Društvo

OVO NAMA SEDI U SKUPSTINI

angie01 RSS / 24.07.2018. u 21:24

 Sv-k9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWXpVN01EQV8vMzRmMWE3MjAzYmZlMzg2ZWRlZGVmMTEwZGQ2MTIzMWIuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB

 

Ovaj sramotni  tvit, lisen svakog morala i ljudskosti, napisala je narodna poslanica i funcionerka srpske radikalne stranke vjerica radeta, povodom vesti o smrti Hatidze Mehmedovic, koja je bila predsednica udruzenja "Majke Srebrenice", a koja je u srebrenickoj strahoti, jula 1995. izgubila muza Abdulaha i oba sina, Azmira i Almira, od 21 i 18 godina. Takodje je izgubila oca i dva brata, kao i druge clanove porodice.

 

Zena, koja moze da ovakvu monstruoznu poruku objavi na svom profilu, sedi legalno u parlamentu Srbije u kome daje svoja misljenja i predloge koji se ticu svih gradjana ove zemlje, a o njihovom trosku, iako je optuzena u medjunarodnom sudu pravde, da je ucenama, pretnjama i mitom uticala na svedoke u postupku protiv lidera njene stranke, kako bi promenili iskaz, zbog cega je protiv nje bila raspisana poternica.

 Aferim, Srbijo!

 

 



Komentari (541)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 20:30 28.07.2018

Re: Без текста

Bili
Jedino što me nisi pitao dal bih se menjao

Ne bih ni ja.

A ni ceo Zapad nije hteo da se menja sa nama iako smo svi imali 'srećno' detinjstvo.

aureus aureus 20:34 28.07.2018

Re: Без текста

angie01
Čoveče, od konstituisanja SFRJ su se lomila pravnička i politička koplja oko toga, onoliki profesori ustavnog prava i političkog sistema poubijaše se tumačeći i raspravljajući.


ne znam kako se pravnicki cita i tumaci nesto sto je jasno napisano,...sad, druga stvar su politicke potrebe tumacenja.

ne znam kako ti shvatas recenicu,

Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na
otcepljenje, na osnovu svoje slobodno izražene volje


Ni po meni nije uopšte jednostavno.
Da je raspad Jugoslavije bio jasno definisan i da je izlazak iz Jugoslavije jednog naroda (koji ima pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja) značilo da on to izvodi tako što u svojoj republici raspisuje referendum i ne zanima ga šta drugi narodi i republike misle - Slovenija i Hrvatska bi bile međunarodno priznate još krajem juna 1991. kad su uspješno sprovele referendume, mada sa muljatorskim pitanjem.

Zapad je bio uzdržan i mjesecima nije znao šta da radi. Slovenija i Hrvatska su bile na ledu sve do januara 1992. kad su krenula prva masovna priznanja relevantnih država. U februaru su ih priznali Rusi, a u aprilu Amerikanci (kao 57. država po redu).
Amerikanci, stari su to Jugosloveni. Prvi priznali Kraljevstvo SHS (ili malo preciznije, drugi, prvi su bili Norvežani), a među poslednjima raspad Jugoslavije.

Dejan Jović kaže da nisu referendumi donijeli nezavisnost Hrvatskoj i Sloveniji - već rat u Hrvatskoj.
Tad je i odlučeno u međunarodnim krugovima da se nove države priznaju po granicama koje su republike imale u SFRJ (Badinterova komisija i princip fakticiteta).

Slažem se i sa Predatortzom: koji to narod živi u BiH?
Ustav SFRJ nije dao odgovore na potrebna pitanja, samo je otvorio perspektivu da kad dođe do nekog razlaza on bude vjerovatno krvav.
A o imunitetu SFRJ na raspad bolje da ne govorimo.
Kakva je to država u kojoj svaka republika ima svoju službu bezbjednosti (čitaj - cinkaroše i agente-djelatnike) još od 1967. i vremenom sa sve većim ovlašćenima?
Ista stvar važi za vojsku: data joj je obaveza da brani ustav i jedinstvo države (to kao svoju obavezu uglavnom imaju i sve druge vojske svijeta), a nisu joj dati dovoljno precizni instrumenti niti je odbrambeni sistem bio ustrojen kako treba da bi se kvalitetno odgovorilo zadatku. Ali je zato mogla biti zloupotrebljena.
Bili Piton Bili Piton 20:37 28.07.2018

Re: Без текста

freehand

Pa to te pitam, zašto pominješ Ruse a ne Engleze?


Pa zato što se pričalo na trenutak o tome kako bi izgledalo da smo odrastali u Varšavskom paktu. Endži je to nazvala ruskom čizmom, što je pomalo nesrećna izražajna figura (jer ja u principu volim čizme).

A to što bi ti hteo da ja ovde napravim balans u svojim simpatijama i prema Rusima i prema Englezima - to je nešto sasvim drugo :)
st.jepan st.jepan 20:40 28.07.2018

Re: Без текста

Davno sam upravo o ovom sranju od raspada države govorio da sredinom osamdesetih nigde nije bio ni četnika ni ustaša, sem po osebujnim klubovima u zapadnim zemljama gde su ih povremeno lovili agenti udbe, kad pokušaju da organizuju neki od svojih oslobodilačkih poduhvata.
A onda što su ih ovde više poinjali i prizivali to ih se više pojavljivalo. Prvo paradnih dodola a onda i onih pravih.

Taman tako je to izgledalo i meni.
I priznajem, iznenadio sam se.
freehand freehand 20:41 28.07.2018

Re: Без текста

A to što bi ti hteo da ja ovde napravim balans u svojim simpatijama i prema Rusima i prema Englezima - to je nešto sasvim drugo :)

Begaj u pršun.
Nije to, nego je čitava ta stvar već paradigmatična, najluđe je što ovde (u Srbiji) svi te nesrećne Ruse mešaju daleko više no što bi oni to hteli. Ko zna koliko su se puta poslednjih dvadeset godina gospodski izvukli iz takvih neprilika u najavi.
Pa onda ne razumem potrebu kod inteligentnih ljudi da ih mešaju gde im mesto nije, eto.
Bili Piton Bili Piton 20:43 28.07.2018

Re: Без текста

gedza.73
[
A ni ceo Zapad nije hteo da se menja sa nama iako smo svi imali 'srećno' detinjstvo.



Spiking of vič, negde sam pročitao da su - pazi ovo - Norvežani imali puno, baš puno reči hvale za naš samoupravni socijalizam kao model. Skoro sam siguran da to nisam sanjao.
aureus aureus 20:47 28.07.2018

Re: Без текста

gedza.73
jel' neko od 'nostalgičnih' blogera video neko selo na Zapadu?

Sela na zapadu su vrlo često kul.

Pogotovo u Italiji i Francuskoj gdje ih nekad ne razlikuješ od malih gradića, toliko su ljupka.



Čuvajmo Evropu.
gedza.73 gedza.73 20:56 28.07.2018

Re: Без текста

Spiking of vič, negde sam pročitao da su - pazi ovo - Norvežani imali puno, baš puno reči hvale za naš samoupravni socijalizam kao model. Skoro sam siguran da to nisam sanjao.

Vrlo verovatno. Po meni je normalno da biraš delove nečega što ti može unaprediti život.

Pa mogli su da dođu da ga žive a onda obogaćeni iskustvom da se vrate u svoju zemlju i primene ga u praksi. Sve dok imaju nafte.
A imali smo i sličnosti. Čini mi se da su i oni bili kraljevina i da im je kralj tokom rata bio u egzilu u Londonu.
Smaknu kralja i dovedu naše 'menadžere' da im urede zemlju. Socijalistička Republika Norveška by Tito and Co.

da vidim dal' bi danas pevali 'zakleo se bumbar u cvet i u med'.

Negde sam pročitao, video kako je mnogo komunista idealista van SSSR otišlo da živi baš u Svojestski Savez.
Uglavnom su nagrabusili.

Čudo je ta primena u praksi.
aureus aureus 20:57 28.07.2018

Re: Без текста

Bili Piton
Endži je to nazvala ruskom čizmom, što je pomalo nesrećna izražajna figura (jer ja u principu volim čizme).


Je li "velingtonke"?

Princ Džordž IV iz "Crne Guje 3" je jednom proveo burnu noć sa dvijema Velingtonkama, pa mu je Vojvoda od Velingtona zakucao na vrata. Vojvoda je lijepo rekao da se niko ne petlja sa njegovim nećakinjama.

Počev od 3:30.



I spent a night of ecstasy with a pair of Wellingtons and I loved it!
st.jepan st.jepan 21:01 28.07.2018

Re: Без текста

Norvežani imali puno, baš puno reči hvale za naš samoupravni socijalizam kao model. Skoro sam siguran da to nisam sanjao.

Radničko samoupravljanje je bilo najžešći YU brend.
Pričao mi nedavno rođak iz Čilea, napola Indios, profesor na Katoličkom univerzitetu u Santijagu, da je u Čileu, kao i u celoj Latinskoj Americi, bilo do te mere popularno, da je on, mada uvek izraziti desničar, s ponosom isticao svoje YU poreklo.

gedza.73 gedza.73 21:08 28.07.2018

Re: Без текста

Pogotovo u Italiji i Francuskoj gdje ih nekad ne razlikuješ od malih gradića, toliko su ljupka.

Baš pre par dana kažem mojima, gužva neka pa baš puno stranaca, da zamisle prosečnu zapadnu porodicu u autu u Srbiji.

Kako pokušavaju, na primer, da nađu put do Kalemegdana. Kroz gostoljubive taksiste, ljubazne pešake, održavane autobuse, lep gradski krajolik...

ili da dođu do Topole i Oplenca.
Da uporede puteve, uređenost... Kod samog oplenačkog kompleksa je bila oduzeta vila u kojoj se nalazio vojni odsek a preko puta, usklopu, neka zemunica da se rukovodioci 'sklone'. Uspeli su da uguraju i muzej NOB-a. A Karađorđevu kasarnu su pretvorili u autobusku stanicu.



Do Rudnika prepunog manastira?

Sramota je u šta smo sami sebe pretvorili.
angie01 angie01 21:09 28.07.2018

Re: Без текста

Prvo što je Hrvatska posle izbora Franje Tuđmana i novog parlamenta uradila bilo je izbacivanje Srba kao konstitutivnog naroda iz hrvatskog ustava.


stvarno ne znam sta je pisalo u tom ustavu, jer se pojavljuju i drugacije informacije-ovo, bez da branim tudjmana i njegove, koji su mi ista ekipa sa zlobom i njegovim,

u Ustavu SRH iz 1974. navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”, a u Ustavu RH iz 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemljama slobodnog svijeta”.


kad imaš aktuelnu situaciju Španije i Katalonije pred nosem


a sto ti smeta primer Cehoslovacke, koji je upravo dobro prikazuje ovo o cemu pricamo.
angie01 angie01 21:11 28.07.2018

Re: Без текста

To bi imalo jednu neupitno dobru stranu - s Rusima bismo do danas zauvek završili i okrenuli se svetu, ne bismo se našli u patetičnoj situaciji da masturbiramo na njih istovremeno šaljući decu na Sorbonu i Oksford.


mozes ti sad ovako neobavezno da dajes poantu,...ali da je tako bilo, ne bi ti sad bio ovaj ovakav Bili, nego neki zombi.
gedza.73 gedza.73 21:15 28.07.2018

Re: Без текста

mozes ti sad ovako neobavezno da dajes poantu,...ali da je tako bilo, ne bi ti sad bio ovaj ovakav Bili, nego neki zombi.


kud ćeš gore zombije od nas.

i što sve gledamo crno. Možda bi neko zbrisao kopajući rov na Zapad i izmislio vorp.
a ovako bio samo srećan što radi u samoupravnom proizvodnom gigantu. što dobio pred zimu svinjsku polutku od sindikata.
freehand freehand 21:20 28.07.2018

Re: Без текста

stvarno ne znam sta je pisalo u tom ustavu, jer se pojavljuju i drugacije informacije

Kakve drugačije informacije kad citiraš ustav?
u Ustavu SRH iz 1974. navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”, a u Ustavu RH iz 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemljama slobodnog svijeta”.

Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90? Ko tu sad, po tebi, onako stručno, ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja?
Inače, danas je dan ustanka u Hrvatskoj, dignutog u Srbu '41.
Po nome što čitam u vestima na obeležavanju nije bilo nikog ko predstavlja zvaničnu državu, mada po rečima gospođe Grabar Kitarević iz posete jasenovcu sa predsednikom Izraela "Hrvatska baštini antifašističku brobu"..
angie01 angie01 21:24 28.07.2018

Re: Без текста

e zato danas živimo tako kako živimo.


pa ne, nego zato sto nismo umeli pametnije da se razidjemo, nego su smutljivci skenjali sve u krvi, profitirali dok su ljudi ginuli,...i evo ih sada imas takvu vlast.


jel' neko od 'nostalgičnih' blogera video neko selo na Zapadu? Šta se stalno poredimo sa okupiranim teriotirjama pod 'sovjetskom čizmom'? Što ne se Zapadom?


videla sam i na Zapadu i na Istoku,...i to kako smo mi ziveli i bili organizovani sedamdesetih je bio deo procesa naseg razvoja u odnosu na pocetnu poziciju,....(ti sad pokusavas da poredis malu seljacku neobrazovanu zemlju od nekada, sa velikim silama , cije su okolnosti bile sasvim drugacije, pa tako i prilike i mogucnosti), koji uopste nije bio los, ni u poredjenju sa tim Zapadom, s obzirom da je proslo malo vremena od one tacke, u kojoj nikakvo poredjenje nije ni bilo moguce,...a normalno da se poredis sa Rusijom, kada je stalno bila prisutna.



Jel' da da je Vučić super?


?
Bili Piton Bili Piton 21:25 28.07.2018

Re: Без текста

aureus

I spent a night of ecstasy with a pair of Wellingtons and I loved it!


Kakvi ludjaci

Bili Piton Bili Piton 21:29 28.07.2018

Re: Без текста

angie01
ali da je tako bilo, ne bi ti sad bio ovaj ovakav Bili, nego neki zombi.


Biti zombi i osećati se kao zombi - dve stvari.

Zezam se, u pravu si. Bio je tu još jedan pasus koji je bio baš o tome ali sam ga obrisao jer mi se učinilo da je suviše lokal-patriotski.
angie01 angie01 21:32 28.07.2018

Re: Без текста

kud ćeš gore zombije od nas.


ti onda nisi video ljude koji su odrasli pod Causeskom.


Pogotovo u Italiji i Francuskoj gdje ih nekad ne razlikuješ od malih gradića, toliko su ljupka.


pa dobro, to je sve stvar kulture, tradicije, uredjenja,....
angie01 angie01 21:35 28.07.2018

Re: Без текста

Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90?


formulacija je drugacija, ali nisu izbaceni iz ustava, ni Srbi, ni ostali narodi koji tamo zive.
gedza.73 gedza.73 21:36 28.07.2018

Dužni gore nego Grčka



Godišnja inflacija se meri dvocifrenim brojevima, a nekoliko godina pred Titovu smrt ubrzava i dostiže 40% godišnje. Stopa nezaposlenosti se, uprkos odlasku preko 1.1 milion (ili 20% radne snage) Jugoslovena na privremeni rad u inostranstvo, od 1970. do 1980. popela sa nešto ispod 7% na 12%. Takav rast nezaposlenostii stope ekonomske emigracije bi se u ekonomskoj literaturi okarakterisao kao znak duboke recesije.

Dakle, jugoslovenska ekonomija je kasnih sedamdesetih bila u očajnom stanju, ali je to zamaskirano uvećanjem stranih kredita epskih proporcija u kombinaciji sa povećanjem ekonomskog iseljavanja stanovništva.


Činjenica da je jugoslovenska ekonomija provela najmanje dvadeset godina pod tempom rasta duga od preko 17% godišnje, sugeriše da se i struktura te ekonomije formirala na taj način da je dalji opstanak ekonomije zavisio od budućeg uvećanja duga


Ako pogledamo ukupan jugoslovenski trgovinski deficit tokom sedamdesetih godina prošlog veka, uviđamo da on ubrzano raste između 1970. i 1980. Štaviše, taj deficit raste čak i brže od jugoslovenskog spoljnog duga. Jedan deo te razlike bio je pokriven doznakama jugoslovenskih emigranata. Na primer, ukupne doznake emigranata su 1971. iznosile 1.3 milijarde dolara, a 1972. 2.1 milijardu. Ipak, ni priliv strane valute kroz spoljne kredite i doznake emigranata nije bio dovoljan da pokrije sav trgovinski deficit i spreči odliv strane valute iz Jugoslavije


Sad ja se ne razumem u ovo sve ali mi deluje da ta mantra o samoupravnoj SFRJ ima istu potku kao 'Srbi jeli zlatnim viljuškama'. Ili Jugosloveni narod nebeski.


EDIT
jel ima nekog na tabelama da smo ga 'pobedili'?
mis'im mora da ima kad smo toliko bili jaki.
freehand freehand 21:39 28.07.2018

Re: Без текста

angie01
Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90?


formulacija je drugacija, ali nisu izbaceni iz ustava, ni Srbi, ni ostali narodi koji tamo zive.

Malo se lašim da te pitam ovo, ali znaš li kakva je razlika između ovog što sam napisao
izbacivanje Srba kao konstitutivnog naroda iz hrvatskog ustava.
... i toga o čemu govoriš?
angie01 angie01 21:43 28.07.2018

Re: Без текста

Da je raspad Jugoslavije bio jasno definisan i da je izlazak iz Jugoslavije jednog naroda


kada je sve to sastavljano i pisano, nije definisano sve sto se posle pokazalo da bi bilo dobro da jeste, jer se otvorila mogucnost da se manipulise na sve potrebne nacine, ali od tada je bilo mnogo promena u razvoju cele te drzave, pa su i neke druge stvari bile nedovoljnje i zastarele i prevazidjene, kojima je isto tako trebao apdejt, dopuna, sta sve vec ne... da je bilo volje i razuma, kao sto nije, taj razlaz je mogao da se desi i mirnim putem.
angie01 angie01 21:46 28.07.2018

Re: Без текста

izbacivanje Srba kao konstitutivnog naroda iz hrvatskog ustava.


pravo da ti kazem, previdela sam rec na kojoj insistiras, iz prostog razloga, sto je rasprava na temu, izbacivanja Srba iz Ustsva Hrvatske, vise puta na raznim mestima reciklirana upravo tako kako sam napisala.

a kako pise u nasem?
freehand freehand 21:48 28.07.2018

Re: Без текста

angie01
izbacivanje Srba kao konstitutivnog naroda iz hrvatskog ustava.


pravo da ti kazem, previdela sam rec na kojoj insistiras, iz prostog razloga, sto je rasprava na temu, izbacivanja Srba iz Ustsva Hrvatske, vise puta na raznim mestima reciklirana upravo tako kako sam napisala.

ma nebitno, to je samo suština problema, ko bi se još oko toga mlatio?
angie01 angie01 21:56 28.07.2018

Re: Без текста

ko bi se još oko toga mlatio?


a kako pise u nasem ustavu?
freehand freehand 22:02 28.07.2018

Re: Без текста

angie01
ko bi se još oko toga mlatio?


a kako pise u nasem ustavu?

Kojem našem? Aktuelnom srpskom? Kakve to veze ima sa onim o čemu ovde govorimo?
Srbi su u Hrvatskoj bili konstitutivni narod - dakle u tom smislu ravnopravni sa Hrvatima iz više razloga, a brojnost, NOB i (neproglašeni) genocid tri su međaša.
To jednostavno nisu stvari za poređenje i merenje. Ovde je reč o tome da je jednom narodu oduzeto konstitutivno svojstvo.
aureus aureus 22:05 28.07.2018

Re: Dužni gore nego Grčka

gedza.73

Sad ja se ne razumem u ovo sve ali mi deluje da ta mantra o samoupravnoj SFRJ ima istu potku kao 'Srbi jeli zlatnim viljuškama'

Геџо, почео си као предузетник, а завршио као разбијач митова.

Морам те похвалити због графикона.

Не мо'ш објаснити људима да економија Југославије није била посебно јача од економије Мађарске у односу на коју смо тобоже бриљирали.

Али не треба много критике упутити нашим друговима јер су они морали да ријешавају превише проблема: описмењавање становништва, изградњу инфраструктуре, превазилажење заосталости; имали су закашњелу урбанизацију...требало је да воде рачуна о унутрашњим односима, да 'ватају и онемогућавају усташке и четничке снаге у емиграцији...да рјешавају питање ко ће финансирати пругу Београд - Бар, да ли само Србија и Црна Гора или би требало и остали да капну коју пару...
vcucko vcucko 22:13 28.07.2018

Re: Без текста

angie01

najbolje moguće.


hvala ti boze sto nije- ne znam nikog ko o nasem detinjstvu i odrastanju prica lose, meni je bilo super - ali zato znam izkustva ljudi koji su bili u toj situcaiji da se rode i odrastaju u zemljama pod Ruskom cizmom.

Apsolutna nemogućnost, oksimoron.

Srbi nikad nisu bili Česi ni Poljaci. Mi smo u našoj, Jugo - priči, bili Rusi. Ne Česi i Poljaci nego upravo Rusi. Srbi su uglavnom svojom krvlju stvorili obe Jugoslavije i smatrali su/smo da imamo bogomdano pravo da sve ostale držimo u tim Jugoslavijama, znači i protiv njihove volje.
Sad umesto Jugoslavija učitaj Carska Rusija/SSSR, umesto Srbi učitaj Rusi, umesto "naših" ostalih "njihove" ostale. Sve u dlaku isto.
A isto je i završilo. Na prvoj krivini, čim je svetski odnos snaga dozvolio, naši ostali su pobegli od nas (Srba), kao što su i ruski ostali pobegli od Rusa.
To se nije moglo izbeći, nikakvom akcijom bilo kakve vlasti u Srbiji (ili Rusiji). Možda se ovde mogla izbeći tolika krv i razaranje, ali i to teško. Zahteva dugu i mučnu elaboraciju i raspravu, verovatno i poseban blog, a besmisleno je toliko godina posle.

Još nešto. Ne valja se razbacivati floskulama tipa "ova ili ona čizma". Šta misliš, koliko ljudi, od ovih nazovimo ih "naših ostalih" (o Jugi, naravno), smatra jako lošom uspomenom sećanje na srpsku čizmu 1918.-1991.? Reći ću ti: mnogo.
angie01 angie01 22:14 28.07.2018

Re: Без текста

Kakve to veze ima sa onim o čemu ovde govorimo?


ima, ako je ideja da se prave nacionalne drzave, onda to tako izgleda.

...doduse, memorandum SANU je bio neki pocetak u tom pravcu- nacionalnom.


za poređenje i merenje


uopste ne poredim i ne merim, niti se slazem sa bilo cime od nacionalistickih sranja, samo hocu da kazem, da nije neocekivano, ako se u tom pravcu krenulo.
angie01 angie01 22:17 28.07.2018

Re: Dužni gore nego Grčka



Морам те похвалити

aureus

freehand freehand 22:21 28.07.2018

Re: Без текста

...doduse, memorandum SANU je bio neki pocetak u tom pravcu- nacionalnom.

Eto.
gedza.73 gedza.73 22:31 28.07.2018

Re: Dužni gore nego Grčka

aureus
Геџо, почео си као предузетник, а завршио као разбијач митова.

Морам те похвалити због графикона


Da je bilo manje jugoslovenskih mitova a više preduzetnika grafikoni bi bili drugačiji.

Inače je Vcucko dobro napisao da su ostali narodi gledali Srbe kao okupatore u obe Jugoslavije.

aureus aureus 22:40 28.07.2018

Re: Без текста

vcucko

Srbi nikad nisu bili Česi ni Poljaci. Mi smo u našoj, Jugo - priči, bili Rusi. Ne Česi i Poljaci nego upravo Rusi. Srbi su uglavnom svojom krvlju stvorili obe Jugoslavije i smatrali su/smo da imamo bogomdano pravo da sve ostale držimo u tim Jugoslavijama, znači i protiv njihove volje.
Sad umesto Jugoslavija učitaj Carska Rusija/SSSR, umesto Srbi učitaj Rusi, umesto "naših" ostalih "njihove" ostale. Sve u dlaku isto.

Не баш све у длаку, наравно.
Срба је по попису из 1991. било 36 посто; ако им прикључимо дио Југословена, ајде да кажемо и свих 40 посто. Релативна већина.
Кад је УССР имао 285 милиона становника (крај осамдесетих) - Руса је било 145 милиона. Апсолутна већина (51-52 посто).
Руса је у односу на други наредни народ (Украјинци - 44 милиона) било преко три пута више, а Срба у односу на Хрвате ни два пута више. Да не говорим о односу територије насељених Русима и Украјинцима.

Даље, Запад је и у вријеме УССР-а говорио о Русима врло често. Умјесто "the Soviets", медији су често имали обичај да кажу "the Russians".
А Срби су се у Југославији према споља углавном изгубили.

П.С. Ако сам шта погријешио око процената не замјерите, из главе је - гледао сам ватерполо Шпанија - Србија.
vcucko vcucko 23:07 28.07.2018

Re: Без текста

aureus

Не баш све у длаку, наравно.


Даље, Запад је и у вријеме УССР-а говорио о Русима врло често. Умјесто "the Soviets", медији су често имали обичај да кажу "the Russians".
А Срби су се у Југославији према споља углавном изгубили.


Dobro de, nije u dlaku. To je stilska figura, ali suština je ista. To je onaj Balaševićev pevac - princip je isti, sve su ostalo nijanse.

O ovom drugom: da, Rusi i Rusija su definitivo preživeli komunizam i CCCP, vratili su se na scenu u mnogome i jači nego pre. Srbi i Srbija Jugoslaviju? Teško. Nominalno jesmo, ali pokazujemo opasnu sklonost ka nestanku, na žalost.

Ali to je druga i mučna tema...
aureus aureus 23:38 28.07.2018

Re: Без текста

vcucko
aureus

Не баш све у длаку, наравно.


Даље, Запад је и у вријеме УССР-а говорио о Русима врло често. Умјесто "the Soviets", медији су често имали обичај да кажу "the Russians".
А Срби су се у Југославији према споља углавном изгубили.


Dobro de, nije u dlaku. To je stilska figura, ali suština je ista. To je onaj Balaševićev pevac - princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Razumijem, no morao sam se umetnuti da naglasim tu razliku. Srbi u Jugoslaviji nisu u onoj mjeri dominirali kao što su Rusi u Sovjetskom Savezu. Druga je stvar što Srbi imaju maniju veličine, a bratski narodi i narodnosti (da upotrebim tu šašavu terminologiju iz doba SFRJ) umjeli su da im tu maniju još i podstaknu katkad svojom osjetljivošću i strahovima od dominacije.

A pogledaj još i ekonomiju:



Zapadne republike - Slovenija i Hrvatska konstantno imale bar 40% udjela u državnom proizvodu, a domašivale su i svih 43%, a Srbija i Crna Gora zajedno (podaci su iz rada tokom postojanja SCG) maksimalno 40%.
6,7 miliona stanovnika na jednoj strani nadmašivalo je 10,3 miliona na drugoj.

P.S. BiH se u ovom pogledu takođe nije proslavila. Skoro isto stanovnika kao Hrvatska, a duplo manji BDP.
vcucko vcucko 00:18 29.07.2018

Re: Без текста

aureus


A pogledaj još i ekonomiju:


Znaš li koja je najbolja ilustracija ovoga o čemu si postovao (ekonomske relacije SFRJ-RS, odnosno i analogno CCCP-RF)? Svetski pomorski biznis.

Sojuz je, sa sve "žitnicama" Ukrajinom i -stanovima, bio beznadni, kolosalni uvoznik pšenice. Ključan, u smislu da je to imalo direktnog uticaja na stanje svetskog pomorstva.

Kad bi ionako nedovoljna žetva u Sojuzu podbacila, veliki konvoji pretovareni žitom veselo su brektali preko Atlantika (mislim na SAD, ali i Argentinu, Brazil...) u pravcu Odese i Novorosijska. Akcije brodarskih kompanija bi skakale u nebo, angažovan je veliki broj dodatnog ljudstva itd. Ali kad bi žetva donekle uspela, brodovi su išli na vez, nezaposleni mornari svih fela i nacija prepunjavali su Roterdam, Antverpen itd. u potrazi za poslom, a akcije bi krenule u slobodan pad.
Danas, bez Ukrajine i -stanova i još koječega, RF je jedan od najvećih izvoznika pšenice na svetu. Neke godine je prva, neke treća, ali tu je negde.

U isto vreme, optimističke prognoze govore o decenijama potrebnim da Srbija u proizvodnji skoro pa bilo čega dostigne nivo iz SFRJ.

Opet isti zaključak: RF je preživela CCCP i ide napred. Srbija je iz SFRJ izašla osakaćena, moguće i smrtno ranjena.
aureus aureus 00:40 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko

Opet isti zaključak: RF je preživela CCCP i ide napred. Srbija je iz SFRJ izašla osakaćena, moguće i smrtno ranjena.

Pa eno gore, posebno je tužan trenutak bila 2000. godina: Slovenija i Hrvatska 68,4% zajedno, a SRJ - 17%.

Ovo je po glavi stanovnika iz 2016. Stvari su se malo popravile, ali i dalje je to prevelika razlika.



Da ne govorimo o pogodnostima koje imaju Slovenija i Hrvatska nakon ulaska u EU.
Hrvatska pravi ogromni Pelješački most (pravi direktnu vezu sa južnom Dalmacijom i zaobilazi kopno BiH kod Neuma), a 85% sredstava obezbjeđuje EU!
Pravi most Svilaj-Odžak na Savi, pola joj plaća EU, a siromašna BiH za svoju polovinu mosta uzima kredit (koridor 5C).
Hrvatska godinama rasteže sa gradnjom mosta i pristupnog puta kod Gradiške na Savi jer čeka da joj EU i tu doturi bar pola para. Republika Srpska ima pare, naravno - iz kredita.

U poslednja dva slučaja postoji i dodatni razlog za rastezanje, a to je što Hrvatska očigledno želi da što više naplati putarine za svoje auto-puteve (i tako ih otplati) prije nego što BiH izgradi kvalitetnu putnu infrastrukturu i preotme joj dio putnika koji na more idu iz Srednje Evrope.
apostata apostata 02:21 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko

Znaš li koja je najbolja ilustracija ovoga o čemu si postovao (ekonomske relacije SFRJ-RS, odnosno i analogno CCCP-RF)? Svetski pomorski biznis.

Sojuz je, sa sve "žitnicama" Ukrajinom i -stanovima, bio beznadni, kolosalni uvoznik pšenice. Ključan, u smislu da je to imalo direktnog uticaja na stanje svetskog pomorstva.

Kad bi ionako nedovoljna žetva u Sojuzu podbacila, veliki konvoji pretovareni žitom veselo su brektali preko Atlantika (mislim na SAD, ali i Argentinu, Brazil...) u pravcu Odese i Novorosijska. Akcije brodarskih kompanija bi skakale u nebo, angažovan je veliki broj dodatnog ljudstva itd. Ali kad bi žetva donekle uspela, brodovi su išli na vez, nezaposleni mornari svih fela i nacija prepunjavali su Roterdam, Antverpen itd. u potrazi za poslom, a akcije bi krenule u slobodan pad.
Danas, bez Ukrajine i -stanova i još koječega, RF je jedan od najvećih izvoznika pšenice na svetu. Neke godine je prva, neke treća, ali tu je negde.

U isto vreme, optimističke prognoze govore o decenijama potrebnim da Srbija u proizvodnji skoro pa bilo čega dostigne nivo iz SFRJ.

Opet isti zaključak: RF je preživela CCCP i ide napred. Srbija je iz SFRJ izašla osakaćena, moguće i smrtno ranjena.

E moj vcucko

















apostata apostata 02:53 29.07.2018

Re: Без текста

@vcucko

I da, Rusija je imala rekordnu žetvu prošle godine, ali ne u odnosu na SSSR, nego u odnosu na RSFSR, koja je 1978. imala žetvu od rekordnih 127 mil. tona (te godine cijeli SSSR imao je 238 mil. tona).

aureus aureus 07:06 29.07.2018

Re: Без текста

E moj vcucko

Još malo statistike.

1. Sovjetski savez je 1970. imao 241 milion stanovnika, što je predstavljalo oko 6,5 posto svjetske populacije (3,706 mlrd).
Nominalni bruto nacionalni dohodak je bio tadašnjih 433,4 milijarde dolara, što je predstavljalo 12,7% svjetskog BND-a i čak 31,1% evropskog.
Na Ruse i Rusiju je otpadalo malo više od pola populacije, a za ekonomiju ne znam precizno; vjerovatno oko dvije trećine sovjetskog BND-a, možda čak i više ako je omjer približan onom iz 1990.

Dakle, prije pedesetak godina (taman nakon silaska Amerikanaca na mjesec) brojke su bile takve...kod Sovjeta 6,5% svjetske populacije, ali zato duplo više svjetskog ekonomskog kolača - 12,7%.

Svjetska populacija je napredovala, a s njom na sreću i ekonomija.
1990. godine Sovjetski Savez je imao oko 290 miliona stanovnika. (Popis je zapravo sproveden godinu dana ranije, i na njemu je bilo 286 miliona stanovnika, od toga je u RF živjelo 147 miliona.) Svijet je tada već imao 5,278 milijarde stanovnika, što će reći da je je u Ruskoj Federaciji živjelo 2,785% svjetske populacije a na prostoru cijelog Sovjetskog Saveza - 5,495%.
Sovjetski BND je te godine bio 784 tadašnje milijarde i predstavljao je tek 3,4% svjetskog BND-a i 9,1% evropskog. Samo pet godina ranije predstavljao je 6,8% svjetskog i 20,6 posto evropskog; očigledno se nešto loše dešavalo.

Nije se, dakle, u tih 20 godina mnogo promijenilo kad je u pitanju udio populacije: sa 6,5% 1970. Sovjetski Savez je pao na 5,5%. Ali kad je ekonomija u pitanju pad je bio dramatičan: sa 12,7% na 3,4%.
Ovo samo po sebi ne mora značiti nikakvu katastrofu za običnog čovjeka, pogotovo ako 1990. živiš isto ili bolje u odnosu na 1970. Ovo samo znači da je tvoja zemlja postala u svjetskim okvirima manje bitna, i da su drugi napredovali više nego ti.

2. E, ali da vidimo šta se dalje dešavalo u poslednjih tridesetak godina.

Evo prvo jedne zanimljive tabelice:



Poređenja sa razvojem drugih zemalja možemo naći OVDJE.

Dakle, 1990. Sovjetski Savez (290 miliona) je još uvijek populaciono veći od Amerike (249), a njegov nacionalni proizvod je 784 milijarde dolara i prilično je niži od američkog (5,923 milijarde), a niži je i od japanskog (3,162 milijarde), njemačkog (1,794 milijarde), britanskog (1,097)...Ruski BND predstavlja čak 72% sovjetskog, ali tek on je niži od svih pomenutih - 568 milijardi.

Bruto nacionalni dohodak Rusije predstavlja 2,5 posto svjetskog, a približan je udio i ruske populacije u svjetskoj (2,785%).

Onda dolazi tranzicija, ekonomski problemi se povećavaju..negdje 1998-1999. Rusija pada na koljena i pet godina je njen nominalni nacionalni dohodak ispod 1% svjetskog. '99. svega 0,57%. Tad je, uz sve nevolje koje su mogle snaći Rusiju, pala i nafta na neku mizernu cijenu.
Za vrijeme Putinove vlasti stvari počinju da se popravljaju, a ruku na srce - em je završena prvobitna akumulacija kapitala em se popravlja i cijena nafte.
2008. bruto nacionalni dohodak Rusije je u odnosu na svjetski - tamo gdje je bio i 1990 - 2,5%. Dok u Americi Buš brljavi, Putin trlja ruke - djeluje da je vratio svoju zemlju tamo gdje je bila, bar pred raspad Sovjetskog Saveza, čak i ekonomski. Cijena nafte na istorijskom maksimumu. Onda dolazi kriza koja je potresla zapadni svijet sa par recesija, ima i Rusija probleme no drži glavu iznad vode. 2013. godine njen bruto nacionalni dohodak izražen u dolarima je 2,151 milijardu (istorijski maksimum), po glavi stanovnika to je 14 977 dolara, a kad se gleda udio u svjetskom dohotku - to je 2,8%.

2014. ponovo kreću nevolje. Pada cijena nafte, a Rusija potpada i pod udar određenih sankcija sa Zapada. 2016. godine njen nominalni BND je 1,212 milijardi dolara (1,6% svjetskog) a per capita to iznosi 8 421 dolar. Naravno, i dolar je pokvarena valuta pa valja gledati i cijene.




3. Ako podvučemo crtu kod 2016. i uporedimo stvari sa 1990. godinom, vidjećemo da se malo šta promijenilo u odnosu velikih zemalja kad se posmatraju parametri o kojima govorimo. Najmanje je napredovao Japan, ali Japan je odavno prosperitetna zemlja, pa Japanci ne moraju puno da se jede. Nijemci su per capita napredovali dvaput, Britanci isto toliko, Amerikanci dva i po puta, Rusi 2,2...Manje-više per capita su Rusi tamo gdje su bili poslednju godinu pred tranziciju u usporedbi za pomenutim zemljama.
Na svjetsku ekonomsku scenu pojavila se Kina, naravno, i to kao zmaj.

Ako se posmatra nominalni BDP po glavi stanovnika (te podatke imamo za 2017) - Rusija je TAČNO u svjetskom prosjeku - oko 10 700 dolara.
Međutim, pošto joj broj stanovnika stagnira već 25 godina (oko 142 miliona), a ljudstva je na planeti sve više, a više ga je i kod njenog najvećeg rivala Amerike (325 miliona) - ona definitivno ne može da se sa Amerikom samjerava kao što je to nekad činila. BDP Amerike je danas (2017) 12 puta veći od ruskog (19 390 milijardi : 1 577 milijardi).
Nominalni BDP Rusije je na 11. mjestu u svijetu i ugnijezdio se između Kanade (1 653 milijarde) i Južne Koreje (1 530 milijardi), s tim što je ruski puno ranjiviji jer dosta zavisi od energenata. Može u jednom momentu prilično da skoči, a u drugom isto tako naglo da ljosne.
Izražen u paritetu kupovne moći (PPP) on je očekivano mnogo veći - 3 749 milijardi (šesto mjesto u svijetu) jer su cijene u Rusiji niže nego u SAD. Ovako posmatrano Kina je već pretekla SAD. Međutim, PPP više upućuje na standard života kod kuće nego na snagu ekonomije: dobro je ako ti je šišanje jeftino, ali mala primanja ti ne pomažu mnogo kad nabavljaš proizvod iz uvoza - recimo pametni telefon, lijekove iz uvoza, kikiriki ili ako kao turista ideš u Dansku (gulp! ).


4. Da završim ovaj osvrt sa par zaključaka i napomena. Rusija se drži iznad vode, uzimajući u obzir to da je prošla tranziciju, ali kad je ekonomija u pitanju, ona u svjetskim okvirima nije važna kao što je bila prije pedeset, sto ili sto pedeset godina (kad je svijet, doduše, bio drugačiji). Udio joj je danas od 1,6 do 2,8% svjetskog dohotka (kako-kad), a udio stanovništva oko 1,9%.
Njena ukupna ekonomija ne stoji toliko dobro ni u odnosu na druge velike zemlje. Manja je preko 12 puta od američke, skoro osam puta manja od kineske, tri puta od japanske, gotovo dva i po puta od njemačke. Manja je, naravno, i od indijske, francuske, britanske, brazilske a čak i od italijanske, iako je Italija zemlja sa milion problema i ima dva i po puta manju populaciju; plus nema energente pa ih uvozi.

Još uvijek se nije oslobodila zavisnosti od energenata i ruda, od onoga što izvadi iz zemlje. Svoju ekonomiju previše bazira na sirovinama, a premalo na sofisticiranim proizvodima gdje se koristi znanje koje se može dobro naplatiti. Što je ipak čudno. Zemlja koja može da napravi S-400 i da šibne raketu koja leti 14 mahova trebalo bi da umije napraviti i neki dobar auto, neki "vau" kućni uređaj, ili moderni gadžet, nešto što koristi opšta populacija. Sad se osvrćem oko sebe i vidim da nemam ništa rusko. A imam, samo što mi pogled seže, po 4-5 stvari iz Južne Koreje i Japana (živio Japan! ).

Dobro je što Rusija proizvodi sve više hrane, to je sigurno dobro, ali valjalo bi i da visokoj tehnologiji posveti dodatnu pažnju, i da, što kažu ekonomisti, diversifikuje svoju privredu. Bilo bi dobro i da ima manje korupcije i svega drugog što ne valja.

vcucko vcucko 08:46 29.07.2018

Re: Без текста

aureus

Još uvijek se nije oslobodila zavisnosti energenata i ruda, od onoga što izvadi iz zemlje. Svoju ekonomiju previše bazira na sirovinama, a premalo na sofisticiranim proizvodima gdje se koristi znanje koje se može dobro naplatiti. Što je ipak čudno. Zemlja koja može da napravi S-400 i da šibne raketu koja leti 14 mahova trebalo bi da umije napraviti i neki dobar auto, neki "vau" kućni uređaj, ili moderni gadžet, nešto što koristi opšta populacija. Sad se osvrćem oko sebe i vidim da nemam ništa rusko. A imam, samo što mi pogled seže, po 4-5 stvari iz Južne Koreje i Japana (živio Japan! ).

A imaš li nešto iz, ajmo onako nasumice: Španije? Francuske? (prvo ovi veliki što su držali pola sveta). Zatim Belgija? Holandija? Kod njih postoji velika mogućnost da kupuješ neku hranu ili piće, ali samo to. Najčuveniji belgijski proizvod je bio i ostaće pištolj kojim je Gavrilo presudio Ferdinandu i Sofiji.

Pobogu, Kina, Japan i Koreja, Daleki Istok upšte, proizvode za čitav svet. 90% sveta ima u kući 90% stvari otuda, o tome je suvišno i govoriti. Američki proizvod? To i ako nađeš, u pitanju je neki preskupi gadžet iz polumanufakturne proizvodnje poznat iz filmova (pada mi na pamet Harli). Znači, sve to za najveći deo sveta se podrazumeva, samo za Rusiju se posebno ističe da je tako, uz obaveznu zluradost?!

Evo da se prisetim: neki mali klasični televizor Orion, bio za dečju sobu pa dao sestri isto za klinca, mislim da radi ko lud i dalje. Jednom (ima bar 15 godina) sam u nekoj carinskoj prodavnici nakupovao gomilu majica "made in Russia", jednobojne, većinom sive, dan danas posle intenzivnog nošenja su mi ostale dve ili tri, to je neuništivo. Kad bi izašli na tržište trikotaže sa tim kvalitetom i cenom, svi ostali bi mogli samo ključ u bravu.
Dugo vremena sam intenzivno skupljao ručne satove, imao sam tri poveće kutije, jedna "Vostok", druga "Poljot" treća "ostalo" (Slava, Pobeda, Raketa...), sve ispravno. kasnije me prošla ta strast, većinu sam razdelio, ali i danas nosim skoro isključivo Vostok Kadet - Mini Komandirski, imam ih u 5-6 boja, navijam i kombinujem (imam i neke CH komade, ali to stoji više kao vrednost, slabo kad stavim na ruku).

Sve zajedno nije mnogo, ali je još uvek više i značajnije mi od 90% ostalih zemalja
freehand freehand 08:59 29.07.2018

Re: Без текста

Pobogu, Kina, Japan i Koreja, Daleki Istok upšte, proizvode za čitav svet. 90% sveta ima u kući 90% stvari otuda, o tome je suvišno i govoriti. Američki proizvod? To i ako nađeš, u pitanju je neki preskupi gadžet iz polumanufakturne proizvodnje poznat iz filmova (pada mi na pamet Harli). Znači, sve to za najveći deo sveta se podrazumeva, samo za Rusiju se posebno ističe da je tako, uz obaveznu zluradost?!

Pa eto, to je ovde redovan princip i kad su u pitanju SFRJ/SSSR i Srbija/Rusija.
Inače, statistika u rukama laika postaje smrtonosno oružje za istinu i objektivnu stvarnost.
Dobri oj Brajović tu je masovni zločinac. našteluje gugl da mu nađe odgovarajući odnos parametara i tabelu koja to ilustruje i udri.
gedza.73 gedza.73 09:44 29.07.2018

Re: Без текста

Kude b'e vi odoste.



Krajem osamdesetih konsolidirani rezultat jugoslavenskih poduzeća bio je kumulativni gubitak od preko 15% BDP-a


Jugoslavija je, i polovinom 60 – tih godina, bila na samom dnu evropske lestvice po broju izgrađenih stanova na 1000 stanovnika.


„Kad sam pre rata izlazio na Terazije i video kako živi buržoazija i uporedio sa tim kako živim ja, bilo mi je jasno – to je kapitalizam. Kad provirim na Terazije sad, a ono još veća razlika, a socijalizam. Ko to meni može objasniti?“ bili su samo neki od komentara radnika upućeni Vlajku Beogoviću.


U periodu 1945-1991. je iscrpljeno (bolje reći „potrošeno“) više modela finansiranja jugoslovenskog ekonomskog sistema – najpre nacionalizacijom (1945-1953), a zatim se ekonomija održavala (1) preko bespovratne pomoći iz inostranstva (1945-1966), (2) iz deviznih doznaka (od 1960-ih), (3) zaduživanjem (1957-1990), (4) inflatornim finansiranjem (1979-1991) i na kraju (5) posezanjem za deviznom štednjom građana (1990-1991).


SFRJ. Nebeska zemlja u kojoj je živeo nebeski narod.

u očajničkim pokušajima države da dođe do deviza, nezvanično je uveden „sistem 1:3:9“ – građaninu koji u neku domaću banku donese određenu svotu deviza, pomenuta banka je odobravala kredit u trostruko većoj dinarskoj protivvrednosti; zatim je građanin sa odobrenim dinarskim sredstvima kupovao devize na „crnom tržištu“ i odlazio u drugu domaću banku da podigne novi kredit, koji je sada bio devetostruko veći u odnosu na početni devizni ulog. Oba odobrena kredita je narednih godina inflacija obezvređivala, a dugoročno gledano, banke (država) su bile na gubitku.


Drugi primer je legalizacija „kupovine“ radnih mesta – domaći povratnici sa „privremenog rada iz inostranstva“ su mogli da „udružuju sredstva sa radnim organizacijama“, odnosno oni bi uplatili preduzeću devizna sredstva (npr. 15.000 DM) u zamenu za zasnivanje stalnog radnog odnosa.


ozbiljna država?
angie01 angie01 09:58 29.07.2018

Re: Без текста

u očajničkim pokušajima države

Drugi primer je legalizacija

„Kad sam pre rata izlazio na Terazije

Krajem osamdesetih


je l su ti ovi citati iz novasrpskapolitickamisao, ili tako neki izvor....
vcucko vcucko 10:00 29.07.2018

Re: Без текста

gedza.73


Drugi primer je legalizacija „kupovine“ radnih mesta – domaći povratnici sa „privremenog rada iz inostranstva“ su mogli da „udružuju sredstva sa radnim organizacijama“, odnosno oni bi uplatili preduzeću devizna sredstva (npr. 15.000 DM) u zamenu za zasnivanje stalnog radnog odnosa.


ozbiljna država?

Oliver Nedeljković, zapamtite to ime

Mada, nije to ni toliko van pameti. Neka vrsta kredita. Gastos uplati preduzeću tih 15-20 soma, posle sedi na radnom mestu i ne radi ništa, a preduzeće mu vraća na rate, kroz lični dohodak. Ako je gastos dobrog zdravlja i dugovečan može da bude čak i dobar u priči.

Nemerljiv je doprinos kumrovačke škole savremenoj ekonomskoj misli
gedza.73 gedza.73 10:15 29.07.2018

Re: Без текста

Ima i odatle. prva tabela o nezaposlenosti žena je 'Statistički godišnjak Jugoslavije'

ali uopšte i nije bitno ko je napisao pitanje je da li su podaci tačni ili nisu.
Ili su tačne naše idealističke predstave o prošlosti.


Zamisli državu koja prodaje radna mesta kako bi finansirala svoje dugove. Ja sam bio ubeđen da je to samo skeč iz 'Tesne kože'.

Kad ono stvarno SFRJ prosila kako ne bi bankrotirala i pored svoje velike industrijske proizvodnje, ogromnog izvoza, samosvesne radničke klase...

edit

vcucko
Oliver Nedeljković, zapamtite to im



Nemerljiv je doprinos kumrovačke škole savremenoj ekonomskoj misli

Zato ja kažem. svako ko smatra da je tada bila uređena država nema nikakvog razloga da se buni danas.

Nekima bilo dobro onda sa onom vlašću, danas se neki drugi koriste. Samo što danas može slobodno da se kevće a da se ne zaglavi zatvor. Ali sistem je vrlo malo promenjen.
predatortz predatortz 10:23 29.07.2018

Re: Без текста

Kad ono stvarno SFRJ prosila kako ne bi bankrotirala i pored svoje velike industrijske proizvodnje, ogromnog izvoza, samosvesne radničke klase...


SFRJ je bankrotirala 1982. godine.
gedza.73 gedza.73 10:59 29.07.2018

Re: Без текста

SFRJ je bankrotirala 1982. godine.


još jedan od razloga za



deset_slukom deset_slukom 11:36 29.07.2018

Re: Без текста

freehand

u Ustavu SRH iz 1974. navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”, a u Ustavu RH iz 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemljama slobodnog svijeta”.

Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90? Ko tu sad, po tebi, onako stručno, ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja?


Zapravo, formalno i sadržinski, nema neke razlike. Ako je negde definisano ko ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja, u navedenim citatima sigurno nije.

Ako je, slutim, ključna reč "nacionalna", ni u prvom citatu Hrvatska nije nacionalna država (i) Srba. Ako zanemarimo znake interpunkcije možemo tekstove tumačiti kako nam je volja, ovako ne.

Da li bi po tekstu iz '74. Srbi imali pravo na otcepljenje zato što su jedini, osim Hrvata, pomenuti imenom, za razliku od ostalih? Po toj logici, po aktuelnom Ustavu, to pravo bi imali Srbi, Muslimani, Slovenci, Česi...

st.jepan st.jepan 12:20 29.07.2018

Re: Без текста

deset_slukom
freehand

u Ustavu SRH iz 1974. navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”, a u Ustavu RH iz 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemljama slobodnog svijeta”.

Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90? Ko tu sad, po tebi, onako stručno, ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja?


Zapravo, formalno i sadržinski, nema neke razlike. Ako je negde definisano ko ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja, u navedenim citatima sigurno nije.

Ako je, slutim, ključna reč "nacionalna", ni u prvom citatu Hrvatska nije nacionalna država (i) Srba. Ako zanemarimo znake interpunkcije možemo tekstove tumačiti kako nam je volja, ovako ne.

Da li bi po tekstu iz '74. Srbi imali pravo na otcepljenje zato što su jedini, osim Hrvata, pomenuti imenom, za razliku od ostalih? Po toj logici, po aktuelnom Ustavu, to pravo bi imali Srbi, Muslimani, Slovenci, Česi...

Toliko često sam čuo i pročitao da su 1990. Srbi uzbačeni iz hrvatskog ustava, te da im je oduzet status konstitutivnog naroda, da sam i sam u to verovao. I dabome, smatrao da to uopšte nije fer.

Hot mEđutim, evo sad prvi put ovo pažljivo čitam, i pazi stvarno, u oba ustava piše da je Hrvatska NACIONALNA država hrvatskog naroda, kao i država (samo država, NE I NACIONALNA država) srpskog naroda, s tim što su u tom novijem ustavu ostali narodi navedeni, kako i jeste red, poimence, a ne onako džuturasto kao pre (ostali narodi koji u njoj žive).


Edit:
Možemo li se dakle, makar u okviru ovog bloga, dogovoriti da je tome tako, ili ćemo nastavviti da neodustajno polemišemo piše li u tim ustavima ono što u njima piše, ili naproitiv, u njima uopšte ne piše ono što u njim piše?
deset_slukom deset_slukom 12:38 29.07.2018

Re: Без текста

st.jepan
Toliko često sam čuo i pročitao da su 1990. Srbi uzbačeni iz hrvatskog ustava, te da im je oduzet status konstitutivnog naroda


Tačno, upravo tim rečima. Što je bio najjači argument da, u strahu od "ustaškog noža", Srbi naprave svoju državu.
aureus aureus 13:04 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko
aureus

Još uvijek se nije oslobodila zavisnosti energenata i ruda, od onoga što izvadi iz zemlje. Svoju ekonomiju previše bazira na sirovinama, a premalo na sofisticiranim proizvodima gdje se koristi znanje koje se može dobro naplatiti. Što je ipak čudno. Zemlja koja može da napravi S-400 i da šibne raketu koja leti 14 mahova trebalo bi da umije napraviti i neki dobar auto, neki "vau" kućni uređaj, ili moderni gadžet, nešto što koristi opšta populacija. Sad se osvrćem oko sebe i vidim da nemam ništa rusko. A imam, samo što mi pogled seže, po 4-5 stvari iz Južne Koreje i Japana (živio Japan! ).

A imaš li nešto iz, ajmo onako nasumice: Španije? Francuske? (prvo ovi veliki što su držali pola sveta). Zatim Belgija? Holandija? Kod njih postoji velika mogućnost da kupuješ neku hranu ili piće, ali samo to. Najčuveniji belgijski proizvod je bio i ostaće pištolj kojim je Gavrilo presudio Ferdinandu i Sofiji.

Pobogu, Kina, Japan i Koreja, Daleki Istok upšte, proizvode za čitav svet. 90% sveta ima u kući 90% stvari otuda, o tome je suvišno i govoriti. Američki proizvod? To i ako nađeš, u pitanju je neki preskupi gadžet iz polumanufakturne proizvodnje poznat iz filmova (pada mi na pamet Harli). Znači, sve to za najveći deo sveta se podrazumeva, samo za Rusiju se posebno ističe da je tako, uz obaveznu zluradost?!

Ovo je bila sasvim nepotrebna intervencija.

Čuj Holandija, čuj Belgija, čuj zluradost...
Pa onda priča o tome da kod ovih možeš naletjeti uglavnom na hranu i piće, a Vcucko počeo o tome da Rusija proizvodi sve više hrane.
Pa onda pominjanje Španije koja je prestala da bude kolonijalna sila u XIX vijeku i postala jedan od tzv. "bolesnika Evrope" (nije uopšte dobro iskoristila svoju kolonijalnu poziciju - pokrali su zlato, ugradili ga, što kaže profesor Zec, u katedrale i prestali da budu proizvođači i postali svi hidalgosi i sveštenici).

Pa onda pominjanje kolonijalizma Francuske i toga koliko je ona držala pod svojom kontrolom. A Sovjetski Savez se prostirao na 22,4 miliona kvadratnih kilometara, prije njega Rusko carstvo na 22,8 (1895) što je duplo više nego što je imala Francuska na svom vrhuncu 1920. Znam da ima slabo naseljenje zemlje, nedovoljno plodne, znam da je hladno - ali da se šta iz te zemlje iskopati, je li tako? Kanađani bar uspijevaju sa sličnom geografijom. Uzgred, Rusija je najveća zemlja na svijetu - velika je skoro kao SAD i Kanada zajedno.
Gdje su Francuzi danas sa kompanijama kao što je "Airbus" (uh, dobrog li primjera, ovi imaju sjedište u Holandiji), "PSA", "Reno", raznim granama industrije (od proizvodnje roba široke potrošnje - do proizvodnje luksuzne robe - "Kartije", "Šanel", "Kristijan Dior"...), proizvodnje hrane (šta ono sve prave što je baš poznato? - sireve, vina, konjak...), kao i bankarstva i trgovine. I koliko firmi imaju čiji su godišnji prihodi veći od, recimo, BDP-a Srbije - na primjer ovaj "Vinci" što je dobio koncesiju za "Nikolu Teslu". Ili "Sanofi", za koji mnogi nisu ni čuli, a riječ je o farmaceutskoj kompaniji. Imaju i neku kompaniju staru 350 godina što proizvodi građevinske materijale i pravi 40 milijardi evra prihoda godišnje.

Ne znam ni šta sam to u citiranom komentaru rekao što čak nije skoro neko opšte znanje, o čemu pišu svjetski ekonomisti, o čemu katkad govore i ruski zvaničnici, a što se sve može provjeriti kliktajem miša.

Recimo, ovako:


Ovo je ruski izvoz 2016. godine. 270 milijardi dolara. 28% otpada na sirovu naftu, 16% na naftne derivate, 5,9% na gas, 3,8% na brikete. Ovo sve što je u jednoj boji - predstavlja 53,7% ruskog izvoza, a kad su cijene na svjetskom tržištu veće i sam procenat je veći. Pa onda aluminijum i drugi metali...eno dole pšenice sa 1,9%.

A vidi Holandiju (17 miliona stanovnika) za istu godinu. Super je što i ona ima jednu moćnu naftnu kompaniju, da ne bude da ne znamo za nju. No...



No, njen izvoz je em veći (413 milijardi dolara) em raznovrsniji em uravnoteženiji i ne zavisi samo od cijene sirovina.


O tome pričam. Ali ovo radi zemlja koja zna da nije blagoslovena resursima, koja tlo krade i brani od mora i gdje se 17 miliona stanovnika zbilo na teritoriji manjoj od Bosne i Hercegovine.

vcucko
Najčuveniji belgijski proizvod je bio i ostaće pištolj kojim je Gavrilo presudio Ferdinandu i Sofiji.

Jes' vala. Taj je baš čuven. Rame uz rame sa "kalašnjikovim", valjda najprodavanijim komadom vatrenog oružja kojeg je svijet vidio.
Poznat je "brauning", nema sumnje, ali bih ipak više pažnje poklonio "InBev"-u, najvećem proizvođaču piva na svijetu. Nije da konzumiram puno piva, ali znam da ga dosta ljudi voli. I te "stele artoa", i te "badvajzere" i čuda.

Da pogledamo i Belgiju* malo pobliže i njen izvoz.



Potrefilo se da je 2016. i njen izvoz veći od ruskog. Zemlja od jedva 11 miliona stanovnika, a izvoz joj 325 milijardi dolara. Lijep, raznovrstan, uravnotežen izvoz; prave ljudi svašta i izvoze. A i oni se zbili na 30 hiljada kvadratnih kilometara.

*) Sa Luksemburgom.
aureus aureus 15:14 29.07.2018

Re: Без текста

deset_slukom
freehand

u Ustavu SRH iz 1974. navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”, a u Ustavu RH iz 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemljama slobodnog svijeta”.

Pa čini li ti se da postoje neke razlike u formulaciji nog iz '74 i ovog iz '90? Ko tu sad, po tebi, onako stručno, ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja?


Zapravo, formalno i sadržinski, nema neke razlike. Ako je negde definisano ko ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja, u navedenim citatima sigurno nije.

Ako je, slutim, ključna reč "nacionalna", ni u prvom citatu Hrvatska nije nacionalna država (i) Srba. Ako zanemarimo znake interpunkcije možemo tekstove tumačiti kako nam je volja, ovako ne.

Da li bi po tekstu iz '74. Srbi imali pravo na otcepljenje zato što su jedini, osim Hrvata, pomenuti imenom, za razliku od ostalih? Po toj logici, po aktuelnom Ustavu, to pravo bi imali Srbi, Muslimani, Slovenci, Česi...


По мени, разлике има.

12 посто је било Срба у Хрватској, а 9 посто свих других. Дакле, Срби су представљали више од пола тих "других". Друго, Срби су у култури и науци дали доста Хрватској, а учествовали су кроз антифашистичку борбу великим дијелом и у стварању модерне Хрватске. Чували су сопствену кожу, али су се борили и за слободну Хрватску. У првих годину-двије више је Срба било у партизанским јединицама из Хрватске него Хрвата. О томе како су пострадали у НДХ која је над њима спроводила геноцид боље је не трошити ријечи. Не тврдим да је НДХ претходница модерне хрватске државе, али што каже хрватски историчар, Хрвоје Класић - ипак је она хрватска ствар. И у њој су се Срби лоше провели.

Зато промјена терминологије у уставу Хрватске из 1990, ако ништа друго, показује недостатак добре воље према Србима у Хрватској.


Друга је ствар што је конститутивност народа у некој држави (занимљиво је како су републике у СФРЈ доносиле уставе по којима су "државе" помало нејасна ствар. Има ситуација у којима ти та конститутивност не значи много. Хрвати су, на примјер, конститутивни у Републици Српској, па шта им то вриједи? Има их 2,3 посто и имају једног министра који је у Додиковој странци. Наравно да не могу да се отцјепљују од Републике Српске, не могу заправо да постигну ништа што би било битно.
Њихов је број у односу на предратни спао са 152 хиљаде на само 26 хиљада. Ако је број Срба у Хрватској сведен на трећину од предратног, број Хрвата у Републици Српској је сведен на шестину. Нешто је до економије и чињенице да је живот лакши у Хрватској, да њена путовница више вриједи, а нешто је богами и до рата.

Хрватска је успјела кроз двадесет година (1991 - 2011) смањити не само проценат Срба него и осталих "других". Данас је свих "других" - 9,5%. А било их је 21%. Веле да је хрватски матерњи за 95,6% њеног становништва, а само тридесетак посто од преосталих 4,3% њених житеља српске народности каже да им је матерњи језик српски.
Тако је Хрватска, упркос традицији и географији, постала једна од најхомогенијих европских држава и данас су они "други" стварно други.
predatortz predatortz 15:22 29.07.2018

Re: Без текста

Хрвати су, на примјер, конститутивни у Републици Српској, па шта им то вриједи? Има их 2,3 посто и имају једног министра који је у Додиковој странци. Наравно да не могу да се отцјепљују од Републике Српске, не могу заправо да постигну ништа што би било битно.


Hrvati su daleko zadovoljniji svojim položajem u RS nego položajem u kantonima u Federaciji, u kojim su Bošnjaci većina.
Hrvati svoj politički, ekonomski, i na kraju fizički opstanak u BiH, vežu uz Srbe i RS. Svesni da je to jedini način i da se dva hrišćanska naroda moraju podržavati.

aureus aureus 15:41 29.07.2018

Re: Без текста

predatortz
Хрвати су, на примјер, конститутивни у Републици Српској, па шта им то вриједи? Има их 2,3 посто и имају једног министра који је у Додиковој странци. Наравно да не могу да се отцјепљују од Републике Српске, не могу заправо да постигну ништа што би било битно.


Hrvati su daleko zadovoljniji svojim položajem u RS nego položajem u kantonima u Federaciji, u kojim su Bošnjaci većina.
Hrvati svoj politički, ekonomski, i na kraju fizički opstanak u BiH, vežu uz Srbe i RS. Svesni da je to jedini način i da se dva hrišćanska naroda moraju podržavati.


Велика је срећа кад те данас има шест пута мање него једно кољено раније и кад у европској држави (и њеном ентитету) у 21. вијеку мораш размишљати о опстанку, политичком, економском, па и физичком.

Кад је у питању Федерација БиХ, у односу на предратно стање, Хрвати нису већина само у једној општини у којој су били - у Варешу.
Али су зато прешишали Бошњаке у Стоцу, чак и Мостару, а мислим и у још једној општини. А Србе су надмашили у једној општини која је пала 1995.

Економски тек нису угрожени јер су заправо у просјеку најбогатији.
predatortz predatortz 15:44 29.07.2018

Re: Без текста

aureus
predatortz
Хрвати су, на примјер, конститутивни у Републици Српској, па шта им то вриједи? Има их 2,3 посто и имају једног министра који је у Додиковој странци. Наравно да не могу да се отцјепљују од Републике Српске, не могу заправо да постигну ништа што би било битно.


Hrvati su daleko zadovoljniji svojim položajem u RS nego položajem u kantonima u Federaciji, u kojim su Bošnjaci većina.
Hrvati svoj politički, ekonomski, i na kraju fizički opstanak u BiH, vežu uz Srbe i RS. Svesni da je to jedini način i da se dva hrišćanska naroda moraju podržavati.


Велика је срећа кад те данас има шест пута мање него једно кољено раније и кад у европској држави (и њеном ентитету) у 21. вијеку мораш размишљати о опстанку, политичком, економском, па и физичком.

Кад је у питању Федерација БиХ, у односу на предратно стање, Хрвати нису већина само у једној општини у којој су били - у Варешу.
Али су зато прешишали Бошњаке у Стоцу, чак и Мостару, а мислим и у још једној општини. А Србе су надмашили у једној општини која је пала 1995.

Економски тек нису угрожени јер су заправо у просјеку најбогатији.


Jbga, mi konačno skontali da je bolje da mi njih nego oni opet nas.
aureus aureus 16:00 29.07.2018

Re: Без текста

predatortz

Jbga, mi konačno skontali da je bolje da mi njih nego oni opet nas.

То кажу и цифре.

А угледни бошњачки интелектуалац, крепки академик Мухамед Филиповић (иначе рођени Бањалучанин) с времена на вријеме јавно уздахне да су Бошњаци најмногобројнији, апсолутна већина чак, а да су сузбијени на парчету територије, док се, на примјер, Срби башкаре на 24 хиљаде квадратних километара, у комоцији и без потребе да се много договарају у свом ентитету са било ким.
freehand freehand 16:02 29.07.2018

Re: Без текста

predatortz
aureus
predatortz
Хрвати су, на примјер, конститутивни у Републици Српској, па шта им то вриједи? Има их 2,3 посто и имају једног министра који је у Додиковој странци. Наравно да не могу да се отцјепљују од Републике Српске, не могу заправо да постигну ништа што би било битно.


Hrvati su daleko zadovoljniji svojim položajem u RS nego položajem u kantonima u Federaciji, u kojim su Bošnjaci većina.
Hrvati svoj politički, ekonomski, i na kraju fizički opstanak u BiH, vežu uz Srbe i RS. Svesni da je to jedini način i da se dva hrišćanska naroda moraju podržavati.


Велика је срећа кад те данас има шест пута мање него једно кољено раније и кад у европској држави (и њеном ентитету) у 21. вијеку мораш размишљати о опстанку, политичком, економском, па и физичком.

Кад је у питању Федерација БиХ, у односу на предратно стање, Хрвати нису већина само у једној општини у којој су били - у Варешу.
Али су зато прешишали Бошњаке у Стоцу, чак и Мостару, а мислим и у још једној општини. А Србе су надмашили у једној општини која је пала 1995.

Економски тек нису угрожени јер су заправо у просјеку најбогатији.


Jbga, mi konačno skontali da je bolje da mi njih nego oni opet nas.

Ovo je citat Vjerice Radete?
Samo malo friziran?
deset_slukom deset_slukom 16:12 29.07.2018

Re: Без текста

aureus
Зато промјена терминологије у уставу Хрватске из 1990, ако ништа друго, показује недостатак добре воље према Србима у Хрватској.


Ne budi lenj, imaš gore citate, objasni nam u čemu se sastoji ta "promena terminologije"? I to u tolikoj meri da se krene u rat.

Da ne kažem da se tada izmene nisu opisivale kao "terminološke", već kao katastrofalne i sudbonosne za srpski narod.

Izgleda da bi zadovoljavajuće bilo jedino prepisivanje starog teksta od reči do reči, iako je značenje isto?

blogovatelj blogovatelj 16:24 29.07.2018

Re: Без текста

ne moze jednostavnije biti napisano, znaci- shvati bukvalno:)


Na primer narod Srpske Krajine poželi da se otcepi od Hrvatske?
tako bukvalno?
Pa ti ispade gora od Miloševića.
blogovatelj blogovatelj 16:27 29.07.2018

Re: Без текста

3. Države istočnog bloka postaju antikomunističke i prozapadne.


Ako se kakav Čaušesku pobuni, skrate ga za glavu.
predatortz predatortz 16:34 29.07.2018

Re: Без текста

Ovo je citat Vjerice Radete?
Samo malo friziran?


Jok! Nešto slično je rekao jedan mladi rezervni p.poručnik, kad je kretao u rat. I nije rekao ništa novo, niti ono što većina njegovih saboraca nije mislila.

Čak, mislim da to misle svi koji kreću u rat:
Bolje mi njih, nego oni nas!
aureus aureus 16:36 29.07.2018

Re: Без текста

deset_slukom
aureus
Зато промјена терминологије у уставу Хрватске из 1990, ако ништа друго, показује недостатак добре воље према Србима у Хрватској.


Ne budi lenj, imaš gore citate, objasni nam u čemu se sastoji ta "promena terminologije"? I to u tolikoj meri da se krene u rat.

Da ne kažem da se tada izmene nisu opisivale kao "terminološke", već kao katastrofalne i sudbonosne za srpski narod.

Izgleda da bi zadovoljavajuće bilo jedino prepisivanje starog teksta od reči do reči, iako je značenje isto?


Зар ти личим на лијену особу?

Ја сам рекао да је промјена у односу на претходни хрватски устав представљала, ако ништа друго, оно недостатак добре воље према Србима у Хрватској.

Неки су други говорили да је то катастрофа и вјероватно се спремали за рат.
За мене је катастрофа оно што се напослијетку десило у пракси и на терену, а и то сам довољно објаснио.

Што се тиче финеса у уставу а које се односе на нечију конститутивност, имаш случај да је међународни фактор притиснуо пар пута Републику Српску да промијени устав, те њен устав данас почиње (прескачем преамбулу у којој се говори мање-више исто):

"Срби, Бошњаци и Хрвати, као конститутивни народи, Остали и грађани, равноправно и без дискриминације учествују у вршењу власти у Републици Српској."

Да се ипак накратко вратим и на преамбулицу. Она каже: "Поштујући вољу својих конститутивних народа и грађана да образују и очувају Републику Српску..."
Ето ти, по тој преамбули, и остали конститутивни народи (Бошњаци и Хрвати) хтјели су баш Републику Српску и њихова се воља мора поштовати.

И устави знају бити варалице старе.
blogovatelj blogovatelj 16:45 29.07.2018

Re: Без текста

Skoro sam siguran da to nisam sanjao.


Pjer Trudo, otac Justinov, vladar Kanade pre četrdesetak godina, takođe je kopirao Titov model u nekim aspektima.
Zli jezici, konzervativni, kažu da se ti dugovi i danas otplaćuju.
A ovih dana u Kanadi je sledeća priča. Trudoov federalni ministar hoće nešto da radi, provincijska ontarijska ministarka iz nove vlade, trampovskoga tipa, javno mu kaže da ona 200 miliona dolara za takve stvari ne da. A njen novi šef, Dag Ford, koga ću morati da trpim još minimum nekoliko godina, prvo što je uradio po dolasku na vlast pre mesec dana je da je najavio da hoće da toronćanske odbornike smanji sa broja 47 na 25. A izbori samo što nisu, u oktobru. Tako je valjda izračunao da moš da dobije u multikulti velegradu.
Da, za one koji ne znaju, Dag Ford je novi premijer Ontarija, rođeni je brat pokojnog Roba Forda, bivšeg gradonačelnika Toronta, onog što je glumio Trampa pre Trampa...




Biće veselo u Kanadi narednih godina. Stiže cirkus.
st.jepan st.jepan 16:53 29.07.2018

Re: Без текста

aureus
По мени, разлике има.

Čekaj, zar nismo, primjenom naučne metode "čitanje", upravo ustvrdili nepobitnim fakat da je nema?
Zar "ćemo nastaviti da neodustajno polemišemo piše li u tim ustavima ono što u njima piše, ili naproitiv, u njima uopšte ne piše ono što u njim piše".
Зато промјена терминологије у уставу Хрватске из 1990, ако ништа друго, показује недостатак добре воље према Србима у Хрватској.

O kojoj terminologiji govoriš?
Nijedan termin, koji se odnosi na status Srba, nije promenjen.
а само тридесетак посто од преосталих 4,3% њених житеља српске народности каже да им је матерњи језик српски.

Pa možda su ga u međuvremenu dobro naučili i usvojili kao maternji, odnosno prvi jezik, no verovatnije je da i dalje govore hrvatski, tj. onu varijantu hrrvatskog koju govore i njihove komšije Hrvati. U svakom slučaju, imaju pravo da ga nazivlju kako im se ćefne.
angie01 angie01 17:13 29.07.2018

Re: Без текста

Jbga, mi konačno skontali da je bolje da mi njih nego oni opet nas.



angie01 angie01 17:14 29.07.2018

Re: Без текста

Na primer narod Srpske Krajine poželi da se otcepi od Hrvatske?
tako bukvalno?
Pa ti ispade gora od Miloševića.


sta si ovde slozio, nabrzaka, sam bog sveti zna.
blogovatelj blogovatelj 17:16 29.07.2018

Re: Без текста

Američki proizvod? To i ako nađeš, u pitanju je neki preskupi gadžet iz polumanufakturne proizvodnje poznat iz filmova (pada mi na pamet Harli).


Nisi viđao Ševrolete, Opele i Fordove po ulicama gradova? Nisi čuo za Uindows, Android, Epl, Gugl i Fejsbuk? Mekdonalds i Burger King? Volmart? Najk? NBA? NFL? Znaš ko skuplja kajmak kad u Kragujevcu naprave auto pa ga prodaju?
Tačno je, nisu Ameri kao što su nekada bili, ali njihova mašina i te kako melje. A postoji i razlog tomu. Kod njih nikada nećeš u novinama pročitati naslov da je Tramp naredio neki kurac u ekonomiji, kako to svako malo čitaš za Putina po srpskim medijima. Naredio most na Krimu, pa sada na Sahalinu. U ekonomiji Amerike političari ne naređuju firmama, nego obrnuto.
predatortz predatortz 17:31 29.07.2018

Re: Без текста

angie01
Jbga, mi konačno skontali da je bolje da mi njih nego oni opet nas.






Recimo da delimo isti osećaj. Ja se tako osećam kad ti počneš da obrazlažeš stvari o kojim pojma nemaš. Pa kreneš da daviš narod kao zmija žabu, pismenošću prosečnog autolakirera.
vcucko vcucko 17:35 29.07.2018

Re: Без текста

aureus


Vidi, sasvim lepo može da se uprati šta sam napisao i na šta odgovorio.

Teza je bila: nemam u kući ništa rusko. Ma zamisli, rekoh ja, a imaš li špansko ili francusko. Imaš li belgijsko ili holandsko, a da nije food&beverage.

Na pamet mi nije palo da poredim velike sisteme, BDP, grafikone, qrce palce. Samo nespornu činjenicu da 90% sveta ima u kući 90% sokoćala iz Kine, Japana i Koreje (+ ev. njihovi pogoni po drugim zemljama Far East-a). Takva je podela posla u svetu, oni proizvode sokoćala za kuću i tačka. Pa makar na njima pisalo Indesit ili Philips, to je K-J-K proizvod.
vcucko vcucko 17:42 29.07.2018

Re: Без текста

predatortz


Hrvati su daleko zadovoljniji svojim položajem u RS nego položajem u kantonima u Federaciji, u kojim su Bošnjaci većina.
Hrvati svoj politički, ekonomski, i na kraju fizički opstanak u BiH, vežu uz Srbe i RS. Svesni da je to jedini način i da se dva hrišćanska naroda moraju podržavati.


Po nekom osnovu pouzdano znam, da su mnogi Srbi (ali baš dosta njih) u ratu spasili živu glavu preko HVO-a. Naravno u krajevima gde je bila takva nacionalna struktura. Recimo bugojanski kraj. Bukvalno su ih regrutovali u HVO, pa čim je moguće proslede ih dalje na srpske teritorije. Inače bi ih Aljini umlatili.
Sad, koliko je to koštalo i da li je, ne znam. Kažu da nije (bar ne po nekoj ličnoj tarifi iz džepa). A ako su lagali mene i ja lažem vas...
predatortz predatortz 17:52 29.07.2018

Re: Без текста

Po nekom osnovu pouzdano znam, da su mnogi Srbi (ali baš dosta njih) u ratu spasili živu glavu preko HVO-a. Naravno u krajevima gde je bila takva nacionalna struktura. Recimo bugojanski kraj. Bukvalno su ih regrutovali u HVO, pa čim je moguće proslede ih dalje na srpske teritorije. Inače bi ih Aljini umlatili.


Veliki broj mojih Tuzlaka, koji su se zajebali pa ostali u gradu, izlazili su zahvaljujući pristupanju u HVO. Ovi su ih uredno puštali da pobegnu sa linije. Tako je živu glavu izvukao moj dobar drug, kojeg je zajednički poznanik prosledio preko linije do mene, ja do Srbije, a njegov stric do Italije. Pošto je imao stan na atraktivnom mestu, već mu je bila namenjena sudbina da hrabro pogine kao vojnik A BiH. Ovaj poznanik iz HVO je saznao za to i pokupio ga "kod sebe" minut do dvanaest.

Ratne priče, kao i sve druge, nikad nisu crno-bele.
vcucko vcucko 18:03 29.07.2018

Re: Без текста

blogovatelj
Američki proizvod? To i ako nađeš, u pitanju je neki preskupi gadžet iz polumanufakturne proizvodnje poznat iz filmova (pada mi na pamet Harli).


Nisi viđao Ševrolete, Opele i Fordove po ulicama gradova? Nisi čuo za Uindows, Android, Epl, Gugl i Fejsbuk? Mekdonalds i Burger King? Volmart? Najk? NBA? NFL? Znaš ko skuplja kajmak kad u Kragujevcu naprave auto pa ga prodaju?
Tačno je, nisu Ameri kao što su nekada bili, ali njihova mašina i te kako melje. A postoji i razlog tomu. Kod njih nikada nećeš u novinama pročitati naslov da je Tramp naredio neki kurac u ekonomiji, kako to svako malo čitaš za Putina po srpskim medijima. Naredio most na Krimu, pa sada na Sahalinu. U ekonomiji Amerike političari ne naređuju firmama, nego obrnuto.

Ševrolet je korejski, Opel i Ford nemački (bar ovi što se voze u Evropi). Ima ih verovano i u Americi, taman kao što i kod nas ima jugića i kečeva Aman, Amer koji se dobro skući kupuje nemački ili japanski premijum brend, ne to da prostiš s..nje.
Windows i sva ta priča, ko normalan to spori, to je osnov američke moći zajedno sa vojno-industrijskim kompleksom i industrijom snova za fukaru raju (gde spadaju i NBA/NFL zajedno sa Holivudom).

Pobogu ljudi, odakle vam taj da prostite kompleks da stalno nekog ubeđujete da se u Amerike dobro živi, šta vam to znači?! Ko to spori?
Nego Aureus zavapio ja nemam u kući ništa rusko, rekoh ma zamisli, a imaš li - šta sam već nabrojao. Mnogo je veća šansa da u nekom ormanu ima spakovan stari Zorki foto aparat, nego da ima nešto američko. O tome se radi.

P.S. šta imaš ti protiv Krimskog mosta?
aureus aureus 18:15 29.07.2018

Re: Без текста

st.jepan
aureus
По мени, разлике има.

Čekaj, zar nismo, primjenom naučne metode "čitanje", upravo ustvrdili nepobitnim fakat da je nema?
Zar "ćemo nastaviti da neodustajno polemišemo piše li u tim ustavima ono što u njima piše, ili naproitiv, u njima uopšte ne piše ono što u njim piše".
Зато промјена терминологије у уставу Хрватске из 1990, ако ништа друго, показује недостатак добре воље према Србима у Хрватској.

O kojoj terminologiji govoriš?
Nijedan termin, koji se odnosi na status Srba, nije promenjen.

У случају устава из 1974. јасно је издвојено да је Хрватска "држава српског народа у Хрватској", а Хрватска је такође и држава "осталих народа и народности који у њој живе".
У случају устава из 1990. Срби, из тако истакнуте позиције нивелишу се са другим народима и мањинама. Обратимо пажњу, нестаје термин "народност" а као терминолошка новина појављује се ријеч "мањина".

Додатно, све до устава из 1990. у претходним уставима и другим битним документима још од 1944. уважавао се српски елемент у Хрватској, описима да је "раме уз раме са хрватским народом" извојевао побједу у Другом свјетском рату, наглашавало се "братство и јединство хрватског и српског народа" који су заједно...урадили ово и оно.

Онда долази 1990. и Хрватска доноси устав са преамбулом на читавој страници, у којој се помиње свашта нешта, али нема више ни братства, не истиче се допринос Срба ни у чему. Срби постају народ и мањина (јер ко ће то двоје раздвојити кад је написано спојено) и њима се јамчи равноправност са Хрватима; добро, не бисмо у једном уставу ни очекивали да пише "дискриминација" него управо "равноправност".

До 1990. Хрватска је социјалистичка држава, наравно, али и држава у којој су Срби заједно са Хрватима освојили слободу и којекаква права 1945. 1990. Хрватска постаје држава о којој је хрватски народ сањао хиљаду година и све друго постаје неважно.
Туђманове фантазије.
Та преамбула је примјер приличне блесавости, па чак и фалсификата.
freehand freehand 18:17 29.07.2018

Re: Без текста

Ne budi lenj, imaš gore citate, objasni nam u čemu se sastoji ta "promena terminologije"?

Ko ste "vi"?
Biće da to ima veze sa objašnjavanjem promene terminologije, jer su gluvaći na svim stranama isti, te tu teško da prolazi bilo kakva argumentacija koja im nije srcu mila.
Što se odluke o kretanju u rat tiče hajde još poslušaj ako već nisi, li to ponovi ako jesi pa ti nije baš bilosve jasno - udovicu REich Kir, a mene neće mrzeti da ti potražim, ako baš zapneš, citate godpodina Tuđmana, Boljkovca i Manolića o toj odluci. Mislim, mogu i druge, vrvi od tog materijala od kad prikrivanje i maskiranje nije bitno da se ne bi ljutili sponzori.
I znaš li ti zašto nikoga juče iz državnog vrha države koja na bespućima povijesne zbiljnosti baštini antifašizam nije bilo na obeležavanju dana ustanka?
Možda je i tu deo odgovora koje tražiš.
freehand freehand 18:28 29.07.2018

Re: Без текста

Čekaj, zar nismo, primjenom naučne metode "čitanje", upravo ustvrdili nepobitnim fakat da je nema?

Dobri su ti ovi džiberski fazoni latentnog intelektualnog siledžije. Za adekvatnu publiku.
O kojoj terminologiji govoriš?
Nijedan termin, koji se odnosi na status Srba, nije promenjen.

Sad malo pažljivije primeniš metodu "čitanja onoga što piše i onoga što je izoastavljeno".
Ne volim baš da ulazim u ovakve priče ali ako baš moram - izostavljeno je nekoliko stotina hiljada glasača i njihovih nesuđenih potomaka koji su, eto, posetama Jasenovcu i drugim mestima okupljanja bili malo sprečeni da se pojave u društvenom i političkom životu Hrvatske i Jugoslavije. Pa je tako političkim dogovorom došlo do toga da Hrvatska ne baštini NDH nego antifašizam; da ne baštini kažnjavanje poput drugih fašističkih saveznika nego baštini Dalmaciju i Istru. A Srbi ne baštine autonomnu pokrajinu koja bi bila u skladu sa principima primenjenim u u Srbiji. I sve je to stalo u taj deo ustava Hrvatske koji je 1990. promenjen, mada što kaže St.jepan to ne piše baš izrijekom.

Edit: dakle, u sva ta baštinjenja stala je i Baranja, i pitanje šta još. I sve to nije problem dok je sve ok, dok postoji zajednička država i vlada princip bratsstva i jedinstva. E kad odlučiš da se odvojiš onda nastupi problem koji, eto, Angie nikako ne razume. Nije baš u redu, jelda, da iz zajednice izađeš tako što poneseš sve a da ostaviš samo kosture po ormarima, i da ni Italiju ne pitaš, ako već Srbe nećeš, da li bi htela Istru i Rijeku nazad, i da li bi da pregleda malo fojbe u potrazi za svojim davno nestalim sunarodnicima.
predatortz predatortz 18:33 29.07.2018

Re: Без текста

Sad malo pažljivije primeniš metodu "čitanja onoga što piše i onoga što je izoasstavljeno".
Ne volim baš da ulazim u ovakve priče ali ako baš moram - izostavljeno je nekoliko stotina hiljada glasača i njihovih nesuđenih potomaka koji su, eto, posetama Jasenovcu i drugim mestima okupljanja bili malo sprečeni da se pojave u društvenom i političkom životu Hrvatske i Jugoslavije. Pa je tako političkim dogovorom došlo do toga da Hrvatska ne baštini NDH nego antifašizam; da ne baštini kažnjavanje poput drugih fašističkih saveznika nego baštini Dalmaciju i Istru. A Srbi ne baštine autonomnu pokrajinu koja bi bila u skladu sa principima primenjenim u u Srbiji.
sve je to stalo u taj deo ustava Hrvatske koji je 1990. promenjen, mada što kaže St.jepan to ne piše baš izrijekom.


Nema se šta dodati!

Otud i ono moje:

Bolje mi njih, nego opet oni nas.

Mislim, kad je već postalo izvesno da će neko nekog.
aureus aureus 18:40 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko
Takva je podela posla u svetu, oni proizvode sokoćala za kuću i tačka. Pa makar na njima pisalo Indesit ili Philips, to je K-J-K proizvod.

Јеси ли сигуран да је небитно што на њима пише "Индесит" и "Филипс" само зато што се ти уређаји праве на Далеком Истоку?
Онда Босанци стварно праве "праду". И то за 600 марака плате мјесечно, лова до крова!

Шта би ти, Вцуцко, више волио? Да устајеш у пола шест ујутро и идеш у творницу на Тајвану или да састанчиш у климатизованим офису негдје у Амстердаму и уговараш продају?
angie01 angie01 18:43 29.07.2018

Re: Без текста

Recimo da delimo isti osećaj.


pa bas si se napregao da das neko adekvatno poredjenje, sa sve etiketom pride.

...da se slazem sa tvojim zahvaljivanjem ratkumaldicu, posle svega sto se izdesavalo, verovatno bi ti, kako god to napisala, onda bilo super.

...kao sto je verovatno tvoja pismenost merodavna da procenjuje moju, jer si je usavrsio tek posto si obavio dobrovoljno vaznije zadatke.
predatortz predatortz 18:45 29.07.2018

Re: Без текста

kao sto je verovatno tvoja pismenost merodavna da procenjuje moju, jer si je usavrsio tek posto si obavio dobrovoljno vaznije zadatke.


Pismenost se, Anđo, ne stiče na fakultetu. To se mnogo pre obavi. Ili, nikad...
angie01 angie01 18:54 29.07.2018

Re: Без текста

Angie nikako ne razume.


nece biti- Angie je rekla da je u pravnim aktima Jugoslavije, postojala opcija da se u slucaju da neko nece vise da bude u zajednickoj drzavi, moze odvojiti, o nacinu podele nije rekla nista,...ali je zato rekla da je bilo volje i razuma da se ta podela dogovori, da bi to bila bolja opcija nego to krvoprolice, pljacka i ostali uzasi rata, koji jesu skenjali sve,....sa katastrofalnim rezultatom, koji jos uvek deluje.
angie01 angie01 18:56 29.07.2018

Re: Без текста

Pismenost se


pa to rekoh, ti si merodavan da je procenjujes.
predatortz predatortz 19:00 29.07.2018

Re: Без текста

angie01
Pismenost se


pa to rekoh, ti si merodavan da je procenjujes.


Pazi, svi mi brljamo. No, tvoja pismenost je upadljiva.
freehand freehand 19:01 29.07.2018

Re: Без текста

angie01
Angie nikako ne razume.


nece biti- Angie je rekla da je u pravnim aktima Jugoslavije, postojala opcija da se u slucaju da neko nece vise da bude u zajednickoj drzavi, moze odvojiti, o nacinu podele nije rekla nista,...ali je zato rekla da je bilo volje i razuma da se ta podela dogovori, da bi to bila bolja opcija nego to krvoprolice, pljacka i ostali uzasi rata, koji jesu skenjali sve,....sa katastrofalnim rezultatom, koji jos uvek deluje.

Važi, "pravnim aktima Jugoslavije" i u Memorandumu SANU. Koji si ti, naravno, pažljivo prostudirala i zato ga pominješ.
aureus aureus 19:14 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko

Nego Aureus zavapio ja nemam u kući ništa rusko, rekoh ma zamisli, a imaš li - šta sam već nabrojao. Mnogo je veća šansa da u nekom ormanu ima spakovan stari Zorki foto aparat, nego da ima nešto američko. O tome se radi.

Завапио?
Е, шашави су ти Римљани!

Осврнуо сам се по соби и стварно нисам угледао ништа руско.

И кад помињеш "зорки"..."Зорки", "ФЕД" - колико је тих произвођача фото-апарата било у Совјетском Савезу још прије Другог свјетског рата, а нарочито након њега. Заједно су расли совјетски и јапански произвођачи; наравно, јапански су правили престижнију робу. Јапански и даље скоро сви ту, и "Олимпус" и "Фуџи", и "Канон" и "Никон", и "Сони", а совјетски, тј. руски - ено их у орману. Треба само филм набавити, развити фотографије, скенирати их, пребацити на компјутер...има то својих чари.

Осим тога, Вцуцко, чувени руски сатови од 20 долара и фото-апарати прављени су за вријеме СССР-а, а ја сам кроз нешто мало статистике покушао да укажем на оно што је Жижек једном приликом шаљиво објаснио: "Russia was not what was under Stalin." Не жалим за Стаљином нити за осталим товаришима, али ми је јасно да данашња Русија, ма шта ја мислио о њој, ипак није толико не само политички него и економски моћна као што је знала да буде кроз историју.

Али шта ћеш, неки не воле статистику (табеле и графиконе), други погрешно реагују на пластична објашњења ("немам око себе ништа руско" )...
predatortz predatortz 19:20 29.07.2018

Re: Без текста

Осврнуо сам се по соби и стварно нисам угледао ништа руско.


Imam, Demidoviča.
vcucko vcucko 19:21 29.07.2018

Re: Без текста

aureus


Шта би ти, Вцуцко, више волио? Да устајеш у пола шест ујутро и идеш у творницу на Тајвану или да састанчиш у климатизованим офису негдје у Амстердаму и уговараш продају?

Šta si ovim obrtanjem teza i preskakanjem sa teme na temu hteo da kažeš, ne znaš ni sam. Ali kad već pitaš, da ti odgovorim.

Od ponuđenih opcija, voleo bih da boravim u klimatizovanom ofisu na Tajvanu. Negde blizu Love River-a, Kaohsiung.

Doduše, nisi mi baš ponudio my cup of tea.
angie01 angie01 19:21 29.07.2018

Re: Без текста

Važi, "pravnim aktima Jugoslavije" i u Memorandumu SANU. Koji si ti, naravno, pažljivo prostudirala i zato ga pominješ.


kako si maliciozan,...a sta je Ustav nego ( najvisi) pravni akt?

sporni Memorandum sam procitala, zasto bi to podsmesljivo prozivao- cak poznajem i neke autore istog.

...interesantno je kako si nezan prema osobama, sa cijim se stavovima slazes, al ne bas tako kako ih one hard kor prezentuju, pa na poneke svinjarije koje napisu, sve na trepavicama kritikujes, pazeci da ne predjes granicu pristojnosti....ali zato, imamo i suprotan primer:).
angie01 angie01 19:25 29.07.2018

Re: Без текста

No, tvoja pismenost je upadljiva.


...a i rekla sam tes vise puta da je Bosancica.
freehand freehand 19:27 29.07.2018

Re: Без текста

sporni Memorandum sam procitala, zasto bi to podsmesljivo prozivao- cak poznajem i neke autore istog.

Gde može da se vidi taj dokument?
...interesantno je kako si nezan prema osobama, sa cijim se stavovima slazes, al ne bas tako kako ih one hard kor prezentuju, pa na poneke svinjarije koje napisu, sve na trepavicama kritikujes, pazeci da ne predjes granicu pristojnosti....ali zato, imamo i suprotan primer:).

Ovo uopšte nisu stvari za diskusiju. Neukusno je, u najmanju ruku.
A prema tebi sam krajnje pristojan. :)
Još kad bi znala koliko me nerviraš ovim mlataranjem po materiji o kojoj nemaš blagog pojma znala bi koliko su moje simpatije
aureus aureus 19:32 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko

Od ponuđenih opcija, voleo bih da boravim u klimatizovanom ofisu na Tajvanu. Negde blizu Love River-a, Kaohsiung.



Није ти та опција понуђена. Не може.
Осим тога, већ си био на том мјесту, у том граду, поред те ријеке, прије 30 и кусур година.
angie01 angie01 19:34 29.07.2018

Re: Без текста

Ovo uopšte nisu stvari za diskusiju. Neukusno je, u najmanju ruku.


sto je neukusno, govorim o necemu sto se desava ovde, javno i ocigledno je...pri tome, samo sam opisala manir, nista vise.


Još kad bi znala koliko me nerviraš ovim mlataranjem po materiji o kojoj nemaš blagog pojma znala bi koliko su moje simpatije


simpatije ne trazim, a ispoljavanje malicioznosti mi nikada nije bilo ok,...a to sto ti mislis da se razumes bolje o nekoj temi- imas punu slobodu da to napises.

evo ti MEMORANDUM
vcucko vcucko 19:38 29.07.2018

Re: Без текста

aureus
а совјетски, тј. руски - ено их у орману.

Осим тога, Вцуцко, чувени руски сатови од 20 долара


I šta bi, nađe li nešto američko?
Meni se nedavno i bespovratno pocepao "Dickies" teksas-kombinezon (one farmerke sa tregerima), posle brat bratu 20 godina, tako da verovatno nemam više ništa njino. OK, par Zippo-a sumnjivog podrijetla.

Ruski satovi od 20 dolara?! Jezuš, gde si ti zaglavio...
Otidi u Maskvu i nađi ruski sat za 20 dolara, ja magarac. Pre 200. Naravno u radnji, ne na buvljaku u Novopodrežkovu.
Ako te zanima ruska haute horlogerie, evo ti par adresa za edukaciju (omatorio sam, a nisam naučio da postavim link jbg):
www.russtime.com
www.russianwatchguide.com
www.russian-watches.info
deset_slukom deset_slukom 19:40 29.07.2018

Re: Без текста

aureus
Срби, из тако истакнуте позиције нивелишу се са другим народима и мањинама. Обратимо пажњу, нестаје термин "народност" а као терминолошка новина појављује се ријеч "мањина".


Znao sam da će se ovo pojaviti kao argument. Poistovetiti se sa ostalim, nebitnim narodima. Bez obzira na to šta je izbačeno iz preambule a šta u nju ubačeno, novim ustavom je, faktički, položaj Srba u Hrvatskoj ostao nepromenjen. O tome ovde razgovaramo.

U stranim jezicima ne postoji adekvatna reč za "narodnost", niti je jasno šta ona, zapravo, znači. "Manjina" svakako nije terminološka novina.

gedza.73 gedza.73 19:42 29.07.2018

Re: Без текста

predatortz
Осврнуо сам се по соби и стварно нисам угледао ништа руско.


Imam, Demidoviča.

ko rek'o nema ništa rusko?
Istorija Vizantije... Ostrogorski živeo u Beogradu?

I puno ruskih klasika s tim da me neko ubije ne znam ko je šta napisao i stalno ih mešam.

Mogu Ruse da ne volim zbog komunizma (s tim što mislim da je više taj usud njih unazadio kao svetsku silu nego nas) ali niko ne može poreći da su velika nacija. U kulturi, umetnosti, nauci...


deset_slukom deset_slukom 20:02 29.07.2018

Re: Без текста

freehand
Ko ste "vi"?


Pa... blogeri? U najmanju ruku, nas dvojica smo u raspravi sa Aureusom, a to je već množina.

freehand
Reichl Kir


Već sam poslušao, ali se sećam tih događaja i iz onog vremena. Mislim da si ti, u nekom od prethodnih postova, objašnjavao nekome kako je hronologija događaja bitna, kao i da je mesec dana u tim smutnim vremenima mnogo značilo. Pa tek da te podsetim da je sporni ustav donesen pola godine ranije. Takođe, imalo bi se tu pričati i o još ranijim "spontanim događanjima naroda" na puškomet od Zagreba, kao i o drugim stvarima, ali sada zaista nemam vremena.
aureus aureus 20:30 29.07.2018

Re: Без текста

deset_slukom
aureus
Срби, из тако истакнуте позиције нивелишу се са другим народима и мањинама. Обратимо пажњу, нестаје термин "народност" а као терминолошка новина појављује се ријеч "мањина".


Znao sam da će se ovo pojaviti kao argument. Poistovetiti se sa ostalim, nebitnim narodima. Bez obzira na to šta je izbačeno iz preambule a šta u nju ubačeno, novim ustavom je, faktički, položaj Srba u Hrvatskoj ostao nepromenjen. O tome ovde razgovaramo.

U stranim jezicima ne postoji adekvatna reč za "narodnost", niti je jasno šta ona, zapravo, znači. "Manjina" svakako nije terminološka novina.


И остали су народи битни, али као што је у Хрватској изгледа најбитнији хрватски народ који све друге надмаша бројношћу и тисућлећним сновима, тако су и Срби надмашивали све остале "друге" такође бројношћу, као и посебно важном улогом у Другом свјетском рату кад су "заједно са братским хрватским" народом "раме уз раме" изборили сјајне ствари.

Елем, у праву је чест принцип да се стечене тековине чувају и унапређују, а не бришу и умањују.
Ако су Срби у Хрватској бар на нивоу онога што је написано у уставима и другим битним документима били уважавани скоро педесет година било је блесаво да то у једном моменту све буде склоњено у страну и да нови устав почне набрајањем свих значајних датума којих се историографски десперадос Туђман сјетио не би ли нас увјерио да су Хрвати од досељавања непрестано сањали своју државу, али их је увијек неко други онемогућавао.

"Народност" је дакако тешко преводива и прилично мутна ријеч, а за потребу у којој је кориштена - чак је и лоше скована; требало би да означава неко својство или особину - као што означавају ријечи са тим суфиксом: "брзоплетост", "шашавост", "неразумљивост", или припадност нечему. Питање које си народности требало би да буде идентично питању којем народу припадаш.
Питање које си националности требало би да буде идентично потању којој нацији припадаш.

Међутим, другови комунисти су имали друга значења па су говорили о нацијама и националностима, народима и народностима...Без везе су направили збрку која до данашњих дана није рашчишћена. А могла би лако бити рашчишћена ако бисмо се угледали на енглески језик, на примјер (мада је и он у семантичком погледу често збркан).

"Мањина" јесте новина, посебно што се налази на истом мјесту гдје је била та чудна ријеч "народност". Имамо 1990. године у хрватском уставу занимљив слијед ријечи: народи и мањине.
Шта? Шта народи и мањине?
А онда иде набрајање: Срби, Муслимани, Чеси, Италијани, Маџари... Јесу ли сви набројани народи мањине?
Ако јесу, онда су и Срби мањина. То да је 12 мање од 79 - то знамо из математике и из логике, али кад нам о томе говори неки устав - шта то конкретно значи?
Ако је мањина у потпуности равноправна са већином, зашто се о мањини уопште говори?

Ово је редовна појава у националистички обојеним уставима, која је углавном избјегнута у грађански интонираним уставима.
gedza.73 gedza.73 20:43 29.07.2018

Re: Без текста

другови комунисти су имали друга значења па су говорили о нацијама и националностима, народима и народностима...Без везе су направили збрку


Nisu bez veze. Neki su tačno znali kako da napišu. Da se tako 'slučajna' greška omakla samo tad pa i nekako. Ali ta samoopredeljenja, otcepljenja, velikosrpska hegemonija, srpkska buržoazija traju i od pre II svetskog rata.

У првом чланку Ђурић упозорава да је Југославија већ практично разбијена амандманима од 1971. године, да је национализам увелико захватио земљу и да Срби овим разбијањем имају да изгубе нарочито много због свог присуства у другим републикама. Истичући да Југославија постаје само географски појам, на чијем се тлу под маском доследног развијања равноправности између народа, успоставља неколико независних, чак и међусобно супростављених националних држава, проф. Ђурић 1971. године је говорио:

Треба одмах рећи да предложена уставна промена из основа мења карактер досадашње државне заједнице југословенских народа. Или тачније: том променом се, у ствари, одбацује сама идеја једне такве државне заједнице. Уколико нешто још и остаје од ње, то је само зато да бисмо у следећој, такозваној другој фази промене имали шта да приведемо крају



i ćorka bato. Nema kod 'drugova' trte mrte.

Veće Okružnog suda u Beogradu je 17. jula 1972. profesora Mihaila Đurića osudilo na kaznu strogog zatvora u trajanju od dve godine "neprijateljsko delovanje protiv društvenog i državnog uređenja", "podsticanje i pozivanje na razbijanje bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije", "zlonamerno i neistinito prikazivanja društveno-političkih prilika".



Protiv sudskog procesa su protestovale mnogobrojne javne ličnosti iz zemlje i sveta


Usledila je čistka na Pravnom fakultetu: Čuveni profesor Andrija Gams je prevremeno penzionisan, kao i Ružica Guzina. Stevan Vračar i Danilo Basta su udaljeni iz nastave. Vojislav Koštunica je oteran u Institut društvenih nauka. Na konkursu za ponovni izbor Kosta Čavoški nije izabran zbog moralno-političke nepodobnosti, a Aleksandar Stojanović, zbog navodne "stručne nepodobnosti". Branislava Jojić je svoju univerzitetsku karijeru nastavila u Mostaru, a potom u Kragujevcu.


Đurićevo suđenje trebalo da pokaže da nacionalizma ima i u Srbiji, a ne samo u Hrvatskoj



Eto SFRJ, srpski nacionalizam, 'šta se gleda u prošlost', dokle više 'četnicipartizani'...

kako su nas preveslali na šibicarsku foru. i još ima ljudi koji se kunu u ovako nešto?

Pad u devedesete nije bio iznenadan. Bio je dug i dobro pripreman.

(sad može dalje sa 'Juga... što je to bila zemlja... daj e samo srpski nacionalisti ne rasturiše...')
aureus aureus 20:46 29.07.2018

Re: Без текста

vcucko

I šta bi, nađe li nešto američko?

Компјутер и паметни телефон с којег управо куцкам, наравно - оперативни системи на оба.
"Најк" патике и "Чемпион" мајица и тренерка тренутно. Ово се потрефило овако......није "Чемпион" нека марка.

Грешка. "Адидас" су патике. "Најк" су биле оне прошле.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana