог себе што себи то уопште и допустим) лицемерна и малициозна комуникација са којом се сусрећем повремено (додуше, увек су исти ликови у питању, али то је мање важно) на Блогу Б92,

A da li ti je ikad palo na pamet da možda ima nešto sa tobom u vezi što u toj komunikaciji nije u redu i što izaziva takve reakcije?
jesi li ikad probao da tu komunikaciju vratiš na rewind i utvrdiš momenat pa onbda i sagovornika koji počinje sa ličnim kvalifikacijama i vređanjima?
I momenat kad se sa zezanja, makar i grubog, pređe na uličarsko psovanje?
pazi, možda se i začudiš nad rezultatom.
tasadebeli tasadebeli 13:52 19.11.2017

Re: A Tasa

freehand
Мени је то сасвим довољно да ове секунде потпуно заборавим на све оно најгоре што у мени успева да пробуди (па се после љутим искључиво на самог себе што себи то уопште и допустим) лицемерна и малициозна комуникација са којом се сусрећем повремено (додуше, увек су исти ликови у питању, али то је мање важно) на Блогу Б92,

A da li ti je ikad palo na pamet da možda ima nešto sa tobom u vezi što u toj komunikaciji nije u redu i što izaziva takve reakcije?
jesi li ikad probao da tu komunikaciju vratiš na rewind i utvrdiš momenat pa onbda i sagovornika koji počinje sa ličnim kvalifikacijama i vređanjima?
I momenat kad se sa zezanja, makar i grubog, pređe na uličarsko psovanje?
pazi, možda se i začudiš nad rezultatom.



Наравно, па рекох то већ...


најгоре што у мени успева да пробуди (па се после љутим искључиво на самог себе што себи то уопште и допустим)



То не поричем.

Него се поставља питање шта то у мени изазива такве реакције јер обично ми се то не догађа ако онај са којим комуницирам не вређа, не етикетира, није малициозан и лицмеран.

А кад неко тако крене, онда се и животиња у мени пробуди.

Ваљда закон некакве емоционалне акције и реакције, шта га знам.

Што, наравно опет, није никакво оправдање за моје понашање у таквим тренуцима јер нема оправдања за такве ствари које себи у таквим тренуцима допустим. Рекох ти и то већ...

EDIT: А видиш, примера ради рецимо, на оном мом последњем посту на твоје сасвим примерено и немалициозно зезање о (Де)Бели сам ти такође одговорио без икакве пизме и горчине, зар не?

(Јбг, и ја сам растао на улици где си морао одмах да враћаш ударце ако хоћеш да те се клањају... Мада ни то није и не сме да ми буде оправдање.)

А сада мислим, доста је било о Таси на овом Принцезином блогу, мислим да је добио и превише пажње, како је то својевремено говорио Вук Драшковић, а било на шпици за дневник Радија Б92.
freehand freehand 14:21 19.11.2017

Re: A Tasa

јер обично ми се то не догађа ако онај са којим комуницирам не вређа, не етикетира, није малициозан и лицмеран.

Rekoh da probaš da se vratiš na početak, ne tamo gde smatraš da bi ti bilo zgodno.
Evo, toliko sam bezobrazno hrabar da ti kažem da po pravilu UVEK ti pređeš na teren ličnog i na vređanje, otvoreno ili nevešto skriveno, kao način komunikacije.
А видиш, примера ради рецимо, на оном мом последњем посту на твоје сасвим примерено и немалициозно зезање о (Де)Бели сам ти такође одговорио без икакве пизме и горчине, зар не?

DeBeli je parafraza na Gandalfa koji je nestao kao Suri a vratio se kao Beli. Pa mi je to DeBeli izgledalo kao zgodna jezička zezalica. Mislio sam da to ne moram da objašnjavam.
c_h.arlie c_h.arlie 15:48 19.11.2017

Re: A Tasa

maksa83
На шта се одмах надовезао Макса својим увек вицкастим доскочицама и мањком социјалне интелигенције.

Mislim da sam shvatio šta je tvoj root problem ovde i zašto se hronično vajkaš "ovaj Blog92 je ovakav, ovaj Blog92 je onakav".

Nikako da ukapiraš da nisi u školi gde ti kažeš šlus, tišina, punktum, zalupiš dnevnik i svi zaćute u strahu od smanjene ocene, nego nastave da pričaju i gađaju se papirićima.

Moraš da rešiš sa sobom tu diskrepanciju čoveče, pojede te živog.

Mislim da se ovde, pre svega, radi o nesporazumu.
Stoga predlažem da se ti i Tasa jedan drugome izvinite --- jer, ipak ste vi, pored svega, među skupinom boljih blogera.
To je, pre svega, dobro za vas, jer ćete time sprečiti pisanje reči zbog kojih ćete kasnije da žalite.
No, ko sam ja da vas podučavam - odrasli ste ljudi.
docsumann docsumann 16:08 19.11.2017

Re: A Tasa

A da li ti je ikad palo na pamet da možda ima nešto sa tobom u vezi što u toj komunikaciji nije u redu i što izaziva takve reakcije?




čisto fenomenološki
freehand freehand 17:17 19.11.2017

Re: A Tasa

docsumann
A da li ti je ikad palo na pamet da možda ima nešto sa tobom u vezi što u toj komunikaciji nije u redu i što izaziva takve reakcije?




čisto fenomenološki

Da?
Daj hint da znam šta i kako da ti odgovorim, ako se ovo odnosi na mene (kao što se odnosi )
tasadebeli tasadebeli 23:23 19.11.2017

Re: A Tasa

freehand

DeBeli je parafraza na Gandalfa koji je nestao kao Suri a vratio se kao Beli. Pa mi je to DeBeli izgledalo kao zgodna jezička zezalica. Mislio sam da to ne moram da objašnjavam.



Наравно да не треба, схватио сам јер се Толкин у мојој кући уважава као и сваки други члан наше мале породичне заједнице.

А мени је било то згодна игра речи са латинском пословицом да бих рекао за какву сам врсту комуникације увек спреман на Блогу.

(Рекох ли ти ја да је моја жена превела читавог Господара прстенова још док смо били студенти јер је била незадовољна постојећим тадашњим преводом? Ја јој преводио све оне песмице... Наравно, неуспешно. Цепаница сам за поезију. Ма и за прозу. Слабо ја ту могу нешто да стварам. Чак ни кроз превођење. Поготово не поезије.)

За ово остало у коментару, на ПП. Рекох, доста о Таси. Већ је и превише пажње на овом Принцезином посту добио.





mletackibanderas mletackibanderas 00:12 20.11.2017

uzvratne okupacije

Hrvati obično kažu, ali hrvatska nikad nije napala srbiju
što je notorna laž
u WW1 u obe KundK kampanje na srbiju učestvovalo je preko 10 000 hrvata ( toliko je samo imala 10 carsko kraljevska hrvatsko slavonska domobranska divizija.Okupatori beograda su mahom bili hrvati ( od Stjepana Sarkotića pa nadalje) , zatim je NDH držala pod okupaciom dio srbije ( pa čak i dio metropole) . pošto je omiljena tema kako su srbi u Hr ( takozvani hrvatski srbi) hrvatski državljani koji nemaju nikakve veze sa srbijom ,, možemo i "postrojbe " KPH na čelu sa brozom smaatrat okupatorskim , nadalje mrakobjesne uspomene prvog precjednika pružili su logističku i svaku drugu podršku NATO agresiji na srbiju ( što je isto čin agresije) , A Račanova vlada je poslala zrakomlatni zdrug kao pomoć okupaciji na privremeno zaposjednutim teritorijama srbije , A ni peta kolana razni bisera i biserka nije za zanemarit
narcis narcis 11:49 22.11.2017

laž

ovo je čista laž
Геноцид који је извршила Независна држава Хрватска над Србима од 1941-1945, прећуткиван је након рата у име оне елузивне титоистичке идеологије братства и јединства која је тада била на снази.

ja sam učio u osnovnoj školi o jasenovcu, gradiški i ustašama,
moj prijatelj je 71,-2. bio u vojsci u jastrebarskom i oni su kao vojnici na to stratište i pokazivali su im filmove o zločinima nad decom koji su tu vršeni, sad vama anitkomunjarama i ljotićevcima odgovara da lažete i poričete da se o ovoj temi učilo u školi.
to nek vam je na čast i obraz, to što lažete.
principessa_etrusca principessa_etrusca 22:32 22.11.2017

Re: laž

Драгољубе, не би уопште требало да ти одговарам јер је очигледно да ниси прочитао уводни текст који говори о томе како су министри владе у избеглиштву пригушивали први аларм који је у августу 1941. упозорио на злочин геноцида над Србима на територији НДХ (сама реч "геноцид" потиче из 1944).

Друго што је очигледно је да ниси схватио шта значи "прећуткивање".

То што се негде у школи говорило да су усташе и четници убијали родољубе, можда се и споменуло да су усташе убијале "комунисте, Србе, Јевреје, Цигане" (како се тада говорило) и што су војници у току служења рока вођени на оближње стратиште, уопште није одсликавало суштину и енормност трагедије која је задесила српски народ 1941-1945.

Види шта је написала зили:
E, sad, ja sam potomak osmoro ubijenih i imam lični i emotivan odnos prema svemu. Ako ništa drugo, tih pomenutih osam žrtava od mene i još nekoliko nas, bližih nemaju da o tome znaju, pamte i prenose.

Владимир Бакарић је цензурисао Магнум Кримен Виктора Новака, на месту глинске православне цркве, порушене 1941. је стајао паркинг, а колико се сећам, није било никаквог обележја (данас је на том месту Хрватски дом, а то је, што би се рекло додавање увреде на рану), истраживање у коме је учествовао форензички научник Др Србољуб Живановић у Јасеновцу је прекинуто по наредби одозго (линковала сам интервју са њим), Тајсон је навео случај цензурисања извештавања са отварања споменика у Цазинској крајини, представа "Голубњача" је скинута са репертоара и забрањена итд.

Примера има, да се фигуративно изразим, небројено, а ово што си ти написао, само сведочи о снази индоктринације. Неки се никада не пробуде, а да ли ћеш се ти пробудити је твој избор.
pomocnik56 pomocnik56 20:36 22.11.2017

....

Divan tekst. Bravo.
principessa_etrusca principessa_etrusca 22:34 22.11.2017

Re: ....

pomocnik56
Divan tekst. Bravo.

Хвала. Видим да си нови овде, добродошао.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana