Društvo| Gost autor| Istorija| Politika

Tko tjera Mađare iz Europe?

Bili Piton RSS / 27.09.2018. u 15:47

Eh, povijest. Ne samo da se ponavlja, nego se ponovi cijelih hiljadu godina kasnije, da te poput bumeranga opizdi u potiljak.

Piše: Boris Dežulović


„Moje dame i gospodo, domoljubi, Mađari diljem svijeta! Danas niti jedan jedini narod, uključujući i mađarski, ne može biti slobodan ako Europa nije slobodna. A Europa je danas krhka, slaba i boležljiva, poput cvijeta kojega izjeda crv. Europa nije slobodna, jer sloboda počinje izgovaranjem istine. Danas je u Europi zabranjeno govoriti istinu. Zabranjeno je reći da ovi koje dolaze k nama nisu izbjeglice i da imigracija za Europu predstavlja opasnost. Zabranjeno je reći da imigracija donosi zločine i teror u naše zemlje. Zabranjeno je reći da te mase ljudi koje dolaze iz drugih civilizacija dovode u opasnost naš način života, našu kulturu, naše običaje i našu kršćansku tradiciju. Zabranjeno je i ukazati na to da su oni, što su ranije došli, već izgradili svoj novi izolirani svijet za same sebe, sa svojim vlastitim zakonima i percepcijama vrijednosti, koje ruše tisućljetni ustroj Europe. Zabranjeno je reći da se iza naseljavanja tih ljudi krije namjera preoblikovanja religiozne i kulturne slike Europe, te preuređenje njenih etničkih temelja!"

Tako ovih dramatičnih historijskih dana bigliše mađarski predsjednik Viktor Orban na žičanoj barikadi slobode i europskih vrijednosti. I teško se s njim sporiti: kada Orban kaže kako su „oni što su ranije došli već izgradili svoj novi izolirani svijet za same sebe, sa svojim vlastitim zakonima i percepcijama vrijednosti", Orban zna što govori: posljednji koji su u Europu stigli prije suvremenih imigranata s Istoka, „oni" dakle „što su ranije došli", bili su upravo - Mađari.

U vrijeme kad su Mađari prešli Karpate i dojahali do Dunava, kršćanska je Europa već bila dovršena, s njemačkim, francuskim i engleskim kraljevstvom, hrvatsko-srpskim Balkanom i praktički gotovom današnjom Skandinavijom. To pak da su oni, „iz druge civilizacije", sa svojim zasebnim, ni s kim u Europi srodnim etničkim porijeklom, jezikom, kulturom i običajima, izgradili svoj, kako ono, „novi izolirani svijet za same sebe, sa svojim vlastitim zakonima i percepcijama vrijednosti, koje ruše tisućljetni ustroj Europe", može - slažem se - zvučati rasistički i ksenofobno, ali to nije moja formulacija, nego Orbanova.

Eh, povijest. Ne samo da se ponavlja, nego se ponovi cijelih hiljadu godina kasnije, da te poput bumeranga opizdi u potiljak.
Orbanovi su ugrofinski pradjedovi, to znamo, od svih europskih naroda ovdje stigli posljednji. Široka panonska ravnica na koju su došli s dalekog Urala u to je doba bila podijeljena između Prvog Bugarskog carstva i Istočnofranačkog kraljevstva s Velikom Moravskom. I da: i njemački i slavenski starosjedioci - baš kao i Hrvati i Srbi u susjedstvu, i baš kao gotovo cijela Europa - do tada su već odavno bili predani kršćani. Novopridošli mađarski nomadi, međutim, baš i nisu: u vrijeme kad se u Splitu održavaju crkveni sabori, Mađari još uvijek drhte pred sedmoglavim zmajem Sárkányjem, i klanjaju se Stablu Života što drži nebo, Sunce i Mjesec. Dok paganska mađarska plemena prihvate vjeru svojih potomaka, slavna će se tisućljetna kršćanska Crkva već stići i raspasti, podijeljena na zapadnu i istočnu.

Uopće stoga nije teško zamisliti kakvog bugarskog ili franačkog vladara, kako zabrinutim Orbanovim glasom upozorava „krhku, slabu i boležljivu Europu" na prljave mađarske imigrante s istoka što žive u šatorima, objašnjavajući kako „te mase ljudi iz drugih civilizacija dovode u opasnost naš način života, našu kulturu, naše običaje i našu kršćansku tradiciju". A da su u Europu donijeli „zločine i teror", bogami jesu. Nisu, istinabog, ni ostali prije njih bili cvećke, daleko od toga, ali Mađari su bili na osobito zlu glasu, sijući strah i trepet na sve četiri strane stare Europe, od bizantskog Konstantinopolisa pa sve do Iberskog poluotoka.

Iz toga doba datira zgodna priča koju vam zapravo želim ispričati, o jednom ondašnjem starom Europljaninu iz španjolske Huesce, što je u ljeto 942. godine, prestravljen poput Viktora Orbana danas, upozoravao kako mađarski osvajači - u slobodnijem prijevodu - „dovode u opasnost naš način života, kulturu, običaje i tradiciju", i kako se „iza naseljavanja tih ljudi krije namjera preoblikovanja religiozne i kulturne slike Europe, te preuređenje njenih temeljnih etničkih temelja".

Nije danas bizarna tek orbanovska panika tadašnjih europskih starosjedioca pred neobičnim stranacima što vjeruju u sedmoglave zmajeve. Danas je bizarno to što se ondašnji vladar Huesce, zabrinut dolaskom mađarskih barbara, zvao Musa ibn Muhamed: Huesca na sjeveroistoku današnje Španjolske bila je granična utvrda slavnog Khilāfata Qurṭuba, Kalifata Córdobe, europskog dijela velikog Omejidskog kalifata. Ne samo da je onih dana kad Hrvati krune svoga Tomislava na teritoriju današnje Španjolske postojao ozbiljan kalifat - jedna od uopće najvećih europskih država toga doba - nego je Kalifat Córdoba jedna od najznačajnijih epizoda iz stvaranja Europe, od neprocjenjive važnosti za njen kulturni DNK.

Taman, recimo, da su u svojim prijevodima sačuvali antičku znanost i filozofiju, i da nisu uradili ništa drugo, Arapi su Europi sačuvali sam njezin rodni list. A ostavili su mnogo više. Kordobski kalifat bio je uvjerljivo najnapredniji dio tadašnje Europe: u trenutku kad slavna benediktinska opatija u švicarskom St. Gallenu ima cijelih stotinu knjiga, Al-Hakamova biblioteka u Córdobi broji gotovo pola milijuna naslova, a mladi kršćanski studenti hrle u tamošnje sveučilište, gdje im arapski astronomi tumače kretanja nebeskih tijela. Orbanov današnji civilizacijski užas pred izbjeglicama iz Bagdada i Damaska tek je lagani ljetni nemir u usporedbi s civilizacijskim užasom što su ga hiljadu godina ranije morali doživjeti andaluzijski vladari iz Bagdada i Damaska, osluškujući vijesti o neukim mađarskim divljacima koji vjeruju da su zvijezde samo rupice u golemoj suknenoj tendi nad Stablom Života. I koji, kako ono, „svojim vlastitim zakonima i percepcijama vrijednosti" točno hiljadu godina poslije Isusa - pardon, Ise ibn Meryama - „ruše tisućljetni ustroj Europe".

O, da: Arapi i muslimani sa svojim su jezikom, vjerom i tradicijom došli u Europu mnogo prije nego Mađari sa svojim, i bili su izvanredno važnim dijelom njenog srednjovjekovnog identiteta i kulture u vrijeme dok su Orbanovi pradjedovi još lovili zmajeve po Uralu. U vrijeme kad Mađari udaraju na granice Kalifata, Arapi su u Europi već dvjesto pedeset godina - ako vam je tako lakše pojmiti, gotovo jednako dugo koliko i Hrvati - i bit će tu još cijelih petsto, izgradivši za ono vrijeme izvanredno uređeno i tolerantno multikonfesionalno društvo.

Civilizirani i napredni Arapi u međuvremenu su nestali iz Europe, ostavivši joj u Španjolskoj fantastično zajedničko kulturno naslijeđe, dok su Mađari, hvala na pitanju, na panonskoj ravnici ostali do danas. I neka su. Bila bi ozbiljna civilizacijska šteta - i to bi po prilici bila pouka ove povijesne priče - da su ih Česi, Bugari, Nijemci, Arapi, Hrvati i ostali starosjedioci potjerali iz Europe onako kako danas Orban tjera suvremene arapske mađare, zajedno s njihovim nerazumljivim jezikom, kulturom i tradicijom.

Baš kao što ne bi bila ista bez arapskih brojki, Mezquite, Abu Rahima al-Birunija ili Ibn Sine rečenog Avicene, ne bi današnja Europa bila ista ni bez Béle Bartóka i Ferenca Liszta rečenoga Franza, Imre Kertésza i Györgyja Konráda, bez Béle Tarra i Istvána Szabóa, Ferenca Puskása i Judit Polgár, bez crno-bijeloga Gusztáva ili šarene kocke Ernőa Rubika.

Stoga, neka Mađara u Europi. Nije lijepo reći da „predstavljaju opasnost", da „donose zločine i teror u naše zemlje", „dovode u opasnost naš način života, našu kulturu, naše običaje i našu tradiciju", „preoblikuju religioznu i kulturnu sliku Europe", te „preuređuju njene etničke temelje". Pa makar to govorio sam mađarski predsjednik.

LINK ka originalu - http://hr.n1info.com/a334410/Kolumne/Boris-Dezulovic/Tko-tjera-Madjare-iz-Europe.html

BILJEŠKE NA RUBNICI - polemišite sa Dežulovićem, ne sa mnom. 

 



Komentari (140)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Bili Piton Bili Piton 15:53 27.09.2018

Odabrani trenutak

martin_krpan martin_krpan 15:59 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

michiganac michiganac 16:40 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Bili, slusao si ovog savremenog Liszta?? (one of the best brands from Hungary today)



Malo je zaglibio u komercijalu posljednjih godina, ali.. Ipak, meni je i dalje apsolutno iznenadjenje da nijednom jos nije gostovao u BG, stavise dok je u fotelji min. kulture obitavala i jedna Tasovac-ikebana.
Onog dana kad ga pozovu, ponadacu se cvrsto da se i Srbistan nalazi na putu ozdravljenja..

Inace, jako mi je pomogao u toku studija kad sam upao u jednu prilicno duboku depri-epizodu.


Cista katarza..

Bili Piton Bili Piton 17:07 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Hoću, preslušaću, hvala.

Nedavno sam zakačio (i to valjda na RTS3) koncert madjarskog ciganskog orkestra. I dobro, svirali su svašta, i neke vrlo lake note u raznim preradama, ali je taj zvuk uvek posut cimbalom - jednim od instrumenata s najuzbudljivijim zvukom uopšte.
angie01 angie01 17:15 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

ovo mi zvuci, kao one, vec neko vreme popularne muckalice sa elementima folklora, od svugde po nesto, al obuceno u nesto sto bi trebalo da je sinfonija...i naravno hor...cujem taktove i hava nagila, i lane moje i crnogorskih taktova gorstackih igara,...i...
angie01 angie01 17:29 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

inace, odlicni Dezulovic, kao i uvek,...na aktuelnom primeru je objasnio sveopstu vekovnu besmislenu netrpeljivost prema drugim narodima, koja i dalje uredno egzistira, podgeravana i odrzavana za razne potrebe- u glavnom, lose.

uopste uzevsi, nacionalisticki fanatizmi su shit.
zilikaka zilikaka 18:07 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Nedavno sam zakačio (i to valjda na RTS3) koncert madjarskog ciganskog orkestra...

E, oni za Novu godinu imaju tradicionalne kpncerte, slično kao Beč, ali uglavnom oslonjeni na svoju muziku.
Bude izvodjački šareniš, all baš zato je dobro.
Da ne bude zabune, nisam baš bila na loncertu, gledala prenos.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 18:31 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

zilikaka
Nedavno sam zakačio (i to valjda na RTS3) koncert madjarskog ciganskog orkestra...

E, oni za Novu godinu imaju tradicionalne kpncerte, slično kao Beč, ali uglavnom oslonjeni na svoju muziku.
Bude izvodjački šareniš, all baš zato je dobro.
Da ne bude zabune, nisam baš bila na loncertu, gledala prenos.


Jes vala, udarila ova zima, pa krenula i vruća rakija. Pa krenu tipke da vrludaju - ili što reče onaj zajebant na kraju priče kako je putovao vozom pa njima u susret istom prugom naišao drugi voz - Pa kako ste se spasli? Eh, vrd levo, vrd desno, pa se mimoiđosmo!

NB - Kad pomenu šareniš i koncert u Budimpešti...


nask nask 19:05 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Ma Bartok je laća, treba Ligetija svariti

michiganac michiganac 19:30 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

angie01
ovo mi zvuci, kao one, vec neko vreme popularne muckalice sa elementima folklora, od svugde po nesto, al obuceno u nesto sto bi trebalo da je sinfonija...i naravno hor...cujem taktove i hava nagila, i lane moje i crnogorskih taktova gorstackih igara,...i...


U pravu si, sa ovim timpanima ima i taj epsko-dramski momenat.. Recimo, uopste nisam religiozan, ali ovu melodiju (kao sto rekoh gore: u jednom deep-depra stadijumu) apstrahovao sam na kraju nesto kao, ajd' da kazemo prolazak kroz "purgatorijum" in front of the heaven's door.. nakon mora i oluja izlivenih suza..

Cijenim inace i da bi bila sjajan saundtrek za neki novi monumentalni film o Djizusu ili sl.,
..but, okk that's only my imaginary opinion.. (svako na svoj nacin)

Tacno i da praktikuje da podilazi sopstv. etnosu (folkloru) koji ga kuje u nacionalnu ikonu, itd.. (otud pomenuh i onu komercijalu)


Mada, umije da bude i vrlo tankocutan, ili kako vec da se kaze ili opise samo dio raskosnog talenta.. :) (opet cista emocija)

zilikaka zilikaka 19:36 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Jes vala, udarila ova zima, pa krenula i vruća rakija.

Da se nas dvoje pogodimo da sam ja šampion tipfelera, bez konkurencije, pa da se manemo dalje diskusije?
zilikaka zilikaka 19:52 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

Tacno i da praktikuje da podilazi sopstv. etnosu (folkloru) koji ga kuje u nacionalnu ikonu, itd.. (otud pomenuh i onu komercijalu)

Meni je to, pod uslovom da se imma mera,višenego normalno.
Neprirodno je očekivati da jedan Madjar ubacuje motive flamenka, jer teško da ga može poznavati i osećati kao neko ko je s njim rodjen.
Bili Piton Bili Piton 21:28 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

nask
Ma Bartok je laća, treba Ligetija svariti



Svakako, Ligeti je još mnogo ludji a Lontano mu je najbolja stvar. Možda Lux Aeterna close 2nd.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:45 27.09.2018

Re: Odabrani trenutak

zilikaka
Jes vala, udarila ova zima, pa krenula i vruća rakija.

Da se nas dvoje pogodimo da sam ja šampion tipfelera, bez konkurencije, pa da se manemo dalje diskusije?


Oće to od Vruće, strada smisao za humor (if any ☻) Ma ne brigaj se, niko te ne bira za Ustavni Sud ;>

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:34 28.09.2018

Re: Odabrani trenutak

"purgatorijum" in front of the heaven's door.. nakon mora i oluja izlivenih suza..


pa, to bogec, naš/vaš, opći, kozmićki, univerzalni - the Citizen G-d.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:25 28.09.2018

Re: Odabrani trenutak

cujem taktove i hava nagila, i lane moje i crnogorskih taktova gorstackih igara,...i...


Pa to taman super da dođu Mič i muz'ćari kod nas na otvaranje Centra, taman i da upozna staru purgersku, дорчолску, мунзеконза i sarajevsku raju. Kada ne može u Srbiji, daj bar ovde na slobodi. A, mogu i ja čika Duleta da pitam da ga zovemo u NS sinagogu.
mariopan mariopan 18:28 27.09.2018

....

Svi smo mi odnekud došli.

Da nismo ovako pomešani nikad ne bismo saznali kakvu raskošnu kulturu mogu da nam ponude drugi narodi, koliko lepote ima u pesmama, nošnjama, običajima i svemu što nije naše.
Tako i drugi nalaze neka bogatstva i u našoj kulturi, običajima. Lepše je kad je sve pomešano, šareno i veselo.

Pre mesec dana u Zrenjaninu smo imali izložbu i reviju slovačkih nošnji. Trebalo je to da vidite.

Krune od cveća na glavama mladih prelepih devojaka, muške nošnje za razne prilike, i sve se to tako raskošno šareno šetalo gradom do muzeja gde smo ih oduševljeno pozdravili.

Šta reći, Dežulović je to sve već lepo rekao.
aureus aureus 19:33 27.09.2018

Re: ....

Недавно сам нешто слично прокоментарисао на блогу (управо око галаме која долази из Мађарске у вези опасности коју доносе дошљаци, и са освртом на поријекло Мађара) а Дежуловићу није било тешко да о томе напише читав чланак.

Да се Дежуловићу о'ма' дадне каква награда за састав!
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:04 27.09.2018

Re: ....

Dežulović je to sve već lepo rekao


Vala, pamtim ga i u boljem odelu.

Glupo mu je ovo, a kad su Mađari došli.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:45 28.09.2018

Re: ....

Za Bibija svakako dovoljno da tapne sekjuriti dil s Orbanom od 6 bilja dolara i pusti Šoroša niz vodu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:47 28.09.2018

Re: ....

Inače, neobičan podatak, Šoroš, dok je radila Open 3 u Pešti, je dao solidne donacije za očuvanje srpskog kulturnog nasleđa. U Sent Andreji su obnovljeni čitavi objekti od te kinte.
mariopan mariopan 11:33 28.09.2018

Re: ....

hoochie coochie man
Dežulović je to sve već lepo rekao


Vala, pamtim ga i u boljem odelu.

Glupo mu je ovo, a kad su Mađari došli.

Lupio im packu i neka je.

Da svi lupamo packe ponekad i još važnije na vreme ne bi bilo potrebe da se lupaju šamari kad prekardaši? Bilo ko.

Sad ide Đoletovo "Ne lomite mi bagrenje" i onaj deo gde je prekardašilo, u tom smislu.

Mekše je ovako i manje boli.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:04 28.09.2018

Re: ....

Lupio im packu i neka je.


Aha, eno još im bride dlanovi od njegove packe.
Kakva packa Mađarima, nit je on njiam pisao niti oni njega čitaju, to se on nama obraća, pa ko nasedne na jeftine fore, nasedne.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 03:15 29.09.2018

Re: ....

Nacionalni konzervativizam - interesantno da taj posao nigde nisu sposobni demokrate da odrade, nego mora baš svuda neki siroma' "jaki lider" koji, eto, baš slučajno ima revizionističke stavove prema fašizmu, slučajno je beli suprematista, i najslučajnije baš voli sam da vlada.
Bili Piton Bili Piton 22:28 29.09.2018

Re: ....

hoochie coochie man
Lupio im packu i neka je.


Aha, eno još im bride dlanovi od njegove packe.
Kakva packa Mađarima, nit je on njiam pisao niti oni njega čitaju, to se on nama obraća, pa ko nasedne na jeftine fore, nasedne.


Obraća se svakome ko razume jezik na kojem piše, a koji razume i perfektno govori i nezanemarljiv broj Madjara
mariopan mariopan 10:00 30.09.2018

Re: ....

Bili Piton
hoochie coochie man
Lupio im packu i neka je.


Aha, eno još im bride dlanovi od njegove packe.
Kakva packa Mađarima, nit je on njiam pisao niti oni njega čitaju, to se on nama obraća, pa ko nasedne na jeftine fore, nasedne.


Obraća se svakome ko razume jezik na kojem piše, a koji razume i perfektno govori i nezanemarljiv broj Madjara

Ja bih rekla da je jezik kojim govori univerzalan, može da ga razume ko hoće, a uvek ima i onih koji najbolje ne razumU kad neće.

Poruka mu je za sve nas otprilike ovakva " 'Alo narode, uvucite rogove"
!!!

I mislim da mu je poruka dobra za sve nas.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:08 30.09.2018

Re: ....

a koji razume i perfektno govori i nezanemarljiv broj Madjara


Koji baš presudno utiču na politiku Mađarske.
Ribozom Ribozom 18:47 27.09.2018

ta sila

Ma da.
Mogao je Dezulovic i o prenosu zaraza rukovanjem u Svajcarskoj i Danskoj, ali nije 'teo. Lakse je orbana i trampa ganjati.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:05 27.09.2018

Re: ta sila

Дежуловић је могао и о својој држави којој су сметали њени грађани белци и хришћани који говоре исти језик и у којој су реализовани давни пројекти о убијању, преверавању и протеривању.
aureus aureus 19:27 27.09.2018

Re: ta sila

principessa_etrusca
Дежуловић је могао и о својој држави којој су сметали њени грађани белци и хришћани који говоре исти језик и у којој су реализовани давни пројекти о убијању, преверавању и протеривању.

Мени Дежуловић личи на новинара који је о томе говорио.
docsumann docsumann 19:42 27.09.2018

Re: ta sila

Дежуловић је могао


naravno da je mogao...inače ne bi ni napisao.
dragosevacsutra dragosevacsutra 20:01 27.09.2018

Re: ta sila

Дежуловић је могао и о својој држави којој су сметали њени грађани белци и хришћани који говоре исти језик и у којој су реализовани давни пројекти о убијању, преверавању и протеривању.


dragosevacsutra dragosevacsutra 19:58 27.09.2018

toliko glup tekst

da je to prosto odvratno

Bili Piton Bili Piton 17:40 28.09.2018

Re: toliko glup tekst

dragosevacsutra
da je to prosto odvratno



Evo tebi zauzvrat jedna izvozna muška (muska?) pantalona. Kupljeno jutros u Zagrebu, verujem da će te obradovati.




aureus aureus 18:28 28.09.2018

Re: toliko glup tekst

Bili Piton

Evo tebi zauzvrat jedna izvozna muška (muska?) pantalona. Kupljeno jutros u Zagrebu, verujem da će te obradovati.


Пише: "скупљање при одржавању: по дужини 1,2%, по ширини 0,2%".
Немојте одржавати и неће се скупљати.
Bili Piton Bili Piton 20:39 28.09.2018

Re: toliko glup tekst

Pa ne piše to nego piše по дузини i по сирини.
aureus aureus 21:17 28.09.2018

Re: toliko glup tekst

Bili Piton
Pa ne piše to nego piše по дузини i по сирини.

A žemlja porekla Šrbija?

Nemaju sajt. Ko zna odakle su ovi.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 02:43 29.09.2018

Re: toliko glup tekst

Po umekšavanju zvuči kao etno-zajednica sa Novog Beograda.

romi.daba romi.daba 18:52 29.09.2018

Re: toliko glup tekst

Čemu prikazivanje ovih gadosti?

Zašto Bil to ne skida?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:01 29.09.2018

Re: toliko glup tekst

Neki ljudi i jedu to.

vrabac_onaj vrabac_onaj 20:24 27.09.2018

Polemika

BILJEŠKE NA RUBNICI - polemišite sa Dežulovićem, ne sa mnom.


Dobro.

Đes imenjače? Jebeš li štogod?
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:23 27.09.2018

Re: Polemika

Nego, kada smo već kod hrvatskih autora, evo nešto (bar meni) lepše i zanimljivije:

Miljenko Jergović: Otac Sava u strašnim vremenima
docsumann docsumann 21:40 27.09.2018

Re: Polemika

Miljenko Jergović: Otac Sava u strašnim vremenima


jednostavno i lijepo
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:48 27.09.2018

Re: Polemika

Лепо, топло сећање.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:43 28.09.2018

Re: Polemika

Kako su ove sline vučićevske blatile Savasa samo! Acika je prevazišao sebe u gadostima.
Inače, lepa vest - dobili smo zeleno svetlo, uz pomoć Srpske Zajednice u SAD, da tražimo prostor za Srpsku kulturnu misiju u Jerusalimu.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:16 28.09.2018

*

https://www.wsj.com/articles/a-way-out-of-the-immigration-crisis-1537540971 ovaj tekst je manje/više solidan, ali ovo je rečenica koja zakiva celu ovu debatu; …we need to recognize that the immigration debate isn’t really about immigrants. In truth, it’s about the children of immigrants.

+ s druge strane o Mađarima, koji su imali neke od najobrazovanijih srednjovekovnih vladara i najprogresivnije verske zakone u doba reformacije i protivreformacije; a onda su došli Habzburgovci i Osmanlije. Istorija je kurva koju niko ne zna dobro da pojebe, daprostitenaizrazu

niccolo niccolo 10:48 28.09.2018

Re: *

Istorija je kurva koju niko ne zna dobro da pojebe, daprostitenaizrazu

Odlična rečenica, sviđa mi se.
angie01 angie01 13:26 28.09.2018

Re: *

Istorija je kurva koju niko ne zna dobro da pojebe,


...al zato ona ume da naplati,...
nikvet pn nikvet pn 10:46 28.09.2018

:-)

U vrijeme kad su Mađari prešli Karpate i dojahali do Dunava, kršćanska je Europa već bila dovršena, s njemačkim, francuskim i engleskim kraljevstvom, hrvatsko-srpskim Balkanom

baš kao i Hrvati i Srbi u susjedstvu, i baš kao gotovo cijela Europa - do tada su već odavno bili predani kršćani.

U vrijeme kad Mađari udaraju na granice Kalifata, Arapi su u Europi već dvjesto pedeset godina - ako vam je tako lakše pojmiti, gotovo jednako dugo koliko i Hrvati

pouka ove povijesne priče - da su ih Česi, Bugari, Nijemci, Arapi, Hrvati i ostali starosjedioci potjerali iz Europe onako kako danas Orban tjera suvremene arapske mađare


Увек ме развесели сваки помен тисућгодишње хрватске повијести, исто као агресија ( великошпанска на Каталонију).

Чини се да ни цењени аутор у то не верује али добро, поради публике и мејнстрима нужно је натукнути.
michiganac michiganac 14:23 29.09.2018

Re: :-)

nikvet pn
Чини се да ни цењени аутор у то не верује али добро, поради публике и мејнстрима нужно је натукнути.


Ne bih se ovde ipak slozio nik. Recimo, jedan od najranijih srednjevjekovnih pisanih pomena Srba je na prvom crkvenom saboru u Splitu 925. god, o kojem, nakon iscrpno istrazenih vatikanskih arhiva, je detaljno pisao Franjo Racki u svom djelu: 'Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia'. On tu, izmedju ostalog, pominje kako su uz pridosle biskupe, prisustvovali istovremeno i hrvatski (u pratnji hrv. kralja Tomislava) i srpski prvaci (pristigli sa Mihajlom Visevicem, vladarem Zahumlja) >> [Chroatorum atque Serborum proceribus]

Ne sumnjam da Dezulovic kao rodjeni Splicanin nije upoznat sa tim. Podsjetimo se i da je to vrijeme prije tzv. 'velike sizme'. Cak i poslije nje dobran dio Srba ostao je pod jurisdikcijom Rima sve do Nemanjica, a i oni su dugo vagali kom ce se carstvu na kraju privoljeti.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:39 29.09.2018

Re: :-)

, a i oni su dugo vagali kom ce se carstvu na kraju privoljeti.

Dobro, Stef i Vuka su se nećkali, što se malog Rastka tiče, više-manje je sve bilo otpočetka jasno.
djuro.vilovic djuro.vilovic 17:26 28.09.2018

transcedentni jugosloveni

Klasično Dežulovićevo poentiranje na jeftinu foru, odavno je on štraca
Bili Piton Bili Piton 17:42 28.09.2018

Re: transcedentni jugosloveni

djuro.vilovic
Klasično Dežulovićevo poentiranje na jeftinu foru, odavno je on štraca


Jeste. Ja samo štrace i objavljujem ovde, zar nisi znao.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:54 28.09.2018

Lep naslov

Ka'cmo mi bili refjudžiz

tasadebeli tasadebeli 08:10 29.09.2018

Питања из принципа и Принципа

Знам, Били, да ово баш и није тема, а опет рачунам да твој пост једини од свих ових 10 у последњих недељу дана има категорију историја, па зато ова питања качим код тебе...

А и угледни писци и новинари су у питању.

Елем, читам текст руског писца Виктора Јерофејева* који је он писао за Дојче веле, а који је пренео и Б92:


DW: Da li bi Gavrilo Princip i danas pucao? (ЛИНК)


Па између осталог, он у том тексту каже:

Naposletku, 19-godišnji nacionalista koji kao da je izašao iz literarne laboratorije Dostojevskog, ostvario je svoj cilj. Na kraju Prvog svetskog rata Srbija je imala državnost, a austrougarska imperija prestala je da postoji zajedno sa tri druge – ruskom, nemačkom i osmanskom.



Србија је имала државност и пре почетка Првог светског рата или Великог рата, како год.

Ако ништа друго, Србија је (као и Црна Гора) имала државни суверенитет од Берлинског конгреса 1878, дакле 40 година пре краја Великог рата.

Зашто се у свим тим текстовима писаним у последњих 4-5 година поводом стогодишњице од почетка или од краја Великог рата упорно занемарује та чињеница о тренутку стицања државности Србије, па се подмећу овакве реченице?

То ме помало подсећа на ону дигиталну Мајкрософтову енциклопедију Енкарта из 1993. (још увек чувам тај ЦД као пример извртања истине) која се по Србији делила деведесетих и у којој у одредници "Србија" Срби и њихова матична држава практично нису ни постојали пре Милошевића...

Па затим Јерофејев још каже за Принципа:

Naposletku, 19-godišnji nacionalista koji kao da je izašao iz literarne laboratorije Dostojevskog, ostvario je svoj cilj. Na kraju Prvog svetskog rata Srbija je imala državnost,


Свако ко се иоле озбиљније упустио у тему сарајевског атентата, Младе Босне и Гаврила Принципа увидео би да је ова одредница националиста у оваквом контексту за Гаврила Принципа једна неистина и спиновање историјских чињеница. Принцип је најмање од свега био српски националиста.

А да је Принцип остварио свој циљ, јесте. Створена је Југославија. Подсећам, Србија у том тренутку већ 40 година има свој државни суверенитет.

Тако да ако се већ Принципу и приписује некакакав национализам, онда то само може бити југословенски национализам, а не српски национализам.

И на крају последње питање:

Зашто се угледни писци и новинари баве историјом ако је не знају?

Па још пишу, са својим површним интернетским знањем колумне за врло озбиљне медије, Дежуловић за N 1, Јерофејев за Дојче веле, који затим та спиновања (верујем из незнања, али не искључујем ни лошу намеру) преносе, а други мањи медији, да не кажем регионални, то спиновање историјских чињеница преносе диљем региона?


Чему и коме служе таква спиновања покривена звучним литерарним и новинарским именима преношена преко још извиканијих медија?





(Зашто се овај филм од свих домаћих филмова најређе врти по телевизијама са националним фреквенцијама диљем региона? Нагледали смо се Прлета, Тихог, моста на Неретви, Команданта Марка и осталих јунака из стрипова и вестерн филмова, а овај такође домаћи филм нисам успео да ухватим ниједном у последњих 30 година ни на једној телевизији у нашем региону. )


* - Виктор Јерофејев - јесте да је на крају овог текста на Б92 (извор Дојче веле) дато неколико штурих података о Јерофејеву, али ја бих ипак овде пренео и оно што на Википедији пише о њему јер у томе можда лежи и одговор на сва ова моја питања:


Viktor Vladimirovich Yerofeyev (Russian: Ви́ктор Влади́мирович Ерофе́ев, also transliterated as Erofeyev; born September 19, 1947 in Moscow) is a Russian writer. As son of a high-ranking Soviet diplomat Vladimir Yerofeyev, he spent some of his childhood in Paris, which accounts for why much of his work has been translated from Russian into French, while comparatively little has been translated into English. His father, who was the interpreter for Molotov in the 1940s, wrote a book of memories; his brother is a curator at the Tretyakov Gallery.



П.С. - Поздрав свим русофилима и спутњиковцима на Блогу Б92.

А Србија?

Сламка међу вихорове...







Наравно, под условом да прихватимо да се под овим наше сјене мисли заправо на данашње гастербајтере у Бечу пореклом из свих данашњих балканских државица и са све гипсаним лавићима на капијама својих дворишта у родном месту у којем су одрасли и пошли у свет.






(Кркар ме је једаред на Блогу Б92 назвао Курсулом, па ето да подсетим на тај моменат...)
mayo1 mayo1 09:39 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

"...а овај такође домаћи филм нисам успео да ухватим ниједном у последњих 30 година ни на једној телевизији у нашем региону."


Jedino što bih ga ja nazvao "jugoslavenski film", ali je danas to nekako bogohulno

docsumann docsumann 10:02 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Jerofejev pravi par materijalnih grešaka u tom tekstu, ali poentira savim ubjedljivo

Formalno je piroman rata bio srpski terorista, ali su stvarni vinovnici svetske klanice zapravo bila tri rođaka – evropske monarhije Rusija, Nemačka i Velika Britanija. Oni nisu ni tragali za mirnim rešenjem konflikta, barem ne u međusobnim pismima i telegramima garniranim laskanjem.


Porazom u Hladnom ratu i skupljanjem teritorije u odnosu na Sovjetski savez, čijim se saveznikom smatra, Rusija se, reklo bi se, nalazi u istom uvređenom stanju kao i Nemačka 1918. godine. Ali postoji razlika ne samo između dve zemlje nego i između dve epohe. Čovečanstvo je mukom preživelo Drugi rat kao logični nastavak Prvog, a danas uvređenost država može koštati života sve ljude na planeti.

Verujem da bi se danas čak i očajni student Gavrilo Princip zamislio nad ciljem, sredstvom i, iznad svega, nad ishodom.


naravno, koliko god bila apsurdna perspektiva pitanja - da li bi nešto uradili kada bi znali šta to zaista proizvodi u budućnosti?
vcucko vcucko 10:02 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

tasadebeli

Па између осталог, он у том тексту каже:

Naposletku, 19-godišnji nacionalista koji kao da je izašao iz literarne laboratorije Dostojevskog, ostvario je svoj cilj. Na kraju Prvog svetskog rata Srbija je imala državnost, a austrougarska imperija prestala je da postoji zajedno sa tri druge – ruskom, nemačkom i osmanskom.



Србија је имала државност и пре почетка Првог светског рата или Великог рата, како год.


Jbg sad, hvataš se za jednu reč i pališ k'o licna bez potrebe.

Pre svega, pitanje je šta je dotični konkretno napisao (pre prevoda). Drugo, i ovako napisano je mnogo lakše shvatiti kao "na kraju rata, Srbija je postojala (pa još multiplikovana), AU-monarhija više ne" - nego tako kako si ti shvatio.

A Gavrilova se svaka ostvarila, verujem i više nego je sam mogao da dobaci u mislima. To stoji bez pogovora.

docsumann docsumann 10:05 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Jbg sad, hvataš se za jednu reč i pališ k'o licna bez potrebe.

Pre svega, pitanje je šta je dotični konkretno napisao (pre prevoda). Drugo, i ovako napisano je mnogo lakše shvatiti kao "na kraju rata, Srbija je postojala (pa još multiplikovana), AU-monarhija više ne" - nego tako kako si ti shvatio.


tako sam i ja shavtio taj tekst
tasadebeli tasadebeli 11:39 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

docsumann

naravno, koliko god bila apsurdna perspektiva pitanja - da li bi nešto uradili kada bi znali šta to zaista proizvodi u budućnosti?



Једног лета, 1996. или 1997, у Ораховцу (између Доброте и Пераста) упознао сам лика који ме је убеђивао да би он могао да убије Милошевића, да то и није толико тешко колико неки мисле (потанко ми објашњавао како то иде с прстеновима обезбеђења итд.), али:

"Бојим се, брате, да онда не направим неко још веће срање..."

Е, сад не знам да ли је бомбардовање 1999. било веће или мање срање гледано из угла тог лика... Нисам га никада више видео после тог ораховачког летовања...

michiganac michiganac 15:16 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

A Gavrilova se svaka ostvarila, verujem i više nego je sam mogao da dobaci u mislima. To stoji bez pogovora.


Ipak nije. Mene je u ovom tekstu gore vise zacnuo atribut 'terorista' od 'nacionalista'. Princip jeste bio YU-nacionalista, stavise, cini mi se da kad je god mogao isticao je da je "Srbohrvat", pa i na sudjenju nakon atentata. Bio je duboko zadojen socij. idejama, vrlo moguce i anarhistickim, mada i nisam toliko upoznat sa njegovom biografijom.

Uzgred, ovih dana upravo gledam sjajan serijal na 'arte'-u:



Nazalost nema ga jos na engleskom, ali preporuka svakako..

U jednoj ulozi je i mladi Srbin-anarhista kog u Parizu neposredno nakon WW1 upoznaje mlada Francuskinja i jedna od najcuvenijih anarhistkinja i antimilitaristkinja tog vremena - May Picqueray - nadasve zena sa izuzetnom biografijom.. Urucila posiljku-bombu americkoj ambasadi u Parizu kad su ovi odlucili smrtno da presude dvojici drugih italijanskih anarhista, uhapsenih u SAD. Da bi izbjegla sl. sudbinu, netom iza toga poslali su je u Moskvu. U Moskvi pred prvim vrhovnim drugovima cini dalje eskcese. Prvo na jednoj gala-veceri javno istupa, penje se na sto i protestuje zbog raskosne trpeze dok citav SSSR gladuje, a onda i par dana iza toga, nakon sto su je ipak zamolili da otpjeva neku francusku-revolucionarnu, citira stihove Charles d'Avray-a:

"Debout, debout, vieux révolutionnaire, / Et l'anarchie enfin, va triompher!"

A u svojoj autobiografiji pise:

"Oh kako je to bilo divno, potom pogledati u lica komunista! Da su samo javno mogli, odmah bi me na mjestu likvidirali."

Odmah potom hvata maglu i iz Moskve nazad u Francusku.

U sl. koloritu gledam i na Principa kad pokusavam sebi da rastumacim sta je htio da poruci sa onim zapisom (onomad uperenog prevashodno ka beckoj i K&K-aristokratiji i establismentu, ne i prema ostalom austrijskom plebsu). Samo sto imperijalisti (ali u drugacijem ruhu) danas i dalje drze glavnu rijec.
michiganac michiganac 15:32 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Rusija se, reklo bi se, nalazi u istom uvređenom stanju kao i Nemačka 1918. godine.


Sa ovim se takodje ne bih slozio. Uvrijedjena jeste, ali ne toliko kakva je bila Vajmarska Njemacka nakon versajskih odredbi, neizdrzivih reparacija koje je bila prinudjena da otplacuje iza rata, galopirajuce ekon. krize i ostalog - sve to opet je sjajno prikazano u gorepomenutom serijalu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:45 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Ja čujem od nekih preagresivnih Rusa ovde kao da su "zbog Srba ušli u rat", te kao da smo mi više-manje krivi za njihov raspad. Nego, čujem često od SA kolega vodiča da je uopšte upitno da je Gavra ispalio smrtni hitac.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:47 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Поздрав свим русофилима и спутњиковцима на Блогу Б92.

To kao vezano jedno s drugim pupčanom vrpcom?
michiganac michiganac 16:38 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs
Ja čujem od nekih preagresivnih Rusa ovde kao da su "zbog Srba ušli u rat", te kao da smo mi više-manje krivi za njihov raspad.


Ja bih rekao nasuprot da je Srbija (uz ostale) uz blagoslov i podstrek Kremlja i usla brze-bolje u balkanske ratove, te da su im ovi moguce i "sugerisali" da okrenu konjicu i prema Drachu.. Time su direktno uboli prstom u oko Bechu, Berlinu, a bogami i Britima. (ne dozvolimo bacuskama izlaz na toplo more!) Onda je krenulo ubrzano popunjavanje arsenala i pripreme za manevre u napacenoj Bosni.
Mada, lupetam i ja sad.

Nego, čujem črsto od SA kolega vodiča da je uopšte upitno da je Gavra ispalio smrtni hitac.


Notorna glupost, rekao bih.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:43 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Nisam ruku na srce proučavao podrobno atentat, pa slušam pažljivo šta nam pričaju Sarajlije, i - uglavnom ih ne prekidam; dok recimo, sa istorijom Zagreba grada je drugačije, posebno kada padne u crnilo narativ. Narativ Sarajlija ide, ako sam dobro upamtio, da je bačena bomba prvo (Čabrinović), koja je promašila metu. Potom odlaze do gradske većnice, i onda, u frci, prolaze istim putem nazad, kada Princip izlazi, tačno na njih i puca. Vrlo čudna odluka austrijskih vlasti da se vrate kroz poprište meteža.

Bili Piton Bili Piton 18:22 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

mayo1


Jedino što bih ga ja nazvao "jugoslavenski film", ali je danas to nekako bogohulno







Nego Mayo, pitanje - zar se ne kaže "Madžarska" kod vas? Evo vidim i hiljada umesto tisuća. Piše li to Dežulović namerno hrvatskosrpskim ili kako mu prvo padne pod tastaturu, kako ceniš?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:29 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Pa i ne, gradska ekipa po ST i ZG priča bliže nama nego CRO-novogovoru (ono, da zvučiš što purgerskije da kao nema ni slučajno sličnosti sa srpskim). Kao kod nas kada se foliraju i pišu ćirilicom da bi nervirali sagovornika. ST opuštencija. Nekako su i blizu Hercegovini. Kao dalmatinsko-hercegovački dijalekat SHJ.

Na Plitivicama sam čuo recimo posve Boske-akcenat.
michiganac michiganac 18:45 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Pa dobro Srki, i Franci je bio omiljen kod svojih u onolikoj mjeri kao i Aca Obren kod nasih.. Iskreno, ja doista vjerujem da tu nisu bila cista posla, i da je postojao krug sl. militanata u visokom austrijskom oficirskom koru kao kod nas Apis i drustvance.
Franci je bio mozda i najveci oponent brzom (ili jedina prava prepreka?) ulasku u rat sa Srbijom, pozivao na oprez i dalje oklijevanje. U svakom slucaju znamo da je Bec blagovremeno bio obavijesten od vlade iz Beograda da se nesto grdno priprema.
Prakticno su dve muve jednim udarcem rijesene, a mladobosanci samo zagrizli za buckalo.

Pitao sam te jednom vec o Leu Pfeferu , evo sta je i on pisao: LINK

Poznato je i da su nakon presude Gavrilu i drugovima, austrijski oficiri cekali branioca Rudolfa Cistlera ispred sudnice sa isukanim sabljama. Ovaj je izasao na straznja vrata i iste veceri mislim odmaglio iz Sarajeva.


Inace, ako nisi jos gledao ovu dramu Andreasa Prohaske, jos jedna preporuka:



Imo, mnogo bolji uradak od "Branio sam Mladu Bosnu".

-----------

Btw, ispravio bih i ovu recenicu u HRT-opisu filma na ovom thumbnail-u sto ga je mayo okacio: -Ubistvo nije bilo izravnim uzrokom, vec izravnim povodom!
michiganac michiganac 19:02 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Bili Piton

Nego Mayo, pitanje - zar se ne kaže "Madžarska" kod vas? Evo vidim i hiljada umesto tisuća. Piše li to Dežulović namerno hrvatskosrpskim ili kako mu prvo padne pod tastaturu, kako ceniš?


Evo ako mogu ja umjesto maya - cijenim da mu je bolja polovina posljednji lektor prije nego sto tekstove pusti pod presu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:07 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

rlo čudna odluka austrijskih vlasti da se vrate kroz poprište meteža.


Još gore od toga, vozač je pogrešio skretanje pa je vozio u rikverc.

Neverovatne stvari su se dešavale, bačena bomba, stradali ljudi, a prestolonaslednik se i dalje vozi u otvorenom automobilu, još ide da ih obiđe, a onda vozač pogreši skretanje...
Ko loš film.

A da li su se Principovi snovi ostvarili?
Pa i ne baš, njegovo jugoslovenstvo nije ono koje se kasnije desilo, jugoslovenstvo koje guta srpstvo, njegovo jugoslovenstvo je okupljanje oko Srbije, ono ne negira srpstvo.
Otprilike kao i Apisovo.

Uostalom, poseta pa atentat se desili na srpski praznik, posle atentata su Srbi okrivljeni, ne samo iz Beča nego su i Sarajlije to shvatale kao srpski akt pa su se samo Srbima svetile.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:12 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Једног лета, 1996. или 1997, у Ораховцу (између Доброте и Пераста) упознао сам лика који ме је убеђивао да би он могао да убије Милошевића, да то и није толико тешко колико неки мисле (потанко ми објашњавао како то иде с прстеновима обезбеђења итд.), али:


A ja sam baš te '97, ili '98, Sloba je još bio na vlasti, vukao ronilačke boce u Orahovačku ljutu, ili beše Sopot, ne mogu sad da se setim, kad je moj drugar, Ceca, pao i slomio nogu u toj pećini, i ostatak leta proveo ležeći u gipsu, umesto da roni vrela po Crnoj Gori, sa nekim Francuzima.

Hoću reći, opasne su te orahovačke rabote.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:21 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

michiganac
Pa dobro Srki, i Franci je bio omiljen kod svojih u onolikoj mjeri kao i Aca Obren kod nasih.. Iskreno, ja doista vjerujem da tu nisu bila cista posla, i da je postojao krug sl. militanata u visokom austrijskom oficirskom koru kao kod nas Apis i drustvance.
Franci je bio mozda i najveci oponent brzom (ili jedina prava prepreka?) ulasku u rat sa Srbijom, pozivao na oprez i dalje oklijevanje. U svakom slucaju znamo da je Bec blagovremeno bio obavijesten od vlade iz Beograda da se nesto grdno priprema.
Prakticno su dve muve jednim udarcem rijesene, a mladobosanci samo zagrizli za buckalo.

Pitao sam te jednom vec o Leu Pfeferu , evo sta je i on pisao: LINK

Poznato je i da su nakon presude Gavrilu i drugovima, austrijski oficiri cekali branioca Rudolfa Cistlera ispred sudnice sa isukanim sabljama. Ovaj je izasao na straznja vrata i iste veceri mislim odmaglio iz Sarajeva.


Inace, ako nisi jos gledao ovu dramu Andreasa Prohaske, jos jedna preporuka:



Imo, mnogo bolji uradak od "Branio sam Mladu Bosnu".

-----------

Btw, ispravio bi i ovu recenicu u HRT-opisu filma na ovom thumbnail-u sto ga je mayo okacio: -Ubistvo nije bilo izravnim uzrokom, vec izravnim povodom!


Da, da, kao da se Gavri našao na vetrometini žestokih destruktivnih sila. Da li se pojavila ta Leova knjiga u e-formatu igde?
apostata apostata 19:31 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

П.С. - Поздрав свим русофилима и спутњиковцима на Блогу Б92.

Jerofejev je u Rusiji poznati zadrti liberal. Ja ne mogu da se sjetim stvarno nikoga sa druge strane ideološkog spektra od Jerofejeva, koji bi sebi dopustio da za Principa kaže kako je terorista.
Uostalom na DW neko drugi ne bi ni mogao pisati.
И на крају последње питање:

Зашто се угледни писци и новинари баве историјом ако је не знају?

I ja se to pitam.

apostata apostata 19:46 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

vcucko
tasadebeli

Па између осталог, он у том тексту каже:

Naposletku, 19-godišnji nacionalista koji kao da je izašao iz literarne laboratorije Dostojevskog, ostvario je svoj cilj. Na kraju Prvog svetskog rata Srbija je imala državnost, a austrougarska imperija prestala je da postoji zajedno sa tri druge – ruskom, nemačkom i osmanskom.






Jbg sad, hvataš se za jednu reč i pališ k'o licna bez potrebe.

Pre svega, pitanje je šta je dotični konkretno napisao (pre prevoda). Drugo, i ovako napisano je mnogo lakše shvatiti kao "na kraju rata, Srbija je postojala (pa još multiplikovana), AU-monarhija više ne" - nego tako kako si ti shvatio.

A Gavrilova se svaka ostvarila, verujem i više nego je sam mogao da dobaci u mislima. To stoji bez pogovora.


Evo šta je napisao
По итогам Первой мировой Сербия обрела государственность, а Австро-Венгерская империя вместе с тремя другими тяжеловесами - Российской, Германской и Османской империями - прекратила свое существование. Ради такой великой для него цели студент вряд ли отказался бы от теракта, хотя и не увидел торжества Сербии, умерев в тюрьме весной 1918-го.

U suštini dosta čudan izraz, u ruskom se koristi najviše za naći, pronaći (я обрел мечту), ali može i dobiti - tako da vcucko po mom skromnom mišljenju tvoja verzija ipak ne stoji.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:53 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

hoochie coochie man
rlo čudna odluka austrijskih vlasti da se vrate kroz poprište meteža.


Još gore od toga, vozač je pogrešio skretanje pa je vozio u rikverc.

Neverovatne stvari su se dešavale, bačena bomba, stradali ljudi, a prestolonaslednik se i dalje vozi u otvorenom automobilu, još ide da ih obiđe, a onda vozač pogreši skretanje...
Ko loš film.

A da li su se Principovi snovi ostvarili?
Pa i ne baš, njegovo jugoslovenstvo nije ono koje se kasnije desilo, jugoslovenstvo koje guta srpstvo, njegovo jugoslovenstvo je okupljanje oko Srbije, ono ne negira srpstvo.
Otprilike kao i Apisovo.

Uostalom, poseta pa atentat se desili na srpski praznik, posle atentata su Srbi okrivljeni, ne samo iz Beča nego su i Sarajlije to shvatale kao srpski akt pa su se samo Srbima svetile.


Vrlo intrigantno. Prema onome što se danas dȃ zaključiti, Gavri vrlo verovatno nije bio taj koji ga je ubio.

Srpstvo nije nikada realizovano jer nije nikada bilo bazirano na nekim ljudskim principima.


michiganac michiganac 19:54 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs


Da, da, kao da se Gavri našao na vetrometini žestokih destruktivnih sila. Da li se pojavila ta Leova knjiga u e-formatu igde?


Ne, trazio sam je i ja.
st.jepan st.jepan 19:55 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

cijenim da mu je bolja polovina posljednji lektor prije nego sto tekstove pusti pod presu.

Jok.
michiganac michiganac 19:59 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

st.jepan
cijenim da mu je bolja polovina posljednji lektor prije nego sto tekstove pusti pod presu.

Jok.

det vas djast a dJok..
tasadebeli tasadebeli 20:08 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

srdjan.pajic

Hoću reći, opasne su te orahovačke rabote.



То и ја баш кажем Доксу.

Све сам специјалац до специјалца са посебном и узвишеном историјском наменом.





DaFreyzaz

the two dots above the Ü are very important.

Schwüle - Humidity / Sultriness
Schwule - Homosexual People
tasadebeli tasadebeli 20:19 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs
Поздрав свим русофилима и спутњиковцима на Блогу Б92.

To kao vezano jedno s drugim pupčanom vrpcom?



Мислиш русофили са Блогом Б92?

Или спутњиковци са Блогом Б92?

Или русофили и спутњиковци са Блогом Б92?




Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:25 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

michiganac
Srđan Fuchs


Da, da, kao da se Gavri našao na vetrometini žestokih destruktivnih sila. Da li se pojavila ta Leova knjiga u e-formatu igde?


Ne, trazio sam je i ja.


Ajd, pitaću ja raju u SA Zajednici sledeći put da l' možda znaju ili imaju taj tekst, ili potražiti ove ljude iz Политика-inih komentara, pa ko od nas prvi nađe da javi drugome.
tasadebeli tasadebeli 20:27 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Jerofejev je u Rusiji poznati zadrti liberal. Ja ne mogu da se sjetim stvarno nikoga sa druge strane ideološkog spektra od Jerofejeva, koji bi sebi dopustio da za Principa kaže kako je terorista.
Uostalom na DW neko drugi ne bi ni mogao pisati.




Писало то и по Пешчанику...

Добро, није баш директно за Пешчаник к'о ови наши домаћи.

Пешчаник у случају свог дописника Јерофејева само преноси оно што пише Дојче Веле. И Сорошева Слободна Еуропа.





И на крају последње питање:

Зашто се угледни писци и новинари баве историјом ако је не знају?


I ja se to pitam.



Шта да ти кажем... Чудно неко време дошло, чудни неки људи коло воде...


not2old2rock not2old2rock 20:35 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs

Srpstvo nije nikada realizovano jer nije nikada bilo bazirano na nekim ljudskim principima.



Ako do sad nisi, OVIM si kupio ulaznicu u drugosrbijance. A lomio si se, nije da nisi.
mayo1 mayo1 20:37 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Nego Mayo, pitanje - zar se ne kaže "Madžarska" kod vas? Evo vidim i hiljada umesto tisuća. Piše li to Dežulović namerno hrvatskosrpskim ili kako mu prvo padne pod tastaturu, kako ceniš?


Kaže se "Mađarska", meko "đ".

Što se tiče tisuće/hiljade, Dežulović zna podjebavati velike Rvate kojekakvim izrazima, ali kako ovaj tekst nije na njihov račun, mislim da ovo nije ništa posebno.

"Hiljada" nije neuobičajena u svakodnevnom govoru, pogotovo dole na moru.
not2old2rock not2old2rock 20:45 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

mayo1

Kaže se "Mađarska", meko "đ".




Postoji tvrd i mekan qrac (da prosti široki auditorijum sablažnjenih...), a ne postoji tvrdo i meko đ. Đ - đ, iliti po Vuku Ђ - ђ, ni tvrdo, ni meko - ни тврдо, ни меко
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:59 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Ako do sad nisi, OVIM si kupio ulaznicu u drugosrbijance. A lomio si se, nije da nisi.


Pa mora nešto baš jako da bude kako bi ga primili posle svih lomljenja.
I tako ode Srki u četnike četrespete :)

Da mi je drago zbog toga, nije, al Srki ako si ti tako odlučio, srećno.

Samo, smanji malo ipak, previše je ružno ovo da se srpstvo nije baziralo na ljudskim principima.
Da ti sad ne pokazujem kako to izgleda stavljajući umesto srpstvo nešto drugo, shvatičeš i bez toga.
apostata apostata 21:34 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs
Srpstvo nije nikada realizovano jer nije nikada bilo bazirano na nekim ljudskim principima.

Veoma čudna konstatacija Srle, veoma čudna
mayo1 mayo1 21:42 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Postoji tvrd i mekan qrac (da prosti široki auditorijum sablažnjenih...), a ne postoji tvrdo i meko đ. Đ - đ, iliti po Vuku Ђ - ђ, ni tvrdo, ni meko - ни тврдо, ни меко


Pa dobro sad - postoji glas "đ" i postoji glas "dž".

Bez obzira na qrac.
nsarski nsarski 21:47 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Veoma čudna konstatacija Srle, veoma čudna

Očekivana.

Već neko vreme pokušavam da te pitam, apostata. Da li si imao priliku da pratiš Dimu Vorobieva na Quori? Ako nisi, preporučujem. Ponekad mislim si ti on, btw. Nezamenljiv. Nenadjebiv.
aureus aureus 21:48 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

mayo1
Postoji tvrd i mekan qrac (da prosti široki auditorijum sablažnjenih...), a ne postoji tvrdo i meko đ. Đ - đ, iliti po Vuku Ђ - ђ, ni tvrdo, ni meko - ни тврдо, ни меко


Pa dobro sad - postoji glas "đ" i postoji glas "dž".

Bez obzira na qrac.

Ali slovo "q" ne postoji ni u srpskom ni u hrvatskom.
not2old2rock not2old2rock 21:54 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

mayo1
Postoji tvrd i mekan qrac (da prosti široki auditorijum sablažnjenih...), a ne postoji tvrdo i meko đ. Đ - đ, iliti po Vuku Ђ - ђ, ni tvrdo, ni meko - ни тврдо, ни меко


Pa dobro sad - postoji glas "đ" i postoji glas "dž".

Bez obzira na qrac.

Postoji i to nisam sporio, постоје и та два слова, замисли, оба!

đ kao đubre
dž kao džukela

iliti - илити

po Vuku - по Вуку
ђ као ђубре
џ као џукела
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:56 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

tasadebeli


Мислиш русофили са Блогом Б92?

Или спутњиковци са Блогом Б92?

Или русофили и спутњиковци са Блогом Б92?



Više kao Srbi rusofili sa sputnjikom. To mi zvuči kao Izraelac Srbofil da se loži na RTS.
not2old2rock not2old2rock 21:56 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

aureus

Ali slovo "q" ne postoji ni u srpskom ni u hrvatskom.


Како не постоји, вири ти из гузице!
aureus aureus 21:59 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

not2old2rock
aureus

Ali slovo "q" ne postoji ni u srpskom ni u hrvatskom.


Како не постоји, вири ти из гузице!

Ne, sasvim sigurno griješiš, ali, evo, dozvoljavam da imaš neko objašnjenje za svoju tvrdnju.

Može li se znati šta si mislio?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:05 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

hoochie coochie man
Ako do sad nisi, OVIM si kupio ulaznicu u drugosrbijance. A lomio si se, nije da nisi.


Pa mora nešto baš jako da bude kako bi ga primili posle svih lomljenja.
I tako ode Srki u četnike četrespete :)

Da mi je drago zbog toga, nije, al Srki ako si ti tako odlučio, srećno.

Samo, smanji malo ipak, previše je ružno ovo da se srpstvo nije baziralo na ljudskim principima.
Da ti sad ne pokazujem kako to izgleda stavljajući umesto srpstvo nešto drugo, shvatičeš i bez toga.


Ne bulaznite i ne lupetajte. Vi ste moja braća ali ste brejnvoši. Uostalom sve će se razjasniti kada dođete na otvaranje SKC IL. Što se tiče te veštačke konstrukcije "drugosrbijanstva", to je bezvezno. To su sve naši ljudi. Oni koji nisu prodavali zemlju za puter od kikirikija, oni koji jesu - nisu nikakvi "ino-nešto", već ordinarni бедненкие. ljudi. Isto je i ovde sa jevrejstvom. Nema razlike između sistema zasnovanih na nečovečnosti bilo koje vrste.
not2old2rock not2old2rock 22:17 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

Srđan Fuchs
hoochie coochie man
Ako do sad nisi, OVIM si kupio ulaznicu u drugosrbijance. A lomio si se, nije da nisi.


Pa mora nešto baš jako da bude kako bi ga primili posle svih lomljenja.
I tako ode Srki u četnike četrespete :)

Da mi je drago zbog toga, nije, al Srki ako si ti tako odlučio, srećno.

Samo, smanji malo ipak, previše je ružno ovo da se srpstvo nije baziralo na ljudskim principima.
Da ti sad ne pokazujem kako to izgleda stavljajući umesto srpstvo nešto drugo, shvatičeš i bez toga.


Ne bulaznite i ne lupetajte. Vi ste moja braća ali ste brejnvoši. Uostalom sve će se razjasniti kada dođete na otvaranje SKC IL. Što se tiče te veštačke konstrukcije "drugosrbijanstva", to je bezvezno. To su sve naši ljudi. Oni koji nisu prodavali zemlju za puter od kikirikija, oni koji jesu - nisu nikakvi "ino-nešto", već ordinarni бедненкие. ljudi. Isto je i ovde sa jevrejstvom. Nema razlike između sistema zasnovanih na nečovečnosti bilo koje vrste.


NE. To što si napisao je svinjarija i prebacivanjem krivice se nećeš izvući. Probaj na siguricu?
angie01 angie01 22:18 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

det vas djast a dJok


ovo bi bilo preslatko na cirilici.
vcucko vcucko 22:21 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

apostata

U suštini dosta čudan izraz, u ruskom se koristi najviše za naći, pronaći (я обрел мечту), ali može i dobiti - tako da vcucko po mom skromnom mišljenju tvoja verzija ipak ne stoji.

Pa i nije mnogo pogrešio, ako ćemo pravo.

Pronašla je državnost kroz Jugoslaviju. I nikad se više oporavila - u smislu da skoro 30 godina od nestanka iste još uvek razmišlja kao Jugoslavija. I ne može da se opasulji da su joj granice negde na potezu Batrovci - Kelebija - Gradina - Prohor Pčinjski - bemliga. I ne može da se pomiri s tim, i da bar pokuša, počne, pomisli da rešava probleme i uredi nekako žizn na toj teritoriji koju realno kontroliše i za koju odgovara.
Uz rizik da ovde prorade sačmare - pumperice, moram da dodam: nego i dalje sanja o Rovinju.

Vidi, 27 godina od 1945., to je 1972. godina. Meni je bilo osam, te godine se rodila moja sestra, bile su OI u Minhenu (one kad su pobijeni izraelski sportisti). Drugi svetski rat je bilo nešto daleko i strašno, duboko u istoriji, o kraljevini tek smo slabo i znali i razmišljali. Današnji klinci u Srbiji, jer ih roditelji tako uče, i dalje bistre o Jugoslaviji.

Msm, be mi se. Ionako sam legal alien, englishman in new york, bar se tako osećam (bolje nego na beli luk). Državljanin JSD Partizan - kako se često i paradoksalno predstavljam. Ali to ne znači da sam slep, gluv i nem - prosto primjećujem. I nadam se da će moja kćer rođena u Višegradskoj/Kraljice Natalije drugačije da razmišlja, ako odluči da ostane ovde.

P.S. ovo je i pravi, mislim na pravu temu, odgovor Tasi na ono o tom Jerofejevu ili kako već...
aureus aureus 22:24 29.09.2018

Re: Питања из принципа и Принципа

vcucko
Državljanin JSD Partizan

Ali to je Jugoslovensko sportsko društvo Partizan.
Jugoslovensko.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana