Led, sneg i kosmička prašina

nsarski RSS / 16.04.2008. u 00:35

w050207a028.jpg w050207b038.jpg

Na ovaj blog me je inspirisalo jedno skorije otkriće o svetlećim noćnim obacima, i jedna pesma Cid Cormana, koja mi se danima vrzma po glavi:

The appearance of
snow. It is as if
everything I

had thought possible
suddenly occurred
and nothing happened.

Pri odgovarajućim lokalnim uslovima temperature, vlažnosti i pritiska, voda počinje da prelazi iz tečnog u čvrsto stanje formirajući kristale leda. Detalji ovog procesa značajno zavise od lokalnih uslova u kojima se kristalizacija odvija, tako da nastali kristali leda mogu imati mnogo različitih geometrijskih oblika i osobina. Kada se kristalizacija dogodi u atmosferi, formirani ledeni kristali - pahuljice na primer - pod dejstvom gravitacije (sopstvene težine), padaju na zemlju kao sneg.

Ovo gore je jedna od prvih priča koje kao osnovci naučimo iz poznavanja prirode. Učitelji ne propuste da usput dodaju kako "ne postoje dve pahuljice istog oblika". Ovo je delimično tačno, ali to je isto kao kad bi rekli, na primer, da ne postoje dve munje istog oblika - u procesu formiranja munja i pahuljica važnu ulogu igraju i slučajni atmosferski faktori, tako da nastali oblici zaista skoro nikad nisu identični.

Prvi sistematski pokušaj proučavanja oblika pahuljica je napravio Kepler, koji je primetio da su one najčešće simetričnog oblika i svoje zaključke je 1611. godine objavio u knjizi Šestougaona pahuljica. Kepler je ispravno naslutio da je obaj oblik posledica geometrijskog načina pakovanja sfera prilikom formiranja kristala leda, ali je ubrzo uvideo da ne ume da objasni zašto je to tako. (Proći će od tada 300 godina kada je, otkricem X zraka i rentgenske kristalografije, pronadjen odgovor na ovo pitanje). Iz tog vremena potiču i beleške R. Dekarta koji je otkrio dvanaestougaone i još neke druge retke oblike pahuljica prilikom sistematskog posmatranja snežnih padavina u Amsterdamu 4., 5., 6., i 9. februara 1634. godine.

Medjutim, tek je tokom prvih decenija XX veka, postalo moguće sistematski proučavati kristale leda, i, kako to često biva, rezultati ovih proučavanja su pokrenuli i mnoga druga pitanja, naizgled nepovezana sa ovom temom. Ovo je blog o ledu, vatri, ljudima, i životu u svemiru. On se, na svoj način, "naslanja" na blog M. Ćirkovića, i hipotezi o Zemlji kao snežnoj grudvi.

Dva su važna otkrića omogućila moderna proučavanja kristala leda. Prvo, godine 1931., Wilson Bentley, farmer iz Vermonta, bez nekog ozbiljnijeg formalnog obrazovanja iz fizike, je otkrio način da fotografiše pahulje snega, i tokom svog života je napravio oko 5000 fotomikrografija koje su izložene u lokalnom muzeju. Medju njima nije uspeo da pronadje dve pahulje istog oblika. Njegova strast za posmatranjem i fotografisanjem snega mu je donela nadimak «Snowflake» a njegov sajt se zove Snowflake man.

Drugo ključno otkriće, je napravio Ukichiro Nakaya, čovek čiji je život inspiracija po sebi, i čiji se odnos i strast prema umetnosti i nauci i ljudskom postojanju i danas proslavlja

ukichiro.jpg

Nakaya je rodjen 1900. godine u gradu Kaga, u Japanu. Studirao je na prestižnom Tokijskom univerzitetu, gde je odbranio doktorat iz nuklearne fizike, tada udarne i ‘vruće' naučne oblasti. Posle par godina boravka na specijalističkim studijama u Engleskoj vraća se u Japan, i dekretom vlade 1932. godina biva postavljen za profesora na Hokaido univerzitetu u Saporou. Na novom radnom mestu, Nakaya je uvideo da su istraživanja iz nuklearne fizike, za koja se spremao celog života, isključena - saradnika je bilo malo, univerzitet je bio mali i siromašan, odgovarajuće laboratorije nisu postojale, i novca za istraživanje jednostavno nije bilo. Niti nade da će ga biti. Jedino je snega bilo u izobilju, svugde. (Zimska olimpijada 1972. godine je održana u Saporou , prethodna, zakazana 1940. je otkazana zbog rata). Suočen sa ovako beznadežnim okolnostima, Nakaya odluči da iskoristi darove koje mu je priroda poklonila: osniva malu laboratoriju za proučavanje formiranja ledenih kristala, poznatu medju studentima kao "hladna laboratorija".

U toj laboratoriji on ubrzo uspeva da kontruiše komoru u kojoj je mogao da proizvodi veštačke pahuljice. Prvi put u istoriji su ljudi mogli da proizvode sneg! Ovo je bilo ključno otkriće jer je tada mogao po volji da menja uslove temperature, pritiska i vlažnosti u komori, i sistematski ispituje kako se morfologija nastalih pahuljica menja u zavisnosti od ovih parametara. Iz ovih istraživanja je eksperimentalno utvrdjena morfologija pahuljica, Nakaya je napravio svoju klasifikaciju tipičnih oblika, i oni se danas predstavljaju sledećim grafikom:

PWeni3_01-08.jpg

 

Na horizontalnoj osi je prikazana temperatura prehladjenja 'atmosfere' u komori, dok je na vertikalnoj gustina prezasićenosti vodom (vlažnost, ili saturacija, merena u gramima po kubnom metru). Ni danas nisu sasvim razjašnjeni svi detalji ovog dijagrama. Medjutim, neke stvari su nam iz iskustva bliske: na temperaturama ne suviše niskim, pri dovoljno velikoj vlažnosti, formiraju se razgranate pahuljice, one lepe i velike kakve svi priželjkujemo za zimske praznike. Eksperimentalna sistematizacija pahuljica je napravljena - postoji sasvim odredjena veza izmedju oblika pahuljice i meteoroloških uslova u oblacima u kojima je ona nastala. Njihova morfoloija je zapis uslova pod kojima su stvorene."Pahuljice su pisma sa neba" je čuvena Nakajina rečenica.

