Obrazovanje| Porodica| Religija| Roditeljstvo| Život

Mali doprinos idealu boljeg sveta (Kina)

Snezana Radojicic RSS / 22.01.2018. u 09:04

Tina 1

Tina je dolazila na demo časove sa svojim bratom Liom. Visoka i mršava, izgledala je starije od svojih dvanaest godina. Tom utisku dodatno je doprinosio i način na koji se ophodila sa desetogodišnjim Liom: zaštitniči, pokroviteljski, sa beskrajnom strpljivošću i ljubavi. Šaputala bi mu ako nešto ne bi znao, bodrila ga u igrama koje su sastavni deo nastavne metode u našem trening centru, spremno mu opraštala kada bi pogrešio, dopuštajući sebi samo da se nakratko ljutne zbog toga.

Što se tiče nje i njenog znanja, Tina je bila najbolja. Od desetoro učenika, koliko ih je obično bilo u grupi na tim ‘demonstracionim’ časovima, uvek je najbrže usvajala novo gradivo. Zbog toga nijedan učenik nije želeo da se nadmeće sa njom. Jer biti nasuprot Tine, značilo je posigurno izgubiti. A niko ne voli da gubi, pogotovu ne od devojčice, jedine u grupi.

Trebalo je da svi iz te grupe uskoro postanu naši stalni učenici. Ugovoreni probni časovi su održani, deca su bila zadovoljna svime što se dešavalo u učionici, roditelji su se uverili da se isplati platiti za nastavak učenja jezika. Za ovdašnje pojmove, godišnja školarina od hiljadu evra prilično je visoka. Uz taj novac, postoji mnogo dodatnih troškova, za knjige, za takozvane autdor časove jednom mesečno, za izlete, a u perspektivi i za putovanje u inostranstvo sa nastavnikom engleskog. No, u dvomilionskom Jingtanu ima dovoljno bogatih porodica koje bez ikakve žrtve mogu to da priušte svojoj deci.

Na moje iznenđenje, Tina se nije pojavila na regularnim časovima. Vlasnica trening centra saopštila mi je da su roditelji platili samo za Lija. Bilo mi je malo čudno, na trenutak i žao, ali sam imala previše drugih stvari o kojima sam morala da brinem, tako da sam na to zaboravila. Podsetila bih se samo na časovima, dva puta nedeljno, kada bi Leo ostao bez odgovora na moja pitanja. Više nije bilo Tine koja bi ga povukla za ruku, pokušavajući da mu došapne odgovor, ili ga samo podstičući da ga se nekako priseti.

Naime, Leo se pridružio grupi koja je pratila nastavu već više od dva meseca. Zbog brojnih privatnih časova koje većina kineskih đaka ima nakon onih obaveznih u državnim školama, teško je naći odgovarajući termin za časove engleskog dva puta nedeljno. Tako Leo nije mogao da se uskladi sa grupom sa kojom je imao demo časove, već smo morali da ga priključimo tom drugom odeljenju. Ali ubrzo se ispostavilo da je previše u zaostatku. Zbog toga sam predložila da najmanje jednom nedeljno dolazi po pola sata ranije, kako bismo ja ili neko od kineskih kolega radili sa njim, dok ne savlada prethodno gradivo. I Leo je počeo da dolazi, ali nadoknađivanje propuštenog nije išlo brzinom koju sam očekivala. Brzinom kojom bi to savladala Tina, čak i da nije starija od njega.

Kada đak koji je inače dobar nema priliku da se istakne i kada ga, pri tom, ostali đaci ne prihvate najsrdačnije, jer su podeljeni u timove i nečije neznanje povlači manje poena za ceo tim, taj đak će najverovatnije odustati. Svoje nezadovljstvo može izraziti na mnogo načina, ali najčešće će se to odraziti kao gubljenje interesovanja. A ako nisi zainteresovan i imaš deset godina, logično je da ćeš biti nepažljiv na času. I da ćeš samo tražiti načina da se zabaviš, što znači da ćeš ometati i druge.

Upravo to se desilo sa Liom. Nakon mnogo opomena, prošlog petka zatražila sam da sedne malo dalje od ostalih, pri čemu je ostao uključen u igre, kroz koje smo učili novu lekciju. U učionici nema stolova, samo niske dečije stolice. Kineska asistentkinja i ja stojimo ispred interaktivne table koju koristimo za emitovanje video-sadržaja, dok učenici sede u dva reda, jedni naspram drugih, na rastojanju od nekoliko metara. Pet stolica sa jedne, pet sa druge strane, koje zajedno obrazuju obrnuto latinično slovo V. Sve igre odvijaju se na podu, između krakova tog V. Sada se Lio našao na vrhu jednog od njih, kao neka produžena linija, jedna od onih kitnjastih kvrčica koje krase pojedine rukopise.

Po završetku časa, sačekala ga je Tina. Bilo je to prvi put da je sestra došla po brata. Obično je dolazio deda.

Obradovala sam se što je vidim.

“Hej, gde si ti, devojčice? Što nisi sa nama?”, upitah je na hodniku.

Nije razumela, pa je zatražila pomoć moje asistentkinje. A onda je složila tužan izraz, koji mi nije promakao, ali nisam imala vremena da mu se sada posvetim. Zamolila sam je da objasni svom bratu da mora da bude pažljiv na časovima ako misli da sustigne ostale. Već je previše propustio, ne svojom krivicom, naravno, ali da bi to nadoknadio, moraće da uloži mnogo više napora i da bude mnogo ozbiljniji.

Tina je klimnula glavom sa ozbiljnošću sa kojom samo starije sestre brinu o mlađoj braći. I zatim su otišli, a ja sam požurila da se pripremim za naredni čas.

*
Tina 2

Sutradan mi je dopalo da zamenim kolegu na času sa odraslima, roditeljima naših đaka. Zapravo, njegovih, pošto taj kurs pohađa samo dvoje čijoj deci ja predajem. A kako je kolega u isto vreme držao takozvani autdor čas, to su svi roditelji njegovih učenika bili tamo, sa svojom decom. Na času u školi pojavila se samo majka malog Tomasa, koji dolazi na moje demo časove. Zanimljivim spletom okolnosti, sa mnogo simbolike koja će mi se uskoro otkriti, njeno englesko ime je takođe Tina. U stvari, do pre časa-dva zvala se Adela, no kako druga majka nosi isto ime, to je Tomasova mama odlučila da se ‘prekrsti’ u Tinu.

Upamtila sam je kao jednu od retkih roditeljki koja govori engleski. Dovodeći i sačekujući Tomasa, progovorile bismo poneku o njenom sinu. Dovoljno da ustanovim kako je njen englski sasvim dobar, sa odličnim izgovorom, koji je, inače, najveći problem Kinezima čak i kad su napredni govornici.

Sada, na početku našeg časa, saznajem da je Tina nastavnica engleskog u jednoj ovdašnjoj osnovnoj školi. Nije mnogo zadovoljna tim poslom, niti platom, već bi želela da položi testove za nastavnika u srednjoj školi.


“Odlično!”, kažem joj. “Vaš engleski je zaista dobar i to vam neće biti neki veći problem.”

“Hvala vam, ali mislim da sam loša”, odgovara Tina.

Znam da se ne prenemaže. Kinezi, kao i uopšte Azijci, pate od nedostatka samopuzdanja. Nesigurni su i stidljivi čak i kada za to nemaju nikakvog osnova. Ne treba biti socio-pshilog, da bi se razumela ta specifična poniznost, ili pak smernost ovdašnjih ljudi najpre u odnosu na život, a zatim i na zapadne strance, a koja se posledično odražava i na njihovo samopouzdanje. Posebno su žene nesigurne, jer patrijarhalni model razmišljanja i življenja vlada u najvećem broju azijskih društava.

U Kini je taj model doveden do svojevrsnog apsurda, a zahvaljujući politici jednog deteta. Prema uopštenom verovanju (koje nije samo religijskog karaktera) muški naslednik održava vezu sa duhovima porodičnih predaka i zbog toga predstavlja blagoslov imati muškog potomka. Milioni (ili i milijarde) Kineskinja pobacile su sa ženskom decom, ili su se na drugi, za zapadnjačke pojmove nehumani način oslobodile neželjenih beba ženskog pola. Decenijama su majke rađale mušku decu, što je dovelo do toga da danas ima nekoliko procenata više Kineza nego Kineskinja. U brojkama, ta razlika iznosi šezdesetak miliona. Tako prosečan kineski mladić, od koga se očekuje da se oženi do dvadeset pete, mora da sagradi kuću, da završi fakultet ili nađe dobar i stabilan posao, a najčešće oboje, kako bi uopšte dobio priliku da ga neka mlada Kineskinja uzme u razmatranje za svog potnecijalnog životnog saputnika. Kineskinje u Kini postavljaju sve više uslovada bi se udale za nekoga. Potom tim istim muževima rađaju mušku decu, dodatno umnožavajući broj Kineza koji će svoju porodičnu sreću morati da potraže u nekoj od susednih zemalja.

Posledice patrijarhalnog načina razmišljanja u psihološkom smislu istovetne su u Kini kao u bilo kojoj drugoj sličnoj sredini. Uprošćeno i generalizovano, muškarci veruju da su više vredni u odnosu na žene, jer ih tome uče od detinjstva. Otuda su žene mnogo nesigurnije u odnosu na svoje znanje, kvalitete, pravo za bilo šta (osim da se dobro udaju, postavljajući sve moguće uslove mladićima). Ženska ravnopravnost pa i nadmoćnost, ako se o tome uopšte može govoriti na takav način, počinje i završava se sa izbirljivošću kod traženja budućeg saputnika. Život pre i posle toga podređen je muškoj dominaciji i ustupanju svih privilegija onima koji će nastaviti tradiciju predaka.

“Treba da položim testove za profesora”, objašnjava mi Tina.

“Dobro, položićete”, odgovorim joj.

“Nema šanse”, odmah dočeka.

Pogledam je pažljivije. Dopadljiva žena u srednjim tridesetim. Naoko ne deluje nesigurno, naprotiv. Veoma je dinamična, ima uverljiv nastup, razgovara staloženo, odlučnim, ali ljubaznim tonom. Nikada ne bih rekla da joj nedostaje samopouzdanje.

“U pravu ste, nema šanse”, ponovih za njom.

Tina me pogleda bez iznenađenja. Kao da joj je laknulo što je to čula. Eto, najzad je dobila potvrdu onoga u šta je verovala sve vreme. Nije ona dovoljno dobra da bi napredovala. Ipak, malo je zbunjena što joj je to rečeno tako otvoreno. Jeste da su stranci čudni, da imaju drugačije manire, no svejedno je pomalo grubo to što joj je ova strankinja rekla. Mogu da osetim tu njenu upitanost.

“Tina, ako sebi presudite pre nego što ste i pokušali da nešto uradite, naravno da nećete uspeti”, objasnim joj. “Ako kažete: ‘Želim da položim testove, ali nemam šanse’, u startu ste osudili sebe na neuspeh.”

Tina se nasmeje neuverljivo. Suočavanje sa psihologijom gubitnika nasuprot psihologiji pobednika nije izazvalo nikakav ‘vau’ efekat kod nje. Zapadnjačke psihološke metode omeđene su geografskim granicama.

Naredni sat vremena provodimo tako što je uveravam da to može. Podstičem je da se seti kako joj je nekada izgledalo neverovatno da će ikada pričati engleski, dok je sada u stanju da pun sat razgovara sa strancem na tom jeziku, i da sve razume. Učim je veštini opsinog izražavanja i improvizovanja na osnovu onoga što već znamo, u situacijama kada joj nedostaje tačna reč ili fraza. Ista misao može se izreći na beskrajno mnogo načina, upotrebom potpuno drugačijih reči -- shodno nečijem rečničkom fodnu. Na kraju joj dajem predloge za knjige na engleskom, audio knjige kao i video kurseve jezika.

Opraštamo se do sledeće nedelje, kada će dovesti sina na demo čas. Nepogrešivo znam da ćemo i tada, na hodniku, proći iznova celu ovu ‘terapiju’ ulivanja samopouzdanja i uveravanja da je moguće da ostvari svoj cilj, ‘samo’ ako radi na njemu, verujući u svoj uspeh.

 

*
Tinina mama

Moja asistentkinja Dora pričala je preko WeChata sa Liovom mamom, prenoseći joj da je na poslednjem času bio nedisciplinovan.

“I znaš šta je odgovorila: ‘Verovatno je čas bio dosadan’”, prenosi mi, smejući se u neverici. “Mislim da je ona jedna od onih majki kojima je sin kao mali bog -- nepogrešiv i uvek u pravu.”

Dora je dvadesetšestogodišnja Kineskinja koja sa Kinom i Kinezima deli samo fizički izgled i jezik. Po svemu ostalom, ta mlada žena je građanka sveta. Njen način razmišljanja i delovanja, smisao za humor, maniri... čine je pristalom podjedanko za jedan Njujork ili Pariz, kao i za Šangaj. Uklapa se u svaku sredinu bez ikakvog problema. U privatnom životu je udata i ima petogodišnjeg sina.

U taku planem, nazvavši Leovu majku glupačom. I tada mi najedanput sine zašto Tina nije upisana u školu.

“Dakle, ona je izabrala da je njen mali bog vredan para, dok ćerka ionako treba da brine samo o tome da se jednog dana dobro uda?”, upitah Doru.

“Da, Kendi mi je rekla da je to razlog zašto samo Lio dolazi”, potvrdi mi sad Dora. I još dodade kako je vlasnica našeg trening centra, koja je majka jedne deovojčice i takođe prilično emancipovana žena, podjednako bila gnevna zbog toga izbora Tinine i Liove majke.

Smesta pronalazim Kendi kako bismo popričale. Ispitujem je o svim detaljima vezanim za to dvoje dece i njihovu porodiču situaciju. Dodatno me razgnevi saznanje da je zapravo reč o veoma bogatoj porodici koja bi bez problema mogla da plati časove za oboje. I da otac zapravo više voli ćerku nego sina. No, majka vodi glavnu reč. I ona je presudila svojoj ćerki, nalazeći da nije vredna tih para. Na stranu devojčicina želja da uči engleski i talenat za jezike.

Ne zanosim se idejom da ispravljam nepravde u tuđim životima (ni u svom to nisam mogla), ali kada vam neka od njih tako očigledno zamaše pred očima, a vi imate mogućnosti da je bez mnogo truda makar donekle ublažite, onda to treba i da uradite, dajući tako svoj mali doprinos idealu nekog boljeg sveta.

“Možemo li da uradimo ovako", redložih sada Kendi. "Ja bih volela da nam se Tina pridruži na dodatnim časovima koje organizujemo za Lia, to ne plaćaju, a ona ionako dolazi sa njim ili po njega. Meni nije problem da ih oboje podučavam, a sigurna sam da će Tina vrlo brzo savladati celu našu knjigu.”

Kendi je oduševljena. Pita me da li bih to ponovila pred njihovom majkom, jer će to imati drugačiju težinu kao mišljenje strane nastavnice englskog, nego kao mišljenje vlasnice trening centra. Iako su te dve žene poznanice, ona bi mislila kako je reč o izvlačenju novca (ako ne trenutno, a ono u budućnosti), ukoliko bi predlog došao od Kendi.

“Reč je o ulivanju samopouzdanja Tini. Ne brinem se ja za njen engleski: naučiće ga i sama ako bude želela, kao što mislim da želi. Brinem se za njeno samopouzdanje ako ne bude ni od koga dobila potvrdu da je to što radi dobro i vredno i da ona to zaslužuje. Sutra će biti kao Tomasova mama kojoj ni sva ubeđivanja neće pomoći da počne da sebe ceni dovoljno.”

Kendi sve razume i predlaže da naredne nedelje pozove Tininu mamu na razgovor.

Do tada, očekuje nas autdor čas u restoranu, sa razredom koji pohađa Lio. Učim decu osnovnim zapadnjačkim manirima za stolom, kao i kako da naruče hranu u restoranu. Lija je dovela Tina i raduje me što će prisustvovati ovom času. Jedna besplatna lekcija za nju.

Po završetku, sasvim neočekivano, pojavljuje se i njihova majka. Ona je punašna žena sa licem i očima Mongolke. Kendi me poziva da sednemo skupa i da ovoj prenesem svoj predlog.

U neverici, slušam njihovo polučasovno objašnjavanje. Iako priča polutonom i staloženo, osmehujući se ljubazno sve vreme, ta žena mi se nikako ne dopada. Naslućujem grubu, strogu majku iza te maske. Majku koja u javnosti, kao sada pred nama, može da izjavi kako je uverena u to da je fer prema svojoj deci i da ih podjednako voli, ali će onda, u kući, prekinuti svaki dalji razgovor na temu dodatnog ćerkinog školovanja. Ne zato što ne može da joj ga priušti, već što ona smatra da joj to ne treba. I ne pitajući devojčicu šta želi.

Dođe mi da joj kažem da zbog takvih majki žene i jesu neravnopravne, ali to ne bi imalo smisla. Uzdam se u Kendi i njenu taktičnost rođenog diplomate. Još u prvom našem intervjuu za posao, nakon što je iščitala moj CV, rekla mi je kako želi da uči od mene zbog mog iskustva i snage da budem svoja. I zaista, nakon skoro punog sata, Tinina majka pristaje na probnih mesec dana dodatnih časova za njenu ćerku. Mislim da je presudila rečenica koju sam smislila kao krajnji argument:

“Tinino prisustvo značiće mnogo i Liju, jer će ga ona podsticati, a nakon časova moći će i da mu pomaže u učenju”, rekla sam.

Na izlazu iz restorana, dok sam sa Dorom čekala da Kendin muž dođe kolima po nas pošto je napolju pljuštalo, sretoh se sa Tinom i Leom.

“Narednih mesec dana imaćeš šansu da se izboriš za to da u budućnosti možda pohađaš časove u našem trening centru”, reče joj Dora radosnu vest.

Tina se osmehnu, ali nekako neubedljivo, onako kako se osmehuju nesigurni u sebe. A Lio zavrišta, iskreno srećan zbog njih oboje.

 26908010_10212701743833284_909362646073849095_n.jpg?oh=563945974eec28c0371a765c2a5fab4d&oe=5AEFA147

 

 



Komentari (126)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tyson tyson 09:14 22.01.2018

Eksperiment u blogovanju

Jel' to samo kod mene, ili je ovaj blog objavljen u 15 kopija...?

c_h.arlie c_h.arlie 09:14 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

tyson
Jel' to samo kod mene, ili je ovaj blog objavljen u 15 kopija...?


Kod mene je objavljen u 11 kopija.
Snežane nema ko kiše, no, kada objavi - objavi.
maksa83 maksa83 09:23 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

tyson
Jel' to samo kod mene, ili je ovaj blog objavljen u 15 kopija...?


Dokaz da nije do nje je što će se ovi naši komentari pojaviti na svakom od njih.

(Ko ne pravi bagove ne zna da ih prepozna)

Edit: ovaj se nije umnožio. Još uvek ne znači da je do domatjice. Za ovakav zbrlj treba ti pomoć usnulog programera koji je rokno 100gr kofeina viška.
tyson tyson 09:25 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

Dokaz da nije do nje je što će se ovi naši komentari pojaviti na svakom od njih.

Gršiš


maksa83 maksa83 09:33 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

Gršiš

Da, potcenioa sam korisnike.

Nije mi palo na pamet da ćete vas dvojica ručno da ostavite iste komentar na svih 11.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 09:39 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

c_h.arlie

Kod mene je objavljen u 11 kopija.
Snežane nema ko kiše, no, kada objavi - objavi.


c_h.arlie c_h.arlie 09:43 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

maksa83
Gršiš

Da, potcenioa sam korisnike.

Nije mi palo na pamet da ćete vas dvojica ručno da ostavite iste komentar na svih 11.

Ja nisam (ručno) objavio na svih 11 - jer nisam stigao.
Mislim da sam uspeo Tajsonu da odgovorim na njegovih svih 9 komentara.
tyson tyson 10:26 22.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

c_h.arlie
maksa83
Gršiš

Da, potcenioa sam korisnike.

Nije mi palo na pamet da ćete vas dvojica ručno da ostavite iste komentar na svih 11.

Ja nisam (ručno) objavio na svih 11 - jer nisam stigao.
Mislim da sam uspeo Tajsonu da odgovorim na njegovih svih 9 komentara.

Ja sam, bogumi, jutros bio vredan i uredno prokomentarisao svih 15 novih Snežaninih blogova

Brate, ispoštov'o!


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:16 23.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

i meni se preкjuče pojavio dupliran! Maksa i Rean, koji žive unutar komentarа, između nas, projavne realnosti i začetka samog komentara unutar Mreže, ne mogu da postignu da pregledaju sve u deliću sekunde, koliko je neophodno da se naše misli pretoče u komentare i, eto, šta ćeš, zabagovali momci. ipak su i programeri živi ljudi !

ps. snеžanO, dolazimo ti i mi (moja ekipica, žena komatax1 i dečurlija komatax2 u Kinesku uskoro, pa ako ne budeš u nekoj Nedođiji, da popijemo neku brlju od pirinča i vijetnamsku instant fukicu! pozdrav! / поздрав !
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 12:43 23.01.2018

Re: Eksperiment u blogovanju

Srđan Fuchs


ps. snеžanO, dolazimo ti i mi (moja ekipica, žena komatax1 i dečurlija komatax2 u Kinesku uskoro, pa ako ne budeš u nekoj Nedođiji, da popijemo neku brlju od pirinča i vijetnamsku instant fukicu! pozdrav! / поздрав !


ja sam uvek u nedođiji, ali možda uspemo da se uskladimo.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 09:35 22.01.2018

Kopije

Obrisala sam. Zanimljivo je da jesu bila prva dva komentara na svim kopijama, no kako sam počela da brišem, tako su novi komentari ostajali samo na prvoj kopiji.

Izvinjenje, ne znam šta je posredi, moguće da je neki virus.
tyson tyson 10:30 22.01.2018

Re: Kopije

no kako sam počela da brišem, tako su novi komentari ostajali samo na prvoj kopiji.

Čak ne ni na prvoj, već recimo na 4. ili 5., nasumično odabranoj za dalje komentarisanje

Ko će ga znati šta se dogodilo; 15 x click na "objavi", et voila!

ephemeris ephemeris 10:25 22.01.2018

Lek za virus

Izvinjenje, ne znam šta je posredi, moguće da je neki virus.


aureus aureus 11:04 22.01.2018

Бољи свијет

Допада ми се овај блог, у колико год копија да је изашао.
Мислим да је чак, како би то лијепо рекли Краљевчани - "arguably the best one" међу твојим блоговским текстовима у последњих годину дана.

Има у њему и нешто лично, али и нешто опште. Има конкретну причу, али и ширу позадину која се тиче једне земље и једне културе.

Иначе сам задњих дана бар десетак пута преслушао ову симпатичну малу музику (што ју је написао Кинез Тан Дун), али ни она није помогла да на крају, након твог текста, не будем љут на Кинезе због њихове патријархалне бандоглавости.
c_h.arlie c_h.arlie 11:34 22.01.2018

Re: Бољи свијет

aureus
Допада ми се овај блог, у колико год копија да је изашао.
Мислим да је чак, како би то лијепо рекли Краљевчани - "arguably the best one" међу твојим блоговским текстовима у последњих годину дана.

Има у њему и нешто лично, али и нешто опште. Има конкретну причу, али и ширу позадину која се тиче једне земље и једне културе.

Иначе сам задњих дана бар десетак пута преслушао ову симпатичну малу музику (што ју је написао Кинез Тан Дун), али ни она није помогла да на крају, након твог текста, не будем љут на Кинезе због њихове патријархалне бандоглавости.

Makso, ovako se to radi !
aureus aureus 12:06 22.01.2018

Re: Бољи свијет

c_h.arlie
aureus
како би то лијепо рекли Краљевчани - "arguably the best one" међу твојим блоговским текстовима у последњих годину дана.

Makso, ovako se to radi !

Добро, можда амерички филмски критичари користе ту конструкцију чак и чешће од Краљевчана.

Умјесто да напишу "најбољи филм (и тачка)", они - смутљивци ниједни - уметну оно "arguably" и онда ти ме можеш да их к'о човјек нападнеш. Вјероватно је најбољи но не мора да значи; има основа да се сматра да јесте али не тврдим баш сто посто, можда има неки и бољи али мени се чини да је овај најбољи, немојте погрешно да ме схватите, ако и није најбољи онда је сигурно један од најбољих...
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:31 22.01.2018

Re: Бољи свијет

Иначе сам задњих дана бар десетак пута преслушао ову симпатичну малу музику (што ју је написао Кинез Тан Дун), али ни она није помогла да на крају, након твог текста, не будем љут на Кинезе због њихове патријархалне бандоглавости.

Тен Дана сам открила отприлике у време првих продукција његове опере Марко Поло (између осталог, у ХНК). Прошле године сам имала срећу да слушам два извођења његове музике где је сам дириговао, а једно од њих је било пропраћено бајковитим кадровима из филмова. Чиста магија.

Ми често заборављамо да је Кина имала и један веома суров комунизам, и да је за сваки опоравак потребно време. (Сам Тен Дан је за време Културне револуције радио на неком пољопривредном добру, док га нису позвали у Пекиншку оперу након погибије пола ансамбла у авионској несрећи.)

Снежана, баш леп текст. Само пиши.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:06 22.01.2018

Re: Бољи свијет

principessa_etrusca
Ми често заборављамо да је Кина имала и један веома суров комунизам, и да је за сваки опоравак потребно време. (Сам Тен Дан је за време Културне револуције радио на неком пољопривредном добру, док га нису позвали у Пекиншку оперу након погибије пола ансамбла у авионској несрећи.)


Da, u toku kojeg je unazađena do neprepoznavanja. Ne bih da širim priču, a ne bih ni da generalizujem, ali jedna od najčešćih neverica većine expata u Kini je kako je moguće da je ovaj i ovakav (sadašnji) narod imao onako veliku istoriju i da baštini pet hiljada godina dugu kulturu.

principessa_etrusca
Снежана, баш леп текст. Само пиши.


Hvala najlepše
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:08 22.01.2018

Re: Бољи свијет

aureus
Допада ми се овај блог, у колико год копија да је изашао.
Мислим да је чак, како би то лијепо рекли Краљевчани - "arguably the best one" међу твојим блоговским текстовима у последњих годину дана.

Има у њему и нешто лично, али и нешто опште. Има конкретну причу, али и ширу позадину која се тиче једне земље и једне културе.


Mogu da se složim s tim, uz dodatak da je ovaj tekst, više od većine onih koje sam napisala u proteklih godinu dana (a nisam bila nešto produktivna) ipak najviše pripovedni, dok su ostali mahom bili putopisnog karaktera.

aureus
Иначе сам задњих дана бар десетак пута преслушао ову симпатичну малу музику (што ју је написао Кинез Тан Дун), али ни она није помогла да на крају, након твог текста, не будем љут на Кинезе због њихове патријархалне бандоглавости.


Nisam slušala, ali hoću. Hvala na preporuci.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:16 22.01.2018

Re: Бољи свијет

Nisam slušala, ali hoću. Hvala na preporuci.

Тен Дан је постао светски познат након оскара за музику у Crouching Tiger, Hidden Dragon која има форму концерта за чело и оркестар. Уживај!
aureus aureus 16:47 22.01.2018

Re: Бољи свијет

Snezana Radojicic

Nisam slušala, ali hoću. Hvala na preporuci.

Oh, živio Jutjub!
Slučajno sam slušajući Tan Duna (ili Duena, kako u transkripciji predlaže pravopis) i neku njegovu saradnju sa čelistom pod imenom Jo-Jo Ma, naletio na video klip...



...u kojem sam saznao da je poznati čelista imao i sestru koja je takođe svirala. Na scenu izlazi sedmogodišnji Jo-Jo Ma i njegova dvije godine starija sestra (kao u tvojoj priči), a predstavlja ih ni manje ni više nego Bernstajn lično!

Bilo je to prije 56 godina, a Jo-Jo je zaista napravio karijeru kakvu su mu predviđali. Ne znam, međutim, šta je bilo sa sestrom.
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:13 22.01.2018

Re: Бољи свијет

Ne znam, međutim, šta je bilo sa sestrom.

Она је лекар и ово је њена прича.

Едит: Тен Даново име се на енглеском пише Tan Dun, a ја сам га на српском писала онако како га изговарају Американци (дуго е, кратко а).
aureus aureus 17:45 22.01.2018

Re: Бољи свијет

principessa_etrusca

Едит: Тен Даново име се на енглеском пише Tan Dun, a ја сам га на српском писала онако како га изговарају Американци (дуго е, кратко а).

Odmah mi je to bilo jasno, no ipak sam (prvenstveno zbog sebe) htio da znam šta kaže pravopis.
Ima dosta primjera za "u" koje u transkripciji prelazi u "ue":
Zun i Cun - Cuen
Chun - Čuen
Gun - Guen
Sun - Suen
Dun - Duen

Nema primjera za ime Tan, ali načelno stoji da "a" ostaje "a".
Ovo kaže engleska Vikipedija: Tán Dùn, Mandarin pronunciation: [tʰǎn tu̯ə̂n]

Nažalost, nema članka o Tan Dunu na srpskoj Vikipediji, a ni na hrvatskoj, ni na bilo kojoj na "našim" jezicima. Isto tako ni riječi o Jo-Jo Mau.
Niko da zašilji olovku i napiše par rečenica.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:03 22.01.2018

Re: Бољи свијет

Не чуди ме много да нема на српској, али ме чуди за хрватску јер је ХНК још пре петнаестак година поставио његову оперу Марко Поло. А штета је да код Срба нема много ентузијаста који би написали или превели постојеће чланке из своје области.
Черевићан Черевићан 15:45 22.01.2018

psihološke metode

kao doprinos idealu boljeg sveta

Свет на жалост бољи немо'ш бити
човечанству људскост се срозала,
стога пробај …..од света све горег
емпатију распирит' где се указала
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:02 22.01.2018

Re: psihološke metode

Черевићан
kao doprinos idealu boljeg sveta

Свет на жалост бољи немо'ш бити
човечанству људскост се срозала,
стога пробај …..од света све горег
емпатију распирит' где се указала


Uz sve poštovanje, ja i dalje verujem da može. Samo ljude treba malo ohrabriti i podstaći da probude najbolje u sebi. Toliki broj dobrih ljudi na mom Putu nepokolebljivo me je uverio u to, iako sam u onom mom 'prethodnom životu' mislila dosta loše o ljudskom rodu.
Черевићан Черевићан 18:38 22.01.2018

ima i

dobrih ljudi na mom Putu

уме појединац пољуљано вратит'
(драго ми је да такве сретосте),
проблем је са руљом у глобалу
моћници je трују да свимa пакосте,

драга гђо Radojicic
blogov_kolac blogov_kolac 18:38 22.01.2018

poznati fenomen

Preporuka za tekst, a jos veca za postupanje.

A fenomen zena vaspitanih u najstrozem patrijalhalnom duhu kao buducih najzadrtijih cuvara tog istog najkonzervativnijeg patrijarhalizma vazi i za ostatak sveta, kao i za sva prosla vremena. Ispostavilo se u velikom postotku da je jednako tesko "resetovati" najzaostalija predubedjenja kod vec formirane i odrasle zene od malih nogu ucene samo na jedan naopak i zaostao nacin, kao kod muskaraca, koji od te civilizacijski prevazidjene velike neravnopravnosti makar crpe brojne "privilegije". U sredinama gde je stanje po tom pitanju znatno bolje, poboljsanje se nije dogadjalo postepeno, nego prilicno naglo, gotovo iskljucivo u zadnjih sto godina. Dovoljna je bila samo jedna-dve emancipovana generacija sa dovoljnom kriticnom masom za promene, i stvari su krenule u pravom smeru naglo, i bespovratno (ne tvrdim da je sada savrseno, nego neuporedive bolje nego pre samo pola veka, ili nego u zemljama gde te promene idu kilavo bas zbog nedostatka te generacijske kriticne mase). Zato se sa mnogo manje truda i energije u direktnom radu sa jos neformiranim mladim narastajima, mogu postici po drustvo dugorocno mnogo jaci efekti nego u pokusajima preobracenja njihovih roditelja kojima su shvatanja potpuno konzervativna po tom pitanju.

Inace na Tajvanu, koji mnogo vise od same Kine drzi do kineske tradicije i kulture, jer tamo nije bilo nikakvih komunista koji su napravili diskontinuitet u odnosu na carska vremena, ukljucujuci i religijski diskontinuitet - na zadnjim predsednickim izborima ubedljivo je pobedila zena, a u broju rodjenih decaka/devojcica nema nikakve upadljive anomalije u odnosu na svetski prosek kao u kontinentalnoj Kini. Tako da je to ipak i u Kini samo pitanje vremena i daljeg razvoja, a ne nesto u kamenu uklesano i produkt nepromenljivo drugacije kulture, ma kako brojke trenutno ruzno delovale.

Uostalom, verovatno najpatrijalhalnije drustvo koje Evropa ikada pamti su bili Vikinzi, a danas je cela Skandinavija po mnogo cemu svetski sampion "rodne ravnopravnosti".
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 03:23 23.01.2018

Re: poznati fenomen

blogov_kolac
Preporuka za tekst, a jos veca za postupanje.


Hvala



blogov_kolac
Inace na Tajvanu, koji mnogo vise od same Kine drzi do kineske tradicije i kulture, jer tamo nije bilo nikakvih komunista koji su napravili diskontinuitet u odnosu na carska vremena, ukljucujuci i religijski diskontinuitet - na zadnjim predsednickim izborima ubedljivo je pobedila zena, a u broju rodjenih decaka/devojcica nema nikakve upadljive anomalije u odnosu na svetski prosek kao u kontinentalnoj Kini.


Idem na Tajvan sredinom februara, na dvonedeljnu turu istočnom obalom. Moj prvi host je stari Tajvanac, veoma obrazovan i uspešan čovek, tako da ću imati odličnu priliku da popričam malo s njim i o tim razlikama.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:33 23.01.2018

Re: poznati fenomen

Snezana Radojicic


Hej, kako leđa? Jel još drže?

Ovde kod nas napokon sneg, pa sam bajs odneo na posao, tamo sam napravio mali gym na spratu iznad laba, mislim, samo trainer za bidžu i one ručke za sklekove, pa sad malo kao ti biciklam, malo kao Kristijan Golbovitch "stotine i stotine sklekova". Kod kuće ne stižem ništa od dečurlije, posao mi dođe kao odmor i prilika za sport i rekreaciju.

Nego, nema blogija, da ga malo zajebavam.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 07:52 23.01.2018

Re: poznati fenomen

srdjan.pajic
Snezana Radojicic


Hej, kako leđa? Jel još drže?

Ovde kod nas napokon sneg, pa sam bajs odneo na posao, tamo sam napravio mali gym na spratu iznad laba, mislim, samo trainer za bidžu i one ručke za sklekove, pa sad malo kao ti biciklam, malo kao Kristijan Golbovitch "stotine i stotine sklekova". Kod kuće ne stižem ništa od dečurlije, posao mi dođe kao odmor i prilika za sport i rekreaciju.

Nego, nema blogija, da ga malo zajebavam.


Leđa su super, hvala na pitanju. Videćemo kako će podneti svakodnevno bicikliranje po brdovitom Tajavnu. Nakon toga ću konačno znati ima li nade da nastavim bajsom ili ću morati da pređem u pešake oko sveta.

Misliš, ovakvo nešto (sinoć ufotkano):

Probavala sam novi sistem za spavanje do -5 C, a pošto je napolju stalno kiša, ne mogu nigde da otpedalam i lepo postavim šatorče u prirodi. Tako sam pribegla adaptaciji jednosobnog u dvosobni apartman Otvorila prozore, o'ladila sobu do +2 i uvukla se u šatorče, da isprobam kombinaciju (budgetg) quilta i SOL vreće. I morala sam da skinem ovu drugu, skuvala sam se. Inače je to dvoje zajedno teško oko 750 gr, dok mi je prethodna vreća bila 1,800. Čekam sad da mi stigne i novo šatorče, ono je svega 1 kg, tako da postajem ultralight ciklonomad
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:55 23.01.2018

Re: poznati fenomen

Snezana Radojicic
srdjan.pajic
Snezana Radojicic


Hej, kako leđa? Jel još drže?

Ovde kod nas napokon sneg, pa sam bajs odneo na posao, tamo sam napravio mali gym na spratu iznad laba, mislim, samo trainer za bidžu i one ručke za sklekove, pa sad malo kao ti biciklam, malo kao Kristijan Golbovitch "stotine i stotine sklekova". Kod kuće ne stižem ništa od dečurlije, posao mi dođe kao odmor i prilika za sport i rekreaciju.

Nego, nema blogija, da ga malo zajebavam.


Leđa su super, hvala na pitanju. Videćemo kako će podneti svakodnevno bicikliranje po brdovitom Tajavnu. Nakon toga ću konačno znati ima li nade da nastavim bajsom ili ću morati da pređem u pešake oko sveta.

Misliš, ovakvo nešto (sinoć ufotkano):

Probavala sam novi sistem za spavanje do -5 C, a pošto je napolju stalno kiša, ne mogu nigde da otpedalam i lepo postavim šatorče u prirodi. Tako sam pribegla adaptaciji jednosobnog u dvosobni apartman Otvorila prozore, o'ladila sobu do +2 i uvukla se u šatorče, da isprobam kombinaciju (budgetg) quilta i SOL vreće. I morala sam da skinem ovu drugu, skuvala sam se. Inače je to dvoje zajedno teško oko 750 gr, dok mi je prethodna vreća bila 1,800. Čekam sad da mi stigne i novo šatorče, ono je svega 1 kg, tako da postajem ultralight ciklonomad


Eee, lepo (samo nešto ne mogu da vidim sliku, zeza ovaj Firefox). Koliko su niske temeprature na Tajvanu noću?
vcucko vcucko 18:30 23.01.2018

Re: poznati fenomen

srdjan.pajic


Eee, lepo (samo nešto ne mogu da vidim sliku, zeza ovaj Firefox). Koliko su niske temeprature na Tajvanu noću?

Tropic of Cancer deli ostrvo na pola. Vrućina i vlaga, malo manje nego u Singapuru i Maleziji, ali samo malo manje. Leti (avgust) klasično tropsko kišno doba, uvek u isto vreme popodne se nebo izvrne i izlije vodurinu kao iz lavora. Pa se opet suši i isparava do sutra i tako...
Ribozom Ribozom 19:07 23.01.2018

Re: poznati fenomen

@blogov kolac
Uostalom, verovatno najpatrijalhalnije drustvo koje Evropa ikada pamti su bili Vikinzi, a danas je cela Skandinavija po mnogo cemu svetski sampion "rodne ravnopravnosti".


Verovatno znas o Skandinaviji mnogo malo, pa tako pricas.
Zene u norveskoj su vise obrazovane nego muskarci, a ipak zaradjuju 12,5% manje u proseku od muskaraca. Iako je premijer zena, vodje dva vodeca sindikata takodje zene, 2/3 lidera cine muskarci. link

Snezana Radojicic Snezana Radojicic 03:11 24.01.2018

Re: poznati fenomen

vcucko
srdjan.pajic


Eee, lepo (samo nešto ne mogu da vidim sliku, zeza ovaj Firefox). Koliko su niske temeprature na Tajvanu noću?

Tropic of Cancer deli ostrvo na pola. Vrućina i vlaga, malo manje nego u Singapuru i Maleziji, ali samo malo manje. Leti (avgust) klasično tropsko kišno doba, uvek u isto vreme popodne se nebo izvrne i izlije vodurinu kao iz lavora. Pa se opet suši i isparava do sutra i tako...



U ovo doba godine trebalo bi da je sasvim prijatno, mada su moguće kiše.
blogov_kolac blogov_kolac 19:24 24.01.2018

Re: poznati fenomen

Ribozom
@blogov kolac
Uostalom, verovatno najpatrijalhalnije drustvo koje Evropa ikada pamti su bili Vikinzi, a danas je cela Skandinavija po mnogo cemu svetski sampion "rodne ravnopravnosti".


Verovatno znas o Skandinaviji mnogo malo, pa tako pricas.
Zene u norveskoj su vise obrazovane nego muskarci, a ipak zaradjuju 12,5% manje u proseku od muskaraca. Iako je premijer zena, vodje dva vodeca sindikata takodje zene, 2/3 lidera cine muskarci. link


Mozda je od toga koliko ja poznajem Skandinaviju, zanimljivije pitanje koliko ti (ne) poznajes ostatak sveta. Skandinavske nacije se nalaze pri vrhu svih relevantnih lista koje mere polozaj zena, njihov socijalni i drustveni status, zakonski polozaj i stanje iz prakse. Prosecna plata je samo jedan od faktora, a cak i kada bi bio glavni, kada ukazujes na norveskih 12.5% treba da znas da je ta razlika u USA oko 20% a u EU (prosek) preko 15%. Inace, svi ti procenti iz razvijenog sveta su drasticno manji (ispod 5%) kada se porede plate za isti posao/poziciju, tako da nejednakost sada potice jer muskaraca u proseku jos uvek ima vise na bolje placenim poslovima/pozicijama nego zena, ali i to je drasticno bolje nego pre tri-cetri decenije. A u Kini je prosecna plata zena cak za trecinu manja od muskaraca, i sto je jos gore, velike su razlike u platama za isti posao, i naravno da Skandinavija, pa i Norveska mogu da im budu uzor i domaci zadatak, narocito kada je sveukupni polozaj i tretman u pitanju. Ja sam naveo primer Tajvana kao mnogo tradicionalnije sredine od kontinentalne Kine, koji su uprkos tome bez problema u zadnje 2-3 decenije potpuno uskladili svoje zakone i propise sa Zapadom (iako to niko nije trazio od njih), i stvarno su ih implementirali, i sada su koliko ja znam, bas oni "azijski sampioni" po ovom pitanju!
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 03:04 25.01.2018

Re: poznati fenomen

blogov_kolac
A u Kini je prosecna plata zena cak za trecinu manja od muskaraca, i sto je jos gore, velike su razlike u platama za isti posao,


Da, ovo mogu da potvrdim 100%.
vcucko vcucko 15:24 26.01.2018

Re: poznati fenomen

blogov_kolac

A fenomen zena vaspitanih u najstrozem patrijalhalnom duhu ravnopravnosti...




U opisu slike kaže:
CHINA: PUNISHMENT, c1901. /nA Chinese husband receiving punishment for beating his wife, administered by three men, Peking, China. Stereograph, c.1901.
Nešto mislim, u našim krajevima, pogotovo na selu, bi u to vreme verovatno izbatinali lika koji ne bije ženu, jer ruši sistem.

Jesi li se ikad zapitao, makar malo posumnjao u to što pišeš?



aureus aureus 16:56 26.01.2018

Re: poznati fenomen

Chinese husband receiving punishment for beating his wife, administered by three men

Administered.
Dopada mi se ova riječ.
Podsjeti me uvijek na Rowana Atkinsona u ulozi direktora škole koji nekog roditelja obavještava da je grupa učenika imala običaj da krade knjige iz biblioteke, a među njima i sin tog roditelja.
"Your son was caught, so I administered a beating during which he died."
blogov_kolac blogov_kolac 22:22 26.01.2018

Re: poznati fenomen

vcucko
blogov_kolac

A fenomen zena vaspitanih u najstrozem patrijalhalnom duhu...

U opisu slike kaže:
CHINA: PUNISHMENT, c1901. /nA Chinese husband receiving punishment for beating his wife, administered by three men, Peking, China. Stereograph, c.1901.
Nešto mislim, u našim krajevima, pogotovo na selu, bi u to vreme verovatno izbatinali lika koji ne bije ženu, jer ruši sistem.

Jesi li se ikad zapitao, makar malo posumnjao u to što pišeš?

Obozavam ovu nasu novokompovanu ali nenadjebivu sposobnost relativizacije po kojoj se na svakoj temi moze doci do univerzalnog zakljucka "Istok>>>Zapad, ali zavere i bolji marketing... blabla...". Ova fotografija, pa jos iz 1901, je dokaz za sta? Jel to mozda logika po kojoj treba da konstatujemo da u Kini ima najmanje korupcije, i da se tamo najefikasnije bore protiv nje, zato sto je za krupnije slucajeve i zloupotrebe cak predvidjena i smrtna kazna?!

A uzgred budi receno, rodonacelnik moderne srpske drzave je covek koji je rodjenog brata obesio zbog silovanja, i danima nije dozvoljavao da se telo skine sa vesala u njihovom dvoristu, da pokaze kako bratu za takav prestup nije presudio u trenutnom nastupu besa, nego po zasluzi. Ali ne moze se takav jedan detalj izvuci iz konteksta i na osnovu njega bilo sta generalizovati.
vcucko vcucko 02:15 27.01.2018

Re: poznati fenomen

blogov_kolac

Obozavam ovu nasu novokompovanu ali nenadjebivu sposobnost relativizacije po kojoj se na svakoj temi moze doci do univerzalnog zakljucka "Istok>>>Zapad, ali zavere i bolji marketing... blabla...". Ova fotografija, pa jos iz 1901, je dokaz za sta? Jel to mozda logika po kojoj treba da konstatujemo da u Kini ima najmanje korupcije, i da se tamo najefikasnije bore protiv nje, zato sto je za krupnije slucajeve i zloupotrebe cak predvidjena i smrtna kazna?!

A uzgred budi receno, rodonacelnik moderne srpske drzave je covek koji je rodjenog brata obesio zbog silovanja, i danima nije dozvoljavao da se telo skine sa vesala u njihovom dvoristu, da pokaze kako bratu za takav prestup nije presudio u trenutnom nastupu besa, nego po zasluzi. Ali ne moze se takav jedan detalj izvuci iz konteksta i na osnovu njega bilo sta generalizovati.

Aman pobogu, pročitaj opis slike, kakva je..na korupcija?
Lepo kaže, a sasvim u kontekstu priče: očigledno po nekakvoj, nebitno čijoj, ali presudi, izvršava se kazna batinanjem nad likom koji je tukao svoju ženu. Godine 1901., kada bi u nekom srpskom (bosanskom, hrvatskom...) selu, ponavljam i ubeđen sam, izbatinali onoga koji ne tuče ženu. Jer netučenjem žene ruši sistem.
I onda iz takvog nasleđa, što je lepo napisao Selenić - sa nogama duboko u kravljoj balezi, neko završi kurs tamo-gde-treba pa punim ustima priča o azijatskim despotijama. A ta civilizacija traje manje ili više pet hiljada godina. I dalje je vitalna i u ekspanziji, što je protivno svim zakonima istorije, sociologije i u krajnjem biologije. A taj koji priča pripada korpusu kome je veliki problem da sačuva tri nacrtane ovce.
Zaista ne želim gđi Snežani da rovarim po nečemu što bi trebalo da bude lep putopisni blog. Ali ako me nešto izbaci iz takta (a slažem se da to nije dobro ni poželjno), to je arogancija bez ikakvog pokrića.

Ribozom Ribozom 18:47 23.01.2018

skeptik - analfabetik

Ja sam skeptican.
Problem je mnogo siri.
Kinezi, kao i uopšte Azijci, pate od nedostatka samopuzdanja.

Preterano samopouzdanje moze dovesti do toga da samopouzdani glupsoni jednog dana odlucuju o tudjim zivotima.

U Skandinavskim zemljama vazi 'janteloven' kao nepisano pravilo ponasanja kojim se ogranicava samopouzdanje.
Podizanje samopouzdanja ucenika/studenta/gradjana u skolama u Srbiji 80-ih i 90-ih, je rezultirao da ljudi sa napuhanim egom dodju do vrha lestvica uspeha, a sta su oni uradili posle svi dobro znamo.
Hocu reci da je to mac sa dve ostrice.

Jos veci problem je kada to napumpano samopouzdanje ne dobije priliku da napreduje, da se pokaze, i nadmoc poredi sa drugim iz blize okoline. Onda nastaje letargija, depresija, nezadovoljstvo i nesreca.

Takodje, mislim da je vidjenje Tinine majke relevantno. Kada bi sva deca bila ono sto zele njihovi roditelji da budu, sudarali bi se sa lekarima i inzinjerima na svakom koraku. I nastavnici po inerciji imaju istu zelju. Problem je sa potrebama drzave.
Gledao sam neku emisiju na BBC eart u kojoj se prica o ljudskoj iracionalnosti. Anketirali su prolaznike sa pitanjem: da li bi radije da budu bibliotekari ili poljoprivrednici; 99% se opredelio za zvanje bibliotekar. U stvarnosti radnih mesta u poljoprivredi ima mnogo, mnogo vise nego u bibliotekama.

Svestan sam da svi zelimo svojoj deci, i svojim djacima, najbolje. Tesko nam je priznati da i znanje moze lose delovati na srecu i zivot. Put do pakla je poplocen dobrim namerama.


Snezana Radojicic Snezana Radojicic 03:10 24.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ribozom

Takodje, mislim da je vidjenje Tinine majke relevantno. Kada bi sva deca bila ono sto zele njihovi roditelji da budu, sudarali bi se sa lekarima i inzinjerima na svakom koraku. I nastavnici po inerciji imaju istu zelju. Problem je sa potrebama drzave.
Gledao sam neku emisiju na BBC eart u kojoj se prica o ljudskoj iracionalnosti. Anketirali su prolaznike sa pitanjem: da li bi radije da budu bibliotekari ili poljoprivrednici; 99% se opredelio za zvanje bibliotekar. U stvarnosti radnih mesta u poljoprivredi ima mnogo, mnogo vise nego u bibliotekama.

Svestan sam da svi zelimo svojoj deci, i svojim djacima, najbolje. Tesko nam je priznati da i znanje moze lose delovati na srecu i zivot. Put do pakla je poplocen dobrim namerama.




Izvini, ali meni je ovo razmišljanje naopako. Slažem se sa tim da ne mogu svi, i ne treba, da budu inetelektualci. Ali se nikako ne slažem sa tim da roditelji ili pol deteta treba da odlučuju o tome ko će dobiti priliku da se školuje. O tome treba da odlučuje samo kvalitet, nečija pamet i talenat. Dakle, ako je Tina sposobnija od Lia, a njihovi, recimo, nemaju dovoljno za školovanje, onda je jedino ispravno i opravdano da se ono priušti boljem od njih dvoje. A šta će sutra biti od tog znanja, da li će unesrećiti Tinu ili pak usrećiti Lija, to niko ne može da zna, ali mislim da je dosta nategnuta teza da znanje može da unesreći.


principessa_etrusca principessa_etrusca 06:20 24.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

У кући где је више деце, а родитељске могућности ограничене, на родитељу је нимало лак задатак да направи селекцију и одлучи шта пружити ком детету. Можда је рационална одлука да се више подржи талентованије/интелигентније од двоје деце, али у природи родитеља који једнако воле децу је да више брину за слабије, мање обдарено и блентавије дете, док ће се друго “већ само снаћи”.

У Тинином случају се очито није радило о томе, већ о мајци која и без финансијских ограничења фаворизује мушко дете на рачун женског.
aureus aureus 12:46 24.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

principessa_etrusca
У кући где је више деце, а родитељске могућности ограничене, на родитељу је нимало лак задатак да направи селекцију и одлучи шта пружити ком детету.

Ovo me podsjeti...ima jedna priča koja je po svemu sudeći lažna, no svejedno je vrijedi poslušati.
U jednom njemačkom mjestu živjela je porodica Direr sa 18 djece. Otac je radio po čitav dan da bi ih izdržavao. Među djecom, posebno su se isticala dva brata, Albreht i Albert. Bili su talentovani za umjetnost. Kad je došlo vrijeme za više školovanje, nije bilo novca za obojicu. Dva brata su se dogovorila da jedan ide u rudnik i šalje novac drugome, pa da onda ovaj kad završi univerzitet i počne da zarađuje, bratu uzvrati istom mjerom. Bacali su novčić i Albreht je otišao u Nirnberg. Bio je stvarno talentovan, a njegovi slikarski i crtački radovi su počeli da privlače pažnju još tokom njegovog studiranja. Kad je završio studije, bio je preplavljen ponudama i brzo je počeo dobro da zarađuje.
Onda se vratio u porodičnu kuću i bila je priređena večera.
Albreht je digao zdravicu i pred čitavom porodicom rekao: "Sad je na tebe red, Alberte. Idi na univerzitet, ja ću te školovati."
- Ne, brate, kasno je za mene. Pogledaj šta je rudnik uradio mojim rukama.

Albreht je postao najznačajniji njemački renesansni slikar. Postoji legenda da je njegovo djelo "Šake u molitvi" posvećeno bratu i njegovim rudarskim šakama.



Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna, no njena vrijednost je u tome što ona ne mora da bude tačna u jednom konkretnom primjeru - svejedno može da bude potpuno tačna u nekom drugom sličnom primjeru.
ephemeris ephemeris 14:55 24.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

U filmu "Zivot sa stricem" (1988) postoji scena u kojoj dva brata igraju "šije-šete" da odluce koji ce od njih dvojice ostati na skolovanju, a drugi otici nazad u selo, jer je poskupela skolarina i vise nemaju dovoljno novca...
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 15:42 24.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

aureus
principessa_etrusca
У кући где је више деце, а родитељске могућности ограничене, на родитељу је нимало лак задатак да направи селекцију и одлучи шта пружити ком детету.

Ovo me podsjeti...ima jedna priča koja je po svemu sudeći lažna, no svejedno je vrijedi poslušati.
U jednom njemačkom mjestu živjela je porodica Direr sa 18 djece. Otac je radio po čitav dan da bi ih izdržavao. Među djecom, posebno su se isticala dva brata, Albreht i Albert. Bili su talentovani za umjetnost. Kad je došlo vrijeme za više školovanje, nije bilo novca za obojicu. Dva brata su se dogovorila da jedan ide u rudnik i šalje novac drugome, pa da onda ovaj kad završi univerzitet i počne da zarađuje, bratu uzvrati istom mjerom. Bacali su novčić i Albreht je otišao u Nirnberg. Bio je stvarno talentovan, a njegovi slikarski i crtački radovi su počeli da privlače pažnju još tokom njegovog studiranja. Kad je završio studije, bio je preplavljen ponudama i brzo je počeo dobro da zarađuje.
Onda se vratio u porodičnu kuću i bila je priređena večera.
Albreht je digao zdravicu i pred čitavom porodicom rekao: "Sad je na tebe red, Alberte. Idi na univerzitet, ja ću te školovati."
- Ne, brate, kasno je za mene. Pogledaj šta je rudnik uradio mojim rukama.

Albreht je postao najznačajniji njemački renesansni slikar. Postoji legenda da je njegovo djelo "Šake u molitvi" posvećeno bratu i njegovim rudarskim šakama.



Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna, no njena vrijednost je u tome što ona ne mora da bude tačna u jednom konkretnom primjeru - svejedno može da bude potpuno tačna u nekom drugom sličnom primjeru.



Dirljiva priča, čak i ako je izmišljena.
bene_geserit bene_geserit 06:53 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

aureus
njegovi slikarski i crtački radovi su počeli da privlače pažnju još tokom njegovog studiranja. Kad je završio studije, bio je preplavljen ponudama i brzo je počeo dobro da zarađuje.
... Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna

Slikar koji zaradjuje toliko da moze da iskoluje brata. 18 dece
Ma odakle ti ideja da prica nije tacna?
bene_geserit bene_geserit 06:59 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Snezana Radojicic
Slažem se sa tim da ne mogu svi, i ne treba, da budu intelektualci. Ali se nikako ne slažem sa tim da roditelji ili pol deteta treba da odlučuju o tome ko će dobiti priliku da se školuje. O tome treba da odlučuje samo kvalitet, nečija pamet i talenat.

A sta ako para ima dovoljno za dvoje dece u losijoj skoli ili jedno dete u boljoj skoli (a jedno dete je znacajno talentovanije od drugog)?
Mene su moji roditelji ucili da brat i ja dobijemo podjednako a kako cemo to da iskoristimo to je do nas. Nema varijante da neko nesto zasluzuje vise ...
aureus aureus 08:04 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

bene_geserit

Slikar koji zaradjuje toliko da moze da iskoluje brata. 18 dece
Ma odakle ti ideja da prica nije tacna?

Nije ti bilo sumnjivo to što rudar s kraja XV vijeka zarađuje toliko da može bratu da pošalje novac za školovanje?
Što se slikara tiče, zavisi ko plaća, Bene.
Negdje baš u to doba papa je za oslikavanje Sikstinske kupole platio Mikelanđelu iznos koji bi danas vrijedio poprilično.

After I had raised the statue on the facade of San Petronio I returned to Rome, but the Pope still refused to let me complete the tomb, and he insisted that I paint the vault of the Sistine; I agreed to do it for three thousand ducats.

Papa je mislio da će to Mikelanđelo spržiti za godinu-dvije, no Mikelanđelo k'o Mikelanđelo - volio je perfekciju (iako nije volio slikarstvo) pa se na Sikstinskoj kapeli zadržao četiri godine (1508-1512). Ali tri hiljade dukata su tri hiljade dukata. Venecijanski zlatni dukati su bili teški 3,5 grama pa koga zanima koliko bi danas koštalo 3000 dukata može lako da izvede računicu uvidom u cijenu zlata na svjetskom tržištu.
bene_geserit bene_geserit 08:12 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Izgleda da je renesansa bila dobar period za slikare. Mecena ko pleve.
Nego u pravu si, za rudara je jos sumnjivije ...
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 11:19 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

bene_geserit
Snezana Radojicic
Slažem se sa tim da ne mogu svi, i ne treba, da budu intelektualci. Ali se nikako ne slažem sa tim da roditelji ili pol deteta treba da odlučuju o tome ko će dobiti priliku da se školuje. O tome treba da odlučuje samo kvalitet, nečija pamet i talenat.

A sta ako para ima dovoljno za dvoje dece u losijoj skoli ili jedno dete u boljoj skoli (a jedno dete je znacajno talentovanije od drugog)?
Mene su moji roditelji ucili da brat i ja dobijemo podjednako a kako cemo to da iskoristimo to je do nas. Nema varijante da neko nesto zasluzuje vise ...


Priča je sasvim jasna jer se radi o ženi koja ima pare, ali ne želi da školuje ćerku pošto misli da je zadatak ženske čeljadi da se dobro udaju. I to gore što sam napisala, napisala sam u kontekstu priče. Ako ima para, logično je da se svima priušti isto (da li će nekom dopasti bolja ili gora škola, to je stvar gomile drugih okolnosti što u samoj porodici, što u tim školama), ako ih pak nema dovoljno, opet je logično da se najboljima priušti mogućnost da dalje razvijaju svoje potnecijale, a ne da se bira prema polu.

Malo mi nategnuto ovo komentarisanje, kad je sasvim jasno o čemu je reč.

Milan Novković Milan Novković 11:32 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

bene_geserit
aureus
njegovi slikarski i crtački radovi su počeli da privlače pažnju još tokom njegovog studiranja. Kad je završio studije, bio je preplavljen ponudama i brzo je počeo dobro da zarađuje.
... Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna

Slikar koji zaradjuje toliko da moze da iskoluje brata. 18 dece
Ma odakle ti ideja da prica nije tacna?

Ne znam za priču i teoriju, ali "kapitalistička" praksa je u to vreme već bila na solidnim "nogama".

Ja znam da je on radio u tuđim radionicama, a mrzi me sad da guglujem da vidim da li je, i kao talentovani preduzetnik, imao svoju, pa ću samo na kratko da skoknem do Talijana i Ticijana, čuvenog đaka Prigrevačke štole (dobro, nemamo more al imamo kanal DTD) koji je imao crni pojas koji oćeš dan u preduzetništvu, između ostalog.

Smatra se (lepa reč "smatrati" da su, npr, zavese i St. Lukea ovde dole uradile "seljačine", a ne gospodin in question.

Fora je što je bilo "seljačina" pa "seljačina", pa su neki radioničari biti toliko spretni i tehnički i "mentalno" da se na slikama majstora ne primeti baš uvek šta je dete uradilo, a ako dete nije bilo street-wise, pa nije umelo da leti, za njega nikad, onda, nismo ni čuli

Daleko od toga da smo baš mi, tekuće face, izmislili baš svaku simpa đakonijicu

aureus aureus 11:51 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Kao napomenu bismo trebali dodati i to da su umjetnici vijekovima i milenijumima izrađivali svoja djela isključivo po porudžbi. Flamanski slikari iz XVI ili XVII vijeka su bili prvi umjetnici uopšte koji su se usudili da prvo nešto naprave, pa da onda to pokušaju prodati; ostali se na tako nešto nisu usuđivali. Pa i pored toga, trebalo je još koji vijek da prođe dok umjetnici nisu prestali biti vezani za porudžbu i za mecene.

Kad čitate biografije slavnih umjetnika iz prethodnih vijekova stalno nailazite na onu sintagmu "bilo mu je poručeno".
Ko je mogao da poručuje znamo: u srednjem vijeku manje-više samo crkva, velikaši i najbogatiji trgovci, a malo kasnije i neke druge parajlije.

Mikelanđelo je za vrijeme pape Julija II dobro zarađivao, pa ipak, bio je jedan od onih ljudi koji imaju običaj da kukaju i žale se na besparicu.
tyson tyson 14:01 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

ali ne želi da školuje ćerku pošto misli da je zadatak ženske čeljadi da se dobro udaju

Pretpostavka


Snezana Radojicic Snezana Radojicic 14:14 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

tyson
ali ne želi da školuje ćerku pošto misli da je zadatak ženske čeljadi da se dobro udaju

Pretpostavka




Naravno da je pretpostavka, ona koja je najlogičnija. Kako bi ti objasnio to što nije htela da plati za devojčicu i da je teško pristala čak i na besplatne časove za nju? iako joj je ovaj ovde teacher rekao da dete ima talenat za jezike.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:05 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Naravno da je pretpostavka, ona koja je najlogičnija. Kako bi ti objasnio to što nije htela da plati za devojčicu i da je teško pristala čak i na besplatne časove za nju? iako joj je ovaj ovde teacher rekao da dete ima talenat za jezike.

Мајка можда дискриминише Тину зато што је женско, али то не изгледа да је под притиском средине јер друга женска деца иду на часове, власница центра је жена, жене предају ђацима итд. Новац очито није у питању, мајка одбија и бесплатне часове и изгледа да она има проблем са Тининим напредовањем, па је можда на делу нека мрачнија динамика.

Претпоставка је да родитељ жели да дете буде успешније, лепше, паметније, образованије итд. него што је он сам, међутим, то важи за родитеље који су остварени као личности, док се неки неостварени родитељи такмиче са децом и у дечјим успесима виде претњу за себе. То посебно важи за родитеља и дете истог пола, па отуд можда ситуација да мајка фаворизује млађег сина, а ћерку потискује као неку замишљену конкуренцију себи.

Тина је помало третирана као Пепељуга. Мајка је не шаље да учи, али је шаље да води, чека и доводи брата са часова!
Ribozom Ribozom 20:05 25.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Nisam ti odgovorio ranije jer me je zbunilo tvoje slaganje.
Slažem se sa tim da ne mogu svi, i ne treba, da budu inetelektualci.

Rec 'intelektualac' nisam cuo...ne secam se. Ta rec ne postoji u diskursu ljudi iz mog okruzenja, iako po srpskim merilima vecina njih jesu intelektualci.
Hocu reci, jos jedno zanimanje ljudi sa napuhanim egom.

Ako si pomislila na strucnjake, sto ne bi svi bili strucnjaci?

Tina.
Tina ima 12 godina i u sledecih 10-15 godina ce imati priliku da bira partnera. Kineska politika jednog deteta je ukinuta 2015, pa ce se Tina susresti sa malo vecom konkurencijom za izbor partnera nakon 15 godina.
Ako je primis da je mnogo pametna i da moze daleko da dogura, rizikuje da se dobro uda zato sto ce se mavati sa fakultetima i ucenjem.
Dakle, Tina je mala da bira izmedju nezavisnosti i znanja, i porodice i boljeg zivota. Tebi je ovo prvo bitnije, njenoj majci ovo drugo.
Sve zene u prici, a prica se o diskriminaciji zena.
Da te podsetim, rekla si da kineskinje zaradjuju 30% manje od muskaraca...pa sta ti 'oces od nje, da bude siromasna i ucena, a mozda i sama. Ti i ne znas kakva je situacija na trzistu rada u Kini, a sigurno ne znas kakva ce biti za 10-20 godina.

Kod nas je ta skolska politika dovela do populacione katastrofe, a pride nikakve rezultate nije dala u nauci i tehnologiji. Dzaba sve bez para.
Molim te procitaj pazljivo, jer 'znanje je vazno' pripada nekom davno proslom tro(lo)vanju.

narcis narcis 01:57 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

bene_geserit
Izgleda da je renesansa bila dobar period za slikare. Mecena ko pleve.
Nego u pravu si, za rudara je jos sumnjivije ...

imaš li bre ti uopšte predstavu ko je bio direr. priča o siromašnim slikarima počinje tek u doba impresionista, onda kad su prestali da traže mecene i prešli na čistu trgovinu.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 06:14 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ribozom
Nisam ti odgovorio ranije jer me je zbunilo tvoje slaganje.
Slažem se sa tim da ne mogu svi, i ne treba, da budu inetelektualci.

Rec 'intelektualac' nisam cuo...ne secam se. Ta rec ne postoji u diskursu ljudi iz mog okruzenja, iako po srpskim merilima vecina njih jesu intelektualci.
Hocu reci, jos jedno zanimanje ljudi sa napuhanim egom.


Intelektualac nije zanimanje a posebno ne ljudi sa "napuhanim egom". Intelektualac bi trebalo da je stanje uma i osvojenog znanja, samo što je u gorim slučajevima to reč za takve koje prozivaš.
Ribozom

Ako si pomislila na strucnjake, sto ne bi svi bili strucnjaci?


Intelektualac i stručnjak ne moraju obavezno da budu sinonimi. Stručnjaci bi mogli da budu (uglavnom) svi, ali ne verujem da svi mogu da budu intelektualci. naprosto, nismo prirodno svi podjednako obdareni onim što je preduslov za postajanje intelektualcem.



Ribozom

Tina.
Tina ima 12 godina i u sledecih 10-15 godina ce imati priliku da bira partnera. Kineska politika jednog deteta je ukinuta 2015, pa ce se Tina susresti sa malo vecom konkurencijom za izbor partnera nakon 15 godina.


Ne znam da li je ovo primer stručne matematike, ili ja nisam stručna, ali ne razumem kako će devojčica koja sad ima 12 a za 15 godina će imati 27 iumati veću konkurenciju tj. kako će od 2015 u narednih 15 godina stasati dovoljan broj devojaka koje bi joj bile konkurencija? Te devojke će imati 17 godina u periodu koji si naveo a koji je nategnut, pošto se očekuje da se devojka uda do 25. Znači, maskimalno 13 narednih godina. Devojčice rođene 2015 imaće tad 15 godina. U Kini se ne udaju u tom uzrastu, nema ugovorenih venčanja u kojima privode decu od 15 godina momcima od 30 ili starijima. Ubr, preko 90% (gradskih) porodica ne želi drugo dete, jer nema mogućnosti da ga školuje. A ako nema mogućnosti da ga školuje, one će se u životu mučiti (pogledati objašnjenje o školskom sistemu u Kini).

Ribozom


Ako je primis da je mnogo pametna i da moze daleko da dogura, rizikuje da se dobro uda zato sto ce se mavati sa fakultetima i ucenjem.


Ovo je najgori seksistički stav koji neko može da uputi kao 'argument'.
Van toga, postoje (zamisli!) mnoge devojke koje završavaju fakultete i dobro se udaju. Mnoge od njih. Radim sa punom kamcelarijom takvih i većina je našla svoje muževe upravo na fakultetu.

Ribozom

Dakle, Tina je mala da bira izmedju nezavisnosti i znanja, i porodice i boljeg zivota. Tebi je ovo prvo bitnije, njenoj majci ovo drugo.
Sve zene u prici, a prica se o diskriminaciji zena.

Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?

Kad je reč o diskriminaciji, žene najviše disktriminišu jedna drugu, problem i postoji ne zbog muškaraca nego zbog nesolidarnosti žena. I niko nigde nije pominjao mušku krivicu, izvini ako si se osetio prozvanim.

Ribozom

Da te podsetim, rekla si da kineskinje zaradjuju 30% manje od muskaraca...

Potvrdila sam da su mahom lošije plaćene, nisam rekla da su uvek i svuda 30% lošije plaćene. Postoje mnoge samostalne žene, dobro udate, u svom biznisu, ili stručne u poslu kojim se bave. Ne misliš li da taj izbor treba da napravi sama devojka?

Ribozom

pa sta ti 'oces od nje, da bude siromasna i ucena, a mozda i sama.


A to pobrojano je sinonim promašenog života, lošeg izbora, ne daj bože sudbine koja se treba preokrenuti na vreme, tako što nam majke neće dozvoliti da se školujemo? Žena treba da bude bogata, neobrazovana i dobro udata? Ako nije nešto od toga, onda je po difolru nesrećna i to nikako nije njen izbor već loše usmeravanje od strane njenih roditelja u detinjstvu, a posebno majke koja je trebala da zabrani tom ženskom detetu da se obrazuje. To sledi iz ovoga što si napisao.


Ribozom

Ti i ne znas kakva je situacija na trzistu rada u Kini, a sigurno ne znas kakva ce biti za 10-20 godina.
Kod nas je ta skolska politika dovela do populacione katastrofe, a pride nikakve rezultate nije dala u nauci i tehnologiji. Dzaba sve bez para.


Znam mnogo bolje od tebe, svakako, budući da sam ovde i radim u toj Kini više od godinu dana, a dolazim neprestano od 2012, pa štošta mogu da propratim i uporedim. neke razlike vidljive su i u tom sasvim kratkom vremenskom periodu, jer se Kina menja strahovitom brzinom.
Kineski sistem školstva je užasan i menjaće se, to znamo svi mi koji smo deo tog sistema. Ali da ti otkrijem da su u Kini kolektivno, i bogati i siromašni, opsednuti završavanjem visokih škola jer je to jedina ulaznica za pristojan život. Verujem da nisi bio u Kini, pošto sve što pričaš deluje kao znanje iz druge i treće ruke, ali život onih koji ne završe škole neuporedivo je teži nego što možeš da zamisliš. Imaju opciju da otvore neku radnjicu i prčvare nešto sitno po ceo dan sedeći u njoj, na ulici (jer su im takve radnje), na hladnoći (ispod 40 paralele nema grejanja jer se to smatra toplim pojasom), na žegi (upekne i po 40 leti). Bilioni gradskih neškolovanih Kineza i Kineskinja tako preživljava. Žive u ćumezima od par metara kvadratnih, jedu splačine od 2 juana... U Kini se i za obična administratorska mesta traži visoka škola. Dakle, ako želiš da radiš bilo koji pristojan posao u kancelariji, da ne provodiš radno vreme na uličnim tezgama, onda ti je jedina ulaznica za to - škola.
A tek život ljudi koji ostanu na selu, to je muka koja se ne da porediti. Pisala sam i o tome svojevremeno (na osnovu viđenog), a možeš pogledati i gomilu dokumentarnih filmova na tu temu.
Uzgred, da te ponovo podsetim: Tinina porodica ima para, dakle, svaki argument te vrste pada u vodu.

Ribozom

Molim te procitaj pazljivo, jer 'znanje je vazno' pripada nekom davno proslom tro(lo)vanju.



Hvala što si mi predočio svoja tro(lo)vanja, zaista su ubistvena.
c_h.arlie c_h.arlie 07:42 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Snezana Radojicic

...
Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?
...

Ja sam u potpunosti izgubio nezavisnost, odnosno, da budem precizniji, 100% sam zavisan.
Zavisan sam od svoje dece i od svoje žene.
To, ne da mi ne smeta, nego me (i) raduje.
Tužan sam zbog ljudi koji tu zavisnost nemaju.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 07:54 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

c_h.arlie
Snezana Radojicic

...
Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?
...

Ja sam u potpunosti izgubio nezavisnost, odnosno, da budem precizniji, 100% sam zavisan.
Zavisan sam od svoje dece i od svoje žene.
To, ne da mi ne smeta, nego me (i) raduje.
Tužan sam zbog ljudi koji tu zavisnost nemaju.


Čarli, drago mi je zbog tebe i mislim da je to predivno.
Ali ne razumem zašto bi bio tužan zbog ljudi koji to nemaju, ako je to njihov voljni izbor? Ja nikad nisam sebe videla kao porodičnu osobu i izabrala sam sama da to nemam. Srećna sam zbog svog izbora, ne znam kako bi izgledalo da sam načinila drugačiji izbor, kao što ni ti ne znaš kako bi se osećao da si ti izabrao drugačije. Možda bi se osećao mnogo bolje, ili pak mnogo gore. Možemo porediti samo u odnosu na sebe, ne i u odnosu na druge. Jer i osećanja možemo porediti samo u ondnosu na sebe.


Imam utisak da je u ovim komentarima jako puno isključivosti, a to je ono što mene čini tužnom.
c_h.arlie c_h.arlie 08:04 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Snezana Radojicic
c_h.arlie
Snezana Radojicic

...
Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?
...

Ja sam u potpunosti izgubio nezavisnost, odnosno, da budem precizniji, 100% sam zavisan.
Zavisan sam od svoje dece i od svoje žene.
To, ne da mi ne smeta, nego me (i) raduje.
Tužan sam zbog ljudi koji tu zavisnost nemaju.


Čarli, drago mi je zbog tebe i mislim da je to predivno.
Ali ne razumem zašto bi bio tužan zbog ljudi koji to nemaju, ako je to njihov voljni izbor? Ja nikad nisam sebe videla kao porodičnu osobu i izabrala sam sama da to nemam. Srećna sam zbog svog izbora, ne znam kako bi izgledalo da sam načinila drugačiji izbor, kao što ni ti ne znaš kako bi se osećao da si ti izabrao drugačije. Možda bi se osećao mnogo bolje, ili pak mnogo gore. Možemo porediti samo u odnosu na sebe, ne i u odnosu na druge. Jer i osećanja možemo porediti samo u ondnosu na sebe.

Imam utisak da je u ovim komentarima jako puno isključivosti, a to je ono što mene čini tužnom.

Respektujem svačiji izbor.
No, na nesreću, ja poprilično dugo pamtim.
Paralelno sa dugim pamćenjem, poznajem i puno ljudi.
Stoga, poznajem i puno ljudi koji su izabrali tako kao ti.
Neki od njih su naši najbolji prijatelji.
Obožavaju moju decu i raduju se svakom njihovom uspehu.
Veoma često (i) zovu da pitaju ima li kakvih novih uspeha.
Mislim da, ipak, nisu srećni (sa) svojim izborom.
Makar ovi koje ja poznajem.
No, sve najbolje svima --- sa svim njihovim izborima.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 08:10 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

c_h.arlie
Snezana Radojicic
c_h.arlie
Snezana Radojicic

...
Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?
...

Ja sam u potpunosti izgubio nezavisnost, odnosno, da budem precizniji, 100% sam zavisan.
Zavisan sam od svoje dece i od svoje žene.
To, ne da mi ne smeta, nego me (i) raduje.
Tužan sam zbog ljudi koji tu zavisnost nemaju.


Čarli, drago mi je zbog tebe i mislim da je to predivno.
Ali ne razumem zašto bi bio tužan zbog ljudi koji to nemaju, ako je to njihov voljni izbor? Ja nikad nisam sebe videla kao porodičnu osobu i izabrala sam sama da to nemam. Srećna sam zbog svog izbora, ne znam kako bi izgledalo da sam načinila drugačiji izbor, kao što ni ti ne znaš kako bi se osećao da si ti izabrao drugačije. Možda bi se osećao mnogo bolje, ili pak mnogo gore. Možemo porediti samo u odnosu na sebe, ne i u odnosu na druge. Jer i osećanja možemo porediti samo u ondnosu na sebe.

Imam utisak da je u ovim komentarima jako puno isključivosti, a to je ono što mene čini tužnom.

Respektujem svačiji izbor.
No, na nesreću, ja poprilično dugo pamtim.
Paralelno sa dugim pamćenjem, poznajem i puno ljudi.
Stoga, poznajem i puno ljudi koji su izabrali tako kao ti.
Neki od njih su naši najbolji prijatelji.
Obožavaju moju decu i raduju se svakom njihovom uspehu.
Veoma često (i) zovu da pitaju ima li kakvih novih uspeha.
Mislim da, ipak, nisu srećni (sa) svojim izborom.
Makar ovi koje ja poznajem.
No, sve najbolje svima --- sa svim njihovim izborima.


Verujem da je tako, jer često ima i toga da ljudi izaberu nešto pa se posle pokaju. Druga strana te priče je da je mnogo više onih koji su izabrali porodicu, pa se, nažalost, pokajali, unesrećivši svojim pogrešnim izborom više života.
Tako da nije pitanje izbora po sebi, već je pitanje kako i zašto, a i kada se oni donose.
c_h.arlie c_h.arlie 08:14 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Snezana Radojicic
c_h.arlie
Snezana Radojicic
c_h.arlie
Snezana Radojicic

...
Kako si, molim te, izveo ove suprotnosti: s jedne strane nezavisnost i znanje, s druge proodica i bolji život? Znači, znanje i porodica ne idu skupa ako je reč o ženi? Nezavisnost i bolji život ne idu skupa jer je, zaboga, u pitanju žensko čeljade koje, pre i posle svega, treba da se dobro uda?
...

Ja sam u potpunosti izgubio nezavisnost, odnosno, da budem precizniji, 100% sam zavisan.
Zavisan sam od svoje dece i od svoje žene.
To, ne da mi ne smeta, nego me (i) raduje.
Tužan sam zbog ljudi koji tu zavisnost nemaju.


Čarli, drago mi je zbog tebe i mislim da je to predivno.
Ali ne razumem zašto bi bio tužan zbog ljudi koji to nemaju, ako je to njihov voljni izbor? Ja nikad nisam sebe videla kao porodičnu osobu i izabrala sam sama da to nemam. Srećna sam zbog svog izbora, ne znam kako bi izgledalo da sam načinila drugačiji izbor, kao što ni ti ne znaš kako bi se osećao da si ti izabrao drugačije. Možda bi se osećao mnogo bolje, ili pak mnogo gore. Možemo porediti samo u odnosu na sebe, ne i u odnosu na druge. Jer i osećanja možemo porediti samo u ondnosu na sebe.

Imam utisak da je u ovim komentarima jako puno isključivosti, a to je ono što mene čini tužnom.

Respektujem svačiji izbor.
No, na nesreću, ja poprilično dugo pamtim.
Paralelno sa dugim pamćenjem, poznajem i puno ljudi.
Stoga, poznajem i puno ljudi koji su izabrali tako kao ti.
Neki od njih su naši najbolji prijatelji.
Obožavaju moju decu i raduju se svakom njihovom uspehu.
Veoma često (i) zovu da pitaju ima li kakvih novih uspeha.
Mislim da, ipak, nisu srećni (sa) svojim izborom.
Makar ovi koje ja poznajem.
No, sve najbolje svima --- sa svim njihovim izborima.


Verujem da je tako, jer često ima i toga da ljudi izaberu nešto pa se posle pokaju. Druga strana te priče je da je mnogo više onih koji su izabrali porodicu, pa se, nažalost, pokajali, unesrećivši svojim pogrešnim izborom više života.
Tako da nije pitanje izbora po sebi, već je pitanje kako i zašto, a i kada se oni donose.

Saglasan !
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:08 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

principessa_etrusca
Naravno da je pretpostavka, ona koja je najlogičnija. Kako bi ti objasnio to što nije htela da plati za devojčicu i da je teško pristala čak i na besplatne časove za nju? iako joj je ovaj ovde teacher rekao da dete ima talenat za jezike.

Мајка можда дискриминише Тину зато што је женско, али то не изгледа да је под притиском средине јер друга женска деца иду на часове, власница центра је жена, жене предају ђацима итд. Новац очито није у питању, мајка одбија и бесплатне часове и изгледа да она има проблем са Тининим напредовањем, па је можда на делу нека мрачнија динамика.

Претпоставка је да родитељ жели да дете буде успешније, лепше, паметније, образованије итд. него што је он сам, међутим, то важи за родитеље који су остварени као личности, док се неки неостварени родитељи такмиче са децом и у дечјим успесима виде претњу за себе. То посебно важи за родитеља и дете истог пола, па отуд можда ситуација да мајка фаворизује млађег сина, а ћерку потискује као неку замишљену конкуренцију себи.

Тина је помало третирана као Пепељуга. Мајка је не шаље да учи, али је шаље да води, чека и доводи брата са часова!


Ovo je jedno razumno, sasvim moguće objašnjenje. Ono što mene lično intrigira je zbog čega je majka najpre bila odobrila 10 demo časova po simboločnoj ceni, a potom presudila kako je presudila. Ne razumem tu psihologiju, zašto bi to najpre priuštila i Tini, a onda, kada dođe red na odluku o trajnijem pohađanju časova, odlučila da joj uskrati tu mogućnost. Ono što znam provereno je da devojčica želi da pohađa časove, i da isto to za nju želi i njen brat. A (da ponovim) videla sam koliko je bilo teško uveriti majku da pusti Tinu da potpuno besplatno prisustvuje regularnim časovima.
tyson tyson 16:30 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Snezana Radojicic
tyson
ali ne želi da školuje ćerku pošto misli da je zadatak ženske čeljadi da se dobro udaju

Pretpostavka




Naravno da je pretpostavka, ona koja je najlogičnija. Kako bi ti objasnio to što nije htela da plati za devojčicu i da je teško pristala čak i na besplatne časove za nju? iako joj je ovaj ovde teacher rekao da dete ima talenat za jezike.

Nemam predstavu o tome, pa zato i ne mogu da tvrdim. Odgovor, pretpostavljam, zna samo ta majka.


narcis narcis 17:54 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

. Flamanski slikari iz XVI ili XVII vijeka su bili prvi umjetnici

da, ali, uvek ima neko ali što devojci sreću kvari, dotični su uvek imali neki poso kojim su pokrivali život, najčešće krčmari ili štaveć.
nikako nisu bili slobodni slikari bez mecene kao impresionisti a možda i prerafaeliti pre njih, mada mislim da su prerafaeliti uglavnom poticali iz buržoazije i živeli od rente.
narcis narcis 18:34 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

This morning we welcomed Michelangelo, one of the Teenage Mutant Ninja Turtles (@TMNT) at The Met. Our celebrity guest came to see the work of an artist who happens to share his name. #MetMichelangelo
aureus aureus 18:43 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

narcis
. Flamanski slikari iz XVI ili XVII vijeka su bili prvi umjetnici

da, ali, uvek ima neko ali što devojci sreću kvari, dotični su uvek imali neki poso kojim su pokrivali život, najčešće krčmari ili štaveć.
nikako nisu bili slobodni slikari bez mecene kao impresionisti a možda i prerafaeliti pre njih, mada mislim da su prerafaeliti uglavnom poticali iz buržoazije i živeli od rente.

Moguće. Znam da su prodavali, ne znam jesu li mogli živjeti samo od toga. U svakom slučaju, Flandrija i Holandija su silaskom Španije sa scene, a prije uzleta britanske imperije (na temelju industrijske revolucije) došle u poziciju da vijek-dva budu finansijski naprosperitetniji kraj Evrope. To je moralo da pogoduje razvoju umjetnosti, a u slikarstvu se i jedni i drugi već imali solidnu tradiciju iz nešto ranijeg perioda (Jan van Ajk, Braća iz Limburga, Boš...)

No ono što se desilo u XVI i XVII vijeku...pa pogledaj samo BROJ slikara za koje se zna (ime, prezime, osnovni podaci, radovi):
Nevjerovatno (Flamanci).
Kažem nevjerovatno (Holanđani).
narcis narcis 19:52 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

No ono što se desilo u XVI i XVII vijeku...

ma tačno je sve što pišeš o tome, taj bum se i smatra za jedini kad je kvantitet pratio kvalitet, kad sam čitao o tome baš tim rečima je bio komentar. i to da nisu mogli da žive od slikanja, većina, pa su se bavili kafanama i štatijaznamveć. i zo je jedinstveni slučaj u svetu das se 'cela nacija' bavi slikanjem.
bitno je da se slobodan slikar pojavljuje, verovatno, tek sa prerafaelitima.
nisam naišo ni na jednu studiju o tome ali kroz istoriju umetnosti se primeti da odjednom se ne spominje da je neka slika porudžbina.
bitno je da onaj ko nije uspeo je jednostavno nestajao sa slikarske scene, il je bio pomoćni radnik u nekoj slikarskoj radionici i ostao bezimen, il je menjao profesiju.
istorija umetnosti ne poznaje slikare amatere sve do pojace 'vikend' slikaraa u doba impresionizma. al tad se javljaju idanas poznati slikari bednici, mada i tu imamo decu sitne i krupne buržoazije.
narcis narcis 20:27 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

aureus
[ Postoji legenda da je njegovo djelo "Šake u molitvi" posvećeno bratu i njegovim rudarskim šakama.



Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna, no njena vrijednost je u tome što ona ne mora da bude tačna u jednom konkretnom primjeru - svejedno može da bude potpuno tačna u nekom drugom sličnom primjeru.

sad sam se prisetio, u moje vreme se ovajcrtež-mogući drvorez , vezivao za njegovu majku.
kad bolje pogledaš ovo su slabo muške-rovokopačke ruke, naročito prsti - tanki i dugaški=slabi.
više liče na ženske šake,naročito to što je prvi članak, onaj sa noktom, upravljen na gore kao posledica mešenja i pritiskanja, jednostavno rada koji zahteva pritiskanje vrhovima prstiju a ne držanja držalje lopate- nači stezanja . mislim čisto onako zevam i filosofiram.
aureus aureus 21:33 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

narcis
aureus
[ Postoji legenda da je njegovo djelo "Šake u molitvi" posvećeno bratu i njegovim rudarskim šakama.



Priča, kao što rekoh, vjerovatno nije uopšte tačna, no njena vrijednost je u tome što ona ne mora da bude tačna u jednom konkretnom primjeru - svejedno može da bude potpuno tačna u nekom drugom sličnom primjeru.

sad sam se prisetio, u moje vreme se ovajcrtež-mogući drvorez , vezivao za njegovu majku.
kad bolje pogledaš ovo su slabo muške-rovokopačke ruke, naročito prsti - tanki i dugaški=slabi.
više liče na ženske šake,naročito to što je prvi članak, onaj sa noktom, upravljen na gore kao posledica mešenja i pritiskanja, jednostavno rada koji zahteva pritiskanje vrhovima prstiju a ne držanja držalje lopate- nači stezanja . mislim čisto onako zevam i filosofiram.

Мислим да су приказане шаке или апостола или неког свеца.
Дирер је имао више цртежа шака, волио је да их анализира и црта и добро је то радио.
Добро је цртао уопште. Чујеш мене добро - одлично. Био је импресиван у раду са дрветом и бакром.

Некад размишљам како поједина дјела узимамо олако - као неку подразумијевану датост; а то су углавном дјела која смо много пута чули или видјели, рецимо "Careless Whisper" од Џорџа Мајкла, Бетовенову "За Елизу" итд. Обично код таквих дјела лако заборавимо колико су генијална. А заборављамо зато што с једне стране звуче или изгледају једноставно, а с друге јер су превише позната.
Једно од таквих дјела су Дирерова "Четири јахача Апокалипсе". Има ли тога ко тај рад није видио и коме се бар у пола сучајева при помену јахача Апокалипсе пред очима не укажу управо Дирерови јахачи? При чему доста свијета и не зна да је то Диреров дрворез. Иначе, дрворез је запањујуће мали, нема га ни 30/40 цм. Дирер је и аутор можда најпознатијег сликарског аутопортрета. Мислим на онај из 1500. на којем христолики Дирер гледа директно у посматрача. Мушка Мона Лиза, хронолошки прије Мона Лизе.

Велики је био Дирер.
narcis narcis 23:21 26.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Мислим да су приказане шаке или апостола или неког свеца.

youwish, što bi se srpski reklo, kad ono međutim njet. ove šake su u datom stanju stvari samo šake , nemaju titl nad sobom. a mi smo počel i priču o origin of life, opet srpski rečeno , ovih šaka.
moja teorija je da su to šake neke služavke, starice, ne mogu nikak o da budu muške. a sva ta romantična sr. su ono čime nam umjetnici une uši da bi nam prodali sirenje za pare.jednostavno umjetnici gledaju svet oko sebe, reakni, faćaju zabelleške istog uvidu skica i studija, kasnije nam ta svoja viđenja profanog pretvore u svece, bogorodice magiju ovoga i onoga, no sve se ustvari svede na reči učitelja' sve što vidiš odma razmišljaj kako bi to nacrtao-naslikao-izvajao'
no tu nema onog romantičnog sr. oje prodaje sirenje te otud poteba za mistifikacijom, božjim nadahnućem.
dobro si pomenuo autoportret, ne zato što je sebe predstavio ko isusa, najproblem, već što nas vraća na početak ove diskusije. na tom portretu je pokazao svoje bogatsvo i svoj društveni status u obliku životinje oko njegovog vrata, naime, a malo ljudi ovde izgleda zna, tad je postojao strogi dreskod kako koj stalež ima da se oblači pa tako sirotinja nije mogla sebi da stavi nerc oko vratakolko god da je imala pare za to, znalo se ko nosi svilu a ko sukno, šta nosi aristokratija, šta zanatlije šta kmetovi i sluge.
neko spomenu da on nije imao svoju radionicu, ja nisam naišo na taj podatak.
a ovo apokalipsi, elizi ... pa to je marketing na delu a ne mora raja baš sve i da zna. nevalja za raju , uznese se da je bitna pa pravi probleme dok na kraju ne stvori pink.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:23 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

U Skandinavskim zemljama vazi 'janteloven' kao nepisano pravilo ponasanja kojim se ogranicava samopouzdanje.


I tako se generalno ljudi ubijaju u glavu, guši svaka mogućnost za napredak, individualizam, seče svako štrčanje, i sabija sve u prosek, grozna zemlja za život bilo kog kreativnog čoveka...ovo sam čuo od jedne moje dobre drugarice, koja je živela u Norveškoj neko vreme, pa odatle pobegla glavom bez obzira (u USA, gde je doktorirala i sad živi, radi kao profa na jednom prilično dobrom faksu na zapadnoj obali). Mislio sam da preteruje (a i ona jeste genijalac, pa to nekako ide sa tim), ali nisam znao da za to postoji izraz, i da je to pravilo ponašanja. Jebote, em ladno, em mrak, em te rokaju u glavu ako samo malo ištrčiš iz norme. Užas.

c_h.arlie c_h.arlie 08:01 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

srdjan.pajic
U Skandinavskim zemljama vazi 'janteloven' kao nepisano pravilo ponasanja kojim se ogranicava samopouzdanje.


I tako se generalno ljudi ubijaju u glavu, guši svaka mogućnost za napredak, individualizam, seče svako štrčanje, i sabija sve u prosek, grozna zemlja za život bilo kog kreativnog čoveka...ovo sam čuo od jedne moje dobre drugarice, koja je živela u Norveškoj neko vreme, pa odatle pobegla glavom bez obzira (u USA, gde je doktorirala i sad živi, radi kao profa na jednom prilično dobrom faksu na zapadnoj obali). Mislio sam da preteruje (a i ona jeste genijalac, pa to nekako ide sa tim), ali nisam znao da za to postoji izraz, i da je to pravilo ponašanja. Jebote, em ladno, em mrak, em te rokaju u glavu ako samo malo ištrčiš iz norme. Užas.


Ja ne verujem da je to tako.
Jer da jeste tako - te skandinavske zemlje bi bile u rangu sa Srbijom.
Mislim da je nešto drugo u pitanju, ali je pogrešno shvaćeno od onih ljudi 'kojima ni nebo nije granica'.
bene_geserit bene_geserit 08:30 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ja sam prilicno ubedjen da japanci imaju nesto slicno kao "zakon" ponasanja.
Koliko vidim radi se ne samo o stavljanju kolektiva ispred pojedinca, vec i o umerenosti i ne-hvaljenju, ne dizanju nosa. Za svaku pohvalu.

Ako je nesto antipaticno to je USA sistem gde se titra deci i "dize im se samopouzdanje" dok svi ne misle da su uhvatili Boga za ono sto Celzi vise nema, a nema nicega iza toga (dobri power point slajdovi i nista vise).
narcis narcis 12:30 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

I tako se generalno ljudi ubijaju u glavu, guši svaka mogućnost za napredak, individualizam, seče svako štrčanje, i sabija sve u prosek, grozna zemlja za život bilo kog kreativnog čoveka...

ubate, kad ti pređe u onaj antikomunističkoljotićevskonedićevski klan?
Ribozom Ribozom 15:52 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

srdjan.pajic
U Skandinavskim zemljama vazi 'janteloven' kao nepisano pravilo ponasanja kojim se ogranicava samopouzdanje.


I tako se generalno ljudi ubijaju u glavu, guši svaka mogućnost za napredak, individualizam, seče svako štrčanje, i sabija sve u prosek, grozna zemlja za život bilo kog kreativnog čoveka...ovo sam čuo od jedne moje dobre drugarice, koja je živela u Norveškoj neko vreme, pa odatle pobegla glavom bez obzira (u USA, gde je doktorirala i sad živi, radi kao profa na jednom prilično dobrom faksu na zapadnoj obali). Mislio sam da preteruje (a i ona jeste genijalac, pa to nekako ide sa tim), ali nisam znao da za to postoji izraz, i da je to pravilo ponašanja. Jebote, em ladno, em mrak, em te rokaju u glavu ako samo malo ištrčiš iz norme. Užas.



Hteo sam da iskuliram blog zbog tona Snezane, ali si me ti povukao za jezik.

Pa naravno da je sistem uzas za narcise i egomanijake iz USA i Srbije. Kada u startu dete ucis da je posebno, kreativno i pametno i zbog toga da svet/zemlja/selo treba samo da pripada njemu onda je tesko shvatiti da svet pripada svima ravnopravno.
Vi biste se slozili da se deca mogu diskriminisati po intelektualnim sposobnostima ili po materijalnom statusu, ali njoj tesko pada polna diskriminacija. Pa normalno da majka hoce bolje da poduci gluplje musko dete, jer se od njega ocekuje da izdrzava porodicu.
Ima onaj film Mike Moora, gde uporedjuje Evropu i USA, pa jedna mu isladjanka kaze: 'kako jedan amerikanac posle posla moze mirno da ode na spavanje kada zna da u istom mestu zivi neko ko je gladan, nema za lecenje ili skolovanje, spava ispod mosta' (parafraza; moze da se odnosi i na Srbiju). Nasao sam
Tebe i Baneta ne smatram takvima, jer ste 1-2-ga generacija novopridoslih, ali vec tvoj stav 'kako mozete da zivite u mraku, snegu, kisi (ja ne bih mogao) je odraz tog egocentricnog amerikanizma/srbizma.

Samo mali kurizitet ovog sistema: U skolama u Srbiji smo uvek imali neku dodatnu nastavu u predmetima gde smo bili bolji, dopunska je bila za losije djake. Dopunska i ovde postoji, ali dodatna, pa tesko je da pomislis da se iz drzavne kase moze placati da neko bude bolji od nekog.

I da, postoji problem prosecnosti, ali je to mnogo manji problem od nepravednosti, neravnopravnosti i nesolidarnosti.

Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:27 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ribozom


Hteo sam da iskuliram blog zbog tona Snezane,


Kakav je to moj ton? Mislim da sam razložno, stavku po stavku, pobila tvoje tvrdnje o tome da žena mora da bira između obrazovanja, bede i ne daj bože samoće s jedne strane, nasuprot blaženom nezannju koje će joj omogućiti da se dobro uda, dakle da živi u bogatstvu. A bilo je još sličnih tvrdnji - recimo, ona o majci kao spasiteljki ženskog deteta, koje će svojim zabaranam izvesti na pravi put.

Rekla bih da nemaš šta da odgovoriš na argumente.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 16:37 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ribozom

Vi biste se slozili da se deca mogu diskriminisati po intelektualnim sposobnostima ili po materijalnom statusu, ali njoj tesko pada polna diskriminacija. Pa normalno da majka hoce bolje da poduci gluplje musko dete, jer se od njega ocekuje da izdrzava porodicu.


Izgleda da ti ne razlikuješ značenje reči diskriminacija i (merljivo) nejednake sposobnosti. Da li je diskriminacija ako dete ima niski IQ i ne može da uči pa majka i otac izaberu dete koje ima duplo viši IQ da uči škole, pošto nemaju da pošalju oboje u njih? Ili je reč o nejednakim sposobnostima sa kojima se rađamo? Ja sam jedino u tom smislu pominjala intelektualnu nejednakost. To što si ti drugačije pročitao i razumeo, ne znači da je tvoje čitanje tačno.

Nigde se nisam složila sa tim da se deca mogu diskriminisati po materijalnom statusu. Odakle si to iščitao?

I po deseti put: to što je ta majka odlučila, nema veze sa tim šta će omogućiti muškom detetu, već šta neće omogućiti ženskom a može. Ne dakle: neće jer ne može, pa bira muško koje će je izdržavati, već može ali neće. Uskraćuje drugom detetu nešto što ne mora da mu uskrati ni po jednom osnovu.

Da li bi ti bilo lakše da je priča o jednom detetu, ženskom ili muškom svejedno, kome majka nakon demo časova uskrati dalje školovanje bez ijednog razloga, iako dete želi časove, nastavnik misli da je talentovano, a majka može da plaća ili da izabere besplatne časove. Suština je ista i ja bih isto uradila. Jedino bih, da je reč o muškom, razlog tražila u nečem drugom, ne u polnoj diskirminaciji. A da te podsetim, ovde sam ga videla u polnoj diskriminaciji zbog toga što je kinesko društvo i dalje jako seksističko, dakle, zaključak mi se sam nametnuo. Nigde nisam rekla da je to 100% siguran uzrok, to je samo moje viđenje stvari koje proishodi iz logike i ovdašnjih okolnosti.

Ribozom Ribozom 17:28 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Kakav je to moj ton?


Upravo onakav o cemu pricam, egocentrican. Ta potreba da se odbrusi, izdominira, etiketira, osudi...

Ocigledno da drugacije gledamo na problem i mislim da dalja rasprava nema smisla, pride sto reagujes agresivno.

Snezana Radojicic Snezana Radojicic 18:31 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Ribozom
Kakav je to moj ton?


Upravo onakav o cemu pricam, egocentrican. Ta potreba da se odbrusi, izdominira, etiketira, osudi...

Ocigledno da drugacije gledamo na problem i mislim da dalja rasprava nema smisla, pride sto reagujes agresivno.




Upravo ti etiketiraš moj način. Ili misliš da ovo nije etiketiranje:
Ribozom
egocentrican. Ta potreba da se odbrusi, izdominira, etiketira, osudi...


Ne sećam se da sam ti prirodala ijedan epitet, nazvavši te ovakvim ili onakvim, niti da sam tumačila tvoje razloge i način njihovog obrazlaganja tvojom ličnošću. Jedino sam jedan tvoj stav nazvala sam seksističkim, no pri tom nisam ustvrdila da si ti seksista. A ti sve to radiš u mom slučaju. Kako bi to nazvao?

Ti osuđuješ sve (žene posebno) koji misle da obrazovanje ima smisla. Kad je reč o tome da se odbrusi, ti li meni napisa sledeće: 'pa sta ti 'oces od nje, da bude siromasna i ucena, a mozda i sama?' Kako se takav način zove?

Agresivnost upisuješ, ja samo nemam mnogo strpljenja za manir koji je svojstven mnogima na ovim forumima da sve relativizuju, koliko god to bilo apsurdno, a kad nemaju argumente, da etiketiraju. Nimalo nije egresivno, već nestrpljivo i direktno, ali evo, primi moje izvinjenje ako to tako doživljavaš.

Sve ostalo što sam ti odgovorila stoji 100%.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:39 27.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Pa naravno da je sistem uzas za narcise i egomanijake iz USA i Srbije. Kada u startu dete ucis da je posebno, kreativno i pametno i zbog toga da svet/zemlja/selo treba samo da pripada njemu onda je tesko shvatiti da svet pripada svima ravnopravno.


Otišao si u drugu krajnost, koja čak ni ovde nije pravilo, mada svakako ima toga, samo to ne izgleda tako kako ti opisuješ, nego tako što ambiciozni roditlelji bukvalno teraju decu na sve moguće aktivnost, da se vidi u čemu su dobri i gde treba posle da se ulaže (moje dete još uvek ide samo dvaput nedeljno na plivanje, da ne brineš, a danas je prvi put vodim na klizanje, što je sama tražila). No, možeš ti da učiš dete šta hoćeš, ali će na kraju ono ili da (možda) uspe u tome za šta je talentovano, ili će da završi vrteći hamburgere ili na socijalnoj pomoći. Ali će bar imati samopouzdanja da proba da napravi nešto natprosečno od svog života.

Kako sam ja razumeo, tu se kod vas, oni koji realno štrče (pameću, sposobnostima, bilo kakvim ekscentrizomom koji vuče na genijalnost) surovo seku i utabavaju nazad u zemlju i prosek, i ubija im se bilo kakvo samopouzdanje i mogućnost da od svog života naprave bilo šta izvanredno. I to se radi sistematski, na nivou porodice, u ranoj mladosti, kad deci zapravo i treba najviše sampouzdanja.

Takav sistem u Norveškoj, kako si ga ti ovde opisao, a kako i ta moja drugarica opisuje, ja mislim, temeljno zatupljuje i sakati ljude. Meni je to zastrašujuće. Deluje baš kao neki zapećak sveta, da ne kažem azil, ušuškan, zaboravljen, lep doduše, ali sa lošom klimom, a da nema nafte ta zemlja bi verovatno brzo opustela. Uostalom, kako ono beše: za vikend se pola Norveške seli u Švedsku da se opija (jer je tamo alkohol jeftiniji)? Nije to slučajno. Čak i ti ponekad deluješ dosta nesrećno i isfrustrirano, sudeći po većini komentara koje ostavljaš na blogu, možda jer si iz Srbije, pa fali sunca, šta li je, a možda si samo drkoš po prirodi?

Tebe i Baneta ne smatram takvima, jer ste 1-2-ga generacija novopridoslih, ali vec tvoj stav 'kako mozete da zivite u mraku, snegu, kisi (ja ne bih mogao)


Da ponovim: i da nema nafte, ta zemlja bi načisto opustela.

E, sad ako ne skenjamo Snežanin blog, nikad nećemo.
Ribozom Ribozom 15:43 28.01.2018

Re: skeptik - analfabetik

Bas me vuces za jezik.

Čak i ti ponekad deluješ dosta nesrećno i isfrustrirano, sudeći po većini komentara koje ostavljaš na blogu, možda jer si iz Srbije, pa fali sunca, šta li je, a možda si samo drkoš po prirodi?


Naterao si me da proverim desetak zadnjih svojih komentara na blogu, i nisam video da su 'nadrkanini'. Dobra strana je sto pokusavas dzentlmenski da zastitis Snezanu.

Ali će bar imati samopouzdanja da proba da napravi nešto natprosečno od svog života.


U tome ja vidim problem. Sta sa zeljom svakoga da napravi nesto natprosecno od svog zivota? Dao sam primer kako ljudi velikih ambicija i bez skromnosti zele da postanu Bog...Vucic. Moj pogled na obrazovanje je ekstreman, jer vidim obrazovanje kao dogmu. Poenta je da kad bi neko zeleo da zna vise, time i ima vise mora da se odrazi na drugog koji ce da zna manje i ima manje, sto nije u startu pravedno. I sa ovim se nece sloziti 99% blogera, zato sto im je znanje svetinja tj. dogma.

Kako sam ja razumeo, tu se kod vas, oni koji realno štrče (pameću, sposobnostima, bilo kakvim ekscentrizomom koji vuče na genijalnost) surovo seku i utabavaju nazad u zemlju i prosek


Na ovo bi trebalo da odgovorim rezultatima PISA testa, ali necu jer kao sto rekoh to je po mom misljenju dogma.

Takav sistem u Norveškoj, kako si ga ti ovde opisao, a kako i ta moja drugarica opisuje, ja mislim, temeljno zatupljuje i sakati ljude.


Pogresno mislis, jer ima i ovde nauke koliko i kod vas, samo sto se na naucnike i drugarice i bilo koga ne gleda kao na 'svete krave'.

za vikend se pola Norveške seli u Švedsku da se opija (jer je tamo alkohol jeftiniji)? Nije to slučajno.


Oh, kakav stereotip. U medjuvremenu je pao kurs norveske krune pa ne verujem da ima potrebe za time. Ako pricas o fenomenu opijanja vikendom i to ima razumljivo objasnjenje, ukratko, da mladi budu opusteniji u potrazi za srodnom dusom ili da daju ljudi sebi malo oduska.

Da ponovim: i da nema nafte, ta zemlja bi načisto opustela.

Pa nema nafte Svedska, Finska, Island, nesto malo ima Danska, a sistem je slican, a tu je negde i u ostatku Evrope. Bez obzira na velika primanja ljudi zive svoje skromne (uslovno receno) zivote. Medjutim, drustvena svest im je na visokom nivou, pa tu istu naftu stede i daju amerima ciji je gradjani koriste da kupuju zizice u Meksiku.



bene_geserit bene_geserit 08:34 27.01.2018

Samo da proverim

Da li si sigurna da si ukapirala sta je stvarno razlog da kineska mama ne zeli vise da salje cerku na casove?
Moguce da joj je nesto ideoloski zasmetalo - recimo ako je tu u skoli bilo pedlanja bilo kakvih feministickih stvari, mozda ne zeli da izlaze cerku ideologiji koja joj se ne svidja (a na musko dete ne utice)?
blogov_kolac blogov_kolac 10:14 27.01.2018

Re: Samo da proverim

A kako ti recimo nije zapao za oko detalj
Što se tiče nje i njenog znanja, Tina je bila najbolja. Od desetoro učenika, koliko ih je obično bilo u grupi na tim ‘demonstracionim’ časovima, uvek je najbrže usvajala novo gradivo. Zbog toga nijedan učenik nije želeo da se nadmeće sa njom. Jer biti nasuprot Tine, značilo je posigurno izgubiti. A niko ne voli da gubi, pogotovu ne od devojčice, jedine u grupi.
da je ona bila JEDINA devojcica u toj grupi (od njih 10+), a da je bas ona otpala iako je bila NAJBOLJA?! A pritom znamo da direktorka skole, kao i autor ovog blog-teksta koja je tamo bila neposredni predavac na pomenutom kursu, ne samo da nisu bili problem, nego su sve sto je u njihovoj moci bilo uradili da ukljucuju zensku decu tu, a narocito u ovom konkretnom slucaju devojcicu koja je bila talentovanija od sve ostale dece.

Eto, a meni je bas suprotno, izmedju redova opisanim u ovom tekstu izgledalo da se ustvari radi o jos nepravednijoj situaciji nego sto je opisano. Ali se autorka izgleda opredelila opet za stil "reportaze" koji je i inace oduvek negovala na ovom blogu, umesto neke mnogo licnije varijante, gde mi se cini da bi bile samo jos vece osude osujecivanju cerke od strane rodjene majke iz razloga duboko pogresnih i prevazidjenih. Tako da je (bar meni) ovaj tekst pre na ivici autocenzure, nego da ima olakih kvalifikacija.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 13:24 27.01.2018

Re: Samo da proverim

bene_geserit
Da li si sigurna da si ukapirala sta je stvarno razlog da kineska mama ne zeli vise da salje cerku na casove?
Moguce da joj je nesto ideoloski zasmetalo - recimo ako je tu u skoli bilo pedlanja bilo kakvih feministickih stvari, mozda ne zeli da izlaze cerku ideologiji koja joj se ne svidja (a na musko dete ne utice)?



nekad zaista ne mogu da verujem sta su ljudi sve u stanju da upisu i isprojektuju da bi opravdali svoj stav. ali ajde, pripisacu to tvom elementranom nepoznavanju sistema rada u privatnim skolama jezika. da zanemarimo to sto se nikad nisam izjasnjavala niti osecala kao feministkinja i sto bih isto postupila i da je rec o talentovanom decaku kog roditelji diskriminisu (upravo sad pokusavam da pomognem jednom koji dolazi sa masnicama na licu od ocevih shamara), dakle da zanemarimo to, i da te ukratko informisem kako uzgleda cas: 10 minuta pevanja uz pratnju video klipova (worm up), 15-25 min ucenja 3-5 novih reci ili fraza ili rečenica iz njihove knjige, onda do kraja časa igramo igrice kroz koje utvrđujemo naučeno. ja pričam engleski, imam kineskog asistenta, ali je zabranjeno da se bilo sta prevodi. u ucionicama su kamere i casovi se uzivo prenose na video-bimu u holu, a i snimaju se. do sada su se roditelji zalili svaki put kada bi neko od nas napravio i najmanju gresku, tipa, sto nisam davala petaka svakome po deset puta jer sam bila bolesna pa sam izbegavala da se priblizavam deci, i sl. sitnice. vlasnici su inace muz i zena i, kao i svim Kinezima, pre svega su im bitne pare, a ne bilo kakva ideologija, jer ne bi bili u biznisu da je obrnuto, vec u partijama.

dakle, objasni mi, ili iskonstruisi, kako bih, sve i da jesam to sto mi pripisujes, mogla da to prenesem na dete od dvanaest godina u pet demo casova. i kako bi to toliko uticalo na dete da njegova majka odluci da ga zbog toga ne skoluje?

meni je zaista strasno sta sve neki mozgovi mogu da vide iza necijeg cistog, bezinteresnog gesta pomoci. no ono sto upisemo u neciji tekst (i gest) zapravo govori samo o nama, ne i o autoru istog.

ali, zapanjena sam koliko takvih cita moj blog, jer se godinama trudim da ovde i na drustvenim mrezama to bude jedno lepo i cisto mesto, nezagadjeno bilo kojom ideologijom, ogranicenoscu, ruznim emocijama i namerama. i uspevam uglavnom u tome, jer je ogromna vecina ljudi koja prati moju avanturu i pisanje upravo i sama takva ili to postuje, a ovakvi kao ti i onaj gore sto propagira da zene treba da ostanu neobrazovane - vas zapravo treba ignorisati, jer tu leka nema. vi cete uvek i u svemu videti nesto ruzno, smisljeno, ideoloski ili interesno obojeno.
bene_geserit bene_geserit 00:19 28.01.2018

Re: Samo da proverim

I ogradio sam se iz razloga sto naravno ne znam (kao ni bilo ko drugi ko ne radi u tim skolama ili ne ide u iste) na sta to lici.
U tvojom tekstu ima (iako ne puno) elemenata feminizma. Za pocetak tvrdnja da su zene neravnopravne (koju nisi ogranicila na ono sto zoves "patrijahalne" zemlje).
Kad si vec kod obrazovanja i zenske ravnopravnosti, jel znas da u USA i u UK oko 2/3 studenata redovnih studija su zene?
Ako si vec kao sto tvrdis za meritokratiju (tj. da iskljucivo talenat i rezultati budu merilo ko dobije sansu za skolovanje), pretpostavljam da si protiv svih diversity kvota koje postoje recimo u USA po fakultetima (za crnce, latino) - diskriminacija po polu ili po rasi, nema neke preterane razlike, zar ne?

USA statistika, underground studije, do 2008-e, sada je jos veca razlika u korist zena.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 01:41 28.01.2018

Re: Samo da proverim

bene_geserit
I ogradio sam se iz razloga sto naravno ne znam (kao ni bilo ko drugi ko ne radi u tim skolama ili ne ide u iste) na sta to lici.


Izvini, ali strašna je sama pretpostavka da bi neko iole normalan, ko je po profesiji nastavnik a po onome što radi odavno dokazano izvan svih ideologija, mogao da koristi čas da navodno propagira svoje ideje. Za čiju propagandu koristiš pežorativni glagol. Ne znam da li tako loše hipotetičko mišljenje imaš u odnosu na sve nastavnike, u odnsou na sve žene ili u donsou na sve ljude. Meni, recimo, takva neka mogućnost ne bi nikada pala na pamet u vezi sa bilo kim ko bi mi ispričao neku priču sličnu ovoj.

bene_geserit

U tvojom tekstu ima (iako ne puno) elemenata feminizma.

I zbog toga sam ja (možda) feministkinja, a možda sam čak i kreten opsednut ideologijom koji čas koristi da propagira svoje ideje? Izvini, ali to je uvredljivo.

bene_geserit

Za pocetak tvrdnja da su zene neravnopravne (koju nisi ogranicila na ono sto zoves "patrijahalne" zemlje).

Pisala sam o Kini i svakome je jasno da je reč o ženama u Kini. Uz to, ne znam na koju tvrdnju misliš, pa te molim da citiraš koja te je to rečenica u sklopu određenog pasusa toliko zbunila. ja nađoh samo ovaj pasus u kome pričam o neravnopravnosti i sasvim je očito gde se radnja dešava:
"Posledice patrijarhalnog načina razmišljanja u psihološkom smislu istovetne su u Kini kao u bilo kojoj drugoj sličnoj sredini. Uprošćeno i generalizovano, muškarci veruju da su više vredni u odnosu na žene, jer ih tome uče od detinjstva. Otuda su žene mnogo nesigurnije u odnosu na svoje znanje, kvalitete, pravo za bilo šta (osim da se dobro udaju, postavljajući sve moguće uslove mladićima). Ženska ravnopravnost pa i nadmoćnost, ako se o tome uopšte može govoriti na takav način, počinje i završava se sa izbirljivošću kod traženja budućeg saputnika. Život pre i posle toga podređen je muškoj dominaciji i ustupanju svih privilegija onima koji će nastaviti tradiciju predaka."

bene_geserit

Kad si vec kod obrazovanja i zenske ravnopravnosti, jel znas da u USA i u UK oko 2/3 studenata redovnih studija su zene?

Ne znam i nije me zanimalo da to ispitujem jer, rekoh, nisam feministkinja i ne bavim se tom temom. Pišem o onome što mi se dešava na mom putovanju biciklom oko sveta i o onome špto saznam u zemlji kroz koju prolazim ili trenutno radim, kao sada.
Uz to, ne vidim kakve to veze ima sa neravnopravnošću žena u Kini?

bene_geserit

Ako si vec kao sto tvrdis za meritokratiju (tj. da iskljucivo talenat i rezultati budu merilo ko dobije sansu za skolovanje), pretpostavljam da si protiv svih diversity kvota koje postoje recimo u USA po fakultetima (za crnce, latino) - diskriminacija po polu ili po rasi, nema neke preterane razlike, zar ne?

USA statistika, underground studije, do 2008-e, sada je jos veca razlika u korist zena.


Rekoh već, nemam pojma o USA sistemu i trenutno me ne zanima. Kada dođem u USA, pa ako budm imala priliku da se suočim sa time, pisaću o tome svoje iskustvo. O diskriminaciji azisjkog rasnog tipa sam već pisala jer sam se osvedočila u to boraveći pet godina u Aziji. I vazda sam ljuta zbog tih ostataka kolonijalizma koji se katastrofalno odrazio na mišljenje Azijaca o sebi i njihovu opsesiju da budu kao belci. Tako da ne moraš da se pitaš o mom mišljenju u vezi sa rasizmom, tj. da me prozivaš - osvedočeno sam protiv svih vidova diskriminacije.

I da ponovim, ukratko, o čemu je bila reč:

- Kina je patrijarhalna zemlja sa nejednakim odnosom prema ženama
- Predajem u jednoj privatnoj školici
- Desila se situacija da je jednoj devojčici majka bez vidljivog razloga uskratila mogućnost da pohađa časove engleskog a njenom bratu je to dopustila
- Povezala sam to sa odnosom prema ženama u toj Kini, jer je takvo okruženje i neravnopravnost se uočava na svakom koraku
- Našla sam način da pomognem devojčici da ima besplatne časove iako novac za tu porodicu nije problem.

Ti si iz toga pretpostavio da sam Roza Luksemburg, koja koristi časove da zadoji decu strašnim feminističkim idejama. Neki drugi su izjavili da žensko dete i ne treba da se dodatno školuje i da će ga moje navođenje da uči engleski unesrećiti u životu. Ne znam šta će biti sledeće, možda će me neko optužiti za prikrivene pedofilske namere zbog toga što želim da pomognem devojčici u okviru svojih mogućnosti?

Stvarno sam u neverici.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:46 28.01.2018

Re: Samo da proverim

bene_geserit
I ogradio sam se iz razloga sto naravno ne znam (kao ni bilo ko drugi ko ne radi u tim skolama ili ne ide u iste) na sta to lici.
U tvojom tekstu ima (iako ne puno) elemenata feminizma. Za pocetak tvrdnja da su zene neravnopravne (koju nisi ogranicila na ono sto zoves "patrijahalne" zemlje).
Kad si vec kod obrazovanja i zenske ravnopravnosti, jel znas da u USA i u UK oko 2/3 studenata redovnih studija su zene?
Ako si vec kao sto tvrdis za meritokratiju (tj. da iskljucivo talenat i rezultati budu merilo ko dobije sansu za skolovanje), pretpostavljam da si protiv svih diversity kvota koje postoje recimo u USA po fakultetima (za crnce, latino) - diskriminacija po polu ili po rasi, nema neke preterane razlike, zar ne?

USA statistika, underground studije, do 2008-e, sada je jos veca razlika u korist zena.


Bene, pa jel moraš i ovaj blog da zaseravaš tim svojim tripovima i paranojama? Daj, bre, odmori malo, žene i feministkinje su najmanji od problema koje imaš. A smeo bih i za Crnce da tvrdim isto. Idi malo, pucaj.



bene_geserit bene_geserit 02:48 28.01.2018

Re: Samo da proverim

To da nastavnici svoju ideologiju serviraju deci imam prilike svaki dan da gledam (kada pitam decu sta su radili u skoli).
I to iz raznih predmeta. Npr. da li znas da postoji diversity matematika?

Tebe nisam ni za sta optuzio, rekao sam samo da ima malo elementata feminizma (sto ne smatram losim, makar dok ne dodjemo do trece faze feminizma).
bene_geserit bene_geserit 02:50 28.01.2018

Re: Samo da proverim

srdjan.pajic
Bene, pa jel moraš i ovaj blog da zaseravaš tim svojim tripovima i paranojama?

Odjebi Pajicu i uzivaj u svom voljenom getu.
bene_geserit bene_geserit 03:04 28.01.2018

Re: Samo da proverim

U celoj prici me najvise fascinira da optuzujes (patrijahalno ili ne) drustvo zato sto neko ne veruje u sebe i nesiguran je.
Da li pricamo o ljudima ili o sneznim pahuljicama?
Gledam ovde kako deci iznad svega razvijaju samopouzdanje (najcesce bazirano ni na cemu), i onda kada ih realan zivot lupi po nosu potrebne su im sobe za plakanje i psiholozi. I to ogromnom procentu ljudi.
Tretiranje svake osobe kao da je od porcelana pa joj treba tetostiti i titrati je ne bas najbolji nacin da deca izrastu u osobe koje mogu da se suoce sa stvarnim svetom.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 04:54 28.01.2018

Re: Samo da proverim

bene_geserit
U celoj prici me najvise fascinira da optuzujes (patrijahalno ili ne) drustvo zato sto neko ne veruje u sebe i nesiguran je.


Gde to optužujem? Opet izmišljaš.

Napisala sam da su svi Azijci nesigurni iz razloga koji veze nemaju sa patrijarhalnim uređenjem već sa kulturološkim modelom po kome je sramota nešto ne znati ili pogrešiti u nečemu, pa se onda ustežu i da pokušaju, a žene prednjače u tome, čemu (tom prednjačenju) pogoduje patrijarhalno uređenje. Evo, da te podsetim:

Kinezi, kao i uopšte Azijci, pate od nedostatka samopuzdanja. Nesigurni su i stidljivi čak i kada za to nemaju nikakvog osnova. Ne treba biti socio-pshilog, da bi se razumela ta specifična poniznost, ili pak smernost ovdašnjih ljudi najpre u odnosu na život, a zatim i na zapadne strance, a koja se posledično odražava i na njihovo samopouzdanje. Posebno su žene nesigurne, jer patrijarhalni model razmišljanja i življenja vlada u najvećem broju azijskih društava.

Inače, to da je u azijskim kulturama najveća sramota izgubiti obraz, odnosno nešto ne znati, ne moći pomoći, ne umeti, kao i reći 'ne', emotivno obojiti ton razgovora u negativnom smislu... i da su, logično, zbog toga jako stidljivi i nesigurni, to je opšte mesto čak i u turističkim vodičima - toliko je to opštepoznata stvar. A osim toga, ja sam, rekoh, u ovom delu sveta već nekoliko godina i susrećem se sa time svakodnveno, o čemu sam i pisala mnogo puta.

Zaista bi morao da prestaneš da konstruišeš. Tužno je.
aureus aureus 08:07 28.01.2018

Re: Samo da proverim

Snezana Radojicic
Kinezi, kao i uopšte Azijci, pate od nedostatka samopuzdanja. Nesigurni su i stidljivi čak i kada za to nemaju nikakvog osnova.

Ne mogu sad da tražim gdje sam to pročitao, ali bilo je neko istraživanje preko testova o tome kako koja nacija stoji sa matematikom, pa su testiranju podvrgnuti srednjoškolci iz četrdesetak država.
Najviše bodova pokupili, mislim, Južnokorejanci, a Amerikanci završili oko dvadesetog mjesta. Međutim, kad su ih pitali o tome šta misle o svom znanju matematike i kako ga ocjenjuju, Amerikanci izbili na prvo mjesto po sigurnosti u sebe i u svoje znanje, a siroti Južnokorejanci se ispresavijali od nesigurnosti i samokritike i završili negdje na začelju.

Snezana Radojicic
Ne treba biti socio-pshilog, da bi se razumela ta specifična poniznost, ili pak smernost ovdašnjih ljudi najpre u odnosu na život, a zatim i na zapadne strance, a koja se posledično odražava i na njihovo samopouzdanje.

Mogu pomalo da zamislim kakvu prednost iz ovoga crpe zapadnjaci u raznim situacijama.
Snezana Radojicic
I vazda sam ljuta zbog tih ostataka kolonijalizma koji se katastrofalno odrazio na mišljenje Azijaca o sebi i njihovu opsesiju da budu kao belci.

Je li ovo...slučaj u (skoro) svim azijskim zemljama u kojima si bila?

Sad bi nam se valjalo podsjetiti ko je kad kime vladao u Aziji, a to je nemala tema. Evo kako je jedan karikaturista vidio aspiracije zapadnih zemalja i jedne azijske prema Kini:

Snezana Radojicic Snezana Radojicic 10:37 28.01.2018

Re: Samo da proverim


aureus
Snezana Radojicic
Ne treba biti socio-pshilog, da bi se razumela ta specifična poniznost, ili pak smernost ovdašnjih ljudi najpre u odnosu na život, a zatim i na zapadne strance, a koja se posledično odražava i na njihovo samopouzdanje.


Mogu pomalo da zamislim kakvu prednost iz ovoga crpe zapadnjaci u raznim situacijama.


Belci su u startu bolje plaćeni, i to po nekoliko puta, zaštićeni su i gotovo nedodirljivi, a odnos prema njima nekada zaista podseća na bogoobožavanje. Moje je utisak da je mnogima pre neprijatno zbog toga nego što u tome uživaju (seti se mog devetomesečnog pedalanja po Indoneziji i bombardovanja povicima: hej, mister! Bule (=belac)), te praćenjem, okruživanjem, upiranjem prstom u mene gde god da se pojavim. A to je samo u prolazu. Jako je naporno.

S druge strane, čim si belac, sve plaćaš skuplje i u mnogim zemljama misle da je belac = hodajući ATM kome treba izvući sav novac...


aureus
Snezana Radojicic
I vazda sam ljuta zbog tih ostataka kolonijalizma koji se katastrofalno odrazio na mišljenje Azijaca o sebi i njihovu opsesiju da budu kao belci.

Je li ovo...slučaj u (skoro) svim azijskim zemljama u kojima si bila?


U svim južnoazijskim zemljama. U centralnoj Aziji to nisam primetila, ili barem nije očito u tolikoj meri. Mislim da se objašnjenje krije u tome što su poslednje oaze multietičnosti u Aziji granice koje je nekada povlačila SSSR, tako da se u jednom Kirgistanu ili Kazahstanu svaki belac oseća potpuno normalno i 'neprimetno' kao kod kuće.

U ovom drugom svetu, koji je opsednut belim ljudima, teško je, recimo, naći običan dezodorans bez efekta izbeljivanja. O kremama i da ne govorimo. Deci se izbeljuje koža od malih nogu. Bogatiji plaćaju deci operacije spuštanja jagodica i izduživanja brade. Svi nose duge rukave leti kako ne bi 'izgoreli' tj. da bi ostali što belji. U oglasima za poslove u kojima se traži stranac, sasvim je normalno da stoji (u Kini): white skin, handsom, a se limitira pol, godine i ponekad i boja kose...

narcis narcis 11:08 28.01.2018

Re: Samo da proverim

U ovom drugom svetu, koji je opsednut belim ljudima,

a što to tebi smeta?
vcucko vcucko 11:20 28.01.2018

Re: Samo da proverim

aureus

Sad bi nam se valjalo podsjetiti ko je kad kime vladao u Aziji, a to je nemala tema. Evo kako je jedan karikaturista vidio aspiracije zapadnih zemalja i jedne azijske prema Kini:


Istorijski, najduže je pretnja Kini bila Mongolija i njena strašna konjica, koja nije uzimala zarobljenike. Japan je post festum, 19./20. vek. Ranije je čak bilo i obratno, seti se božanskog vetra kamikaze. Koji je spasao Japan od višestruko jačih kineskih osvajača.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 11:23 28.01.2018

Re: Samo da proverim

narcis
U ovom drugom svetu, koji je opsednut belim ljudima,

a što to tebi smeta?



Narcis, kao što rekoh, meni smeta da me dnevno 600 puta pozovu na ulici samo zato što sam belkinja i upiru prstom u mene na svakom koraku, smeta mi da me prate pogledima a i fizički da idu u stopu za mnom, smeta mi da me zaustave 100 puta dnevno da bi se fotkali sa mnom, smeta mi da me gledaju kao boga. Uprkos 'stručnoj' ekspertizi koju sam dobila gore o svojoj ličnosti, moj ego nije toliki da bi mi trebalo sveopšte divljenje na svakom koraku, a samo zbog toga što sam se slučajno rodila sa belom bojom kože. Mnogo se lepše osećam kada sam jedna od mnogih na ulici, kada sam u tom smislu 'nevidljiva'.

A obaška mi smeta kada ljudi ne cene sebe i smatraju se nižima i nesposobnijima samo zbog toga što su drugačiji rasni tip, a jer im je neko vekovima punio glavu time urnišući ih. Boli me nepravda, pa to ti je.

Čak i nekome ko je izabrao nik 'narcis' to ne bi trebalo da je toliko teško da razume.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana