Društvo| Gost autor| Istorija| Reč i slika

OSTATI ZIV, OSTATI NORMALAN,...SARAJEVO, LJUBAVI MOJA...

angie01 RSS / 30.09.2018. u 12:56

 

 sarajevo-opsada.jpg

 

U Beogradu otvorena izložba 'Opkoljeno Sarajevo'
Na izložbi se mogu vidjeti autentični artefakti i fotografije iz perioda od 1992. do 1995. godine, kada su snage bosanskih Srba držale Sarajevo pod opsadom.
zivot_sarajevo_aa.jpg?itok=oSUqvZ0xEksponati pokazuju kako se odvijao svakodnevni život u opkoljenom, granatiranom i snajperisanom gradu (Anadolija)

 

U prepunoj Ustanovi kulture Parobrod, u centru Beograda, u utorak navečer je otvorena izložba "Opkoljeno Sarajevo", u organizaciji Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Izložba je deo stalne postavke Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, a na njoj se mogu videti autentični artefakti i fotografije iz perioda od 1992. do 1995. godine, kada su snage bosanskih Srba držale Sarajevo pod opsadom tri i po godine.

Eksponati pokazuju kako se odvijao svakodnevni život u opkoljenom, granatiranom i snajperisanom gradu. Ratne pećnice, vuneni džemper dečaka Nermina Divovića, koji je ubijen snajperskim metkom, fotografije masakra na Markalama, pokolja u Ulici Vase Miskina, natpis "Don’t let them kill us" sa izbora za mis Sarajeva 1993. godine, karton sa natpisom "Pazi snajper", dečje igračke, kanisteri za vodu – samo su neki od eksponata koji posetiocima izložbe svedoče o životu u opkoljenom Sarajevu.

Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Budimir Ivanišević objasnio je da je jedan od motiva za organizovanje izložbe zapanjujuća činjenica da većina građana Srbije ne zna da se opsada Sarajeva uopšte dogodila.

"Ako je neko eventualno postavljao sebi pitanje zašto je važno da jedna ovakva izložba bude organizovana u Beogradu, ilustrovaću to jednim rezultatom istraživanja javnog mnjenja koje je Fond za humanitarno pravo sproveo pre malo više od godinu dana, odnosno agencija Demostat u ime Fonda za humanitarno pravo, gde je jedno od pitanja za građane Srbije bilo: 'Da li znate koji je grad bio pod opsadom četiri godine?' Dvadeset tri posto anketiranih je odgovorilo da je to Sarajevo", rekao je Ivanišević.

20180925_2_32548440_37544389.jpg?itok=JBdpP7DxNa izložbi su predstavljeni i kartoni koji su stanovnike Sarajeva upozoravali na snajperiste (Anadolija)

 

On je naveo da ovakvi podaci ljudima koji se bave prošlošću zvuče frapantno, ali "to je neka realnost koju mi živimo u Srbiji. I to je jedan od glavnih motiva zašto smo se odlučili da organizujemo ovu izložbu zajedno sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine. Dakle, da ljudi čuju, vide i zainteresuju se, pre svega, za jednu ljudsku tragediju koju je taj grad proživeo tokom 44 meseca opsade".

Prema njegovim rečima, ova izložba je "ljudska priča o tome kako su se ljudi snalazili, dovijali, improvizovali, ne bi li taj život - ili- možda je bolje reći, imitaciju života - vodili koliko je moguće regularno u takvim užasnim okolnostima 44 meseca opsade grada".

Borba za ostajanje normalnim u nenormalnim uslovima

Direktorka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Hašimbegović smatra da "25 godina poslije nije neka stvar dovesti izložbu i pričati o opsadi Sarajeva". Ili barem ne bi trebalo tako da bude.

"Nas su u Sarajevu, kad su nas ispraćali, govorili: 'Svaka čast, dolazite u Beograd, hrabro od vas...' Nekako su nas ispratili sa bojazni, maltene smo ispali neka vrsta heroja. Međutim, 25 godina poslije opsade Sarajeva to više ne bi trebalo biti tema, odnosno ne bismo na taj način trebali razgovarati. Historijski muzej Bosne i Hercegovine ovom izložbom koju večeras predstavlja, zapravo, pokušava otvoriti prostor za razgovore. I ono što smo mi htjeli je da izađemo iz naše zone komfora, dakle da ne pričamo o opsadi u Sarajevu, nego da to pokažemo i nekim drugim prostorima", rekla je Hašimbegović.

Ona navodi da je izložba "Opkoljeno Sarajevo" postavljena "ovdje skoro isto kao i u Sarajevu: dakle, možete vidjeti sve ono što posjetioci Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine već 15 godina mogu vidjeti, a to su originalni predmeti, originalne fotografije i originalni eksponati. Mi ne dajemo neke interpretacije, nego pokušavamo kroz autentične predmete pokazati kako je izgledao život pod opsadom 44 mjeseca."

20180925_2_32548440_37544391.jpg?itok=4jHyhkbiVršilac dužnosti direktora 'Parobroda' Milutin Petrović istakao je da je izložba jako potresna i teška za gledanje

 

Iako je u prvom planu užas koji su doživeli žitelji Sarajeva, Hašimbegović smatra da ona prikazuje i drugu stranu: "Sve ono što su građani Sarajeva preživljavali jeste tragedija, jeste jedan od najtežih perioda u historiji Sarajeva, ali ova izložba govori mnogo više o drugoj stvari, ona slavi život, ona slavi borbu za preživljavanje, borbu za ostajanje normalnim u nenormalnim uslovima. To ćete vidjeti kroz izložbu, vidjet ćete kroz eksponate, vidjet ćete kroz brojne kulturne događaje koji su organizirani u toku opsade... Dakle, sve ono što se dešavalo u 1.335 dana možete vidjeti ovdje."

Direktorka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine je izrazila želju da građani koji dođu na izložbu u narednih 15 dana, "dakle, neki obični ljudi vide kako je bilo nekim drugim običnim ljudima prije 25 godina u nekim drugačijim uslovima", sa ciljem da se otvori prostor za razgovor o prošlosti.

Potresno i teško za gledanje

Vršilac dužnosti direktora Parobroda Milutin Petrović istakao je da je izložba jako potresna i teška za gledanje i pozvao ljude da posete izložbu, "pošto je potpuno jedan utisak o tome kada kažeš 'izložba Opsada Sarajeva u Parobrodu', a potpuno drugačiji kada se susretneš sa tim artefaktima. Vrlo je duboka izložba i susret sa tim stvarima je onako vrlo dramatičan i ozbiljan".

"Preporučio bih baš svima koji imaju problem sa tom izložbom da dođu da je pogledaju ovde, u Ustanovi kulture opštine Stari Grad, dakle u srcu Beograda i, ja volim da kažem, u srcu Srbije", obratio se Petrović i neistomišljenicima.

Objasnio je i zašto procenat onih koji znaju za opsadu Sarajeva nije veći: "Među nama, ljudima koji se skupe u ovakvim prilikama, nije potrebno ništa objašnjavati, a taj procenat ljudi koji bi možda bio veći da nema bar toliko isto ljudi koji bi mogli biti anketirani, a koji sada žive u Vankuveru, Torontu, na Novom Zelandu, koji znaju za taj grad koji je bio pod opsadom, a oni nisu više sa nama ovde, u Beogradu."

Petrović je napravio paralelu sa situacijom koju smo imali posle Drugog svetskog rata, na štetu današnjice: "Od opsade Sarajeva do danas je prošlo otprilike isto vremena koliko od završetka Drugog svetskog rata do Vudstoka. U vreme Vudstoka ljudi su se uveliko bavili drugim drogama i bilo bi jako lepo da mi imamo priliku da se pozabavimo, na primer, digitalnom revolucijom, koja je LSD današnjice, i da se bavimo takvim stvarima i borimo se za, na primer, pravdu ljudi u Siriji, ili za Asanža i Vikiliks, a ne da se još uvek bavimo našim problemima Kaina i Avelja od pre 25 godina."

Među brojnim posetiocima izložbe u prepunom Parobrodu bila je i Staša Zajović, koordinatorka Žena u crnom. Ona misli da je ova izložba izuzetno značajna, ali i da je problem u tome što javni servis nije zainteresovan za ovakve sadržaje, što bi bilo neophodno za proces suočavanja sa prošlošću.

20180925_2_32548440_37544392.jpg?itok=4eb4MZmdZapanjujuća činjenica je da većina građana Srbije ne zna da se opsada Sarajeva uopće dogodila, kaže Ivanišević (Anadolija)

 

"Na moralnoj ravni ovo je izuzetno važno. Plašim se da izložba neće imati neki veliki uticaj na suočavanje s prošlošću, zato što je neophodno da se radi na desetinama nivoa, na nivou države i društva, što je izostajalo. Ova izložba je jako važna zbog moralne osetljivosti odnosa između dva grada i za mene je važno da se vidi da je umetnost ta koja može da pobedi i zlo, da može da ga nadiđe i nadživi, i kako ljudi u vremenima užasne patnje ne pristaju da budu žrtve, nego se na najkreativnije načine odupiru zlu", kaže Zajović.

Izložba o opsadi Sarajeva neminovno pokreće i pitanje političkog i društvenog konteksta u kojem se odigrava. A taj kontekst je trajno obeležen stanjem poricanja. "Ono što je ključno je to da je ovaj režim, na čelu sa [Aleksandrom] Vučićem, ne samo proglasio nevažećim, nego nepostojećim zločine u prošlosti. Nema više ni nekakve zabrinutosti, nema čak ni negiranja, kao što je bilo u nekim prethodnim periodima", tvrdi Zajović.

Stid zbog zločina počinjenih u naše ime

Ona misli da se naše vlasti više ne sekiraju zbog prošlosti, "jer to više ne postoji kao tema". Kako navodi, "oni su očistili svoje prljave, krvave biografije, u tome su im pomogli mediji, u tome im je pomogla međunarodna zajednica".

Sve to ostavlja pogubne posledice po čitavo društvo: "Bojim se da će se to vratiti kao bumerang, jer ta količina moralne neosetljivosti ne može da ostane bez trauma kod onih koji potiskuju ono što se desilo, a žrtava u ovoj zemlji ima jako puno, i to se ispoljava u svakakvim vrstama nasilja. Pa nije femicid u Srbiji neki fenomen koji je došao sa neke druge planete, došao je iz ogromnog nasilja i ogromnog rata."

Staša Zajović ističe da izložba o opsadi Sarajeva u posetiocima budi osećanje stida: "Mnogi umni ljudi su govorili o stidu, evo Đorđo Agamben je rekao da čovek osećanjem stida postaje subjektom, a posebno stidom zbog onoga što je učinjeno u naše ime. Jedan naš aktivista je rekao da bi stid u Srbiji bio znak velike revolucije."

Međutim, to osećanje stida zbog zločina počinjenih u naše ime oseća manjina, dok kod većine preovladavaju ravnodušnost i odsustvo empatije: "Mislim da je veliki problem jedna bešćutnost. Ta bešćutnost u vidu nepriznavanja patnje i zločina jeste ono što oduzima ljudskost zajednici u čije ime je počinjen zločin. Ja se ponekad plašim da se to potiskivanje trauma i negiranje zločina može vratiti na jedan dramatičan način. Ja stalno radim na terenu i vidim da postoji ogroman strah da se govori o onome što se desilo devedesetih."

20180925_2_32548440_37544387.jpg?itok=KO550tbD
Zajović smatra da je veliki problem što se zaboravlja na različite vidove otpora ratu (Anadolija)

 

Zajović smatra da je veliki problem što se zaboravlja na različite vidove otpora ratu, te da je militarizacija ponovo zahvatila čitavo društvo: "Ovde je postojao jako veliki broj ljudi koji su pružali otpor ratu, recimo kroz otpor prisilnoj mobilizaciji, a sada je prisutan jedan patriotski narativ, to je odraz militarizacije na svim nivoima, kroz stalnu proizvodnju neprijatelja, kroz ućutkivanje glasova koji misle drugačije, kroz izolovanje neposlušnih i nepoćudnih, i to ne može da ne ostavi strašne posledice na mentalno zdravlje, a pre svega oduzima ljudskost."

Ona kaže da izložba o opsadi Sarajeva treba da probudi odgovornost, jer se održava namestu koje je proizvodilo zlo. "Moramo da povratimo ljudskost, i zbog žrtava, ali i zbog samih sebe. Ja stalno komuniciram sa žrtvama, ali želim da komuniciram i sa društvom koje me okružuje. I ne mogu da mislim samo kako me u Sarajevu svi prihvataju, želim da me prihvate u Leskovcu i u Zrenjaninu. Ovde sam odgovorna zato što su sa ove tačke išli oni koji su proizvodili zlo i iz te tačke se mi obraćamo onima kojima je bilo naneto zlo", kaže Staša Zajović. A izložba "Opkoljeno Sarajevo" upravo je jedan od načina da povratimo izgubljenu ljudskost.

Jedan od posetilaca izložbe, vlasnik i urednik izdavačke kuće Most art Dragan Stojković, smatra da je ova izložba odavno bila neophodna i da je otvorila vrata za suočavanje sa zlom devedesetih. Ali i da je i ranije bilo prilika da se ovakva izložba organizuje.

20180925_2_32548440_37544390.jpg?itok=8f_Ba96ZIzložba je ljudska priča o tome kako su se ljudi snalazili, dovijali i improvizirali (Anadolija)

 

"Posmatrajući izložbu. pomislio sam kako je ona trebalo da bude otvorena u prostoru Skupštine grada Beograda 1997. godine. kada je opozicija. na čelu sa Zoranom Đinđićem. uzela vlast. Druga prilika za to bila je 2000. godine, najkasnije početkom 2001. godine. Pošto to tada nije učinjeno, mi imamo sve ovo što imamo danas, ne samo zaborav, već i obnovu svih onih ideja koje su okupirale i opkolile Sarajevo", kaže Stojković.

Značaj ove izložbe Stojković vidi i u tome što onemogućuje konstantno negiranje zločina i prikrivanje činjenica o ulozi Srbije u ratu u Bosni i Hercegovini: "Sve vreme postoji kontinuitet negiranja zločina i agresije na Bosnu, ali i kontinuitet ideoloških motiva koji su doveli do opsade Sarajeva. Takvo prikrivanje istine i nesuočavanje sa samim sobom i sa istinom pogubno je za samu Srbiju, za građane Srbij,e koji se zbog toga vrte u zatvorenom krugu već 26 godina. Danas su na vlasti oni koji su učestvovali iz sve snage u propagandi i organizaciji tog rata. Oni se prave ludi kao da ništa nije bilo."

Stojković ističe i razliku između Sarajeva i Beograda kad je u pitanju odnos prema ratu. "Pošto stalno idem u Sarajevo, drago mi je što sam video kako su se Sarajlije emancipovale i oslobodile ne samo obruča i opsade 1995. godine, nego i mržnje i trauma koje su imali zbog svega onoga što im je učinjeno. Ne bih rekao da su se ovde u Srbiji mnogi mozgovi oslobodili tih bodljikavih žica iz perioda od 1991. do 1995. godine."

Razlog za takvo stanje Stojković vidi u velikosrpskoj ideologiji, koja ima dugogodišnji kontinuitet. "Apsolutno se ništa ne menja u toj matrici, nikakva pouka se ne izvlači iz iskustva, naprotiv, stalno se udara na jedno isto mesto glavom u beton, što izaziva poremećaje u mentalnoj strukturi sistema. To je već psihijatrijski slučaj, jer ličnost koja nije u stanju da izađe iz svog začaranog kruga nema šanse za ozdravljenje", kaže Stojković.

Na mladima suočavanje ostaje

Pored same izložbe, organizovan je i čitav niz pratećih programa. U četvrtak, 27. septembra, istraživač Fonda za humanitarno pravo Nemanja Stjepanović održaće javni čas o opsadi Sarajeva, 4. oktobra biće organizovana projekcija filma Opsada francuskog novinara Remyja Ourdana, a 5. oktobra biće održana promocija knjige Some Kind of Justice - The ICTY's Impact in Bosnia and Serbia Diane Orentlicher. 

Posebno je značajan program razmene mladih iz Sarajeva i nekoliko gradova u Srbiji. U tom programu učestvuje 20 studenata, pripravnika, aktivista, novinara i politikologa. Oni će posetiti jedni druge i učiti o strašnim događajima koji su se odvijali od 1992. do 1995. godine te pokušati da osmisle izgradnju zajedničke budućnosti. Budimir Ivanišević je najavio da će Fond za humanitarno pravo sve više zagovarati uključivanje mladih u proces suočavanja sa prošlošću.

Izložba će biti otvorena do 6. oktobra. Dođite da vidite šta se radilo u vaše ime.

Izvor: Al Jazeera



Komentari (618)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

spinoza spinoza 10:40 05.10.2018

Re: klasika

freehand

Uvek mi izmame osmeh ovde ti "prosečeni" putevi, ponekad veći osmeh a ponekad manji, gde u pitanju "a gde žurim" zaboravim na saborce sa kojima delim prostor-vreme

U, normalno, "logičnom" maniru gde ako ja žurim tako treba, ako ne žurim isto tako treba, kad postavljam pitanja gde i zašto žurim - ispravno i u pravom trenutku sam ih postavio ...

... dok svi drugi oko mene jako greše

Imam ja ovde jednog pajtosa, radi management AI projekta za ogromnu firmu u naftnoj industriji i evo pristao da nam bude CEO Fintech spin-offa, ako uredno sve izfinansiramo, goli IT i ideje nikad nisu bile problem (evo upravo me "maltretira" na jednom kolaborativnom portalu).

Elem, pre više od 20es godina je on programirao u mom timu, kao senior, i bio jedan od onih ljutko-likova.

Jednog dana te ovaj mu kriv zbog ovoga, te onaj zbog onoga ...

I ja uspem nekim čudom da iscedim maksimum iz svog jezičkog i glumačkog procesora i odradim sekvencu rečenica, mrtav ozbiljan, kako je, eto, neverovatno da svi, apsolutno svi oko nas dvojice greše, ...

... da je odmah ukapiro zezanje brzo bi bilo zaboravljeno, nego je trajalo 10-15 sekundi kapiranje, pa nam je do danas ostalo kao predmet zezanja
niccolo niccolo 10:42 05.10.2018

Re: klasika

PrEtisni Cmd-Shift-Y.

Hm, nije loše (trenutno mi ne pada na pamet u kojoj situaciji će mi to koristiti, ali je svakako dobro znati)...
spinoza spinoza 10:46 05.10.2018

Re: klasika

maksa83
Ostalo mi u sećanju zato što je bilo teško, nivo potrebnog znanja u matematici i financial engineringu je prevazilazio moje znanje i mogućnosti da naučim u jako kratkom vremenu, nego su metode "šacovanja" i "glavom kroz zid" radile besprekorno na tom projektu

“The most important property of a program is whether it accomplishes the intention of its user.”

C.A.R. Hoare

Davno sam ja umeo da listam prioritete programerima - funkcionalnost, performance, čitljivost, extensibility, reuse ...

... mislim da me niko nikad nije ozbiljno shvatao u celini celosti ...

... uključujući i samog sebe
angie01 angie01 10:54 05.10.2018

Re: klasika

opali nekoliko granata dole po Turcima.



aureus aureus 13:26 05.10.2018

Re: klasika

kamilo_emericki

Isto sam postavio pitanje zasto se prikriva postojanje tog unutrasnjeg obruca.
Da li ti osporavas postojanje tog unutrasnjeg obruca a ako ne da li osudjujes.

Ко скрива? Не треба ништа да се скрива што је битно.
Најмањи је проблем да осудиш наопаке ствари; и сам кад нешто забрљаш али признаш - обично ти је већ пола опроштено. Зато се чудим појединим блогерима који ће радије да дубе на глави и изводе мисаоне и вербалне вратоломије достојне циркус "Колорада" него да признају што се има признати и осуде шта је за осуду, и то у ситуацији кад они сами нису учествовали у томе што осудити ваља.
freehand freehand 19:08 05.10.2018

Re: klasika

angie01
opali nekoliko granata dole po Turcima.




Šta te buni? To je izraz koji je korišćen u to vreme, uz "balije". A bogami, ni danas nije redak.
angie01 angie01 20:54 05.10.2018

Re: klasika

Šta te buni?


ne buni me, gadno mi je,...uprvo zbog objasnjenja koje si mi nepotrebno dao, jer to znam.
milisav68 milisav68 21:01 05.10.2018

Re: klasika

aureus
Зато се чудим појединим блогерима који ће радије да дубе на глави и изводе мисаоне и вербалне вратоломије достојне циркус "Колорада" него да признају што се има признати и осуде шта је за осуду, и то у ситуацији кад они сами нису учествовали у томе што осудити ваља.

Šta je za osudu - izložba ili događaji koju izložba prikazuje "podseća"?
kamilo_emericki kamilo_emericki 22:23 05.10.2018

Re: klasika

aureus
kamilo_emericki

Isto sam postavio pitanje zasto se prikriva postojanje tog unutrasnjeg obruca.
Da li ti osporavas postojanje tog unutrasnjeg obruca a ako ne da li osudjujes.

Ко скрива? Не треба ништа да се скрива што је битно.
Најмањи је проблем да осудиш наопаке ствари; и сам кад нешто забрљаш али признаш - обично ти је већ пола опроштено. Зато се чудим појединим блогерима који ће радије да дубе на глави и изводе мисаоне и вербалне вратоломије достојне циркус "Колорада" него да признају што се има признати и осуде шта је за осуду, и то у ситуацији кад они сами нису учествовали у томе што осудити ваља.

Kakav precizan odgovor na moje neprecizno pitanje.
Da ga ponovim. Da li ti osporavas postojanje tog unutrasnjeg obruca,a ako ne, da li ga osudjujes?
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:54 06.10.2018

Re: klasika

Nego, Maksimoviću, koja je fora sa Majkrosoftom; kad god reše nešto da unaprede, oni sjebu sve što je valjalo do tad?




maksa83 maksa83 08:58 06.10.2018

Re: klasika

Nego, Maksimoviću, koja je fora sa Majkrosoftom; kad god reše nešto da unaprede, oni sjebu sve što je valjalo do tad?

A, to, pa to je ono što zovemo Progres.

Ili kako reče pok. Zoran Životić - "Održavanje softvera je izbacivanje starih dosadnih bagova i uvođenje novih zanimljivih".
predatortz predatortz 09:20 06.10.2018

Re: klasika


Ili kako reče pok. Zoran Životić - "Održavanje softvera je izbacivanje starih dosadnih bagova i uvođenje novih zanimljivih".


Ili što ja volim da kažem korisnicima:

Pitaj čika Bilija, on je na ovome zaradio milijarde! Ja sam samo onaj koji od govana pokušava da napravi pitu.
angie01 angie01 15:18 06.10.2018

Re: klasika

Kakav precizan odgovor na moje neprecizno pitanje.
Da ga ponovim. Da li ti osporavas postojanje tog unutrasnjeg obruca,a ako ne, da li ga osudjujes?


odgovorio ti je i to fino, s idejom na ne potpiruje i ne nervira,...ne znam sta hoces,...u hronologiji koju sam dva puta kacila, a svi vi koji ste ovaj blog o izlozbi napali, uredno ignorisali taj komentar, lepo pise kako je sve pocelo, zasto, ko je bio u sastavu onih koji su grad opkolili, kakvo im je bilo naoruzanje i odakle, kako je grad prislino podeljen na dva dela, kako se organizovala teritorijalna odbrana i sl,...da li je trebalo da se ne brane oni koji su napadnuti, jer jednoj strani nije odgovarao rezultat referenduma i silom se htelo da se teritorije pripoje YU, okrnjenoj, jer su vec i neki drugi pre ovog sranja, isto hteli da se odvoje- sto je isto bilo branjeno,...iako je JNA izgubila svoju ulogu samim raspadom velike zemlje...
escherichije_colic escherichije_colic 22:15 06.10.2018

Re: klasika

angie01


odgovorio ti je i to fino, s idejom na ne potpiruje i ne nervira,...ne znam sta hoces,...u hronologiji koju sam dva puta kacila, a svi vi koji ste ovaj blog o izlozbi napali, uredno ignorisali taj komentar, lepo pise kako je sve pocelo, zasto, ko je bio u sastavu onih koji su grad opkolili, kakvo im je bilo naoruzanje i odakle, kako je grad prislino podeljen na dva dela, kako se organizovala teritorijalna odbrana i sl,...da li je trebalo da se ne brane oni koji su napadnuti, jer jednoj strani nije odgovarao rezultat referenduma i silom se htelo da se teritorije pripoje YU, okrnjenoj, jer su vec i neki drugi pre ovog sranja, isto hteli da se odvoje- sto je isto bilo branjeno,...iako je JNA izgubila svoju ulogu samim raspadom velike zemlje...


Lepo ja kažem da je Titoizam živ i zdrav i nikad nije bio jači. Neki ljudi još uvek žive u ubeđenju da se istorija piše dekretima: reko drug taj i taj da se tako i tako desilo i to se ima poštovati, a svak ko drukčije kaže kleveće i laže. Ali evo, neće mi biti mrsko da po Xti put iznesemo činjenice- dakle ne proizvoljne i neodređene propagandističke teorije, već suve činjenice. Pa kaže redom:

1) nikakvog "opkoljavanja" nije bilo, Srbi žive na tim brdima oko Sarajeva, u nekim slučajevima vekovima, a u svakom slučaju mnoooogo pre tih događaja iz proleća 1992.

2) naoružavao se odakle je ko stigao i mogao: neki iz magacina JNA i TO, neki oružjem iz zemalja upravo razmontiranog Varšavskog pakta, iz Singapura itd. Uglavnom, prva smotra jedinica tzv "Patriotske Lige" održana je dobrih pola godine pre formalnog početka rata, i tada se pominje nekoliko desetina hiljada ljudi pod oružjem. Mrzi me da kopam za linkove, koga interesuje lako će pronaći.

3) Grad je prisiljno podeljen na dva dela nekoliko nedelja pre tih događaja na Vrbanja mostu. U slučaju o kojem pričam, nije nikakva mitska zver "sa obližnjih brda" ubila, već poznata njuška iz kriminalnog miljea- stanoviti Ramiz Delalić Ćelo- u sred bela dana i grada Sarajeva, naočigled svedoka, ubio jednog i ranio drugog čoveka.

4) Indikativno je da se taj događaj odigrao na dan održavanja famoznog referenduma. Ako nekom Srbinu dotada nije bilo jasno šta ga čeka u "nezavisnoj građanskoj Bosni", politički predstavnici Muslimana su im objasnili tako što su odbili da izvedu počinioca ubistva pred lice pravde. Ramiz Delalić Ćelo se volšebno pojavljuje kad je već uveliko potpaljeno bure barute, da bi bio odlikovan od Alije Izetbegovića i postavljen za komandanta 9. brdske divizije ABiH. Sapienti sat.

5) Bez obzira na sve te događaje i njihove implikacije i posledice, politički predstavnici bosanskih Srba 18.3.1992. potpisuju Karingtov-Kutiljerov plan, čime se efektivno prihvata otcepljenje BiH i odustaje od ranije postavljenog imperativa "svi Srbi u jednoj državi", ergo teza da je neko "silom hteo da se pripaja okrnjenoj YU" je apsolutni bullshit. Nikada realizovani plan predviđao je formiranje nekoliko muslimanskih kantona u Podrinju i muslimanskom narodu faktički dodeljivao pod kontrolu više teritorije nego što su dobili sporazumom u Dejtonu 3 godine kasnije. Plan je odbacio Alija Izetbegović, na sugestiju ambasadora USA Vorena Cimermana.

6) Kad bi sad neko upućen uzeo da analizira dešavanja na sarajevskom ratištu, vrlo lako bi se mogao izvesti zaključak da su Srbi sve vreme vodili defanzivnu strategiju. Nijednog trenutka nije pokazana inicijativa da se zauzimaju delovi grada koji su pre rata bili većinski naseljeni muslimanskim življem.

Ukratko, tvoja "hronologija" nije ništa nego najobičnija bošnjačka nacionalistička propaganga, naivno i nespretno umotana u laži o nekakvoj nepostojećoj toleranciji i još manje postojećem multietničkom građanskom društvu. Povraća mi se od te hipokrizije, kad o toleranciji i građanskim vrednostima serenda neko ko je većinski glasao za političku opciju Alije Izetbegovića- autora disertacije o uspostavljanju Globalne islamske države, osnivača stranke na čijim su se mitinzima vezivale u čvor hrvatska šahovnica i zeleni barjak, a masa urlala u ekstazi dok je Kljujić sa govornice serendao "bićete vi opet hrvatsko cvijeće". Dakle koliki retard treba biti, da bi se poverovalo u ta sranja o toleranciji i bajramskim baklavama, dok ti neko u lice OTVORENO sipa najodvratnije ustaške krilatice???



predatortz predatortz 22:28 06.10.2018

Re: klasika

Dakle koliki retard treba biti, da bi se poverovalo u ta sranja o toleranciji i bajramskim baklavama, dok ti neko u lice OTVORENO sipa najodvratnije ustaške krilatice???


Veliki!
Ali problem sa ovima koji veruju u bajke iz bošnjačke kuhinje je što misle da su mnogo pametni. Utrkuju se u pljuvanju svog naroda, misleći ta time rade bog zna šta korisno i mudro.
Tužna pojava u zemlji Srbiji. Jbga...

Divim ti se na istrajnosti. Ja sam skontao da se nekim prosto ne može objasniti. Digao ruke od svih pokušaja.
mariopan mariopan 22:35 06.10.2018

Re: klasika

predatortz
Dakle koliki retard treba biti, da bi se poverovalo u ta sranja o toleranciji i bajramskim baklavama, dok ti neko u lice OTVORENO sipa najodvratnije ustaške krilatice???


Veliki!
Ali problem sa ovima koji veruju u bajke iz bošnjačke kuhinje je što misle da su mnogo pametni. Utrkuju se u pljuvanju svog naroda, misleći ta time rade bog zna šta korisno i mudro.
Tužna pojava u zemlji Srbiji. Jbga...

Divim ti se na istrajnosti. Ja sam skontao da se nekim prosto ne može objasniti. Digao ruke od svih pokušaja.



Digla i ja ruke, a probala sam, nije da nisam.
angie01 angie01 23:54 06.10.2018

Re: klasika

Ukratko, tvoja "hronologija"


samo cu ovo,...nemam bas zivaca da recikliram sve sto si napisao, a posle ovoliko komentara,...to nije moja hronologija, nego je rakonstrukcija na osnovu dokaza, ( uostalom u svim relevantim izvorima, verzije su vrlo slicne, sa nepromenjenim kljucnim delovima),...na osnovu kojih su podignute i neke optuznice, pokrenuti procesi, donosene presude,..

...i muka mi je da ponovim, al to je vama ocigledno najvaznije- neki clanovi moje porodice, kao i vecina prijatelja koji su u Sarajevu stradali, su bili Srbi, tako da ja nikakvog razloga nemam da navijam, ili budem na bilo cijoj strani, sem na strani zrtava...

....sto je opet vama ocigledno nebitno,...
angie01 angie01 00:00 07.10.2018

Re: klasika

Dakle koliki retard treba biti,

. Utrkuju se u pljuvanju svog naroda, misleći ta time rade bog zna šta korisno i mudro.
Tužna pojava u zemlji Srbiji. Jbga...

Digla i ja ruke, a probala sam, nije da nisam.


ovako, sve vreme ove diskusije, ja nikog od vas nisam vredjala, iako sam imala razloga za to, ....ali to izgleda nije bilo dovoljno za uobicajene izlive kojecega, lazi, izvrtanja, ucitavanja, vredjanja,...

...krkar ocigledno nedostaje,...jer ja nisam sklona tom njegovom nacinu, koji izgleda lakse razumete.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana