Budućnost| Društvo| Gost autor| Obrazovanje| Planeta

Rat - početak

Srđan Fuchs RSS / 20.03.2018. u 12:29

pošto su, više-manje, sve priče između nas već ispričane, i ne znam šta bih vam pričao a da ne nerviram i ne smaram ja vas, kao i vi mene, počeću da vam pričam dedine priče, Приче српског официра Покрета отпора odsada, pa kada nekada u budućnosti završim.

Alan-Ford-pri%C4%8De-haoss.png?resize=310%2C205

Mislim na rat 1939-1945. Zove se II svetski rat. Hteo sam da napišem II rat, međutim, on je za mene i moju domovinu IV rat.
 
Kaže se da je počeo 1939. godine. A da li je rat počeo baš te godine? Tada je Nemačka napala Poljsku. Poljskoj su garantovale zaštitu Francuska i Engleska te su, kao takve, odmah objavile rat Nemačkoj. Italija je već bila u Trojnom paktu (Nemačka, Italija, Japan). 1939.  okupirana je Poljska. Do juna 1941. SSSR je, osim dela Poljske, "prisajedinila" Litvaniju, Letoniju i Estoniju. Posle toga je i Besarabiju, pa osvojila Kareliju. Nemačka je okupirala Dansku, Norvešku, Holandiju, Belgiju i Francusku. Italija je okupirala još pre početka rata (тако ли беше?) Albaniju i napala Grčku. Mađarska, Rumunija i Bugarska pristupile su Trojnom paktu. To je sve išlo nekako u nastavku napada na Poljsku. Međutim, ako se uračuna okupacija Abisinije, rat Kine i Japana, pripajanje Austrije i okupacija ČSR, izići će da je rat počeo ranije, 1936. bar. Potom, pripreme za rat -Mažino linijaZigfrid, Manerhajm utvrđenja, ulazak Nemačke (Hitlera) u pogranične oblasti na Rajni, fašističke formacije crnih košulja... Građanski rat u Španiji s dobrovoljcima iz čitavog sveta na strani Republike, i nemačko-italijanskoj pomoći na strani Franka? Stvarno, kako se može znati kada je rat zapravo počeo?!
 
Razmišljam kako da počnem. Da počnem sa onim što se nalazi po raznim istorijama ne bi trebalo. Istoriju pak neko piše. Istorija koja nije napisana u nečiju korist ne štampa se; nema ko da je štampa. Postoji uzrečica: "Istoriju piše pobednik."
 
U I svetskom ratu na jednoj strani bile su Austrija i Nemačka, na drugoj Rusija i Francuska. Engleska je ušla u rat da bi učestvovala u podeli plena. Stoji i činjenica da bi pobeda Nemačke bila za Englesku gori slučaj. Za Engleskom je pošla i Amerika. U Rusiji je izbila revolucija. Kao glavna pobednička sila izišla je Francuska. Srbija je bila mala. Bila je cela okupirana. Imala je mnogo zasluga, podnela velike žrtve, prema svojoj veličini odnela je dve značajne pobede (proterivanje Austrije sa svoje teritorije 1914. - prva saveznička pobeda; i proboj Solunskog fronta - prvi proboj), ali nije bila "sila".
 
Nešto slično kao što su posle drugog bile Ujedinjene nacije, posle prvog rata bilo je Društvo naroda. Glavnu

9aRk9lLaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWlRjN01EQV8vNDcxMDg0NmM4NWEwZWFkYTJiYzA5ZDQwZGQ3NTVkMmIuanBnkZMCzQJCAIGhMAE

 reč u Društvu naroda imala je Francuska i njen ministar, Aristid Brijan. Amerika je bila van Društva naroda. Društvo naroda je diskutovalo, diskutovalo... Nezaboravna je karikatura Pjer Križanića u "Политици"  - Društvo (ministri spoljnih poslova država članica), predstavljeno je kao pevački hor s Brijanom kao dirigentom. Razume se da su štampa, a docnije i radio, javljali, izveštavali, komentarisali događaje iz Društva. Nije se to mnogo razlikovalo od ovoga što se dešava u Ujedinjenim nacijama, osim što je bio drugi sastav članova i drugačiji raspored među članovima.  

 Ja sam, kao i ostali svet, formirao svoja mišljenja o tekućim događajima pod uticajem Sedme sile i onoga što se znalo o sličnim događajima u prošlosti. Svet je imao iskustva iz I rata. Kako se samo mislilo o Mažino liniji, ogromnom podzemnom utvrđenju na francuskoj severoistočnoj granici?! Kada god se pomišljalo na rat govorilo se o "linijama". U Francuskoj je postojala emisiona radio stanica Lion. Svi smo slušali Lion na srpskom. Govorilo se da Nemačka i Italija, u sukobu sa Francuskom i Engleskom, moraju izgubiti rat. Francuska ima bolje naoružanje, ima Mažino liniju preko koje nikakva sila ne može preći, ima vezu sa spoljnim svetom, ima zaleđe u moćnoj privredi.Nemačka će biti blokirana na moru, nestaće joj sirovine, hrana... Nemačka se međutim intenzivno spremala za rat. Spremala se materijalno, spremala se proizvodnjom oružja, obukom ljudi, propagandom je sav narod spremala za rat. Razume se da su sve ovo videli i znali vladajući vrhovi Engleske i Francuske. Znali su to, i nadali se da će Nemačka krenuti na istok dok oni to budu pratilli preko Mažino neprobojnih utvrđenja. Nemačka je, na početku, vrlo uspešno sprovodila svoj ratni plan. Bez borbe su prošli Austrija, Sudetija i ostali deo ČSR. Nastao je predah, počekalo se da se u nemačkom narodu razbuktaju strasti za osvajanjem. Pregovori između Engleske, Francuske i SSSR su trajali i trajali. O tome se pisalo, pisalo i govorilo, govorilo (na radiju) dok, iznenada, nije objavljen Pakt o nenapadanju između Nemačke i SSSR. Za 15 dana je pregažena i podeljena Poljska. Jesen 1939. Predah, i s proleća juriš: Francuska, Luksemburg, Belgija, Holandija. Predah, pa Danska i Norveška. U međuvremenu je Italija okupirala Albaniju i napala Grčku (Italija je okupirala Abisiniju/Etiopiju 1936., Albaniju 1938. i napala Grčku 1940.) Pod izgovorom da traži mir u zaleđu za nastavljanje rata protiv Engleske, Nemačka je pridružila Trojnom paktu Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku. Na redu je bila Jugoslavija. Na vlasti je bio namesnik, Princ Pavle, i vlada Cvetković-Maček. Oni pristupiše Trojnom paktu. U stanju kakvo je bilo, ništa se drugo nije moglo. Srbija je mnogo stradala u I ratu. Srbi su strasno mrzeli Nemačku. Oslanjajući se na tu mržnju u narodu, izvršen je prevrat. Buknule su demonstracije širom Srbije. U onakvom okruženju Jugoslavija je brzo i lako okupirana. I narodi koji su hteli da se bore, bili su šaka jada prema silama koje su nasrnule. Tom prilikom, ono što nije uspela Italija, uradila je Nemačka - okupirala je i Grčku.

5218m.jpg

Trojni pakt su bili Nemačka, Italija i Japan.

Japan je već bio u ratu sa Kinom. 1941. Japan je napao američku flotu na Havajima i 1942. je nastavio da osvaja Okeaniju, francuske, engleske i holandske kolonije. Francuska je držala Indokinu, Engleska Hongkong, Singapur i Australiju, Holandija Indoneziju. Japan nije stigao da napadne Australiju i Novi Zeland niti da okupira celu Kinu. Svi ostali, na Dalekom istoku, padali su kao snopje jedan za drugim. Domorodački narodi nisu učestvovali, možda im je bilo svejedno ko je kolonizator.

Jedan pogled na kartu Evrope: neutralne su ostale Švajcarska i Švedska, a delimično i nepotpuno još Turska, Španija i Portugalija. Finska je, pre napada Nemačke na SSSR, u zimu 1940-41. , bila pozvana da se povuče iz svojih utvrđenja koja su bila svega 32 kilometra od Lenjingrada. Odbila je. SSSR je napala i uz žrtvu od 120000 ljudi je osvojila finska utvrđenja. Bio je sklopljen i mir. Međutim, kada je Nemačka napala, napadala je i zajedno s Finskom i sa finske teritorije. Španija je poslala svoju "Plavu diviziju" na Istočni front. Turska je pomagala nemačkoj mornarici da prolazi kroz Dardanele. Imali smo utisak da Turska čeka osvajanje Kavkaza pa da se pridruži Nemačkoj u osvajanju Srednjeg istoka. Ostalo mi je u sećanju da se engleska diplomatija mnogo zauzimala oko pridobijanja Turske za saveznika i da u tome nije imala uspeha. Nemački ambasador u Turskoj, za vreme rata, bio je istaknuti nemački državnik, Von Papen. Od Portugalije se ništa vidljivo nije tražilo osim što je imala svoje oficire u "Plavoj diviziji". Posle napada japanske avijacije (sa nosača aviona) na Havaje, SAD su stupile u rat protiv Osovine, decembra 1941. Estonija, Litvanija i Letonija su, na poziv SSSR-a prvo ustupile svoje luke a zatim se i ujedinile sa SSSR-om, verovatno pod prinudom. Jedan pogled na kartu - šta je Nemačka posedovala pred napada na SSSR? Koliki je to bio industrijski potencijal, kolike tuđe teritorije, kolika privredna polja?!

Nemačka je počela rat i izgubila ga.

Mnogo štošta meni tu nije jasno. Uviđam da je ljudski um mali, suviše mali. Razumem kada se pojedinci varaju. Kolike sam zablude i sam proživeo?! No, ja ne mogu da razumem da se tako lako varaju vlade, đeneralštabovi, političari, jedan pa i više njih odjednom?! Nemačka, Japan i niz drugih manjih zemalja pa i naša?!

Mržnja, želja za slavom i vlašću zaslepljuju ljude. Nemački totalitarni režim i želja za osvajanjem i vladanjem svetom nisu dopustili nemačkom vladajućem vrhu da oceni rat sa SSSR-om i reakciju u svetu pred opasnošću da oni ovladaju svetom. Japanci su u jesen 1941., kada su nemačke trupe stigle pred Moskvu, mislili da je došao i njihov čas. Pred rat 1939. engleska i francuska vlada vodile su duge, duge pregovore s ruskom vladom o savezu protiv Osovine. Pregovori nisu uspeli. Zapadnim demokratijama bio je potreban poraz i fašizma i komunizma. Pakt o nenapadanju iznenadio je sve i rat je počeo. Može se reći da su Englezi uspeli - Nemačka je okupirala mnoge prethodno, no neka, ipak je otišla tamo kuda su Zapadnjaci i želeli.

Tako je to bilo sa državama. Mi, pak, pojedinci, imali smo, kako koji - još teže zablude, još mnogo teže muke i stravične žrtve. 

mijail_bakunin.jpg 



Komentari (402)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

gedza.73 gedza.73 12:48 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti


Eno Kosova i strane čizme. Što se otpisani odavde ne zalete i malo potpale onu garažu ... pardon, bazu natouaca? Gde je sad tu slobodarstvo, ako tih i takvih izražavanja slobodarstva nema?

Postignut je konsezus.
U Nišu ostaje ruska baza (sa svim povlasticama), jedan mesec obaveznih vojnih vežbi (jedan čovek jedna puška), od Rusa dobijamo naoružanje i počinjemo sa pravljenjem ruskog kilna u Evropi.

Ili-ili. Mislim građanke i građani dokle ta neodlučnost. NATO je napao i bombardovao našu zemlju, Rusi nisu.

Nemojte da nas se po Valhali stide naši preci koji su ginuli za sovjetske interese.
Da nam kažu kako se prodajemo za šaku dolara. I kilo brzog interneta.
gedza.73 gedza.73 12:50 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti


narcis
svi slažemo da srbiji nije trebala jugoslavija

To lutko.
Sve ti je oprošteno.

Zvanično aboliram Tita od krivice. najveći, i jedini, krivac je kralj.
docsumann docsumann 12:53 24.03.2018

crtanje kredom u boji


čisto da izfiltriramo neke (polu)činjenice:

povod ustanaka u Srbiji je napad Njemačke na SSSR, a ne direktni odgovor na teror okupatora.

odgovor na pitanje da li bi do njega došlo i bez Barbarose spada u domen hipotetičkih spekulacija, a njih bih rado izbjegao jer i ovako smo zakomplokovali diskusiju do zla boga.

odmazda ( u Kragujevcu) je izvršene desetak dana nakon doniošenja zloglasne naredbe.
ostavljam otvorenim koliko su partizani&četnici bili upoznati sa njenim značenjem i odlučnošću njemaca da je sprovodu.

njemački vojnici nisu ubijeni tokom nasilja nad civilima ili pokušaja odvođenja jevrejske djece na strijeljanje.

s vojno-političke strane to su bili najbolji momenti srpskog narod u DSR (partizani i četnic zajedno protiv njemaca), ali stanje u zemlji je bilo neopisivo loše.
što reče loader, taj rat se odlučivao na mnogo većem nivou, na potpuno drugom redu veličina.
učinak te pobune je i rječju i brojevima bio minoran,00...al' su posljedice bile masovne.

cijenim da su uvidjevši gdje to dalje vodi četnici ustuknuli od dalje direktne konfrotacije sa šbvabama..
partizanima (bolje rečeno CK KPJ-u) stradanje nedužnih srpskih civila nije
predstavljao nikakvu smetju u sprovođenju revolucionarnih planova.
jebo revoluciju baz masovnih stradanja.

gro građanstva (po velikim gradovima) Srbije je rat proveo u manje-više izdržljivim uslovima, jer da nije tako ustanak bi bio opšti, masovan, fatalistički.
no, majke nisu bacale svoje bebe opasane dinamitom pred njemačka vozila, nitu su građani pucali sa svojih prozora kad bi patrole dolazike da kupe jevreje iz njihove zgrade.

u nemogućnosti da rekonstruošem kompletnu situaciju i dubinu dileme pred kojom se nalazio odrastao, zdrav muškarac u Srbiji u tom vremenu, sažeo sam sva ta pitanja i sumnje u jedno simplifikovano, banalizovano (binarizovano) puitanje:

da li biste ubili njemačkog vojnika (ako vam se ukaže prilika) znajući da će sutradan 100 vaših sigrađana biti strijeljano?


ne znam što je tako bogohulno dati odgovor.

vidim svi se nešto ustručavaju, priđu , omirišu pitanje, namršte se, postavljaju kontra pitanja, ne može to tako da se gleda... misiiim, kaj je problem dječki?

možda pitanje ne reflektuje ono što bi trebalo da reflektuje, no frks. vjerovatno maši u mnogo čemu.

ali što je problem odgovoriti na njega, te mjesto odgovora postovati gomilu opservacija o moralu, metafizici nacizma...


stefan.hauzer stefan.hauzer 13:06 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

da li biste ubili njemačkog vojnika (ako vam se ukaže prilika) znajući da će sutradan 100 vaših sigrađana biti strijeljano?

ne znam što je tako bogohučlno dati odgovor.


Zar nisam rekao da - ne bih.


Isto tako ne svodim Drugi svetski rat na 1941. godinu, kao i na mikrosliku Srbije.
Kao što smatram da nemački vojnik nema šta da traži u mojoj ulici, a kada bih mu rekao da on nema šta da tu i traži - kako bih prošao? Sveli ste raspravu kao da se sa nemačkim vojnikom moglo razgovarati. Nema sumnje i da su neki ljudi mogli da razgovaraju sa njima, ali koja je cena tog razgovora bila?



R.J. Rummel estimates the deaths of 20,000 anti-Fascist Spanish refugees resident in France who were deported to Nazi camps, these deaths are included with French civilian casualties.[248]
pape92 pape92 13:17 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Pre akcije, pre oružanog otpora (ne govorim o drugim vrstama otproa) moraju se proceniti istorijske okolnosti i postoji li ikakav ideološki ili materijalni cilj a da se može doseći i da ima iole smisla. Dakle neki motiv sem ispunjenja sopstvenog unutrašnjeg osećaja za pravdu i prkosa, koji je u krajnjoj liniji sebičan motiv ako je jedini (podvlačim ako je jedini), a i nemoralan ako pritom košta živote nedužnih.

Na primer, Japan posle američke okupacije 1945. Neki mladi ljudi su otišli u “Otpisane”, i napadali američke vojnike, posle izvesnog vremena su ih (Otpisane) sve pohvatali ili pobili. Da li je taj otpor imao ikakve nade za uspeh, ikakvu svrhu? Momci su se borili protiv okupatora. Treba konkretizovati, ne uopštavati, jer uopšteno, dilema je nejasna. Ovde se pitanje, pre nego što je postalo rasplinuto vodilo oko opravdanosti partizanskog načina ratovanja u okupiranoj Srbiji od pada Užičke Republike pa do povratka NOVJ u Srbiju. Koji je postojao u vrlo malom obimu u te tri godine, sa razlogom. Ubrzo je, na blogu mislim, ne u Srbiji pod Nemcima (tamo nije) to pitanje postalo načelno, kao da pričamo o Ratovima Zvezda, da li si za Imperiju ili Hana Sola.




alselone alselone 13:26 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Treba konkretizovati, ne uopštavati, jer uopšteno, dilema je nejasna. Ovde se pitanje, pre nego što je postalo rasplinuto vodilo oko opravdanosti partizanskog načina ratovanja u okupiranoj Srbiji od pada Užičke Republike pa do povratka NOVJ u Srbiju


I šta je tvoje mišljenje?
pape92 pape92 13:33 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Da nije trebalo pucati u Nemce. Ništa se time nije promenilo, Tito je 1944 prešao u Srbiju, što bi prešao ovako-onako. Trebalo je održvati veze, jatake, pripremati teren za povratak NOVJ bez akcija koje su uključivale pogibije nemačkih vojnika. Diverzije, sabotaže ako ima ko da ih radi. Što je tako zapravo i rađeno, zbog malog prisustva partizana u Srbiji. Tih napada nije bilo mnogo.
narcis narcis 13:35 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

docsumann




obavesti se ti šta su bugari radili po jugoistoku srbije pa onda filozofiraj dal je trebao ćićko da diže ustanak ili ne.
a i pitanje dal je trebalo da se diže ustanak u bosni ili da se puste ustaše i balije da završe poso sa srbima i da se čiča pusti da završi poso sa muslimanim , turcima kako ih je nazivao kad je naređivao genocid muslimana po bosni.
a za sve držoljupce pitanje
znate li vi šta je vaš čiča draža radio po bosni? imate li vi predstavu kakav je genosid on radio?
imate al ćutite ko kurve o njegovim zločinima proti čovečnosti.
docsumann docsumann 13:45 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

a i pitanje dal je trebalo da se diže ustanak u bosni ili da se puste ustaše i balije da završe poso sa srbima i da se čiča pusti da završi poso sa muslimanim , turcima kako ih je nazivao kad je naređivao genocid muslimana po bosni.


vjerovatno ti je promaklo, ali egzistencijalnu nužnost otpora naraoda u NDH (samim tim i Bosni) ustaškom nuamu sam već spominjao.
pape92 pape92 13:49 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Dobro bre, obavešten sam, misliš da pišem komentare šta mi prvo padne na pamet. U okupiranoj Srbiji. A tamo gde su ustaše, ili Bugari imali svoju državu, tamo je selo bez oružane straže bilo osuđeno na izginuće ili logore. To nije otpor nacismu nego genocidu. Ustanci se dižu u takvim situacijama bez da iko filozofira o bilo čemu, kao jedini način da se preživi.
docsumann docsumann 13:51 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

rekoh već, mora kredom u boji...
narcis narcis 13:57 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

pape92
Dobro bre, obavešten sam, misliš da pišem komentare šta mi prvo padne na pamet. U okupiranoj Srbiji. A tamo gde su ustaše, ili Bugari imali svoju državu, tamo je selo bez oružane straže bilo osuđeno na izginuće ili logore. To nije otpor nacismu nego genocidu. Ustanci se dižu u takvim situacijama bez da iko filozofira o bilo čemu, kao jedini način da se preživi.

nisam mislio na tebe, dos je bio kvotovan.
nisu samo buari divlajli po jugoistoku već i četnici, ne mogu da nađem ime sela-palanke u kojoj su četnici u jednom danu poklali 3000 ljudi, žene decu i starce i one koji su se zatekli.
uostalom, za hučija i ostale koji neznaju, na jugoistoku srbije su se komunisti održali ceo rat, tako da ne stoji da u srbiji nije bilo komunista i značajnije pobune. pročitajte o ratku pavloviću i ostalim herojima.
alselone alselone 14:05 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Ništa se time nije promenilo, Tito je 1944 prešao u Srbiju, što bi prešao ovako-onako.


Jasno, te naivne budale sto su 41. ginule, trebali su da znaju da ce Tito i onako 44. preci u Srbiju.
alselone alselone 14:08 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Trebalo je održvati veze, jatake, pripremati teren za povratak NOVJ bez akcija koje su uključivale pogibije nemačkih vojnika. Diverzije, sabotaže ako ima ko da ih radi.

Generale, svaka cast. Taktika i strategija su savrsene, samo jos da samo imali regularnu vojsku a ne skup pekara i kuvara koji su uzeli puske.

Nego samo da pitam. Mislis da odmazde ne bi bilo zbog diverzija?

Jesi gledao SAlas u malom ritu?

Cini mi se da nismo dobacili dalje od filmskih scena...
gedza.73 gedza.73 14:19 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Valjda postoji naredba Vrhovnog štaba o opravdanosti (za političku borbu) što većeg broja civilnih žrtava jer 'doprinosi većoj mobilizaciji masa'.

Ako je to istina možda bi se nešto promenilo u jednačini.

Tito je u depeši Kominterni 13. maja u kojoj stoji da se priprema ustanak koji će početi kada Nemačka napadne Sovjetski Savez.

5. jula 1941. pojavio se proglas Komunističke partije...stane na stranu „nepobedive slovenske Rusije", na čijem je čelu „veliki sin ruskog naroda - Staljin


Drakče, pušku u šake i na stražu kod ruskog humanitarnog centra. Nema druge.

Što kaže baća Brka prilikom potpisivanja sporazuma 'mi smo slovenska braća'
narcis narcis 14:27 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Drakče, pušku u šake i na stražu kod ruskog humanitarnog centra. Nema druge.

aj ne lupaj , ja titu volem baš zbog toga što nije dozvolio staljinu da pravi baze po jugoslaviji , a taj ruski centar u niš mi je trn u oku. kao i svi rusofili koji su izdajice srpskog naroda a i šire.
a te depeše što pišeš, pa to je znak da se ič nerazumeš u diplomaciju i strategiju i geostrategiju a bogme ni u politiku.
gedza.73 gedza.73 14:35 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

ja titu volem baš zbog toga




kao i svi rusofili koji su izdajice srpskog naroda

pogle ti malo bolje Tito i sovjetski Politbiro do četres osme.
'de ćeš većih rusofila od komunista. Prvo se išlo na papsko poklonenije u Moskvu pa tek posle dobiješ čin političkog komesara.

Poljubiš istočnoj veštici crvene cipelice pa dobiješ komesarske epolete.
alselone alselone 14:40 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Valjda postoji naredba Vrhovnog štaba


Tako je.

Vrhovni štab je imao odrediti sledeće:

#1 Prilikom pokretanja ustanka imalo se uzeti u obzir ne trenutno stanje na terenu na kom Nemačka osvaja redom i proglašava kako Srbi nemaju pravo ni na zemlju ni na život, nego stanje na terenu 3, 4 godine kasnije
#2 Prilikom pokretanja ustanka imalo se uzeti u obzir da je ustanak jedino opravdan kao odbrana od genocida (ako neprijatelj ubija "malo", 10, 20, 50 ljudi po selu, ima da se ćuti i trpi), te time se karta prekraja da se ustanak dozvoljava u NDH ali ne i u Srbiji sa izuzetkom delova pod Mađarima i pod Bugarima. Detaljna topografska karta biće nacrtana i ako se podigne ustanak izvan dozvoljenih granica seljaci će biti streljani
#3 Prilikom vođenja ustanka mora se voditi računa da dozvoljava ubijanje neprijatelja samo na obeleženim teritorijama, dok se na ostalim teritorijama dozvoljava samo diverzantski rad i ninja napadi, osim ako je Šicer u celu. Ako je Šicer u selu onda se dozvolja samo ninja napad.
#4 Prilikom vođenja ustanka imalo se voditi računa o odmazdama te ako neprijatelj zapreti odmazdama imalo se vratiti kući i čekati Ruse (videti tačku 1, morali smo znati da dolaze)
hermine hermine 14:54 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Tako je.

Vrhovni štab je imao odrediti sledeće:

#1 Prilikom pokretanja ustanka imalo se uzeti u obzir ne trenutno stanje na terenu na kom Nemačka osvaja redom i proglašava kako Srbi nemaju pravo ni na zemlju ni na život, nego stanje na terenu 3, 4 godine kasnije
#2 Prilikom pokretanja ustanka imalo se uzeti u obzir da je ustanak jedino opravdan kao odbrana od genocida, te time se karta prekraja da se ustanak dozvoljava u NDH ali ne i u Srbiji sa izuzetkom delova pod Mađarima i pod Bugarima. Detaljna topografska karta biće nacrtana i ako se podigne ustanak izvan dozvoljenih granica seljaci će biti streljani
#3 Prilikom vođenja ustanka mora se voditi računa da dozvoljava ubijanje neprijatelja samo na obeleženim teritorijama, dok se na ostalim teritorijama dozvoljava samo diverzantski rad i ninja napadi, osim ako je Šicer u celu. Ako je Šicer u selu onda se dozvolja samo ninja napad.
#4 Prilikom vođenja ustanka imalo se voditi računa o odmazdama te ako neprijatelj zapreti odmazdama imalo se vratiti kući i čekati Ruse (videti tačku 1, morali smo znati da dolaze)


Pa ne, ovo je kad čovjek prevaziđe sam sebe i katapultira se daleeko daleeko,

i sad si ti gore u svemiru..


:))


alselone alselone 15:00 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

daleeko daleeko,

stefan.hauzer stefan.hauzer 15:00 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Meni je žao što se ne vidi da se 27. marta desila i jedna divna stvar, ali nema veze, kako za koga i kako kome, tu sam se i uključio u raspravu. Odbijanje na pristanak svojevoljnom nacizmu/fašizmu/nazovite kako hoćete, značilo je i vrednovanje života jugoslovenskih Jevreja i Cigana, a i onih poznatih komunista i tada je, na trenutak, manje vrednovan sopstveni, a malo više neki drugi. Posle je došao nacizam i prestanak vrednosti, ne 27.marta, nego 6. aprila i to bez objave rata i to nedeljom ujutro, dok svi spavaju. Tražimo ljudskost tamo gde je nema. Onog trenutka kada smo dali trenutak humanosti nacizmu, prestala je bitnost otpora tome.

Danas u Mađarskoj gase arhivu Đerđa Lukača, a dižu biste Hortiju - nad ovim treba da se zamislimo. Neke od tih žrtava pod hortijevskom mađarskom jesu naši ljudi raznih ličnih istorija, a većina je ćutalo, životarilo. Kakav je otpor bio u Bačkoj? Znate li da je Šandor Kapiro oslobođen od svih optužbi za Raciju? Je li antifašizam toliko važan ili je ipak bitniji antikomunizam, za mene nema sumnje. Svođenje ovog pitanja samo na užu Srbiju relativizuje nacizam, a da toga niste ni svesni. Pametne političke odluke potvrđuje samo vreme, ali ispravne potvrđuje trenutak u kojem se one donose. Retko kada se ta dva spoje.
alselone alselone 15:04 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Onog trenutka kada smo dali trenutak humanosti nacizmu, prestala je bitnost otpora tome.


Bravo Štefe. Ovo je prelepo i savršeno tačno rečeno. Odavde kreće nerazumevanje.

Ceo svet se ponosi borbom protiv fašizma i nacizma, samo mi gnječimo kurac detaljima i kom selu je smeo ustanak, u kom nije, da li je smela puška ili bomba, što nisu znali ono što mi znamo, kako su mogli ovo, kako su mogli ono.
c_h.arlie c_h.arlie 15:51 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

alselone
Onog trenutka kada smo dali trenutak humanosti nacizmu, prestala je bitnost otpora tome.


Bravo Štefe. Ovo je prelepo i savršeno tačno rečeno. Odavde kreće nerazumevanje.

Ceo svet se ponosi borbom protiv fašizma i nacizma, samo mi gnječimo kurac detaljima i kom selu je smeo ustanak, u kom nije, da li je smela puška ili bomba, što nisu znali ono što mi znamo, kako su mogli ovo, kako su mogli ono.

Na žalost, moju ili čiju drugu, ja stvari posmatram daleko prizemnije ... dakle, u implementaciji ideologija.
Stoga ja ne volim te generičke termine koji zamućuju stvari.
Za mene je 'nacizam' previše generički termin - i prateći vokabular ... kako su zločesti nacisti ubijali antinaciste.
Ja to kažem (implementaciono) da su Nemci ubijali prljave Jevreje, Srbe i Ruse, a hrvatske Ustaše - najveća gamad od početka vremena, ubijali Srbe.
Kada se stvari deideologizuju u implementacionu sferu, onda se mnogo jasnije vidi.
Ono što bi trebalo da proizađe kao rezultat svakoga promišljanja (u jednom narodu) pri analizi tektonskih društvenih poremećaja je ... ima li mene tu - i koliko.
Šta činiti da broj plaćen u glavama bude što manji, balansirajući da se, pri tome, učini što manje zla drugima i svojima.
Prema tome, Srbi više ne bi trebalo da imaju dilemu - nadam se da su naučili lekcije prošlog veka, kada su od razne gamadi (evropske uglavnom) jedva pretekli.
Za mene odavno nema dileme - Amerika i Rusija će spasti svet. Srbi imaju šansu sa najvećima - jer su i sami, bez obzira na sve - veliki.
vcucko vcucko 16:02 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

docsumann


kad si već dospio do izbora između smrti i smrti znači da ti je život postao pakao i da si stavljen pred tim potpuno apsurdnim moralnim dilemama (koliko nevin ljudi vrijedi žrtvovati da bi se spasio jedan ljudki život).
ono kad najgori košmar postane tvoja realnost.
a izbor opet moraš učiniti, jer može biti i gore, samo ne znaš šta je od toga gore.

mislim, možda djeluje previše m učno, al' zamislite da je o ovo rasprava o konkretnoj dilemi a ne tupljnje na blogu.

Jeste tupljenje na blogu, ali, izvini, upravo zbog ovoga gore citiranog.

Kakvi crni izbori i moralne dileme. U ratu samo mali krug njih zna širu sliku, ali ti su iza više prstenova obezbeđenja, u nekakvim štabovima, nekad bilo iznad raširenih mapa, danas verovatno sa gomilom kompjutera.

Tebi (i meni) na terenu ostaje, u devet od deset, samo stihija. A stihija ne zna za izbore i dileme. Ne ostavlja vremena za njih. Ne vidim da su tema Napoleonski ratovi, tada je verovatno bilo drugačije. Nego 2.SR. Dok bi ti sproveo proceduru dileme i izbora (kako si gore opisao), ode ti glava, i tebi i onima do kojih ti je stalo.

U tom nekom smislu znam, veruj mi dobro znam, da je u NDH-ziji sve bilo ogoljenije i izbori jednostavniji. Tačnije, nije bilo izbora - svi u šumu pa ko pretekne, pretek'o je. Ali i ne moramo o NDH, možemo o bilo kom kraju i bilo kom ratu. Potpuno razumem ljude koji ne mogu, nemaju želudac da balansiraju u pozadini, i to sa druge strane. Nije to za svakoga. Čak je najlakše neko gvožđe na rame pa u šumu sa još istomišljenika, koliko ih je da ih je. Najlakše, ali - pazi sad - niko nema pravo da tome prigovara i kirjanjiše sa brojkama i šbb kbb bajkama. Pogotovo u vezi 2.SR, mislim da nema potraba obrazlagati zašto.
vcucko vcucko 16:14 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

narcis

a taj ruski centar u niš mi je trn u oku. kao i svi rusofili koji su izdajice srpskog naroda a i šire.

Nije ti palo na pamet da, dok je tog centra, južna plemena ratnička neće da izbiju na Nišavu?
Nije? OK, tvoja stvar.
pape92 pape92 16:17 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Cini mi se da nismo dobacili dalje od filmskih scena...

Slažem se.
loader loader 16:36 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

alselone
Kakav moralni slom.


I merenje današnjim aršinima nekadašnje odluke svodeći ih na banalne izbore.

docsumann docsumann 16:43 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

U tom nekom smislu znam, veruj mi dobro znam, da je u NDH-ziji sve bilo ogoljenije i izbori jednostavniji. Tačnije, nije bilo izbora - svi u šumu pa ko pretekne, pretek'o je


to smo već više puta konstatovali kao fakat.

kako ono bješe (improvizovaću):
bože, daj mi pameti da razlikujem stvari koje mogu da promjenim od onih koje ne mogu.
daj mi snage da promjenim one koje mogu
i daj mi mudrosti da prihvatim one koje ne mogu.

Srbija nije bila dužna da ikom, pa ni samoj sebi, dokazuje antinacizam pod onako surovim okupacionim mjerama.
ne uvodi se uredba o odmazdi 100 za jednog u nacifilskim sredinama.

ne znam da je negdje drugo u porobljenoj evropi pokret otpora funkcionisao u sličnim uslovima.

oružana pobuna u datim okolnostima je bila ravna nacionalnom samoubistvu.
loader loader 16:44 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

stefan.hauzer
To što su išli pogrešnim taktičkim putem ne znači da sada treba da ih proklinjete.

Ukoliko su izabrali stranu pobednika, kako to može biti pogrešna taktička odluka?

Odluka je pogrešna, a ogleda se u onim ukratkim odnosima žrtava u kratkom periodu, osim ako ne smatrate da smo izabrani narod koji, iako fizički minoran, treba da izgine u potpunosti, ne bi li odbranio bilo koji narod i državu, bilo gde. No, ako jeste tako, da je ovo uistinu izabrani narod, onda taj narod prvo treba da se lati uspostavljanja pravde u svom dvorištu. Ali to se ne događa. A tu pravdu je daleko lakše i jeftinije sprovesti, nego onu koja se lomata po geopolitičkim relacijama. Ipak, nje nema, maltene ni u obrisima. Shvatate da tu nešto nije u redu? Moral važi u globalnim i ideološkim igrarijama, a ne važi tu, gde mu je navodno izvorište ..? Čudno, naravno.
Dakle, da se vratimo temi, nije trebalo nipošto dobrovoljno sasipati rafal u sopstveni trbuh marta 1941.
tasadebeli tasadebeli 17:08 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Srđan Fuchs

јеби га


Јебига!

А може и ово твоје:

Јеби га! Тј. њега, њега, велики бајо, њега јеби, немој мене!

Сад опет мало Блиски исток ( ), па ћемо онда азијску плочу мало да карамо, па кад нам затреба, опет Балкан и тако у круг...

Рат је најбољи покретач глобалне економије. Скоро па да је и једини...

На жалост.

Нису смислили бољи.

ја какав сам луд и за тај рат сам се пријавио за добровољце, срећом па није било кинте за резерву или је нешто друго било по среди


Мој другар, иначе муслиман и рођени Земунац, исто отишао сам да се јави као и ти, да се пријави за одбрану земље 1999.

(Зато си ти сада први православни Србин за којег ја знам да је отишао да се 1999. пријави добровољно за одбрану земље. )

Отерали га ови из војног одсека исто онако као и мог деду 1941. што су отерали са псовком када је отишао сам да се јави априла '41. јер је видео да га надлежни не зову.
docsumann docsumann 17:10 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Cini mi se da nismo dobacili dalje od filmskih scena..


jasno je da se neki stereotipi moraaju dekonstruisati

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:18 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

elem, očito da burne emocije i strasti, i gotovo kosmička nerazumevanja ukazuju na potrebnost ove diskusije na našim prostorima... činjenice da nad počiniocima holokausta nikada u jugoslaviji nije sprovedena denacifikacija; a da su srbi - žrtve holokausta; često u retorici 90-ih izjednačavani sa počiniocima holokausta; dakle taj čudan obrt, kao i realno, nepristrasno sagledavanje uloge komunizma u razvoju državnosti modernog doba; sve to ukazuje da ova problematika ne da nije iscrpljena, nego nije načet ni vrh brega ledene sante.


Tražimo ljudskost tamo gde je nema. Onog trenutka kada smo dali trenutak humanosti nacizmu, prestala je bitnost otpora tome.


pa i to je više ideološki - ideografski, u stvari; pre iz glave, nego iz bića, jer, čudan je čovek, a i mi nikada ne znamo šta u njemu može da klikne i da se promeni. imao sam nedavno u grupi tipa mojih godina, unuka vermahtovog vojnog zarobljenika i srpkinje iz vranja, pa se njihovo dete rodilo u nemačkoj i od tog deteta ovaj tip. na tipu, na njegovom liku su se menjala dva izraza, na momente je ličio na nekog ovakvog lika:



na dedu dakle, a na druge momente je iz njega izbijala vanredna lepota.



video sam da ga razbijaju moje interpretacije istorije hrista i izraela, baš onako organski iznutra, da me na momente mrzi a na momente sluša sa suzama u očima... tako da, ko zna o toj humanosti... sa druge strane, recimo, ajhman na suđenju u jerusalimu je odbio da položi ruku na sveto pismo prilikom zakletve na početku suđenja: "neću da se zaklinjem nad jevrejskom knjigom."

edit: ima lep izraelski film na tu temu, nije što ga je moj rođa radio, ali lep - hod po vodi.
tasadebeli tasadebeli 17:27 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

niccolo
Када смо моја драга и ја још деведесетих отишли у агенцију Алка, Каћа Радовић нам на нашу тврдњу (поткрепљену доказима у папирима) да је зграда, па самим тим и стан, сазидан 1942. упорно понављала:"То је немогуће! Ништа није било грађено током рата!"

Hm, koliko li je toga izgrađeno u Beogradu u tom periodu...



Е, то не знам...

Али знам још једну занимљиву причу из тог ратног доба у окупираном Београду.

Мој таст (годиште 1934.) био преко тог истог комесаријата за избеглице Томе Максимовића током рата (не знам тачно које године, '42, '43,) послат са гомилом Српчади из Београда у пуној композицији деце уз посредовање међународног Црвеног крста у Швајцарску на опоравак од страхота рата.

Швабе допустиле.

Отприлике као оно када су Српчиће слали за време Првог светског рата у Француску, Шкотску,... на опоравак.

Запамтио то таст добро јербо му то био и једини излазак из земље за ових његових 84 године живота.


П.С. - Ако не рачунамо што је таст осамдесетих са неком нашом грађевинском фирмом провео 6 месеци у Либији, али осим градилишта ништа скоро да и није видео тамо осим Лептис Магне, па нам и данас прича о оба та своја путовања к'о неки светски путник.

Индијана Џонс са голубарског Булбулдера, такорећи. Али свеједно, уме он то да исприча, а то је битно.



freehand freehand 17:50 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

povod ustanaka u Srbiji je napad Njemačke na SSSR, a ne direktni odgovor na teror okupatora.

To naročuito važi za one bandite u Pančevu i četnike u Loznici.
docsumann docsumann 18:15 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

freehand
povod ustanaka u Srbiji je napad Njemačke na SSSR, a ne direktni odgovor na teror okupatora.

To naročuito važi za one bandite u Pančevu i četnike u Loznici.


el treba sad da narednih 50-tak komentara raspravljamo o genezi oružane pobune 1941. u Srbiji

Устанак у Србији је јула 1941. године подигла Комунистичка партија Југославије против осовинских окупатора.

У почетку су вршене диверзије и саботаже по градовима и на комуникацијама. Приступањем четника устанку, крајем августа, долази до битке за Лозницу и ослобођења првог града.


hvala, ipak ne bih.

zadržaću se samo na temi koju već tupimo potonjih 200
Milan Novković Milan Novković 18:23 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

narcis
pape92
Dobro bre, obavešten sam, misliš da pišem komentare šta mi prvo padne na pamet...

nisam mislio na tebe, ...

Nije bitno što nisi mislio na Papea, važno je da ga je Zen Budizam napustio na trenutak

Ja se sećam kad je Emsi sa par neočekivano veštih udaraca naterao dal prvo Docsa pa Mirelu da po prvi put, da ja primetim, podignu obrve

I Tasa se neverovanto dugo opirao.

Sad još ostaje Jinks - ja mislim da se on neće živ predati pa bi se, možda, trebalo udružiti i sve isplanirati unapred
freehand freehand 18:28 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

el treba sad da narednih 50-tak komentara da raspravljamo o genezi oružane pobune 1941. u Srbiji

Ma ne, nego ćemo četnički ustanak da stavimo pod "kominterna" i tu ćemo sa tim da završimo.
A i što ne bismo, na blogu napisanom ne bi li se bacila žiška za četnici-partizani večiti derbi i napabirčila gomila komentara, bezbroj puta ponovljenih.
pape92 pape92 18:44 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

pape92
Dobro bre, obavešten sam, misliš da pišem komentare šta mi prvo padne na pamet...

nisam mislio na tebe, ...

Nije bitno što nisi mislio na Papea, važno je da ga je Zen Budizam napustio na trenutak


E, da. To je deo toga da na blogu ostavljamo samo deo vlastitok lika. Ne nužno netačan, samo necelovit. Neku raspravu smatram važnijom od druge, ovu smatram važnom. A zadesio sam se...
docsumann docsumann 18:46 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

na momente je ličio na nekog ovakvog lika:


docsumann docsumann 18:48 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Ja se sećam kad je Emsi sa par neočekivano veštih udaraca naterao dal prvo Docsa pa Mirelu da po prvi put, da ja primetim, podignu obrve


rakao bih da se tu više radilo o upornosti nego o vještini
freehand freehand 18:54 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Мој другар, иначе муслиман и рођени Земунац, исто отишао сам да се јави као и ти, да се пријави за одбрану земље 1999.

(Зато си ти сада први православни Србин за којег ја знам да је отишао да се 1999. пријави добровољно за одбрану земље. )

Отерали га ови из војног одсека исто онако као и мог деду 1941. што су отерали са псовком када је отишао сам да се јави априла '41. јер је видео да га надлежни не зову.

Ne znam za tvog dedu, ne bih da u to zalazim ali nemoj se ljutiti ako ti kažem da ne verujem da su nekoga iz vojnog odseka vraćali zbog nacionalnosti ili verosipovesti. To se nije dešavalo ni '92, kamoli '99.
Mislim, da se ne pozivam na sopstvena apsolutna lična saznanja, ali oficir koji je oborio F-117 je Mađar.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:02 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Pre zbog političke nepodobnosti (došao u vojsku iz Izraela - NATO-saveznice, učestvovao u uniformi u studentskim protestima '96/'97). Kako god, dvojicu sanitaraca iz ulice su uzeli - protiv njihove volje; mene nisu pozvali, iako sam se uredno javio. Mislim, još bolje po mene, bile su mi na taj način odrešene ruke i mirna savest.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:04 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

docs sve je to naknadna pamet što si reko,


A kakva nego naknadna može da bude pamet kojom se pametuje o stvarima od pre osamdeset godina?

Ako se za ondašnju pamet i mogu naći, a mogu se naći, razlozi za samoubilačke i ubilačke, a poteze bez ikakvog stvarnog efekta, za današnju, naknadnu, pamet, koja kaže, super, tako i treba, neka su izginuli, nema veze, nije važno što su ti životi otišli uzalud, nije važno što nacizam time nije ni dodirnut, nije važno što niko ništa time nije postigao, važno je da se gine, i uvek tako treba (samo da to ne budem ja) se ne može naći ni jedan jedini razlog osim onog nezrelog busanja u grudi.

Posle ovoliko vremena racionalno sagledati situaciju, i prihvatiti da je nešto bilo nesvrsishodno a preskupo plaćeno, ne znači umanjivati herojstvo tih ljudi (ako ga je bilo) ili njihovu osudu, to samo znači da su (možda i u najboljoj nameri) napravili grešku, da su tragičari, ne nužno negativci.

freehand freehand 19:05 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Srđan Fuchs
Pre zbog političke nepodobnosti (došao u vojsku iz Izraela - NATO-saveznice, učestvovao u uniformi u studentskim protestima '96/'97). Kako god, dvojicu sanitaraca iz ulice su uzeli - protiv njihove volje; mene nisu pozvali, iako sam se uredno javio. Mislim, još bolje po mene, bile su mi na taj način odrešene ruke i mirna savest.

Gde si se i kome javio i kako to msiliš "nisu te uzeli"?
Prijavio si se kao dobrovoljac a oni te odbili?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:31 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Javio se u VO u Topčideru. Docnije je vojna murija dolazila po par ljudi, između ostalih i dvojicu sanitaraca, po mene - njet.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:33 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

ne mogu da nađem ime sela-palanke u kojoj su četnici u jednom danu poklali 3000 ljudi, žene decu i starce i one koji su se zatekli.


Leptijebem, druge Šumarice, čak malo i veće od onih kragujevačkih, a ti ni imena sela ne možeš da se stetiš.
Gde su spomenici, čitanke?
Tri hiljade ljudi poklanih u jednom danu, ej!

Narcise, kako hoćeš, ali ako veruješ u ovo što si napisao, imaš problem, čoveče.
freehand freehand 19:35 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Srđan Fuchs
Javio se u VO u Topčideru. Docnije je vojna murija dolazila po par ljudi, između ostalih i dvojicu sanitaraca, po mene - njet.

Ajd polako: javio sise kao dobrovoljac da želiš da budeš mobilisan pa su oni rekli, "ok, zvaćemo te", ili si se samo nekom prilikom ranije prijavio u vojnu evidenciju?
Inače, vojna policija dolazi samo po one koji poziv izbegavaju ili odbiju.
c_h.arlie c_h.arlie 19:39 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Srđan Fuchs
elem, očito da burne emocije i strasti, i gotovo kosmička nerazumevanja ukazuju na potrebnost ove diskusije na našim prostorima... činjenice da nad počiniocima holokausta nikada u jugoslaviji nije sprovedena denacifikacija; a da su srbi - žrtve holokausta; često u retorici 90-ih izjednačavani sa počiniocima holokausta; dakle taj čudan obrt, kao i realno, nepristrasno sagledavanje uloge komunizma u razvoju državnosti modernog doba; sve to ukazuje da ova problematika ne da nije iscrpljena, nego nije načet ni vrh brega ledene sante.


Tražimo ljudskost tamo gde je nema. Onog trenutka kada smo dali trenutak humanosti nacizmu, prestala je bitnost otpora tome.


pa i to je više ideološki - ideografski, u stvari; pre iz glave, nego iz bića, jer, čudan je čovek, a i mi nikada ne znamo šta u njemu može da klikne i da se promeni. imao sam nedavno u grupi tipa mojih godina, unuka vermahtovog vojnog zarobljenika i srpkinje iz vranja, pa se njihovo dete rodilo u nemačkoj i od tog deteta ovaj tip. na tipu, na njegovom liku su se menjala dva izraza, na momente je ličio na nekog ovakvog lika:



na dedu dakle, a na druge momente je iz njega izbijala vanredna lepota.



video sam da ga razbijaju moje interpretacije istorije hrista i izraela, baš onako organski iznutra, da me na momente mrzi a na momente sluša sa suzama u očima... tako da, ko zna o toj humanosti... sa druge strane, recimo, ajhman na suđenju u jerusalimu je odbio da položi ruku na sveto pismo prilikom zakletve na početku suđenja: "neću da se zaklinjem nad jevrejskom knjigom."

edit: ima lep izraelski film na tu temu, nije što ga je moj rođa radio, ali lep - hod po vodi.

Amin !
c_h.arlie c_h.arlie 19:45 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

docsumann
Ja se sećam kad je Emsi sa par neočekivano veštih udaraca naterao dal prvo Docsa pa Mirelu da po prvi put, da ja primetim, podignu obrve


rakao bih da se tu više radilo o upornosti nego o vještini

Ne jebe vešt, nego uporan !

Ili tako nekako ?

De, de - zajebavam se.

... mada mi na ovakvim temama nije do zajebancije.
Ostaje mi (samo) da se nadam da su Srbi konačno došli do spoznaje da, ukoliko budu bili složni pri odbrani od raznorazne gamadi i đubradi - neće im moći niko ništa ... što bi rekao Mitar Mirić - ili tako neki ... Makso, pomagaj.
Ističem ovo 'odbrani'.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:46 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

freehand

Ajd polako: javio sise kao dobrovoljac da želiš da budeš mobilisan pa su oni rekli, "ok, zvaćemo te", ili si se samo nekom prilikom ranije prijavio u vojnu evidenciju?
Inače, vojna policija dolazi samo po one koji poziv izbegavaju ili odbiju.


Recimo da sam se oko 20. februara prijavio u vojni odsek i rekao da stojim vojsci na raspolaganju kao sanitetlija. Ljudi rekli, okej, zasada nema specifične potrebe. A mogao sam da pomažem u poljskoj bolnici, ili nešto, pošto je kod nas u Podavalju najviše vojske stradalo. Uglavnom, od 24.3 do 28.5. niti me je ko zvao niti tražio.
gedza.73 gedza.73 20:02 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Als
Vrhovni štab je imao odrediti sledeće:

Vrhovni štab (Tito) je doneo strategiju ratovanja.
Pošto internet ima naviku da neko napiše pogrešnu, ili namerno lažnu, činjenicu (oksimoron?) pa ostali prenose bilo bi dobro da se zna da li je postojala neka slična direktiva .

ustanak dozvoljava u NDH ali ne i u Srbiji sa izuzetkom delova pod Mađarima i pod Bugarima

A onda u poslednjem ratu junački Srbi dezertiraju iz vojske, sele se po Novim Zelandima, Kanadama, zatvaraju prozore i gradove kako im izbeglice ne bi ušle u zgrade.

Svi se opravdavaju Miloševićem za svoje dezerterstvo u isto vreme pričajući kako nisu svi partizani titovi komunisti već su se borili za slobodu.

Jel' smo ovde nekoliko puta pisali kako od nas niko neće da ratuje i kako će decu da šalje u inostranstvo a sad pričamo o žrtvovanju u ratu.

Što se odlagala vojska u ratna vremena fakultetima koji đavo?

Prilikom pokretanja ustanka

Zato su Englezi Englezi a Srbi su Srbi.

(vidi pod pokretanje istočnih i zapadnih frontova i vojna strategija. imaš pijune koje žrtvuješ i kralja koga čuvaš)

po ko zna koji put kažem da neću više, i nadam se da neću, sve do trenutka dok svi junaci ne krenu da oslobađaju Kosovo i naše 'zapadne' zemlje
Onda vam skidam kapu i duboko se izvinjavam

p.s. tačka 1 i 4 su u koliziji. Kod pokretanja ustanka u Jugoslaviji Rusi nisu dolazili jer su imali sporazum o nenapadanju sa Hitelrom.


Pogledaj malo ko su i šta bili kapoi po nacističkim logorima.
(dosta govori o ljudskoj prirodi)

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:11 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Svi se opravdavaju Miloševićem za svoje dezerterstvo u isto vreme pričajući kako nisu svi partizani titovi komunisti već su se borili za slobodu.

Jel' smo ovde nekoliko puta pisali kako od nas niko neće da ratuje i kako će decu da šalje u inostranstvo a sad pričamo o žrtvovanju u ratu.

Što se odlagala vojska u ratna vremena fakultetima koji đavo?


Pa-a, zato što lopovska banda vlada, jednostavno - ja/moj sin da idemo da oslobađamo KiM a on i njegov sin da šmrču koku i gaze džipovima ljude iz obesti u pozadini. Da je zdrava država, druga priča.
alselone alselone 20:22 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Jel' smo ovde nekoliko puta pisali kako od nas niko neće da ratuje i kako će decu da šalje u inostranstvo a sad pričamo o žrtvovanju u ratu.


Gedzo, ti od pocetka izjednacavas WWII sa suludim gradjanskim ratom u YU. Otud nase potpuno nerazumevanje.

DA ti kazem konkretno - ja sigurno ne bih isao da osvajam Vukovar, ali bih ostao ovde da branim kucu od nacista.
c_h.arlie c_h.arlie 20:43 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

alselone
Jel' smo ovde nekoliko puta pisali kako od nas niko neće da ratuje i kako će decu da šalje u inostranstvo a sad pričamo o žrtvovanju u ratu.


Gedzo, ti od pocetka izjednacavas WWII sa suludim gradjanskim ratom u YU. Otud nase potpuno nerazumevanje.

DA ti kazem konkretno - ja sigurno ne bih isao da osvajam Vukovar, ali bih ostao ovde da branim kucu od nacista.

Nije to baš tako jednostavno.
Rat se razlikuje od mira upravo u tome da ti, najčešće, ne možeš da biraš (niti najmanje) to što bi ti hteo - ili ne bi.
freehand freehand 20:43 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Srđan Fuchs
freehand

Ajd polako: javio sise kao dobrovoljac da želiš da budeš mobilisan pa su oni rekli, "ok, zvaćemo te", ili si se samo nekom prilikom ranije prijavio u vojnu evidenciju?
Inače, vojna policija dolazi samo po one koji poziv izbegavaju ili odbiju.


Recimo da sam se oko 20. februara prijavio u vojni odsek i rekao da stojim vojsci na raspolaganju kao sanitetlija. Ljudi rekli, okej, zasada nema specifične potrebe. A mogao sam da pomažem u poljskoj bolnici, ili nešto, pošto je kod nas u Podavalju najviše vojske stradalo. Uglavnom, od 24.3 do 28.5. niti me je ko zvao niti tražio.

Recimo da tot tako ne ide. Vojni obveznik se javlja da li je u zemlji ili nije i u slučaju da ima promena u sposobnosti za vojnu obavezu. Ne određuje sam koji će mu zadaci eventualno biti.
Dakle, nisi mi odgovorio na pitanje: jesi li se javio kao dobrovaoljac kako si naveo ili samo da te evidentiraju pošto pre toga nisi bio u zemlji? I šta te je nagnalo da to budebaš 20. februara? Mislim - zašto ne 24. ili 26. marta, kad je bombardovanje počelo i kad su se dobrovoljci zaista javljali?
vcucko vcucko 21:02 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

hoochie coochie man
ne mogu da nađem ime sela-palanke u kojoj su četnici u jednom danu poklali 3000 ljudi, žene decu i starce i one koji su se zatekli.


Leptijebem, druge Šumarice, čak malo i veće od onih kragujevačkih, a ti ni imena sela ne možeš da se stetiš.
Gde su spomenici, čitanke?
Tri hiljade ljudi poklanih u jednom danu, ej!

Narcise, kako hoćeš, ali ako veruješ u ovo što si napisao, imaš problem, čoveče.

Kad krene frljanje sa hiljadama, zbogom razložna diskusijo.

Priča iz moje tazbine (Bajina Bašta), pouzdano, znači čuo od staraca koji su posle rata čak omastili zatvora, zna se zbog čega (neosunčano lice maja '45. i tako to). Nad potokom kod Rače, tamo prema manastiru, doveli su ljude prikupljene po spisku. Navodno komuniste, ali isto tako navodno samo je par njih zaista bilo u partiji. Nego su doveli, onako, viđenije ljude koji se nisu slizali sa žandarima i lokalnim kabadahijama (Nemci se nisu previše mešali u te urođeničke obračune). Doveli su i muziku; harmonikaš imenom i prezimenom Ratko Lalović je pod pretnjom smrti morao da svira dok su klali. Ostao je živ ali je poludeo, posle je išao po srezu odrpan i sa harmonikom, dok ga neko u metežu nije zatukao.
Koliko? Jedni kažu 20-ak, drugi 50+, svakako nekoliko desetina. Bila je, naravno, nedelja (uvek nedeljom).
I ne bih ja, prečanski dotepenac, da tu nešto sudim. Kažem, urođenički obračuni, neko se nekom zamerio pre rata, i jasno mi je i nije i... uostalom
Ali ima i nastavak priče.
Ko je bio u/kod manastira Rača, zna da se odozgo Drina i Skelani (prvo naselje u RS/BiH) vide kao na dlanu. Ti isti što su klali, uz srpske junačke pesme, gledali su kako ustaše kolju i pale po Skelanima. Kako jedni drugima nabacuju decu na bajonete. Sad, da li su videli ili su bili obnevideli od rakije, to su samo oni znali. Uglavnom, nisu mrdnuli. Nego su morali Nemci (da, Nemci, neka mala reda-radi jedinica, koja se tu zatekla) da reaguju. Čisto ljudski. Pa su Nemci raspalili po ustašama. Pa su pozvali pojačanje. Pa su zbunjene ustaše ustuknule (kad su videli da Nemci pucaju po njima). Pa su Nemci nekako, drž-nedaj prebacile nejač ovamo i predali ih Nedićevim žandarima na dalje postupanje i brigu.
Jedna ratna priča...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:17 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

freehand

Ne određuje sam koji će mu zadaci eventualno biti.
Dakle, nisi mi odgovorio na pitanje: jesi li se javio kao dobrovaoljac kako si naveo ili samo da te evidentiraju pošto pre toga nisi bio u zemlji? I šta te je nagnalo da to budebaš 20. februara? Mislim - zašto ne 24. ili 26. marta, kad je bombardovanje počelo i kad su se dobrovoljci zaista javljali?

Vidi, ja sa 23 godine nisam znao šta i kako ide. Just like that, покурил косиакчик одного утра и спускалсиа с Милие в Топчидер, и записалсиа. 24.3. već mi tadašnja žena nije dala - bilo je ili ona ili KiM; a koji dan potom su crni kožnjaci zatvorili b92 - i uveli manje-više likove koji i danas vladaju; pa mi ni ti drugari nisu više savetovali da je baš pametno da se javljam.

Edit: šta hoćeš da kažeš, da u srpskoj vojsci rezerva ne dobija zadatke za koje je obučena već ih bacaju tako, kud koji, mili moji?
freehand freehand 21:30 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Vidi, ja sa 23 godine nisam znao šta i kako ide. Just like that, покурил косиакчик одного утра и спускалсиа с Милие в Топчидер, и записалсиа. 24.3. već mi tadašnja žena nije dala - bilo je ili ona ili KiM; a koji dan potom su crni kožnjaci zatvorili b92 - i uveli manje-više likove koji i danas vladaju; pa mi ni ti drugari nisu više savetovali da je baš pametno da se javljam.

Nemam pojma šta si ovde rekao. Ono što mi je jasno jeste da nisi bio nikakav dobrovoljac. Što je ok potpuno kao i 99,9% drugih. Problem je kad lažeš da jesi.
to je ružno, mada očekivano.
Edit: šta hoćeš da kažeš, da u srpskoj vojsci rezerva ne dobija zadatke za koje je obučena već ih bacaju tako, kud koji, mili moji?

"Kud koji mili moji" je izraz za bežaniju, na čudan način ume podsvest da progovori.
Ali ono što hoću da ti kažem - ne, vojska raspoređuje pomogućnosti onako kako ti VES kaže, ali vrlo često i onako kako trenutne potrebe nalažu. Kao i sve druge regrutne vojske, uostalom.
pape92 pape92 21:32 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Antifašistička borba kao tekovina je nešto dobro. Ceo narativ o antifastičkoj borbi na tlu Jugoslavije nije pogrešan u smislu da i treba da postoji. Zaslužili smo ga. Da nije bilo borbe, ne bi mogli da taj narativ izmislimo ni iz čega. Ergo, dobro je što smo se borili. Ovde se može staviti tačka, i praviti se da ništa drugo nije važno. Međutim ako hoćemo da ozbiljno razgovaramo na ovu temu, potrebno je sagledati šta se i kako se događalo od 1941 do 1944. Konkretnije, opravdanost otpora u uslovima nemačkog terora na tlu Srbije pod okupacijom Nemačke u vreme pre 1944. Iako je neko rekao da cifre nisu bitne, nego čin, ne mogu da se složim sa tim.

Nemački general Bader je krajem 1941. napravio spisak poginulih nemačkih vojnika tokom ustanka 1941. Taj broj je 203. Ranjenih je bilo oko 400. Za odmazdu je, prema kvotama, streljano 21.809 lica, do 5. decembra 1941. Još je oko 11.500 ljudi poginulo u borbama. Cifre su poražavajuće. Efekti na nemačku borbenu mašinu su zanemarljivi, ljudski gubici u narodu stravični. U ustanku je narod barem video nadu za skorašnje oslobođenje (potaknuta napadom Nemačke na SSSR, i glasinama da je slom Nemačke blizu).

Nakon ustanka, značaj nemačkih gubitaka do 1944. je za red veličine zanemarljiviji, a žrtve besmislenije. Na primer: zbog napada partizanskog odreda na nemački automobil u kome su ubijena dva oficira, jedan podoficir i jedan vojnik (15. februara 1943) na putu za Požarevac, 4 dana kasnije je streljano 400 talaca u Beogradu. Takođe su spaljene sve kuće koje su bile u blizini napada, a 239 meštana je odvedeno na prisilan rad. Završetak ovog body count-a nastalog zbog sa stanovišta vojnih napora potpuno nepotrebnog napada, su trojca seljana koji su se lojalno držali prema okupacionim vlastima (u presudi prekog suda ne piše šta ovo znači), i streljana od strane partizana ubrzo posle ovih događaja. Pri tom, partizani nisu imali dozvolu naroda da ovako postupaju. U narodu nije postojala volja: neka, pucajte majku im švapsku, a nas ako streljaju, ako. Ovo i zvuči apsurdno, ali ne znam kako drugačije da opišem situaciju a da bude jasna njena neodrživost sa moralne strane. Sami partizani su kako ko, neko je preživeo rat, neko nije, ali u trenutku dok iz zasede pucaju, to nisu samoubice. Nadaju se da će preživeti. Lično, nikada ne bih mogao da uhvatim zaklon i raspalim po automobilu, znajući da će prekosutra zbog toga streljati 400 ljudi. Nisam tog kova. Ipak, mogao bih da opravdam ljude koji jesu tog kova, ukoliko bi taj čin imao smisla vojno, ili bar moralno. Izgledi na uspeh su se pojavili tek 1944, i to ne (podvlačim), ne zbog gerilskog delovanja, već zbog sloma nemačke osovine.

Sve ove žrtve su dobile smisao nakon oslobođenja jer je do oslobođenja došlo. Da nije, ne bi bilo ni smisla. (Kao što ne bi da Nemci nisu slomljeni na velikim ratištima). Smisao je isključivo kao simbol. Ima li taj simbol toliku vrednost, da vredi sve te žrtve? Da li se taj isti simbol otpora okupatoru, mogao dostići uz manje žrtve među taocima? Nije da nismo imali otpor (govorim o NOVJ u Bosni/Sandžaku). Parodija (ovde iznešena) na “smernice” Glavnog Štaba nije toliko smešna kao što se čini, ako imate u vidu nekog od onih 400 streljanih na Banjici. Mislim da je njihova žrtva nesrazmerna onome što je ustanovljeno kao njen smisao, i pišem ovolike komentare kao deo napora da se, u nekom obliku, ne bi ponovile.
freehand freehand 21:41 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Sve ove žrtve su dobile smisao nakon oslobođenja jer je do oslobođenja došlo. Da nije, ne bi bilo ni smisla.

Ovo mi je najjače, uz snažne emocije koje izaziva činjenica da su Nemci iajko brižni, pedantni i ljudi od reči - morali da odu.
Jebiga, kod njih važi x x y=xy. Ni manje ni više, nema trte-mrte.
Sem u Pančevu i na Stratištu, meter mu pasju i tim sitnim nesavršenostima. A kao da im se i na Banjici i u Jajncima oteo po neki viška.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:43 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

freehand

Nemam pojma šta si ovde rekao. Ono što mi je jasno jeste da nisi bio nikakav dobrovoljac. Što je ok potpuno kao i 99,9% drugih. Problem je kad lažeš da jesi.
to je ružno, mada očekivano.

"Kud koji mili moji" je izraz za bežaniju, na čudan način ume podsvest da progovori.
Ali ono što hoću da ti kažem - ne, vojska raspoređuje pomogućnosti onako kako ti VES kaže, ali vrlo često i onako kako trenutne potrebe nalažu. Kao i sve druge regrutne vojske, uostalom.


Iz svoje perspektive jesam, jer me nije tukao niko po ušima da se javljam u vojni odsek.

Iz tvoje patološko-mrziteljske je, šta god, ili kako god, negativno. Tako da reci polako ovde do kraja teme šta imaš pa - do viđenja. Javi se nekada u mailbox kad te prođe bolesna potreba da me izvrgavaš ruglu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:45 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Zločini_četnika_nad_partizanima_u_Srbiji_1941

Prilično realan članak, ima u pdf-u u izvorima ceo članak.
gedza.73 gedza.73 21:47 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Gedzo, ti od pocetka izjednacavas WWII sa suludim gradjanskim ratom u YU. Otud nase potpuno nerazumevanje.

Moguće.
Znaš li da u pozivu na ustanak piše (parafraziram) da ne treba da se veruje u laži o hrvatskoj braći koje blate dušmani i hegemoni?
Onda se kreće u oslobađanje Jasenovca 1941. godine.

INače u tom građanskom ratu se ponovila ikonografija iz drugog svetskog rata, skoro isti zločini nad jednom etničkom grupom.

Bilo bi dobro, čuj dobro, kad bi neko ovde postavio brojeve civilnih žrtava i nemačkih gubitaka.


Za užu Srbiju postoje podaci (ako su tačni) za skoro 100 000 ljudi (87 000 muškaraca i 10 000 žena) prosečne starosti od 30 godina.
Za Vojvodinu kažu 40 000.

U Beogradu, gde je postojala jaka antifašistička ilegala, kažu da je ubijeno 10 Nemaca.
U direktnom teroru je stradalo 30 000 civila (uža Srbija).

Do 1944. godine u NOB-u je stradalo 7 000.
Sremski front, 172 dana, mobilisani mladići iz Srbije početkom 1945., gubici 13 500.

„Završio sam tek sedmi razred gimnazije i nisam imao 18 godina. U Prvoj beogradskoj gimnaziji podelili su nam puške i peške sproveli na Sremski front…“, kaže ratni vojni invalid Ljubinko Počeković


Jedina etnička grupa koja je internirana u logore po Evropi iz jugoslovnske kraljeve vojske su Srbi.
U Užičkoj Republici Živojina Pavlovića koji je napisao knjigu 'Bilans sovjetskog termidora' o Staljinu, člana fransucke KP i KPJ, su mučili i streljali partijski drugovi.

edit
vidim da je Pape postovao nešto podataka.



pape92 pape92 21:48 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Sve ove žrtve su dobile smisao nakon oslobođenja jer je do oslobođenja došlo. Da nije, ne bi bilo ni smisla
.

Ne bi ni znao za njih, živeći u Rajhu. Ne mogu baš svaku misao da napišem sasvim jasno.

hoochie coochie man hoochie coochie man 21:51 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Koliko? Jedni kažu 20-ak, drugi 50+, svakako nekoliko desetina. Bila je, naravno, nedelja (uvek nedeljom).


Ništa o tom događaju ne znam, a ovako razmišljam, ako je poklano desetine ljudi, što je zaista mnogo, neverovatno je što takav zločin, prvo, nije objavljen, zapisan, označeno mesto na kom se desilo, jer klanje desetina nije nešto što se svakodnevno dešavalo.

Drugo, što se takav zločin nije ekspoatisao od strane komunista pošto je njihov manir bio, ne da skrivaju četničke zločine, nego da ih preuveličavaju pa i izmišljaju.

Negde u tom kraju, Debelo Brdo, Bajnina Bašta, taj kraj, je ubijen Živan Đurđević, a s njim i Milan Kitanović.
Živan je proglašen za narodmog heroja, na mestu gde je ubijen je podignut spomenik, Milan Kitanović je dobio ulicu, fabrika se po njemu zvala, dakle nije ostalo nezapisano i tek u pričama meštana.
Zašto bi se to dozvolilo za desetine poklanih uz takav bestijalni četnički pir?
Nema razumnog objašnjenja.

Priča o posmatranju ustaša kako se dobacuju decom mi zvuči baš kao iz komunističke propagande, a koja treba da kaže, četnici su i od Nemaca bili gori.
Retki su ljudi koji bi takav prizor mogli da gledaju a da ne reaguju, ni malo verovatno nije da se ne bi našao makar jedan čovek koji bi makar jedan metak opalio na one koji se dobacuju mrtvom decom.

Pominjanje rakije u celoj priči samo još više potstiče sumnju u samu priču jer previše vuče na Bulajića, četnici su ružni, bradati, pijani i prljavi i uvek i svuda su takvi bili.
A to je mnogo daleko od stvarnog stanja.


E sad, ako je poenta priče da posvedoči da četnici jesu klali u redu je, i treba da svedoči jer klali jesu.
I ja imam jednu, u neposrednom komšiluku, jezivu priču o četničkom klanju (ali i to klanje je obeleženo spomenikom) samo što bi valjalo razdvojiti stvarnost od propagande koje je, moguće, od silnog ponavljanja nekima upisana u sećanje i kao istina.
freehand freehand 21:52 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Iz svoje perspektive jesam, jer me nije tukao niko po ušima da se javljam u vojni odsek.

Nema tu različitih perspektiva. Dobrovoljac se javi nadležnom organu i kaže "Hoću da budem mobilisan."
Ti si samo ispunjavao zakonsku obavezu. Ok je to, al opet - nije ok da se tako jeftino i providno kitiš nečim što realno ne postoji.
Iz tvoje patološko-mrziteljske je, šta god, ili kako god, negativno.

Ma jok, to je samo realno i objektina istina.
kad te prođe bolesna potreba da me izvrgavaš ruglu.

Kad shvatiš da se ruglu izvrgavaš sam tom patološkom potrebom da sebe rpoizvoidiš u lažnog junaka, da se nudiš za diplomatu, izgiravaš dobrotvora plaćajući ljudima dnevnice ili dovodeći im goste, izigravaš Džejms Bonda i Lorku - možda i dođeš sebi.
Dotle - banuj slobodno, drugo ionako ne znaš.
i briši, naravno, u cara su Trojana kozje uši.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:55 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Pogledaj link na wiki i pogledaj u izvorima članak u pdf-u. Tvoj kraj sve. Teška klanja Srba nad Srbima. Mihailović je znao za sve.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:00 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Pogledaj link na wiki i pogledaj u izvorima članak u pdf-u. Tvoj kraj sve. Teška klanja Srba nad Srbima. Mihailović je znao za sve.


Ako meni kažeš ne znam na koji link misliš, a i kad neko kaže "Mihailović je znao za sve" odmah mi se javi debela sumnja, do mere da radije preskačem.

Tako da, ne moraš ni da se trudiš, teško da ću taj link i otvoriti, previše mi je propagande svih ovih decenija prošlo pred očima.
Smuči mi se od nje više, veruj mi.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:00 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

freehand
Iz svoje perspektive jesam, jer me nije tukao niko po ušima da se javljam u vojni odsek.

Nema tu različitih perspektiva. Dobrovoljac se javi nadležnom organu i kaže "Hoću da budem mobilisan."
Ti si samo ispunjavao zakonsku obavezu. Ok je to, al opet - nije ok da se tako jeftino i providno kitiš nečim što realno ne postoji.
Iz tvoje patološko-mrziteljske je, šta god, ili kako god, negativno.

Ma jok, to je samo realno i objektina istina.
kad te prođe bolesna potreba da me izvrgavaš ruglu.

Kad shvatiš da se ruglu izvrgavaš sam tom patološkom potrebom da sebe rpoizvoidiš u lažnog junaka, da se nudiš za diplomatu, izgiravaš dobrotvora plaćajući ljudima dnevnice ili dovodeći im goste, izigravaš Džejms Bonda i Lorku - možda i dođeš sebi.
Dotle - banuj slobodno, drugo ionako ne znaš.
i briši, naravno, u cara su Trojana kozje uši.


Okej. Ja sam ti rekao šta imam. Dovoljno je samo: "Izvini, neću to više raditi." Imaš još tri dana do kraja teme da to uradiš javno -dajem ti 24h šansu da razmisliš šta ti je lakše; a potom čitavu večnost - ne mora javno, može i u poštansko sanduče. Pre tog magičnog "izvini" mi se nemoj obraćati više.
gedza.73 gedza.73 22:01 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

brišem i ja pitanje Friju pošto ne može da odgovori.
pape92 pape92 22:05 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

edit
vidim da je Pape postovao nešto podataka.

Iz knjige koja za taj podatak navodi kao izvor nemačku (Baderevu) dokumentaciju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:07 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

hoochie coochie man


Ako meni kažeš ne znam na koji link misliš, a i kad neko kaže "Mihailović je znao za sve" odmah mi se javi debela sumnja, do mere da radije preskačem.

Tako da, ne moraš ni da se trudiš, teško da ću taj link i otvoriti, previše mi je propagande svih ovih decenija prošlo pred očima.
Smuči mi se od nje više, veruj mi.


Nema nikakve propagande, link je na jedan klik od tebe - dva tojest. Ja mogu isto da kažem i za Velimirovićev i Nedićev antisemitizam, ili kripto-fašističke porive u četničkom pokretu tokom DSR, "muka mi je više od srpskih tvrdnji da su nevini"; pa čitam obe strane. Mora tako ako ćemo završiti sa negovanjem mržnje u nama samima i u društvu prema inomišljenicima.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:08 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73
brišem i ja pitanje Friju pošto ne može da odgovori.


Može još uvek.
gedza.73 gedza.73 22:10 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

Iz knjige koja za taj podatak navodi kao izvor nemačku (Bauerovu) dokumentaciju.


Postavljena je nerazumna dilema i podeljeni smo na dve strane. Da li da sjebemo Nemačku ili da spasemo civile.

Izgleda, po podacima, da niti smo razbili Nemačku a pritom je mnogo civila izginulo.

Najgore što su ogromne žrtve napravili sukobljeni ideološki pokreti na teritoriji Srbiji koji su ubijali civile u zavisnosti da li su za kralja ili Staljina.

pod 'ideološki pokreti' mislim na ludačko rukovodstvo i njihove polulude krvnike.

edit
Fri šta se desilo sa ustankom u Pančevu posle nemačkog vešanja civila?
freehand freehand 22:12 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73
freehand
Sem u pančevu

Je li Fri posle tog strašnog zločina šta se desilo u Pančevu? Neko organizovao otpor pa su svi ustali i izjurili Nemce?



Odveli su Tomu Zdravkovića dole, pod terasu pa je posle pevao "Lili Marlen".
Mislim da ne želim da znam kakva je budalaština u podtekstu ovog kobajagi pitanja.
narcis narcis 22:12 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

do četres osme.

ti stvarno nemaš nikakvih sposobnosti da razumeš politiku
narcis narcis 22:13 24.03.2018

Re: Otrov sa ukusom slasti

društvo na foxmuvanje počeo dobar ezfe film
gedza.73 gedza.73 22:13 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Kakav podkontekst? Da li su ili ne Pančevci nastavili sa napadima na nemačke snage?
AKo nisu zašto nisu, ako jesu kakav je to učinak imalo?
freehand freehand 22:16 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73
Kakav podkontekst? Da li su ili ne Pančevci nastavili sa napadima na nemačke snage?
AKo nisu zašto nisu, ako jesu kakav je to učinak imalo?

Iz pitanja mogu da zaključim

a) nisi odgledao klip niti pročitao kontekst sa linka;
b) jesi, ali ništa nisi razumeo.

U oba slučaja - bez obzira da li je u pitanju bezobrazluk ili kognicija - nema smisla odgovarati.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:16 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

muka mi je više od srpskih tvrdnji da su nevini pa čitam obe strane.


Ko, Srki, priča o nevinosti?

Ako ne poverujem u budalaštinu o tri hiljade poklanih u danu, ili se zapitam a što pedeset poklanih nije zaslužilo da bude obeleženo, kad jedno ubistvo u tom istom kraju jeste, to nije priča o nevinosti, to je zdrav razum.

I da kliknuo sam na onaj link, mora d ase traga jer piše

Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941
Na ovoj stranici trenutno nema teksta. Možete tražiti naslov ove stranice u drugim stranicama, pretraživati srodne registre, ili urediti ovu stranicu.

a dalje me stvarno mrzi.
gedza.73 gedza.73 22:21 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Razumem šta si hteo da kažeš. Nemci bi vršili egzekucije bez obzira na partizanske akcije.
Dobro.
Sad ja tebe pitam šta su Pančevci uradili? Sukobili se sa Nemcima i spasili svoje sugrađane? Nastavili sa otporom Nemcima? Vršili diverzije po Pančevu? Koliko je Nemaca ubijeno u Pančevu tokom rata?
freehand freehand 22:25 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73
Razumem šta si hteo da kažeš. Nemci bi vršili egzekucije bez obzira na partizanske akcije.
Dobro.
Sad ja tebe pitam šta su Pančevci uradili? Sukobili se sa Nemcima i spasili svoje sugrađane? Nastavili sa otporom Nemcima? Vršili diverzije po Pančevu? Koliko je Nemaca ubijeno u Pančevu tokom rata?

Gedžo, dobar si čovek i razumećeš me - i kad je tema smislena te reduntantne razmene sa tobom su kao batrganje kroz živo blato. Pa bih te uz napomenu da si valjda shvatio poentu tamko gde je upotrebljena - sad pozdravio.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:44 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

hoochie coochie man
[

Ako ne poverujem u budalaštinu o tri hiljade poklanih u danu, ili se zapitam a što pedeset poklanih nije zaslužilo da bude obeleženo, kad jedno ubistvo u tom istom kraju jeste, to nije priča o nevinosti, to je zdrav razum.

I da kliknuo sam na onaj link, mora d ase traga jer piše

Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941
Na ovoj stranici trenutno nema teksta. Možete tražiti naslov ove stranice u drugim stranicama, pretraživati srodne registre, ili urediti ovu stranicu.

a dalje me stvarno mrzi.
uau! koje ludilo, ladno je uklonjeno dok sam pogledao, srećom sam sačuvao pdf-tekst:
Edit>
НАПАД ЧЕТНИКА НА ПАРТИЗАНЕ У КОСЈЕРИЋУ
У селима око Пожеге у току септембра и октобра 1941. годи-
не од четничке руке живот су изгубили Коста Дрндаревић и Радој-
ко Жунић. Љубивоја Ковачевића, шофера из Горобиља, четници
су разоружали на Равној гори, пошто је довезао њихове официре
са преговора, касније га предали Немцима, а Немци су га отерали
у логор и убили. Саво Марковић, борац Пожешке чете, из Гугља,
рањен је у једном сукобу с четницима и од рана умро. Код Горњег
Милановца од четника је страдао Љубисав Јеремић, а на другом
месту у истом крају и Чедомир Каровић. Код Лазаревца четници
су убили рудара-партизана Франца Кметича. Код Уба су убили Љу-
бисава Миловановића. . . Јаворчеви четници су на усамљеним ме-
стима око планине Јавора убили Лазара Вујошевића, Радојицу Га-
чевића и Милијана Пауновића. . . Листа злочина сигурно није ко-
начна. Ко зна колико је још бораца, сарадника па и недужних љу-
ди пало од руке издајника пре него што су почели отворени
сукоби.
Напад на партизанске снаге у Косјерићу четници су изврши-
ли 31. октобра 1941. године. Довели су јаке и добро опремљене
снаге, по чему се види да је све одавно припремано. Четници су
очевидно знали да се у Косјерићу тада налази само Команда места
са малим бројем партизана у посади. Симо Познановић објашњава
да се тада у Косјерићу налазило свега око 30 партизана и да су на-
пад извршили четници Филипа Ајдачића. Том приликом похватано
је око 80 људи по Косјерићу и околини. Похватане партизане чет-
ници Филипа Ајдачића поделили су у две групе. Прва група одмах
је спроведена на Равну гору. Колону заробљених на Равну гору
спровела је група четника којом је командовао Ратко Обрадовић
Шваба, резервни капетан из Косјерића. Заробљени су терани пре-
ко Околишта. Ту је четнички зликовац Филип Ајдачић пристигао
заробљене, издвојио дееетак партизана и одвео их у Скакавачке
Ридове. Остатак колоне је наставио пут за Равну гору. Другу групу
заробљеника четници су задржали у затвору у Косјерићу. Неке су
пустили, а неки су остали у косјерском затвору до довођења друге
групе заробљених партизана, са других места у околини.
Косјерци се сећају заробљавања својих сталних становника,
али сви додају да је тада заробљена и група партизана из других
крајева, који су се затекли у Косјерићу као посада. 0 партизанској
посади која је тада заробљена у Косјерићу, најпотпунија су сећа-
ња Драгоелава Јовановића и Недељка Крстовића1
:
„ . . . Ми смо били у партизанима и затекли смо се
у једној ужичкој партизанској чети која је држала поло-
жај у селу Брезовици, лево од Бачеваца. Обојица смо
били у истом воду, а командир вода био нам је Радоје
Узуновић из Ужица. .
2
Сутрадан пошто смо чули да су четници у Карану
пресрели наш камион са храном, која је требало да се
допреми на наш положај, ми смо добили наређење да
се с тог положаја повлачимо према Ужицу.
Стигли смо до Косјерића. У Косјерићу се чуло да
четници припремају напад на партизане. Тада се гово-
рило да су око Косјерића четници Филипа Ајдачића.
Наш вод, заједно са командиром вода Радојем Узунови-
ћем, тада је одређен да остане у Косјерићу, као заштит-
ни вод, док су остали делови наше чете продужили пре-
ма Ужицу.
Сместили омо се у згради жандармеријске станице
код тадашње пијаце у Косјерићу.
Четници су заиста били око Косјерића. Наш коман-
дир вода Радоје Узуновић добио је писмо од четника.
Они су тражили да се предамо њима. Ми смо то одбили.
. . . Таман смо били примили вечеру, четници су
почели напад. Морали смо примити борбу. Бранили смо
се све док смо имали муниције. Кад нам је нестало му-
ниције, четници су то осетили, навалили су и савладали
нас. Цео наш вод тада је похватан, сви смо разоружани
и све су нас потерали у тадашњу среску зграду. То је,
у ствари, зграда Среског начелства у Косјерићу.
У току борбе са четницима, један наш борац, бра-
вар из Ужица, погинуо је, али данас се више не сећамо
како се он звао3
.
Исте вечери четници су хватали и друге партизане
и осталс људе по Косјерићу и околини и све су их одмах
1. Заједничко сећање Драгослава Јовановића и Недељка Крстовића, Историјски архив Титово
Ужице, МГ, инв. бр. 1260.
2. Радоје Узуновић, водоинсталатер, борац Ужичког партизанског одреда, тада командир јед-
ног вода, шест пута је заробљаван и увек успео да побегне. Зароољен је у Косјернћу, али
Је успео да побегне из Ваљева. Поново је ухваћен и отеран у логор на Бањици па затим V
логор у Аустрији, одакле је такоће пооегао. Опет је ухваћен и отеран у логор у Грчкој.
И одатле ]е побегао и придружио се грчким борцима отпора. Погинуо је у Грчкој. Гроб
и споменик му се налазе на војничком гробљу Зејтинлику у Солуну. Видети о томе де-
таљније: Раде Познановић: Неустрашиви момак, ,,Мај", омладински лист Титово Ужице,
ор. 9/1973, стр. 6—7; Гојко Шкоро: Ужичани у концентрационом логору на Бањици, Ти-
тово Ужице 1983, стр. 96.
3. Реч је о Златку Кондићу, бравару из Ужица. Вид. Цветови у огњу, стр. 69.

дотеривали у среску зграду, где су и нас били затвори-
ли. Сећамо се да су тада дотерали и припаднике парти-
занске коморе, који су заробљени негде око Ражане. До-
теривали су још доста људи и жена, које су те вечери
похватали. . . . Било је сељака, чиновника и осталих.
Преноћили смо у среској згради у Косјерићу.
Сутрадан су нас све извели, неке су везали теле-
фонском жицом, а ми нисмо били везани. . . Потерали
су нас брзим кораком, готово трком, према Субјелу. . .
Негде у путу смо застали. Стигли су неки четници. Је-
Коњички вод Ужичног партизанског одреда
дан од четника био је на коњу. . . Неке из наше групе су
издвојили и некуда их одвели. Ми не знамо куда су оти-
шли.. . Даље смо терани преко неких села. Сећамо се
само да смо прошли преко Тометиног Поља. Пред вече
смо дотерани до једне школе, која се налази у долини
крај потока. Касније смо дознали да је то село Плани-
ница. . ."
Оно што се тада догађало у Коојерићу са новим детаљима
објашњава у свом сећању Симо Познановић:
„ .. . Пред напад на Коејерић овде је стигла повећа
партизанска јединица. Било је ту око 200 људи. С њима
је био командант Ужичког одреда Душан Јерковић.
Јерковић је дошао у нашу команду (Команда места
у Косјерићу, прим. аутора) и вели: Изгледа да се мора-
мо тући с четницима! Мени тада никако није било јасно
због чега се ми морамо тући између себе, јер су четни-Раденно Ршумовић Живојин Стојић
ци по овом крају ишли слободно и са њима смо до тада
имали сасвим нормалне односе. Зато кажем Јерковићу
да се не би требало плашити четника. Он каже да ће за
сваки случај од оне велике групе партизана која је ту
стигла оставити у Косјерићу око 30 људи. Јерковић је
тако и урадио. Око 30 људи остало је у Косјерићу, а они
остали отишли су са Јерковићем преко Црнокосе за
Ужице.
Миливоје Р. Чолмћ Станимир Златановић Златно Кондић
Одмах сам предузео мере да се спрема слама где
ће ових 30 партизана спавати. Тада приметим да се не-
ки четници шуњају око варошице. Учини ми се то не-
што сумњивим па се одмах вратим у Команду. Већ је
почело да се смркава. Одједном у Команду упадоше дво-
јица наоружаних четника. Један од њих био је Здравко
Јовановић — Грујовац. У Команди се затекло нас пето-
ро: Јордан Ђукановић, Лела Гмизовић, Драги Марковић,

Милева Косовац и ја. Четници нам дадоше једно писмо.
У писму се тражи да се ми одмах предамо четницима.
Знали смо да осим нае петоро у Команди и оних 30 тек
пристиглих партизана у варошици нема више нико нао-
ружан. Ћутали смо кратко време, а онда Јордан Ђука-
новић кратко рече:
— Ми се не предајемо!
Она двојица четника изађоше и одоше.
Јордан Ђукановић одмах истрча из Команде да
раапореди оно људства што се у варошици налазило. У
иетом тренутку почеше четнички плотуни. Драги Мар-
ковић дограби једну пушку и излете из Команде. Пуца-
ло је са свих страна, највише од пијаце. Тако је трајало
око пола часа па се онда мало стиша. На пијаци тек та-
да наста нека граја и викање. Драги Марковић и ја тада
пођемо да видимо шта се то догађа. Драги Марковић
некако улете у ону гужву и четници га ухватише. Ја наг-
нем бежати низ неки кукуруз. . ,"4
Тешко је данас, после 45 година, дати потпун и тачан списак
партизана и партизанских сарадника које су четници у то време
похватали у Коејерићу и околини. Бележимо имена оних за које
се сигурно зна. То су: Миодраг Бјелица, Милун Бугариновић (ра-
њен), Стојан Веснић, Миливоје Гачић, Милош Гачић, Јелена Гми-
зовић, Првоелав Гмизовић, Олга Грбић, Војимир Ђорђевић, Јор-
дан Ђукановић, Драгослав Ђурић, Рашо Ђурић, Здравко Ерчевић,
Станимир Златановић — Бугарин, Милан Јовановић, Драгослав Јо-
вановић, Адам Јокић (погинуо пред напад четника), Велимир Јок-
симовић Ера, Милош Караичић, Милутин Караичић, Миливоје Ке-
вић, Златко Кондић (пошнуо приликом напада четника), Милева
Косовац, Недељко Креговић, Витор Лукић Корчагин, Драгољуб Лу-
кић („непознати" Ваљевац), Љубисав Луковић, Драгослав Драги
Марковић, Максим Марковић, Радомир Матовић, Миливоје Мили-
војевић, Драгослав Милинковић, Адам Милић, Радомир Млађено-
вић (рањен), Драгослав Обрадовић, Перка Петровић, Брена Позна-
новић, Светозар Познановић, Владимир Прељевић, Радован Радо-
вановић, Раденко Ршумовић, Петар Стјеповић, Живојин Стојић,
Милан Стојковић, Давид Трипковић, Милија Трипковић, Радоје
Узуновић, Живорад Чолић, Миливоје Чолић, Милисав Чолић, Ми-
лован Чолић, лекар Штерјовић. . .
Сигурно је остало незаписано још неко име, још неки борац,
још нека жртва. У оно време није се могло одмах бележити, неки
су своје податке намерно крили, а и четници су трагове својих зло-
чина намерно брисали.
4. Ужичка република, записи и сећања, кн>. 2, стр. 420.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:48 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

uau! koje ludilo, ladno je uklonjeno dok sam pogledao,


Ma to ja ishakerisao agitprop :)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:51 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Čiji agitprop, Srba protiv samih sebe?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:53 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Imaš i fotke pobijenih Srba od ruku Srba, mogu da ti pošaljem fajl, imaš fotke ljudi, ako to ne dodirne tvoje surovo srce...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:54 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73
Razumem šta si hteo da kažeš. Nemci bi vršili egzekucije bez obzira na partizanske akcije.
Dobro.
Sad ja tebe pitam šta su Pančevci uradili? Sukobili se sa Nemcima i spasili svoje sugrađane? Nastavili sa otporom Nemcima? Vršili diverzije po Pančevu? Koliko je Nemaca ubijeno u Pančevu tokom rata?


Jesi završio?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:57 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Imaš i fotke pobijenih Srba od ruku Srba,


Imaš i fotke pobijenih Francuza od strane drugih Francuza, Amera od drugih Amera, Rusa od drugih Rusa, Hrvata od drugih Hrvata.
Ima li nacije da nema takvih fotki?

Čemu tolika drama?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:02 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Kako nema drame u opravdavanju kriptofašizma?
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:05 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Kako nema drame u opravdavanju kriptofašizma?


E sad je na redu krug o tome ko su kriptofašisti, i to da je makar krug, nego beskrajna spirala.
gedza.73 gedza.73 23:08 24.03.2018

Re: smilje i bosilje


Srđan Fuchs

Jesi završio?



jesam. ali kakva god polemika bila, ili teške reči, meni se banovanje uopšte ne sviđa.

bez obzira na svađu, manje ili više bezobraznu, diskusija ponekad približi stavoe (iako to na prvi pogled ne deluje).

ja na primer ne mogu da negiram uvek i sve argumente suprotne strane (čak iako mi se ne sviđaju ili mi ne idu u prilog).
Ali volim bre da kontriram

a ako zapušiš usta drugoj strani i sebe si oštetio. Kad te 'maže' ma maži i ti njega ali kad mu oduzmeš opciju komentarisanja... pa mislim da nije u redu (ovde ne smislim samo na tebe i Frija već generalno)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:17 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

gedza.73

Srđan Fuchs

Jesi završio?



jesam. ali kakva god polemika bila, ili teške reči, meni se banovanje uopšte ne sviđa.

bez obzira na svađu, manje ili više bezobraznu, diskusija ponekad približi stavoe (iako to na prvi pogled ne deluje).

ja na primer ne mogu da negiram uvek i sve argumente suprotne strane (čak iako mi se ne sviđaju ili mi ne idu u prilog).
Ali volim bre da kontriram

a ako zapušiš usta drugoj strani i sebe si oštetio. Kad te 'maže' ma maži i ti njega ali kad mu oduzmeš opciju komentarisanja... pa mislim da nije u redu (ovde ne smislim samo na tebe i Frija već generalno)


Ne radi se o tome, već da me tipus godinama vredja. Slažeš se da nemam razloga da trpim to, zašto bih trpeo patološki netrpeljivu osobu, to je mazohizam. Uprkos tome dajem mu još jednog, zaista poslednjeg kviska, ovog puta. Do sutra u ponoć. Izlaz je jednostavan: izvinjenje i časna Titova pionirska da neće to više raditi.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:24 24.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Dobro, Huči, ti ako ne vidiš problem u duhu fašizma, ja ne mogu da te ubeđujem u to. Znači, okej ti je da ubijamo svoje sunarodnike suprotnog mišljenja - očito planski i sistematično? Druga stvar, zapravo ti iskazuješ elemente agitpropa: te Francuzi, Englezi... te neću da pogledam stranicu (te hop'la, stranice ni nema više); te ne interesuje te druga strana. To nije ozbiljno bavljenje svojim narodom već zadolapljeno, na drugu stranu ali pod dolapom isto kao komunjarsko. Sve ovo ti govorim isto kao i bratu i sestri. Očito da neko forsira taj desni brejnvoš, pošto svi pričate i reagujete na isti način.
freehand freehand 23:41 24.03.2018

Re: smilje i bosilje

Ne radi se o tome, već da me tipus godinama vredja.

Ovo je neistina kao i gomila drugih tvojih laži koje tako rado i lako prosipaš. Nikad te nisam prvi uvredio. Niti ću.
A ne foliraj se više, slobodno se ispoljavaj. Nije problem izvinjenje kad za njega postoji razlog. U ovom slučaju razloga nema.
vcucko vcucko 00:02 25.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

hoochie coochie man

Negde u tom kraju, Debelo Brdo, Bajnina Bašta, taj kraj, je ubijen Živan Đurđević, a s njim i Milan Kitanović.
Živan je proglašen za narodmog heroja, na mestu gde je ubijen je podignut spomenik, Milan Kitanović je dobio ulicu, fabrika se po njemu zvala, dakle nije ostalo nezapisano i tek u pričama meštana.
Zašto bi se to dozvolilo za desetine poklanih uz takav bestijalni četnički pir?
Nema razumnog objašnjenja.

Priča o posmatranju ustaša kako se dobacuju decom mi zvuči baš kao iz komunističke propagande, a koja treba da kaže, četnici su i od Nemaca bili gori.

Ta dvojica na Debelom brdu (sam vrh, gde završava VA, a počinje BB opština, ima spomenik) nisu zaklani, nego su živi okrenuti na ražnju. Usmrtili su ih navodno sami partizani, pucali su sa svog kraja brda dok ih nisu pogodili, da im skrate muke. Ovo opet iz priča lokalaca (koje su sve samo ne za ruku u vatru, ali čuješ više njih pa nađeš neki zajednički imenilac, bemliga; isto važi i za onu priču sa Rače, sve sa imenom i prezimenom harmonikaša oko čega su se svi slagali). Biće da je upravo zbog tog nivoa bestijalnosti ta priča izdvojena. Jer, realno, u Srbiji se uglavnom i ubijalo nožem. I Turci i ajduci i domaćini međusobno, kad se ponapiju. Čin klanja sam po sebi nije neka posebna senzacija. Nego je ražanj dodao na drami.

Potpuno si pogrešno shvatio priču o Skelanima. Ustaše su od Nemaca bile gore, svakako. Četnici ni po kom merilu ne mogu u to društvo, a da bi im neko sudio i poredio. Po svemu što sam ja čuo, svako brdo je imalo svog boga oca. I pitanje je koliko je đeneral M. uopšte imao nekakvu centralnu komandu nad tolikim bogovima. Toliko o tome.

Zašto zločin na Rači (koji se nesumnjivo desio, samo su nejasne razmere, tj. broj poklanih) nije ekploatisan? Nemam pojma. Mogu samo da nagađam Možda (samo možda, ništa ne tvrdim, ma gde bi ja)) je među koljačima bilo i nekih što su se kasnije prešaltovali pa se, što srbadija kaže, našli i snašli. A takvih je bilo, nije da nije. Pogotovo od '48. pa dalje, kad je ljubičica bela objavila da Rusi ima da se mrze a samo ona da se voli. Pa je naglo ponestalo kadrova.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:04 25.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

ti ako ne vidiš problem u duhu fašizma


A gde ti vidiš duh fašizma?
Ako je u pitanju ravnogorski pokret tu se debelo ne slažemo, ali to nije nesalagnje oko fašizma, o njemu mislimo isto, ne slažemo se oko karaktera tog pokreta.
Ja ga vidim kao antifašistički, ti drugačije.

nači, okej ti je da ubijamo svoje sunarodnike suprotnog mišljenja - očito planski i sistematično?


U građanskom ratu se takve stvari dešavaju.
Da li iko voli što se desio građanski rat, ne, da li je iko srećan zbog toga, ne, ali kad se desi, šta je činiti?

ako nije ok ubijati sunarodnike, da li je ok kad neko krene da svoju ideologiju nameće, kad sve dotadašnje želi da uništi i nemetne neki drugi, svoj svet i svoje principe, zar je ok tad reći, pa dobro, neka ga, neka radi šta hoće, pusti ga, samo da se ne ubijamo.
Nekad se mora i suprotstaviti, mora se i boriti protiv takvih.

Milsim jeste lepo reći, volite se i ljubite, deca a ne bombe, ljubav a ne rat, ali život nije to.
Život je i ono kad petokraka krene da kroji kapu, pa ili trpi ili se bori pritiv nje.
zapravo ti iskazuješ elemente agitpropa: te Francuzi, Englezi


Samo pokazujem da se to kod svih dešava ili se dešavalo, da parola, ne Srbin na Srbina, i kako lepo zvuči, nije uvek moguća.
te ne interesuje te druga strana.


Vrlo me interesuje druga strana, ali je problem u tome što sam se te druge strane naslušao onoliko, i mnogo toga bezobrazno lažnog slušao o divoti te druge strane, a crnilu prve.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:15 25.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

Ta dvojica na Debelom brdu (sam vrh, gde završava VA, a počinje BB opština, ima spomenik) nisu zaklani, nego su živi okrenuti na ražnju.


Jedan, Đurđević, Kitanović je ubijen u borbi.
Đurđević mućen jer je u njegovoj kući bio komitet parije pa pokušavali da izvuku informacije o članovima.
Da li je baš vezan za ražanj, ili je i to malo nakićeno ne zna se, a sigurno nije ubijen tako kako se priča (partizani videli da se muči pa da mu skrate muke) jer u to vreme ('43) nije ni bil partizanskih jedinica u tom kraju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:41 25.03.2018

Re: crtanje kredom u boji

hoochie coochie man

A gde ti vidiš duh fašizma?
Ako je u pitanju ravnogorski pokret tu se debelo ne slažemo, ali to nije nesalagnje oko fašizma, o njemu mislimo isto, ne slažemo se oko karaktera tog pokreta.
Ja ga vidim kao antifašistički, ti drugačije.

U građanskom ratu se takve stvari dešavaju.
Da li iko voli što se desio građanski rat, ne, da li je iko srećan zbog toga, ne, ali kad se desi, šta je činiti?

ako nije ok ubijati sunarodnike, da li je ok kad neko krene da svoju ideologiju nameće, kad sve dotadašnje želi da uništi i nemetne neki drugi, svoj svet i svoje principe, zar je ok tad reći, pa dobro, neka ga, neka radi šta hoće, pusti ga, samo da se ne ubijamo.

Nekad se mora i suprotstaviti, mora se i boriti protiv takvih.

Milsim jeste lepo reći, volite se i ljubite, deca a ne bombe, ljubav a ne rat, ali život nije to.

Život je i ono kad petokraka krene da kroji kapu, pa ili trpi ili se bori pritiv nje.

Samo pokazujem da se to kod svih dešava ili se dešavalo, da parola, ne Srbin na Srbina, i kako lepo zvuči, nije uvek moguće.

Vrlo me interesuje druga strana, ali je problem u tome što sam se te druge strane naslušao onoliko, i mnogo toga bezobrazno lažnog slušao o divoti te druge strane, a crnilu prve.


Ja, ukoliko pravilno tumačim srpsku istoriju, vidim da je:

a) međusobno ubijanje počelo prvo sa četničke strane i to na veoma svirep način;
b) četnici su u potpunosti na strani fašizma - južnjačkog, latinskog pre nego germanskog; blažeg, uslovno rečeno;
c) imaju sve elemente fašizma: antikomunizam, antisemitizam, etnički čista država.

Prelazimo na sledeću ratnu temu.


alselone alselone 06:46 25.03.2018

Re: smilje i bosilje

Sve ove žrtve su dobile smisao nakon oslobođenja jer je do oslobođenja došlo.

Ovo je strašna rečenica.

Ti meriš ispravnost borbe protiv nacizma, pobedom nad tim naciznom. Jer da nismo pobedili onda ne bi imalo smisla boriti se? Bogte. Žrtve pale u borbi protiv nacizma UVEK imaju i UVEK BI IMALE smisao. Žrtve borbe protiv svakog okupatora i agresora imaju smisao. Žrtve borbe protiv Turaka su imale smisao bez obzira na 500 godina kasnije. Uvek borba ima smisao, počevši od toga kada se suprotstaviš nasilniku u osnovnoj školi pa dobiješ masnicu umesto da mirno daš pare za užinu, pa do Nemaca, Turaka i ostalih kuraca.

Koliko se samo ružnih osećanja krije iza rečenice koja daje smisao borbi i otporu samo pobedom u ratu.

DA, vidim da kasnije pokušavaš da se izvadiš time da kao ne bismo znali za otpor, da je vašno saznanje a ne smisao. MIslim. Ti radiš samo one stvari koje će drugi znati da si radio? To mu daje smisao? Sindi Kraford nacrtaj brkove?

Ovo je sve jako ružno. Najgore je ovo prebrojavanje ubijenih Nemaca kroz ceo rat, pa su to oni jadnici na početku rata trebali da znaju. Oni nisu znali domete njihovog otpora. I nisu trebali da ga znaju. Oni su uradili ono što bi svako trebao da uradi. A čini se da ti to ne kapiraš.

Reći ću ti samo još jedno - da je cela pokorena Evropa podignula ustanke brzo i revnosno kao mi, rat bi mnogo kraće trajao. Oni su trebali kao mi, jer da smo mi kao oni, i da su Rusi kao oni, rat bi isto tako kratko trajao, samo na drugu stranu.

Zapamti, mi smo radili ispravno, oni što su se kurvali - nisu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:57 25.03.2018

Re: smilje i bosilje

alselone

Ovo je strašna rečenica.


Professore, zatvaram temu jer krećem sa drugim delom... dok ne iskuckam, Killo Killo Banda NS, Ipak borba.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana