Прославите Европски дан језика са нама! (ЛИНК)
А пошто многе мрзи да отварају линкове...
ШТА ЈЕ ЕВРОПСКИ ДАН ЈЕЗИКА?
Година 2001, Европска година језика, заједнички организована од стране Савета Европе и Европске Уније, успешно је укључила милионе људи из 45 држава учесница. Активности Европске године језика славиле су језичку разноликост Европе и промовисале учење језика.
Захваљујући првобитном успеху Године језика, Савет Европе је установио 26. септембар као Европски дан језика. Општи циљеви Европског дана језика су:
- Информисање јавности о значају учења језика и проширивање палете језика у циљу повећавања степена вишејезичности и међукултуролошког разумевања;
- Промовисање језичког и културолошког богатства Европе, које мора бити очувано и развијано;
- Подржавање целоживотног учења језика, како у оквиру школа, тако и ван њих, било за потребе школе, посла, мобилности или из задовољства и за размену искуства.
ЗА КОГА ЈЕ НАМЕЊЕН ЕВРОПСКИ ДАН ЈЕЗИКА?
Савет Европе се нада да ће овај Дан обележавати како надлежни органи држава чланица, тако и потенцијални партнери на наведеним нивоима:
• Творци прописа (посебне мере или дискусије о проблемима језичке политике, на пример)
• Општа јавност (подизање свести о општим циљевима Дана, укључујући улогу целоживотног учења, без ограничења у годинама, у школском и у пословном окружењу)
• Волонтерски сектор (спецификације за НВО, удружења, компаније, итд.)
Зашто Европски дан језика?
Никада није постојало више могућности за рад или студирање у другој Европској држави - али мањак језичких способности један је од разлога који спречавају многе људе да те могућности искористе.
Глобализација и шаблони пословног власништва значе да су грађанима све потребније језичке вештине за ефикасан рад у оквиру њихових земаља. Само енглески више није довољан.
Европа је богата језицима -постоји преко 200 европских језика, као и многи други језици које говоре грађани пореклом из других земаља. Ову чињеницу важно је препознати, користити и чувати.
Учење језика од користи је и младима и старијима - никада није касно да се научи нови језик и ужива у могућностима које то отвара. Чак и ако знате само пар речи језика земље коју посећујете (рецимо на одмору), можете склопити нова пријатељства и успоставити контакте.
Учење других језика је један од начина унапређења међусобног разумевања и превазилажења културолошких разлика.
ЦИЉЕВИ
Језичке вештине потреба су и право СВАКОГА - једна је од главних порука Европског дана језика.
Глобални циљ јесте подизање свести о:
• Богатој језичкој разноликости Европе, која се мора очувати и побољшати;
• Потреби за проширењем спектра језика које људи уче (потреба да се укључе „мањи језици"), што резултује вишејезичношћу;
• Потреби да људи развију одређен ниво стручности у два или више језика, како би били у могућности да у потпуности учествују као демократско грађанство Европе;
.....Комитет министара одлучио је да се Европски дан језика слави 26. септембра сваке године. Поред ове одлуке, Комитет је изнео предлог да Савет Европе буде задужен за заједничку тему сваке године, као и да организација Дана буде децентрализована и флексибилна, у складу са жељама и ресурсима држава чланица, што би чланицама омогућило да подробније дефинишу своје приступе. Комитет министара позива Европску Унију да се придружи Савету Европе у овој иницијативи. Комитет је такође изразио наду да ће се Дан прослављати у сарадњи са свим релевантним партнерима.
Одлука Комитета министара Савета Европе, Стразбур (776. састанак - 6. децембар 2001. )
2) Иста реч, другачије значење (ЛИНК)
7) Познате личности и језици (ЛИНК)
9) Процените своје језичке вештине (ЛИНК)
11) Европска топонимија (ЛИНК)
И још много тога на оном првом линку у овом посту који с пуним правом носи категорију „Гост аутор".
Svašta pomalo o Jeziku i jezicima:
- Svake dve nedelje jedan jezik nestane, ako ne jezik onda dijalekat. Preko 230 jezika je potpuno izumrlo, a 2.400 su u tom smislu ugroženi. Na primer, jedan jezik iz Meksika je u opasnosti da nestane zato što poslednja dva živa govornika odbijaju da razgovaraju jedno s drugim.
- Biblija je najprevođenija knjiga na svetu. Dostupna je u 2.454 različita jezika. Pinokio je na drugom mestu, dok je Agata Kristi autorka čije se knjige najviše prevode.
- Jezici vrše uticaj jedan na drugi. Na primer, 30% engleskog jezika čine leksičke pozajmljenice iz francuskog. Na primer, sve reči koje se vezuju za balet i kojima se opisuje ovaj ples su francuske.
- Onomatopeje nisu iste u svim jezicima. Zvuk krckanja u Americi se imituje rečima kao što su "snap, crackle, and pop" dok u Nemačkoj se koriste reči "Knisper! Knasper! Knusper!", u francuskom "Cric! Crac! Croc!", a u španskom "Cris! Cras! Cros!". Za pčele se u Africi ne kaže da zuje, već se to imitira rečima tipa "zoem-zoem". I dok je u Americi mjaukanje mačke "meow", u Vijetnamu je to "meo-meo", "nau" u Estoniji, i "ngjau" na malajskom. Krave su u Indiji svete životinje, i ne govore "moo" već "hamba". Tajlandske sove kažu "hook hook" umesto "hoot", a u Albaniji prasići ne kažu "oink" nego "hunk hunk".
- Baskijski jezik koji se govori u planinskim predelima Španije i Francuske, jedini je evropski jezik koji nije povezan ni sa jednim drugim poznatim jezikom, odnosno ne pripada nijednoj jezičkoj porodici.
- Ne postoji reč koja se rimuje sa orange, niti reč koja se rimuje sa purple.
- Prosečna osoba u toku dana izgovori oko 4.800 reči.
- HIPPOPOTOMONSTROSESQUIPPEDALIOPHOBIA je strah od dugih reči.
- Papa tvituje na čak devet jezika, a njegov španski nalog ima najviše pratilaca.
- U Vatikanu je moguće koristiti bankomat na latinskom jeziku.
- Brojni naučnici tvrde da učenje drugog jezika poboljšava razne funkcije mozga, pamćenje, kao i da oni koji govore ili uče drugi jezik usporavaju proces starenja mozga.
- Najmanje polovina svetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.
- Esperanto je veštački jezik, čije je osnovne karakteristike sačinio Ludvig Lazar Zamenhof davne 1887. godine i kojim govori između 500.000 i 2.000.000 ljudi.
- Izmišljeni jezici su više nego popularni! Prvo što će vam pasti na pamet jesu izmišljeni jezici iz Gospodara prstenova, dotraki jezik iz Igre prestola, Na'vi jezik iz Avatara i naravno nezaobilazni klingonski iz Zvezdanih staza. Ipak, kada je reč o izmišljenim jezicima Tolkin je ovom detalju posvetio najviše pažnje jer u trilogiji Gospodar prstenova postoji čak 12 izmišljenih jezika.
- Po broju padeža apsolutni rekorder je češki jezik koji se govori na Kavkazu i koji ima 64 padeža.
- Srpski jezik je jedini evropski jezik sa digrafijom, odnosno dva pisma u okviru jednog jezika.
- Postoji 13 načina da izgovorite glas ‘o' u francuskom jeziku.
- Engleski jezik je zvanični jezik neba! Nije bitno odakle su, svi piloti govore engleskim jezikom na međunarodnim letovima.
Jezici Evropske unije:
Jezici Evropske unije su govorni jezici zemalja članica Evropske unije. Službeni jezici država članica su i službeni jezici administracije Evropske unije, ukupno 24 jezika. Evropska unija pruža aktivnu podršku multijezičnosti. U skladu sa tim uvedena je funkcija evropskog komesara za multijezičnost. Na toj funkciji trenutno se nalazi Leonard Orban.
Službenih jezika EU je dvadeset i četiri:
(Prva kolona je jezik, druga kolona država/države u kojima je to službeni jezik, a treća kolona je godina od koje je taj jezik postao jedan od službenih jezika EU.)
bugarski Bugarska 2007.