Nakaya se pored ovoga bavio popularizacijom nauke, završio je prestižnu školu grafike, napisao oko 30 knjiga i snimio dva filma o kristalima leda, jedan naslovljen "Ledeni cvetovi". Ispitivao je, kasnije, glecere na Grenlandu (jedan je uspeo da rekreira u rodnom gradu), sneg na Havajima. Ovaj nuklearni fizičar, zaljubljen u sneg, je umro 1962. godine posle duge bolesti. U Japanu je izabran za jednog od 10 najzačajnijih Japanaca, postoji postanska marka sa njegovim likom, a muzej posvećen njemu je otvoren 1994. godine. Sahranjen je u rodnom gradu, na groblju udaljenom oko pet minuta hoda od kuće u kojoj je rodjen.

kan.jpg

Muzej snega i leda U. Nakaya

Teorijski, formiranje i rast kristala leda je složen molekularno-dinamički proces. Poznato je, na primer, da je za inicijalnu kristalizaciju potrebno prisustvo tzv. „jezgra kristalizacije" - obično zrnca prašine ili nečistoće kakva se mogu naći u atmosferi. Jednom kad se formira prvi kristalić oko ovog jezgra, on nastavlja da raste u konačan oblik. Grubo govoreći, dva načina rasta su moguća: stvaranjem novih ravnih pljosni kristala, ili razgranavanjem (dendritski rast, kada se dobija uobičajeni oblik pahuljice).

Koji ce se od ove dve vrste rasta ostvariti, zavisi od prehladjenja sredine i vlažnosti. U oba slučaja, prilikom formiranja novih slojeva kristala oslobadja se toplota koja ometa dalji rast, pa brzina napredovanja fronta solidifikacije zavisi od brzine kojom ta toplota može difuzijom da se eliminiše. Ovo se u prirodi često vidi kao oblak vodene pare iznad zaledjene površine vode.

snowyplain3.jpg

Pri velikim vrednostima zasićenja, pločas rast postaje manje favorizovan, sistem postaje nestabilan na grananje (branching instability, u metalurgiji poznata i kao Mullins-Sekerka nestabilnost) i na kristalu počnu da se pojavljuju grane. Ovakav način rasta se zove dendritski rast i u tom režimu se pojavljuju pahuljice kao one prikazane na početku ovog bloga. (Cela galerija ovakvih slika se može naći na sajtu http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/photos/photos.htm)

dendritex.jpg

Difuzione jednačine dendritskog rasta su po sebi veoma zanimljive (i ova oblast - fizika površina i interfaza je moja stara ljubav), ali ja neću više o njima pisati ovde. Dovoljno je samo da kazem da je jednu klasu ovih jednačina prvi put rešio Ivantsev 1947. godine, i do danas se razne verzije ovog rešenja pojavljuju u fizici kristala, metalurgiji, itd. Iz ovih jednacina prirodno se pojavljuje dužinska jedinica (odredjena specificnom toplotom, temperaturon, itd) koja definiše tipičnu skalu detalja ornamentacije na dendritima pahuljice.

Mnogi od ovih režima rasta se testiraju pod uslovima mikrogravitacije (bestežinskog stanja) u eksperimentima na svemirskim brodovima, i orbitnim stanicama. Dobar sajt za opis ovih IDGE eksperimenata koji se izvode u saradnji sa NASA.

Tokom vedrih noći, visoko na nebu se ponekad mogu videti svetleći beli oblaci koji se zovu noctilucent oblaci

20060721150158_noctilucentclouds.jpg

Oni se nalaze na visinama od oko 80km iznad Zemlje i sastoje se od kristalića leda koji su formirani na tim visinima. Medjutim, znajući sve prethodno, kako je moguće da se kristali leda formiraju pri tako niskim temperaturaa koje na tim visinama postoje, i pri tako malim zasićenjima? Jedno od objašnjenja je da se kristalići stvaraju na zrnima prašine (jezgrima kistalizacije o kojima je bilo reci gore), a koja potiče od meteora jer sa Zemlje tolika prašina ne može da se popne tako visoko. U prilog ovoj hipotezi ide i saznanje da su se noctilucent oblaci redovno pojavljivali tri godine nakon eksplozije vulkana Krakatoa - tada je vulkan izbacio ogromne količine prašine i pepela daleko u vis. Takodje se veruje da su ovi oblaci počeli da se pojavljuju prvi put sa razvojem industrije na našoj planeti. Za sada niko ne zna pouzdan mehanizam nastanka ovih oblaka. Nedavno je, medjutim, otkriveno, iz snežnih padavina sakupljenh na Arktiku, da ce u centru ovih kristalića iz noctilucentnih oblaka nalaze bakterije! Cak 80% pahulja iz ovih oblaka je kistalisano na bakterijama. U pitanju su uglavnom bakterije koje su uyrok nekih biljnih bolesti (kod paradajza, na primer).

Medjutim, ovo otkiće otvara mesta za mnoge spekulacije. Da li je moguće da se neki od ovih kristalića "zalepe" za neku kometu ili meteor koji tuda proleće i završe na drugim nebeskim telima? Zar ne bi ovo mogao biti jedan mehanizam da se po svemiru širi život, kao u hipotezi panspermije? NASA ima program zvani Stardust koji je nedavno pronašao ovu vrstu organskih materija na uzorcima sakupljenim sa kometa. Možda su primerci Zemaljskog života, u obliku baterija i prašine odavno otišli na put ka drugim svetovima, a da mi to i ne znamo?

Dust in the wind, all we are is dust in the wind - kažu reči stare pesme grupe Kansas.



Komentari (151)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

49 41 49 41 00:47 16.04.2008

Samo da Preporucim!

Zar te druga slika ne potseca na FIELD CROPS; o kojima se vec dugo raspravlja?
nsarski nsarski 00:57 16.04.2008

Re: Samo da Preporucim!

Hvala na preporuci:) Mozda su ti koji su pravili field crops dobili inspiraciju od pahuljica iz nekog drugog sveta?:))))
49 41 49 41 02:02 16.04.2008

Re: Samo da Preporucim!

nsarski
Hvala na preporuci:) Mozda su ti koji su pravili field crops dobili inspiraciju od pahuljica iz nekog drugog sveta?:))))


You (WE); never know?!?
Dolybell Dolybell 20:07 16.04.2008

Re: Samo da Preporucim!

You (WE); never know?!?

Dolybell Dolybell 16:24 18.04.2008

Re: Samo da Preporucim!

You (WE); never know?!?



Još jedna po mom izboru
gordanac gordanac 00:52 16.04.2008

:))


nice

nsarski nsarski 01:00 16.04.2008

Re: :))

gordanac

nice


gordanac, jel to snimak vestacke pahuljice?
gordanac gordanac 01:06 16.04.2008

Re: :))

mislim da nije
sa`ću da proverim, poitaću s odgovorom...
nsarski nsarski 01:12 16.04.2008

Re: :))

Ovo su tipicne pahuljice koje se dobiju u laboratoriji u rezimu plocastog rasta (faceted growth):
gordanac gordanac 01:25 16.04.2008

Re: :))

Fotku je uradio Robert Sisson,, (fotograf koji i inače ima sjajnih slika), a jedna je od raznih koje se mogu naći na Allposters
"Skinula" sam ih sa interneta pre neku nedelju kad sam se (srećnom slučajnošću) zaludela čitanjem o noctilucent oblacima (čarobno je bilo!), ali sada ne mogu da nađem šta sam sve sačuvala o blistavim oblacima, imam samo jednu fotku...(pahulja imam koliko hoćeš :))
Mislim da je pahulja - prava. a da je samo "close-up" Roberta Sissona poseban...
nsarski nsarski 01:52 16.04.2008

Re: :))

Ma, ja sam ubedjen - dok me neko ne uveri u drugacije - da se zivot po kosmosu siri nekim ovakvim kosmickim "vetrovima" i stopiranjem kometa i slicnih stvari. Ej, pa oni meteori sa Marsa su nadjeni na Zemlji i , navodno, imaju znake da je to neki marsovski zivot fosilizovan u njima. Ako moze sa Marsa, sto ne odnekud drugde?
Dolybell Dolybell 03:17 16.04.2008

Re: :))

Ma, ja sam ubedjen - dok me neko ne uveri u drugacije - da se zivot po kosmosu siri nekim ovakvim kosmickim "vetrovima" i stopiranjem kometa i slicnih stvari. Ej, pa oni meteori sa Marsa su nadjeni na Zemlji i , navodno, imaju znake da je to neki marsovski zivot fosilizovan u njima. Ako moze sa Marsa, sto ne odnekud drugde?


Kao znaju da su sa Marsa? Međutim, nema veze odakle su, pašće će oni opet,
kao što su već padali...biće bolje "upakovni" pa onda neće biti samo fosili ?
Samo što može za nas da bude kasno i to onda možda propustimo?





Levo je veče a desno je jutro, noctilucent oblaci nad severnim polom
nsarski nsarski 03:21 16.04.2008

Re: :))

Pa, ima ih oko 12, mislim, za koje se veruje da su sa Marsa. Onaj o kome je ovde rec se zove
ALH84001. Tu ima i razlog zasto se veruje da je sa Marsa:)

Na njemu su nasli ovakve stvari:

i veruje se da je to fosilni ostatak zivota na Marsu.
Dolybell Dolybell 04:03 16.04.2008

Re: :))

gordanac, jel to snimak vestacke pahuljice?


Ne, ovo je veštačka pahuljica, najnoviji oblik

Dolybell Dolybell 04:06 16.04.2008

Re: :))

i veruje se da je to fosilni ostatak zivota na Marsu.


Ne sviđa mi se, bolje što je fosil...samo da se mrda
Dolybell Dolybell 21:04 16.04.2008

Re: :))

Ako moze sa Marsa, sto ne odnekud drugde?

Dolybell Dolybell 02:38 18.04.2008

Re: :))

Mislim da je pahulja - prava. a da je samo "close-up" Roberta Sissona poseban...


I ova je PRAVA, bar za mene...
Jelica Greganović Jelica Greganović 00:57 16.04.2008

Sneg!

Ko je rekao SNEG! A taman sam pošla da spavam...Mada učitelju ti kad se dovatiš snega i pahuljica, ja se malo isprepadam...mislim ovaj dendritski rast, jezgro kristalizacije i to...je l' to i dalje ona pahuljica sa rukavice, ono čudo malecko, čipkana mrvica...
Zima je čudo, a tek sneg i pahuljice...a tek inje (Slovenci ga zovu "ledene rože"...

nsarski nsarski 00:59 16.04.2008

Re: Sneg!

Jelica Greganović
Ko je rekao SNEG! A taman sam pošla da spavam...Mada učitelju ti kad se dovatiš snega i pahuljica, ja se malo isprepadam...mislim ovaj dendritski rast, jezgro kristalizacije i to...je l' to i dalje ona pahuljica sa rukavice, ono čudo malecko, čipkana mrvica...
Zima je čudo, a tek sneg i pahuljice...a tek inje (Slovenci ga zovu "ledene rože"...


Isto kao i Nakajin film!
Evo slike najvece pahuljice ikad pronadjene:


Usla je u knjigu rekorda - 15 inca siroka (oko 22cm)
gordanac gordanac 01:04 16.04.2008

prozor...


...evo ti, vešta ženo, još jedan, a ti dodaj čokoladu! :))
nema spavanja
samo led i čokolada!
i sneg....
nsarski nsarski 01:22 16.04.2008

Re: Sneg!

Evo ti Jelice jedna nezna "snezna scena" iz prastarog filma "Serburski kisobrani"

gordanac gordanac 01:30 16.04.2008

Re: Sneg!


:))
i za oči i za uši i za - sve...
49 41 49 41 02:18 16.04.2008

Re: Sneg!

Jelica Greganović
Ko je rekao SNEG! A taman sam pošla da spavam...Mada učitelju ti kad se dovatiš snega i pahuljica, ja se malo isprepadam...mislim ovaj dendritski rast, jezgro kristalizacije i to...je l' to i dalje ona pahuljica sa rukavice, ono čudo malecko, čipkana mrvica...Zima je čudo, a tek sneg i pahuljice...a tek inje (Slovenci ga zovu "ledene rože"...


Pa ljudi moji; dajte nesto lepo:))) sunce , toplina, miris mediterana, cvrci, plavo nebo-voda.
Skapmi na buzaru, Crni rizoto od skampah, plivanje do besvesti ka pucini, dremka na suncu, zaborav na "kraju sveta",


Pa juce sam: "Grebal ledene roze" na avto.
U nedelju SNEG.

Dolybell Dolybell 03:38 16.04.2008

Re: Sneg!

Pa ljudi moji; dajte nesto lepo:))) sunce , toplina, miris mediterana, cvrci, plavo nebo-voda.


Dolybell Dolybell 03:39 16.04.2008

Re: Sneg!

Pa ljudi moji; dajte nesto lepo:))) sunce , toplina, miris mediterana, cvrci, plavo nebo-voda.

Dolybell Dolybell 03:41 16.04.2008

Re: Sneg!

Skapmi na buzaru, Crni rizoto od skampah



Ovog puta morat ćeš biti zadovoljna i prstacima
gordanac gordanac 04:10 16.04.2008

Re: Sneg!

Ako nađeš negde dobar pladanj sa hobotnicom na salad, evo "nagrade" unapred - muzika i za sneg i za more i z sve....snowblues....seablues...justblues :))

Jelica Greganović Jelica Greganović 09:03 16.04.2008

22 cm !!!

Ne mogu da verujem...a kako su je našli? Na koga je pala?
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:04 16.04.2008

Sram te

bilo služiš zabranjeno voće...a razbijanje obale, a?!
Dolybell Dolybell 10:25 16.04.2008

Re: Sram te

bilo služiš zabranjeno voće...a razbijanje obale, a?!


Ma ne, ove su iz uvoza, iz Hrvatske...HIC
našu obalu su totalno razbili i ništa nije ostalo..
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:35 16.04.2008

Re: Sram te

Pa, to me i brine, ja u Hrvatskoj letujem :)
ivana23 ivana23 10:37 16.04.2008

:))

Dolybell Dolybell 11:39 16.04.2008

Re: Sneg!

Ako nađeš negde dobar pladanj sa hobotnicom na salad, evo "nagrade" unapred - muzika i za sneg i za more i z sve....snowblues....seablues...justblues :))



Jel' to hara glad negde ?
(Ovo samo kao "primo piatto"
Dolybell Dolybell 11:41 16.04.2008

Re: Sneg!

Ako nađeš negde dobar pladanj sa hobotnicom na salad, evo "nagrade" unapred - muzika i za sneg i za more i z sve....snowblues....seablues...justblues :))



A može i ovako nešto !
Dolybell Dolybell 11:45 16.04.2008

Re: Sram te

Pa, to me i brine, ja u Hrvatskoj letujem :)


Nemoj da se brineš, samo izaberi pravo misto,
i biće sve što poželiš ! Znaš ti to dobro...ja da ti kažem - hm,hm ?
(A ono sam se samo "zekila" što sam napisala, znala sam..)
Dolybell Dolybell 11:56 16.04.2008

Re: Sram te

Nemoj da se brineš, samo izaberi pravo misto,

Dolybell Dolybell 12:07 16.04.2008

Re: Sram te

Pa, to me i brine, ja u Hrvatskoj letujem :)


Ovo ti poklanjam da ne ideš pešaka po vodi...


Dolybell Dolybell 12:19 16.04.2008

Re: Sram te

Ovo ti poklanjam da ne ideš pešaka po vodi...


a može i ovako..



posle se sama snalazi..
Dolybell Dolybell 12:56 16.04.2008

Re: Sneg!

Pa ljudi moji; dajte nesto lepo:))) sunce , toplina, miris mediterana, cvrci, plavo nebo-voda.


Ja mislim da si ti ovdi na slici ?


49 41 49 41 19:15 16.04.2008

Re: Sneg!

Dolybell
Pa ljudi moji; dajte nesto lepo:))) sunce , toplina, miris mediterana, cvrci, plavo nebo-voda.Ja mislim da si ti ovdi na slici ?

Dolybell, hvala ti; OTOPLILA si mi dan suncem i svim mogucim prijatnostima na njemu.
triton triton 01:00 16.04.2008

dust in the wind

Sve je kristalno jasno!!![b][/b]
Черевићан Черевићан 01:26 16.04.2008

као и досада

пре свега едукативно посебно нама лаицима потом кристалном питању. лакоје било г Nakaya-ви кад је имо снега коло неће.како овај састав приближити малтежанима који ,сем оних који путују, снега НИКАД видели нису. уствари одговор наслућујем . . исто када би код мене усрему неком непомерљивом у стилу диси туси покушао да објасним медузу. ко слинац а кад ожеже . . милујој . . .ујну

кад смо већ котеме снега немогу да се неприсетим песниkчине радичевића но у понеким саставима својим малко и еротомана . . алабисе млађан гру'до . . записа уједној.беснега мислиоје . . .груд'о.
nsarski nsarski 01:38 16.04.2008

Re: као и досада

Hvala na poseti g. Cher.
Zato sto na Malti nema snega, a ni u Grckoj i ostalom Sredozemlju, nismo imali priliku da saznamo sta Stari Grci misle o pahuljicama. Oni su se bavili stvarima prirodnim, ali snega su slabo imali. Mislim da bi ih inspirisao da misle o lepoti kristala i obliku prirode.

I jedna stvar koju zaboravih da napisem: kao sto se vidi, pahuljice su providni kristali - kako to da je sneg beo a nije providan? Pa, iz istog razloga sto providno staklo, kad se razbiuje u sitne komadice, ima belu boju, onako na gomili.A svako zrno stakla za sebe providno. Svelost se odbija od hiljade razlicito orijentisanih povrsina i mesa u belu svetlost.
ivana23 ivana23 10:39 16.04.2008

:))

Dolybell Dolybell 21:14 16.04.2008

Re: као и досада

Svelost se odbija od hiljade razlicito orijentisanih povrsina i mesa u belu svetlost.



crystal polar cave
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 21:56 16.04.2008

Re: као и досада

crystal polar cave

Ovo bi trebalo da bude kvarc...ako se ne varam ili.......fluorit???
Dolybell Dolybell 03:05 17.04.2008

Re: као и досада

Ovo bi trebalo da bude kvarc...ako se ne varam ili.......fluorit???


Me don't know, me love only beauty in nature,
subscript me rewrote.
Pape Pape 01:40 16.04.2008

svaka...

...čast majstore. Taman sam pomislo da mi neće biti previše zanimljivo, jer sam to sve učio na faksu, pa reko da preletim tekst i pogledam slikice (uvek mogu da pogledam još jednu pahuljicu), kad me dočeka prijatno iznenađenje u vidu životopisa Nakaje i sjajan finiš sa noctilucent oblacima. O bakterijama na njima čujem prvi put. Otkud one tamo, tako visoko? I zašto baš te, paradajsko parazitske? (Da mi ne slete u baštu, nedaobog :))
nsarski nsarski 01:49 16.04.2008

Re: svaka...

Ovo o bakterijama je skorije otkrice. Ima jedna grupa koja se time bavi (biological ice nuclei). Njihov sajt je ovde

A za noctilucen clouds, evo ga link na ceo rad Ubiquity of biological ice nucleators in snowfall
Najcesca bakterija je Pseudomonas syringae,

Pape Pape 02:05 16.04.2008

Re: svaka...

Tnx pogledao sam. Nema odgovora baš na moja pitanja, ali radi se na tome :)
gordanac gordanac 01:53 16.04.2008

blistavi oblaci...

...snimak pejzaža

...nad rekom

...iznad Stokholma

nsarski nsarski 01:56 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Jel' takav prevod kod nas? Blistavi oblaci? Bas lep:)))
gordanac gordanac 02:00 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Jel' takav prevod kod nas? Blistavi oblaci? Bas lep:)))

:)))))
Nije, nemam pojma kako stvarno treba prevesti, izmislila sam, meni tako dobro :)
Msleeeem, kad ih vidiš, nekako su blistavi...
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:33 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

gordanac
Jel' takav prevod kod nas? Blistavi oblaci? Bas lep:)))

:)))))
Nije, nemam pojma kako stvarno treba prevesti, izmislila sam, meni tako dobro :)
Msleeeem, kad ih vidiš, nekako su blistavi...

Pa hajde da to USVOJIMO kao prevod -- jer licno jako sumnjam da neki konsenzualni prevod postoji (ako ima ovde meteorologa ili atmosf. naucnika uopste, voleo bih da me demantuju), kao i kod jako mnogo analognih stvari u drugim oblastima nauke. Ako cekamo da neki lingvisti sa strane, ili ne dao Bog zle starkelje iz sanu, rese terminoloske probleme, nacekacemo se...
gordanac gordanac 02:39 16.04.2008

:))

S velikim zadovoljstvom ću se saglasiti sa predlogom :)) Eto - ispadoh kuma nečemu tako lepom!
Raspitaću se i kod znalaca i lingvista da li može i sme baš tako, ima i toj akademiji finog sveta, znam pouzdano! :))
Dakle - blistavi oblaci.
nsarski nsarski 02:55 16.04.2008

Re: :))

Prevod je savrsen. Po tebi ce se zvati oblaci, gordanac!


Uzgred, postoji i plankton u moru koji se zove noctiluca miliaris (hiljadu nocnih svetiljki) od kojih svetli voda nocu. Vidi se to cesto na moru. Obicno sija kao iskre ili svici, ali nekad je globalnih razmera kao ovo dole (bioluminiscencija)


Pitanje: kako bi prevela noctiluca miliaris?
gordanac gordanac 03:32 16.04.2008

Re: :))

morske varnice?
okeanske iskre?
svetlucavi plankton?
hiljadu morskih svitaca? (od ovoga može da se napravi još jedna vrsta izraza, bRezobrazne vrste :))))
Ne znam.
Mesto za penziju? :))))
nsarski nsarski 03:34 16.04.2008

Re: :))

hiljadu morskih svitaca?

Ih pod tim svetlostima Jadrana, i uz gitaru, mnoga se ljubav ostvarila!:)))
Dolybell Dolybell 11:59 16.04.2008

Re: :))

Ih pod tim svetlostima Jadrana, i uz gitaru, mnoga se ljubav ostvarila!:)))

[url=http://broduboci.blog.hr/]
Meni se ovaj blog dopada, a možda će i vama ?[/url]
Dolybell Dolybell 12:00 16.04.2008

Re: :))

Dolybell Dolybell 13:25 16.04.2008

Re: :))

Uzgred, postoji i plankton u moru koji se zove noctiluca miliaris (hiljadu nocnih svetiljki) od kojih svetli voda nocu. Vidi se to cesto na moru. Obicno sija kao iskre ili svici, ali nekad je globalnih razmera kao ovo dole (bioluminiscencija)


meni nisu one tako ružne na ovoj slici, kao na nekim drugim..


Dolybell Dolybell 13:27 16.04.2008

Re: :))

morske varnice?
okeanske iskre?
svetlucavi plankton?
hiljadu morskih svitaca? (od ovoga može da se napravi još jedna vrsta izraza, bRezobrazne vrste :))))
Ne znam.




noctiluca scintillans efekat
mariopan mariopan 17:41 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Mogli smo videti blistanje oblaka i posle bombardovanja onim vlaknastim materijalom koji je imao uticaja na elektro mrezu, svetlelo je celo nebo a munje su sevale po desetak minuta u kontinuitetu...padale onolike kisurine to leto sve je trulilo...ali ja sam gledala u oblake jer tako nesto nikada nisam videla, ponekad je podsecalo na polarnu svetlost ( uz malo maste) i boje su bile neverovatne, kao da nebo gori....da li se jos neko seca? Mozda nema veze sa ovim oblacima ali je bilo fascinantno.
vishnja vishnja 17:52 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

ja se secam, mnogo je bilo lepo.
a munje su jedno vece bile horizontalne :))))

mozda je to sve uobicajeno, ali eto - mi smo tada cesto gledali nebo.
mariopan mariopan 17:58 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Da , htedoh i ja da kezem da je bilo neverovatno lepo...ali se setim ZASTO je bilo pa se suzdrzah ali bas tako je bilo, sevale munje horizontalno i sve blista, ja gledam i ne mogu oci da odlepim kakav prizor.:) Veruejm da je to zbog sveg tog elelktriciteta ali ja sam totalni laik pa ima ovde ko to zna tacno ali meni je enigma ostala, hajde mozda nam Sarski kaze o cemu se tu radilo pa da se ne pitam vise..
ivana23 ivana23 18:07 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

sevale munje horizontalno i sve blista


mariopan mariopan 20:15 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

HVALA IVANA:)))) Bas tako.
Dolybell Dolybell 20:27 16.04.2008

Re: blistavi oblaci...

sevale munje horizontalno i sve blista,

Dolybell Dolybell 16:20 18.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Jel' takav prevod kod nas? Blistavi oblaci? Bas lep:)))


Ja ne znam kakvi su ovo oblaci?
gordanac gordanac 20:47 18.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Mislim da je to aurora borealis (polarna svetlost) i priroda joj je skroz drukčija od blistavih oblaka...



..ovo je kaže internet (verovali ili ne) nebo iznad Virovitice 20.11.2003.
ivana23 ivana23 21:06 18.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Mislim da je to aurora borealis (polarna svetlost) i priroda joj je skroz drukčija od blistavih oblaka...


Gordanac, ono je slika Beograda, dimnjak toplane na Dorcolu.

Ime slike je - zeleno nebo..
http://img371.imageshack.us/img371/971/zelenoneboly3.jpg
gordanac gordanac 21:18 18.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Ukapirala sam, zato sam i stavila Viroviticu, jer ne znam da li je snimak neba iznad BGD "for real", ali da je "aurora borrealis" moguća i na ovim geografskim širinama . izgleda da je moguća.
Sada ću malo da čitucnem baš o takvim efektima :))
aurora borealis
GajaR GajaR 07:36 19.04.2008

Re: blistavi oblaci...

ukor gordani(c)...
pa isti tekst postoji i na srpskoj verziji vikipedije!!!
gaja
Dolybell Dolybell 17:17 19.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Ukapirala sam, zato sam i stavila Viroviticu, jer ne znam da li je snimak neba iznad BGD "for real", ali da je "aurora borrealis" moguća i na ovim geografskim širinama . izgleda da je moguća.


Moguća je , mada jako retko.
Mama mi je svojevremeno ispričala, da se uoči
WWII rata, pojavila jaka polarna svetlost, crvene boje,
koja se ovde lepo videla, da je bila baš čudo, i da je narod to
protumačio kao siguran predznak da će biti rata!

Inače, ja sam i mislila da je "aurora borrealis",
ali sam se pravila malo.... jer mi se jako dopala ta
meni, neobična zelena boja.
Dolybell Dolybell 21:11 19.04.2008

Re: blistavi oblaci...

Gordanac, ono je slika Beograda, dimnjak toplane na Dorcolu.


Fotografija je snimljena 4. aprila 2004.
u Hesinkiju. Jeste aurora.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:29 16.04.2008

Eh, sta reci...

Izvrstan tekst, preporuka velika kao Vatna Jokul (a to je, kazu, najveci glecer u Evroaziji), samo sto moram da priznam (ali to je samo moj problem) da sam kafu skuvao dok mi se ovakav graphic-heavy tekst ucita... ;o(

Sa druge strane, hajde i dva pitanja: posto pominjes interface fiziku, u kojoj meri se u realnim pahuljama snega, s obzirom na njihove karakteristicne dimenzije, primecuju povrsinski efekti, tj. strukturna razlika izmedju kristalizacije na povrsini i unutar pahulje? Covek bi ovako naivno ocekivao da ce temperaturni gradijent biti znacajan cak i na tako malim rastojanjima, kad se uzme u obzir put koji pahulje prevale kroz atmosferu...

Drugo pitanjce: jel ima po tvom misljenju sta u cuvenoj i jako kontroverznoj hipotezi da kosmicki zraci podsticu kristalizaciju, te jace pada sneg (i konsekventno se povecava albedo, pa je hladnije, itd. mozes pretpostaviti) u maksimumu kosm. zracenja? O tome sam cuo potpuno oprecna misljenja od raznih ljudi, pa hajde i tebe da priupitam!
nsarski nsarski 02:53 16.04.2008

Re: Eh, sta reci...

Hvala za preporuku!
Prvo pitanje: na tako malim skalama povrsinski (interfazni) efekti su bas bitni - kapilarnost, ugao kvasenja, curvature energije igraju kljucnu ulogu. Ako me pitas "kako znam na tako malim skalama sa koje strane interfaze se nalazim" i na ti postoji odgovor. Prvo skale jesu male, ali nisu mikroskopske, a drugo, posto je temperatura rougheninga (nemam pojma kako to da prevedem - to je temperatura na kojoj iscezava facet i zavisi od kristalne orijentacije) je prilicno niska za principalne ose kristala, te je interfaza dobro definisana. Cak i iznad temperature raougheninga, polozaj interfaze fluktuira sa logaritmom njene duzine, tako da je i na manjim skalama jasno na kojoj strani interfaze se nalazim.

Drugo pitanje: nemam pojma. Jos nisam cuo za kristalizaciju na "elementarnim" cesticama - obicno su jezgra velicine makromolekula (kao bakterije) ili veca. Ja jos nisam naisao na ozbiljnu argumentaciju u prilog ovakvog mehanizma. Ne znam, zaista.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 04:32 16.04.2008

Re: Eh, sta reci...

nsarski
Hvala za preporuku!
Prvo pitanje: na tako malim skalama povrsinski (interfazni) efekti su
bas bitni - kapilarnost, ugao kvasenja, curvature energije igraju
kljucnu ulogu. Ako me pitas "kako znam na tako malim skalama sa koje
strane interfaze se nalazim" i na ti postoji odgovor. Prvo skale jesu
male, ali nisu mikroskopske, a drugo, posto je temperatura rougheninga
(nemam pojma kako to da prevedem - to je temperatura na kojoj iscezava
facet i zavisi od kristalne orijentacije) je prilicno niska za
principalne ose kristala, te je interfaza dobro definisana. Cak i iznad
temperature raougheninga, polozaj interfaze fluktuira sa logaritmom njene duzine, tako da je i na manjim skalama jasno na kojoj strani interfaze se nalazim.

OK, thanks, ovo sam i ja, condensed-matter-challenged, shvatio. ;o)

nsarski

Drugo pitanje: nemam pojma. Jos nisam cuo za kristalizaciju na
"elementarnim" cesticama - obicno su jezgra velicine makromolekula (kao
bakterije) ili veca. Ja jos nisam naisao na ozbiljnu argumentaciju u
prilog ovakvog mehanizma. Ne znam, zaista.

Pa koliko ja shvatam, ideja je da nastaje citav bunch molekularnih jona duz trajektorije kosmickog zraka (mislim, on izgubi toliko sicusan deo energije na jonizaciju da to uglavnom ne menja bitno njegovu putanju na skalama koje nas interesuju), koji potom ili sami ili kad hemijski reaguju mogu da izazovu efikasniju kristalizaciju. No, kao sto rekoh, cela stvar je jako kontroverzna. (Sa druge strane, kad razmislis kolike to posledice ako je tacno moze da ima na nase ideje o klimi na velikim vremenskim skalama...)
dragan7557 dragan7557 12:42 16.04.2008

Re: Eh, sta reci...

posto je temperatura rougheninga (nemam pojma kako to da prevedem -


Što nepokušaš sa "ravnanjem".

Adjektive : rough

Having or caused by an irregular surface
"roug ground"; "rough skin"; "roug blankets".

Verb: rough
Prepere in preliminary or sketchy form
rough in, rough out.

Adverb: rough
With roughness or violence ('rough' is an informal variant for 'roughly')

Noun: rough

Sounds like : ruff

Antonym : smooth ( nežan, i sl.)

Uzgred preporučujem ti i vrstan artikal Pradas Marc (2007) Physical Review E 76 (1)
"Time - dependent couplings and crossover lenth scales in nonequilibrium surface roughening"

Za tvoju utehu ni Rusi ne prevode "roghening"

Pohvala za post.
dragan7557
16 april 2008
nsarski nsarski 13:27 16.04.2008

Re: Eh, sta reci...

Hvala:)
"Ravnanje" asocira na poravnavanje. "Roughening transition" je fazni prelaz ogrubljivanja interfaze, kada su fluktuacije na molekularnom nivou velike i precizno odredjena pljosan ne postoji.
Covek u belom Covek u belom 14:04 16.04.2008

Re: Eh, sta reci...

nsarski
Hvala:)
"Ravnanje" asocira na poravnavanje. "Roughening transition" je fazni prelaz ogrubljivanja interfaze, kada su fluktuacije na molekularnom nivou velike i precizno odredjena pljosan ne postoji.

roughening temperature = temperatura nabiranja
Dolybell Dolybell 02:54 16.04.2008

Hajde da bude da sad znamo

Možda su primerci Zemaljskog života, u obliku baterija i prašine odavno otišli na put ka drugim svetovima, a da mi to i ne znamo?


Možda ne samo da su otišli, možda su tako i došli, neki ostali, neki otišli...
neki ponovo dolaze....odlaze....


stefan.vizantin stefan.vizantin 03:20 16.04.2008

pitanje i zahvalnost :)

Izvanredan text. Cudesno. Uzivao sam. Hvala velika! Inace ne volim sneg jer me asocira na hladnocu ali sada imam razloga da ga gledam malo drugacije.
Difuzione jednačine dendritskog rasta su po sebi veoma zanimljive (i ova oblast - fizika površina i interfaza je moja stara ljubav), ali ja neću više o njima pisati ovde. Dovoljno je samo da kazem da je jednu klasu ovih jednačina prvi put rešio Ivantsev 1947. godine, i do danas se razne verzije ovog rešenja pojavljuju u fizici kristala, metalurgiji, itd. Iz ovih jednacina prirodno se pojavljuje dužinska jedinica (odredjena specificnom toplotom, temperaturon, itd) koja definiše tipičnu skalu detalja ornamentacije na dendritima pahuljice.

Da li vam je poznato da se nesto slicno radilo u kompleksnim heterogenim sistemima kao sto je magma? Dendroliki oblici kristala su prilicno cesti u petrologiji magmatskih stena. da li postoji mogucnost primene istih metoda na slozenije sisteme: magma kao skup razlicitih faza npr. silikatni rastop+sulfidni rastop+volatili+disocirani katjoni. ako znamo viskozitet sistema (teoretski i prakticno su poznati za razlicite sisteme) da li moze da se matematickim putem predstavi kristalizacija npr. olivina ili magnetita iz bazaltne lave? analogija postoji samo sto je magmatski sistem mnogo slozeniji.
i da nema dva kristala koji su isti!
stefan.vizantin stefan.vizantin 03:25 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

e da da pojasnim, konkretno me interesuje njihov oblik. hemija i kristalna struktura je delimicno poznata iz dugog niza petroloskih i geohemijskih radova...
nsarski nsarski 03:32 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Hvala na preporukama!:)
Sistem za koji me pitas je amorfan, tako da ovo o cemu se radi kod kristalizacije nije mnogo primenljivo. Medjutim, branching instabilities se pojavljuju i u metalurgiji, na primer, i tamo se ove jednacine koriste. Kod viscous fingeringa, recimo. Kao prvu informaciju, preporucujem knjigu Pola Mikina koja postoji na internetu, gde on razmatra pattern formation u raznim sistemima. Svakako ces naci nesto sto bi tebi bilo od interesa. Evo link na knjigu:

Fractals, Scaling and Growth Far from Equilibrium
I(nace, ozbiljnije tekstove na ovu temu ces naci u radovima Jima Langera - covek je genije, i zna o cemu prica.
stefan.vizantin stefan.vizantin 03:49 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Thanks.
izgleda mi kao prilicno zanimljivo polje. intrigantno-zasto je nesto onakvo kakvo je:)
a magma jeste prilicno viskozna i silikatne veze u nekom sirem smislu povezuju ceo sistem tj. silikatna ostrva pa je proce kristalizacije malko drugaciji.
nasao sam i prof Langera (nakon zilion sajtova o istoimenom igracu americkog fudbala ili sta vec :)
nsarski nsarski 04:14 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Medju graduate studentima je svojevremeno postojala ovakva stvar: kad neko nesto otkrije, javi se jedan i kaze: "ih, to je Jim Langer otkrio jos pre 15 godina", a drugi doad "ili neki njegov japanski prijatelj!". Kraj otkrica.
Ako imas pristup, preporucujem ti Langerov rad iz Reviews of Modern Physics, od 3. januara 1980., gde je metodologija resavanja dendritsskog rasta razradjena u detalje.
stefan.vizantin stefan.vizantin 04:31 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Instabilities and pattern formation in crystal growth - ovaj (?)
izgleda da nemamo pretplatu na stara izdanja ili je zbog toga sto ja nisam definisao membership na PROLA ali svakako ga imamo u hard verziji u biblioteci. nadam se da cu uspeti da se izborim jer ipak sam mnogo vise u geohemiji nego u fizici. valja pogledati...
nsarski nsarski 04:36 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Da, taj rad. Poezija.
Poslacu ti ja sutra pdf verziju iz kancelarije. Mi smo pretplaceni na sve sto je ikad stampano:)))
nsarski nsarski 04:39 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Da li vam je poznato da se nesto slicno radilo u kompleksnim heterogenim sistemima kao sto je magma?

Sad sam se setio da sam jednom upoznao nekog momka iz NY koji se time bavio. Znam da mi je pominjao da se pojavljuju beskonacni razlomci matrica (?!), stagod to znacilo. Ali, mislim da je u pitanju bila metalurgija ili neka tahnologija, veoma vazna. Javicu ti kad se raspitam:))
stefan.vizantin stefan.vizantin 04:40 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

to bi mi ustedelo vreme. verovatno Vam treba moj mail (?) ili imate neki drugi metod.
mogu da Vam ga posaljem preko privatne poruke...
stefan.vizantin stefan.vizantin 04:47 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

nsarski
Da li vam je poznato da se nesto slicno radilo u kompleksnim heterogenim sistemima kao sto je magma?

Sad sam se setio da sam jednom upoznao nekog momka iz NY koji se time bavio. Znam da mi je pominjao da se pojavljuju beskonacni razlomci matrica (?!), stagod to znacilo. Ali, mislim da je u pitanju bila metalurgija ili neka tahnologija, veoma vazna. Javicu ti kad se raspitam:))

mogu da zamislim da je to izuzetno bitno za industriju materijala. ono sto je bitno za nas je koliko su nase observacije tj. hipoteze o nastanku struktura stena tacne. na tim hipotezama se zasniva dobar deo tumacenja uslova njihovog formiranja a malo je mogucnosti za njihovu proveru (uglavnom geohemija-geotermometri, geobarometri izotopska frakcionacija)
naroz naroz 13:09 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Sistem za koji me pitas je amorfan, tako da ovo o cemu se radi kod kristalizacije nije mnogo primenljivo.


lava ili magma nije amorfan sistem i kristalizacija je proces koji je relevantan.
Istina postoje lave koje koje kad se naglo podhlade (ondosno ohlade) daju iskljucivo staklo (amorfno stanje). To je jako redak slucaj. Jedan od razloga je da bi dobili staklo moramo da imamo veoma veliko podhladjivanje.
Vulkanske stene (koje nisu produkt eksplozije-slucajevi kada imamo samo tok lave) obicno se sastoje kristala (minerala) koji su naravno iskristalisali (-:
Podhvaldjivanje i ostali ficiki uslovi imaju veliki uticaj na oblik i velicinu kristala. Vulkanske stene razlikuju se npr od onih kristalisalih dublje u kori po tome po tome sto su jako sitnozrne. Zbog naglog hladjenja imamo mnogo nukleacija (mi to zovemo kristalni zametak (-; ) ali nedovoljno vremena za rast.
Medjutim pre nego sto izadje na povrsinu lava provodi odredjeno vreme u tzv. magmatskom ognjistu (magmatic chamber) tada pocinju da kristalisu minerali koji su stabilni na vecim temperaturama pa posto imaju vise vremnea za rast mogu da budu prilicno veliki (njih zovemo fenokristali –phenocrysts nema sanse da se setim sta to bese znaci na grckom). Fenokristali dakle plivaju u okolnoj magmi, kada magma izadje na povrsinu taj ostatak postane ili staklo ili jako sitnozrna osnova. Tekstura koja se na kraju dobije je jako karakteristicna i to je jedan od razloga zasto je jako lako prepoznati vulkansku stenu. Phhhhu
Inace forme dentriticnih fenokristala nisu skroz uobicajene ali se desavaju - ne znam detalje nazalost ali verujem da su u pitanju slicni detalji kao kod kristalizaje leda ( samo na malo vecim temperaturama). Mogu da prosurfujem literaturu ako budem imao vremena.

naroz naroz 14:10 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

da li moze da se matematickim putem predstavi kristalizacija npr. olivina ili magnetita iz bazaltne lave?


moze!!! Komleksniji sistem ali izgleda ima ljudi koje to interesuje pa se time bave i zamisli za to ih jos dobijau platu (:. Da ne trolujem previse saljem pm
nsarski nsarski 14:19 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

Hvala na ovim informacijama!
Covek uvek ponesto nauci:))
nsarski nsarski 14:30 16.04.2008

Re: pitanje i zahvalnost :)

stefan.vizantin
to bi mi ustedelo vreme. verovatno Vam treba moj mail (?) ili imate neki drugi metod.
mogu da Vam ga posaljem preko privatne poruke...

Da, setio sam se!
Taj tip se zove Graeme Milton, i evo njegove knjige Theory of Composites
jinks jinks 07:57 16.04.2008

Avalanche Run

Dolybell Dolybell 13:32 16.04.2008

Re: Avalanche Run

jinks


A kao profi sport, atletika...su opasni po zdravlje i sve što se dalo
pročitati na blogu obojkotu OI u Kini !?
Covek u belom Covek u belom 14:23 16.04.2008

Re: Avalanche Run

Huh, ovo je jedan od najludjih koji sam video, lavina nije prevelika (to nije tolika frka), ali tip je nenormalan. Prvo je zamalo nabo one stene desno, pa onda levo, a onda skok od 50m. Pitam se samo dal je zapoceo i novu lavinu tu gde je pao. Strasno.
edi-va edi-va 08:34 16.04.2008

Zanimljivo ...

Nakaya
U toj laboratoriji on ubrzo uspeva da kontruiše komoru u kojoj je mogao da proizvodi veštačke pahuljice. Prvi put u istoriji su ljudi mogli da proizvode sneg!


Znachi njegova je zasluga sto ja mogu u sred leta da idem na skijanje u obliznju Skihalu ... Bas lepo da sam i to saznala, tako da cu sledeci put kad odem, da pitam radnike znaju li ko je pretecha njihovom radnom mestu:)))





Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana