Srpsko društvo u prvim decenijama 21. veka odaje utisak nedovršenog i nestabilnog društva koje tumara kroz lavirinte istorije često završavajući u njihovim slepim ulicama. Posvađano iznutra, podeljeno prema spolja, izloženo i iznutra i spolja „ratu svih protiv sviju", bez bazičnog poverenja između različitih delova društva, ima sve razloge da brine za svoj dugoročni opstanak.
Kroz istoriju je bivalo slučajeva da čitavi narodi i društva nestaju sa istorijske scene, a da se neki drugi na njoj pojavljuju. Neumitnošću zakona istorije preživljavaju isključivo razborito organizovana društva sa funkcionalnom, legitimnom i dalekovidom političkom elitom, koja ima sposobnost da pronađe prave odgovore na pitanja koja iskrsavaju kao izazov tokom istorijske egzistencije svakog društva. S druge strane, društva koja, uvek iznova, tapkaju u mestu u organizaciji resursa kojima raspolažu i koja nisu sposobna da formiraju funkcionalnu, legitimnu i dalekovidu političku elitu već bivaju izložena nemilosrdnim unutrašnjim ratovima kratkovidih oligarhijskih „parcijalnih elita" imaju razloga da brinu za sopstvenu budućnost i opstanak na istorijskoj pozornici, koja je, koliko nemilosrdna, toliko i pravična.
Jednostavno govoreći, istorija ne prašta društveni nered i voli društveni red. Društveni red je oličen, pre svega, u ideji legitimnosti, što je ne samo ključna ideja političke filozofije i političkih nauka uopšte, već je i ključna ideja oko koje će se „vrteti" ova knjiga, pokušavajući da pronikne u uzroke tragične činjenice da je srpsko društvo 21. vek dočekalo u vrenju i fatalnim unutrašnjim podelama koje onemogućavaju formiranje nepodeljene i nesporno legitimne društvene elite.
Glavna teza knjige od koje krećemo u istraživanje je prosta empirijska činjenica da se identitet srpskog društva i države nije formirao kao koherentan, neprotivrečan i evoluitivan, već u tom identitetu postoji trajni unutrašnji rascep koji je vidljiv u nizu unutrašnjih podela koje „muče" srpsko društvo bezmalo dva veka, od početka borbe za nezavisnost i državno-pravni subjektivitet, pa sve do današnjih dana.
(Odlomak iz knjige Nevena Cvetićanina „Slepe ulice istorije. Elita, (dis)kontinuitet i legitimitet", Arhipelag-Institut društvenih nauka, Beograd, 2018. Tekst knjige je dat bez referenci, fus-nota i referirajuće literature koji se nalaze u štampanoj verziji knjige. Promocija knjige će se održati na Sajmu knjiga u sredu 24.10.2018. u 14h u sali "Borislav Pekić" u Hali 1A sajma)