češki Češka/Slovačka 2004.
danski Danska/Nemačka 1973.
holandski Holandija/Belgija 1958.
engleski Irska/Malta7Ujedinjeno Kraljevstvo 1973.
estonski Estonija 2004.
finski Finska 1995.
francuski Belgija/Francuska/Italija/Luksemburg 1958.
nemački Austrija/Belgija/Danska/Nemačka/Italija/Luksemburg 1958.
grčki Kipar/Grčka/Italija 1981.
mađarski Mađarska/Austrija/Rumunija/Slovačka/Slovenija 2004.
irski Irska/Ujedinjeno Kraljevstvo 2007.
italijanski Italija/Slovenija 1958.
letonski Letonija 2004.
litvanski Litvanija 2004.
malteški Malta 2004.
poljski Poljska 2004.
portugalski Portugalija 1986.
rumunski Rumunija 2007.
slovački Slovačka /Češka 2004.
slovenački Slovenija/Austrija/Italija 2004.
španski Španija 1986.
švedski Švedska/Finska 1995.
hrvatski Hrvatska/Austrija 2013.
Broj službenih jezika EU je manji od broja država članica. Razlog tome je što se neki jezici koriste u više zemalja:
nemački je službeni jezik u Nemačkoj, Austriji, Belgiji i u Luksemburgu; engleski u Ujedinjenom Kraljevstvu, Republici Irskoj i na Malti; francuski u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu; grčki u Grčkoj i na Kipru; holandski u Holandiji i Belgiji (flamanski); švedski u Švedskoj i Finskoj.
Svi jezici EU su istovremeno i radni jezici organa Evropske unije. Institucije i građani pojedinci država članica mogu se obraćati institucijama EU na bilo kom od službena 23 jezika. Organi EU su im dužni dostaviti odgovor na jeziku podneska. Svi akti institucija EU izdaju se na svim službenim jezicima.
Izuzeci
Nisu ni svi službeni jezici država članica dobili status službenog jezika EU: luksemburški i turski jezik, koji je jedan od dva službena jezika na Kipru.
Ostali zvanični jezici EU institucija
Od 2005. godine, katalonski, galicijski i baskijski jezik se zvanično mogu koristiti u evropskim institucijama.
Manjinski jezici
Manjinski jezici koji imaju zvanični status unutar država članica EU su:
albanski (Rumunija), arapski (Seuta), jermenski (Kipar), berberski (Melilja), bretonski (Francuska), korzički (Francuska), hrvatski (Austrija,Mađarska), kiparski, maronitski arapski (Kipar), frizijski (Holandija, Nemačka), furlanski (Italija), luksemburški (Luksemburg), oksitanski (Francuska), romski (Austrija, Nemačka, Holandija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija,Švedska), ruski (Poljska), sami (Finska, Švedska), sardinski (Italija), škotski gelski jezik (Škotska), srpski (Mađarska), turski (Bugarska), ukrajinski, valonski (Belgija), velški (Ujedinjeno Kraljevstvo), jidiš (Holandija, Poljska,Rumunija, Švedska)
Višejezičnost
EU podržava građane da budu višejezični; posebno ih ohrabruje da pored svog maternjeg nauče još dva druga jezika. Ogromna sredstva se ulažu u sprovođenje ove politike, ali države članice same stvaraju svoje obrazovne sisteme, a time i načela unapređenja višejezičnosti.
Rasprostranjenost pojedinih jezika u Evropskoj uniji:
(Prva kolona je jezik, druga kolona procenat stanovnika EU kojima je to maternji jezik, treća kolona je procenat stanovnika EU kojima je to drugi jezik, a četvrta kolona je procenat stanovnika EU koji mogu da govore taj jezik.)
engleski 13 38 51
nemački 18 14 32
francuski 12 14 26
italijanski 13 3 16
španski 9 6 15
poljski 9 1 10
ruski 1 6 7
holandski 5 1 6
švedski 2 1 3
grčki 3 0 3
češki 2 1 3
portugalski 2 0 2
mađarski 2 0 2
slovački 1 1 2
katalonski 1 1 2
Па да у свеколиком мноштву не заборавимо ни на себе саме...
И једно мало подсећање на неке старе постове на Блогу Б92 који су се бавили темом језика:
- Govori srpski da te ceo svet razume? (LINK)
- Ćirilica ili latinica? (LINK)
- Ćirilica ili latinica? I jedno i drugo! (LINK)