Društvo| Filozofija| Istorija| Literatura

Slepe ulice istorije

Neven Cvetićanin RSS / 18.10.2018. u 17:10

Srpsko društvo u prvim decenijama 21. veka odaje utisak nedovršenog i nestabilnog društva koje tumara kroz lavirinte istorije često završavajući u njihovim slepim ulicama. Posvađano iznutra, podeljeno prema spolja, izloženo i iznutra i spolja „ratu svih protiv sviju", bez bazičnog poverenja između različitih delova društva, ima sve razloge da brine za svoj dugoročni opstanak.

Kroz istoriju je bivalo slučajeva da čitavi narodi i društva nestaju sa istorijske scene, a da se neki drugi na njoj pojavljuju. Neumitnošću zakona istorije preživljavaju isključivo razborito organizovana društva sa funkcionalnom, legitimnom i dalekovidom političkom elitom, koja ima sposobnost da pronađe prave odgovore na pitanja koja iskrsavaju kao izazov tokom istorijske egzistencije svakog društva. S druge strane, društva koja, uvek iznova, tapkaju u mestu u organizaciji resursa kojima raspolažu i koja nisu sposobna da formiraju funkcionalnu, legitimnu i dalekovidu političku elitu već bivaju izložena nemilosrdnim unutrašnjim ratovima kratkovidih oligarhijskih „parcijalnih elita" imaju razloga da brinu za sopstvenu budućnost i opstanak na istorijskoj pozornici, koja je, koliko nemilosrdna, toliko i pravična.

Jednostavno govoreći, istorija ne prašta društveni nered i voli društveni red. Društveni red je oličen, pre svega, u ideji legitimnosti, što je ne samo ključna ideja političke filozofije i političkih nauka uopšte, već je i ključna ideja oko koje će se „vrteti" ova knjiga, pokušavajući da pronikne u uzroke tragične činjenice da je srpsko društvo 21. vek dočekalo u vrenju i fatalnim unutrašnjim podelama koje onemogućavaju formiranje nepodeljene i nesporno legitimne društvene elite.

Glavna teza knjige od koje krećemo u istraživanje je prosta empirijska činjenica da se identitet srpskog društva i države nije formirao kao koherentan, neprotivrečan i evoluitivan, već u tom identitetu postoji trajni unutrašnji rascep koji je vidljiv u nizu unutrašnjih podela koje „muče" srpsko društvo bezmalo dva veka, od početka borbe za nezavisnost i državno-pravni subjektivitet, pa sve do današnjih dana.

 


(Odlomak iz knjige Nevena Cvetićanina „Slepe ulice istorije. Elita, (dis)kontinuitet i legitimitet", Arhipelag-Institut društvenih nauka, Beograd, 2018. Tekst knjige je dat bez referenci, fus-nota i referirajuće literature koji se nalaze u štampanoj verziji knjige. Promocija knjige će se održati na Sajmu knjiga u sredu 24.10.2018. u 14h u sali "Borislav Pekić" u Hali 1A sajma)

 



Komentari (78)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 17:23 18.10.2018

Фронт посут љубичицама речи

... nisu sposobna da formiraju funkcionalnu, legitimnu i dalekovidu političku elitu ...

Елита је побијена знатним делом током Првог рата, а након Другог, доласком комуниста, буквално је сатрта. Не може се очекивати да се данас однекуд створи елита. Она се гради дуго. Посебно у нашим условима о томе не можемо говорити без осврта на оно што се дешавало половином 20. века, као и без осврта на карактер друштвеног устројства које је заправо била окупација и диктатура полицијско-идеолошких форми. Поврх свега - оне ни сада нису "ван праксе". Напротив. Оне чине суштину наше друштвене праксе у овом часу. Стога је помало неумесно у посту малтене наводити на закључак да овде влада некаква архи-обезглављеност и самим тим немоћ да се направи озбиљна држава, а не дати дужан простор чињеници да је овде сваког часа фронт, који не бирамо ми, који овде живимо.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:06 18.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

A još posebno kada jedan (arogantniji) deo elite krene da soli pamet drugom (nama skromnijem) delu elite šta i kako činjet.
Не може се очекивати да се данас однекуд створи елита. Она се гради дуго. Посебно у нашим условима о томе не можемо говорити без осврта на оно што се дешавало половином 20. века, као и без осврта на карактер друштвеног устројства које је заправо била окупација и диктатура полицијско-идеолошких форми. Поврх свега - оне ни сада нису "ван праксе".

Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 21:30 18.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Елита је побијена знатним делом током Првог рата, а након Другог, доласком комуниста, буквално је сатрта.



Kriviti za sve komuniste je prejednostavno i takođe nije umesno (pri čemu su moja lična ubeđenja daleko od komunizma). Verovatno se ne može iz nekoliko početnih pasusa knjige koje sam ovde postavio prozreti njena ključna misao, zato preporučujem da se pročita čitava knjiga pa da se onda prosuđuje o njenim tezama. Osnovna teza knjige je da su disfunkcionalnosti u našem društvu nastale u periodu kada nismo imali državu što je mnogo ranije od komunističkog perioda i da su kasnije sve pojedinačne srpske elite različitih perioda plaćale rđavu kamatu na tu negativnu činjenicu naše istorije. Država i državnost su glavno sredstvo uređenja društva, a nedostatak kontinuiteta u našoj državnosti i diskontinuitet od nekoliko vekova je ostavio negativne posledice koje nije bilo lako ispraviti i još uvek nije. Jedino bi se možda mogao složiti sa poslednjim delom poslednje rečenice komentara, jer je sve na Balkanu i danas, kao i ranije u rukama velikih sila.
loader loader 23:25 18.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Kriviti za sve komuniste je prejednostavno

Кривити убицу зато што је убио је поједноставно ..? .. Ех , ... Има ли границе кабинетској релативизацији.

Osnovna teza knjige je da su disfunkcionalnosti u našem društvu nastale u periodu kada nismo imali državu što je mnogo ranije od komunističkog perioda i da su kasnije sve pojedinačne srpske elite različitih perioda plaćale rđavu kamatu na tu negativnu činjenicu naše istorije.


Наравно. Таман кад су се почеле помаљати наде (и то након Првог рата који је слистио не само проценат становништва, него и скоро све аспекте друштва, укључујући ту и фамозну елиту и друштвено-искуствену надградњу), настао је нови рушилачки пакао, још већи и сложенији, пакао Другог рата, који је по свим шавовима разорио "друштвену заједницу", којег год социолошко-политичког рода она била. Једноставно, не може се очекивати да за 20 или 30 година буде успостављен вредносни систем, елита, или како год да се зове, поредак, који обезбеђује друштвену стабилизацију и успон, средњорочни, дугорочни ... Требало би бити поштен, и рећи, ово је у нашој моћи, а ово није. Ако је овде сучеље једног великог верског рата, збивао се он у миру или у пламену, онда је илузорно критички говорити о једној малој заједници која покушава да живи, мирно, скрушено ... И, још, кад ту заједницу нападну споља, а она проба да се брани, нападачи је оптерете, осим физичким уништавањем, и оном дугорочнијом, моралномм осудом, јер се усудила да се брани, што се на крају прогласи за нападачки злочин. Овде није тле на коме се могу исказивати принципи који важе у земљама континуиране демократије, релативног мира, рођачких (истих или врло сличних) религиозних вредности итд. Овде је судар тектонских плоча и са свих страна се улаже огромна сила, уз минималан ризик, да се оствари предност, не над нама, ситнима, већ у односу на друге две тектонске плоче.
adviser adviser 10:16 19.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Neven Cvetićanin
Елита је побијена знатним делом током Првог рата, а након Другог, доласком комуниста, буквално је сатрта.



Kriviti za sve komuniste je prejednostavno i takođe nije umesno (pri čemu su moja lična ubeđenja daleko od komunizma). Verovatno se ne može iz nekoliko početnih pasusa knjige koje sam ovde postavio prozreti njena ključna misao, zato preporučujem da se pročita čitava knjiga pa da se onda prosuđuje o njenim tezama.
...

Ma, ko će da čita sve te knjižurine, uključujući i tvoju.
Ne bi bilo loše da, pored osnovne teze, izlistaš i sve ostale teze, u dajdžestiranoj formi, pa da onda diskutujemo.
U suštini, ukoliko tvoja knjiga nema naravoučenije, onda nije potrebno da je iko čita.
U svakom poslu, pa i društvenom, moraju da se postave 4 pitanja - Šta, Kako, Ko, Kada.
Ako se na njih ne dobiju odgovori, onda će ukupna rezultanta kretanja toga društva biti kao što je naše (ne znam da li smo još uvek po ekonomskim pokazateljima iznad Makedonije i Albanije - ako jesmo, nećemo dugo).
Još je gore ako se ta pitanja uopšte ne postavljaju.
Stoga bih ja malo okrenuo stvar - i odgovore na ova pitanja tražio danas.
Jer - ne živi se sutra, a niti juče, nego se živi samo danas.
Ako danas ne budemo radili korektno i ozbiljno, od toga šta će biti sutra nema nikakve vajde.
Što se tiče toga da je elita bitna ili ne, kako to neki dovode u sumnju - jeste, elita je bitna.
Narod koji je nema može da ga duva - ili što bi rekli komunjare za dokaz ove tvrdnje ... pođimo od sebe i svoje sredine - i sve će nam biti jasno da jasnije ne može da bude.
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 11:07 19.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Има ли границе кабинетској релативизацији.


Nije relativizacija nego ispitivanje uzroka u prošlosti našeg društva koji su uopšte i doveli do pojave komunizma. Vaš stav je površan, plitak i, konačno, beskoristan strateški za bilo šta osim za nastavak drastičnih podela unutar srpskog društva!


Овде је судар тектонских плоча


Nekad je sudar, a nekada diplomatski sto na kojem sile pronađu ravnotežu interesa. Opet preuski pogled. Knjiga je, između ostalog, i osvetljavanje onih momenata u našoj istoriji kada smo "igrali" dobro sa velikim silama i onih kada smo odigravali loše. Iako to nije samo u našim rukama već zavisi i od šire konstelacije odnosa koju je, što je posebno važno za male zemlje poput naše, potrebno dobro razumeti.

Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 11:31 19.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Ma, ko će da čita sve te knjižurine, uključujući i tvoju.
Ne bi bilo loše da, pored osnovne teze, izlistaš i sve ostale teze, u dajdžestiranoj formi, pa da onda diskutujemo.



Knjiga ima (bez pojmovnog i imenskog registra, literature, itd.) ukupno oko 160 stranica teksta i sama sobom predstavlja "dajžestiranu" formu teme koja bi inače iziskivala nekoliko tomova.

Kratka je upravo zato što danas svako poput Vas traži "naravoučenije" na brzinu, pa sam nevoljko izašao u susret zahtevima vremena.

Dakle, knjiga ima "naravoučenije" ako to tražite ali da biste došli do njega ćete morati da pročitate 160 stranica teksta, jer mi na pamet ne pada da ove kačim "dajžestiranu" verziju već prilično "dajdžestirane" knjige, sročene tako zbog brzine vremena u kom živimo kao kompromis između onoga što se mora pokazati i ne može preskočiti i potreba takvih kao Vi koji žele par jasnih teza da o njima dumaju onoliko koliko ima to ovo brzo vreme dopušta.

E pa knjiga ima prilično jasne teze i uložio sam maksimalan napor da nema praznog hoda, nego da je sve jasno, precizno i čitljivo.










sevarlica sevarlica 07:27 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Kriviti za sve komuniste je prejednostavno i takođe nije umesno (pri čemu su moja lična ubeđenja daleko od komunizma)


Nije prejednostavno, ukoliko je istina.

Za razliku od države formirane 1918, komunistička Jugoslavija je imala problem samo odliva (uništenja) mozgova. Kraljevina je imala tu sreću da uz sva stradanja ima veliku količinu ruskih izbeglica (intelektualaca) koje je uvrstila u svoj intelektualni fond. Sa druge strane, komunisti su imali više nivoa negativne selekcije :
1. Ratnu, njihovi najbolji su stradali u ratu kao što su kraljevini stradali u Velikom ratu.
2. Revolucionarnu, progon i zatiranje svih koji nisu komunisti što je bio veliki broj mislećih ljudi u zemlji
3. Posleratnu, uklanjanje čak i neutralnih iz svih sektora društva.
4. Političku, do 80-ih godina nije bilo močuće ni najmanje napredovati bez pripadanja partiji, tada je postavljen temelj današnje negativne selekcije kroz partokratiju.


Osnovna teza knjige je da su disfunkcionalnosti u našem društvu nastale u periodu kada nismo imali državu što je mnogo ranije od komunističkog perioda i da su kasnije sve pojedinačne srpske elite različitih perioda plaćale rđavu kamatu na tu negativnu činjenicu naše istorije. Država i državnost su glavno sredstvo uređenja društva, a nedostatak kontinuiteta u našoj državnosti i diskontinuitet od nekoliko vekova je ostavio negativne posledice koje nije bilo lako ispraviti i još uvek nije.


Da je ova teza tačna, ne bi ni postojala mogućnost za formiranje države. Slažem se da je diskontinuitet u vođenju državom problem za mnoge narode koji su taj diskontinuitet imali, s tim što situacija nije baš tako cna i bela. Mnogi su učestvovali u funkcionisanju drugih država (Osmanske imperije, Austrougarske, Rusije, itd.), tako da je bilo kapaciteta za organizovanje.

Proste činjenice su i da je nacionalna srpska država (19,20.vek) bila poprilično inovativna. Postojala je želja za ozbiljnom i modernom državnom organizacijom. Ta država je od ratom devastiranog prostora i vekovnog satiranja vrlo brzo stala na svoje noge. Ta država je donela sretenjski Ustav, kao najmoderniji ustav svog vremena. Ta država je ekonomski napredovala velikom brzinom kroz sistem međunarodnog kapitala, jer su u nju dolazili mnogi industrijalci Evrope. Ta država je početkom 20.veka imala jedan od najbogatijih univerziteta u svetu (BG univerzitet), itd.

Naravno nije sve bilo sjajno i samo je trebalo unapređivati društvo, ali mi imamo taj problem da sve palimo do temelja i počinjemo iz početka.

mariopan mariopan 07:27 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Neven Cvetićanin
Država i državnost su glavno sredstvo uređenja društva, a nedostatak kontinuiteta u našoj državnosti i diskontinuitet od nekoliko vekova je ostavio negativne posledice koje nije bilo lako ispraviti i još uvek nije.


Jedno od sredstava uređenja društva je i narod, masa koja treba da razume šta je za njega dobro i da sama pomaže u formiranju takve države, svojim delovanjem odozdo ka gore. Ako to masa naroda ne razume teško će bilo ko (neka elita, čak i da smo je imali) "napraviti" državu odozgo ka dole. Nametanje sistema kome se narod opire i koji ne razume nikada nije dalo dobre rezultate?

Otuda je urušavanje obrazovnog sistema jedno od sredstava da se narod nikad ne doseti šta je za njega dobro i da se nad tim narodom vlada a da s on ne buni previše.

Kakav smo narod imali u tih nekoliko vekova? Nepismen i siromašan do bola, koji je samo goli život spašavao jer je gotovo neprekidno morao da brani svoje ognjište ili da ga iz pepela podiže. Kada i kako da pravi državu, odakle mu pamet da je stvori?

Iscrpljivanje ratovanjem, kao alat za držanje pod kontrolom malih država, koristi se i danas kao sredstvo za disciplinovanje i pljačkanje malih u korist velikih sila, uostalom, zato smo bombardovani i do koske opljačkani i u ovom veku.

Pa hajd napravi državu ako ti je stalno ruše spolja ili iznutra, ovde mislim i na petu kolonu koja ordinira neometano u korist naše štete.
sve na Balkanu i danas, kao i ranije u rukama velikih sila.





sevarlica sevarlica 07:34 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

predstavlja "dajžestiranu" formu


Možda je bolje reći sažvakanu ako je takva a ne svarenu, jer kada je nešto svareno isključuje se mogućnost ličnog utiska.
freehand freehand 07:56 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

2. Revolucionarnu, progon i zatiranje svih koji nisu komunisti što je bio veliki broj mislećih ljudi u zemlji

Utoliko je ogromno čudo odakle su iznikli i od koga učili nezavisni misleći iberintelektualci poput tebe. Podrumske noći pod svećom nad literaturom sačuvanom u sefu pod starim daskama...
4. Političku, do 80-ih godina nije bilo močuće ni najmanje napredovati bez pripadanja partiji, tada je postavljen temelj današnje negativne selekcije kroz partokratiju.

Kaži majke mi.
adviser adviser 08:03 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

freehand
2. Revolucionarnu, progon i zatiranje svih koji nisu komunisti što je bio veliki broj mislećih ljudi u zemlji

Utoliko je ogromno čudo odakle su iznikli i od koga učili nezavisni misleći iberintelektualci poput teb. Podrumske noći pod svećom nad literaturom sačuvanom u sefu pod starim daskama...
4. Političku, do 80-ih godina nije bilo močuće ni najmanje napredovati bez pripadanja partiji, tada je postavljen temelj današnje negativne selekcije kroz partokratiju.

Kaži majke mi.

Nije se stiglo da zatru sve.
Pa ni komunjare nisu bili baš svemoćni.
Mada je njima samima baš tako izgledalo.
sevarlica sevarlica 08:04 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Utoliko je ogromno čudo odakle su iznikli i od koga učili nezavisni misleći iberintelektualci poput teb. Podrumske noći pod svećom nad literaturom sačuvanom u sefu pod starim daskama...


Bože koliko si ti iskompleksiran a opet inteligentan. Nikada nisam rekao da sam intelektualac, čak naprotiv.

Kaži majke mi.

Za razliku od mene ti to znaš iz prve ruke :)
freehand freehand 08:16 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Bože koliko si ti iskompleksiran a opet inteligentan. Nikada nisam rekao da sam intelektualac, čak naprotiv

Nemoj da se ljutiš, nemoguće je da neko ko tako dubinski skenira događaje, otkriva uzroke i sažima sinteze nije intelektualac. I to samouki, izgleda, ako je sve od čega je moglo da se nešto nauči satrto u tom velikom pomoru. Doduše, nisi jedini: evo i Čarli je na nekoj dunavskoj adi uz vatru čkiljio u dragocene svitke koje je oteo od revolucionarnog plamena.
Inače, komplekse kod sagovornika traže upravo oni koji od kompleksa pate, govoreći o tom sagovorniku umesto o temi.
Zamalo da te pitam i šta vam sad, pored apsolutne vlasti kad ste rasterali sve - crvene žute, zelene i plave još fali ali ne smem, jerbo će se po običaju ove vlasti pojaviti i nekakav moj zdravstveni karton i dosije pa šta ću onda...
Za razliku od mene ti to znaš iz prve ruke :)

To ti kažem.
sevarlica sevarlica 08:36 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Zamalo da te pitam i šta vam sad, pored apsolutne vlasti kad ste rasterali sve - kcrvene žute, zelene i plave još fali ali ne smem, jerbo će se po običaju ove vlasti pojaviti i nekakav moj zdravstveni karton i dosije pa šta ću onda...


Ne znam zašto mene stavljaš u koš sa ovima na vlasti? Da bio sam protiv Tadića i za njegovu smenu, ali sa ovima nisam. Bolje pogledaj u svoj žuti tabor koji je prelio u ovaj današnji brlog. To je prava slika Srbije, ljudi koje ste isticali su promenili boje a oni koji su ostali nisu imali mesta za uhlebljenje dok je prava snaga otišla odavno, kao iz svake stranke.

Nisam hteo da te uvredim, možda sam iskoristio pogrešnu reč, više rezigniran nego iskompleksiran.

Pretpostavljam da si dugo dugo protiv velikog dela vlasti koje su ovuda projahale. Ukoliko si bio u DS-u 90-ih, znaš i sam kakvi su ljudi tada bili u stranci a kakvi kada ste došli na vlast. Tada razne Trivanke, Vesići, i drugi satrapi nisu bili ni treći ešalon. Isto to je doživeo i SPO, DSS pa čak i SPS.
freehand freehand 08:52 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Ne znam zašto mene stavljaš u koš sa ovima na vlasti? Da bio sam protiv Tadića i za njegovu smenu, ali sa ovima nisam.

E dobro onda. Koliko se sećam u prethodnoj raspravi o ovoj temi bilo je "Jesam ali".
Bolje pogledaj u svoj žuti tabor koji je prelio u ovaj današnji brlog. To je prava slika Srbije, ljudi koje ste isticali su promenili boje a oni koji su ostali nisu imali mesta za uhlebljenje dok je prava snaga otišla odavno, kao iz svake stranke.

Običan čovek sa običnim zdravim razumom zna da u svakoj organizaciji na svetu, oduvek, postoji neki broj članova koji su tu zbog interesa i koji će prateći inters preći u drugu takvu organizaciju koja se pojavi a za koju će pretpostaviti da će nadvladati. U političkim strankama to je najvidljivije.
Kad se pojavi grupacija koja počiva na demagogiji, populizmu, laži kao takvoj, sastavljena od neukih bilmeza bez morala i trunke skrupula - poput SNS sasvim je očekivano da sav šljam sa svih strana poleti tamo.
Da ne tražim sad ali ja sam, sa svojim nikakvim razumom i još manjim znanjem usađenim od komunističkih komesara ovde to predvideo bar desetak puta, pre nego što se zaista dogodilo. Ne smem ni da azmislim dokle bih domašio da sam zaista imao učitelje , nastavnike i profesore koji su zaista nešto znali i knjige iz kojih bi to moglo da se nauči.
Utoliko je paradoksalnije da ljudi tako širokih pogleda i dubokih znanja nisu to mogli da vide i pojme kuda sve to ide.
Nisam hteo da te uvredim, možda sam iskoristio pogrešnu reč, više rezigniran nego iskompleksiran.

Ovde si u pravu. Nenormalno je gledati kako toliki broj pametnih ljudi ne vidi očiglednosti i dobrovoljno hrli u društveno samoubistvo. Jebo takvu elitu.
Ukoliko si bio u DS-u 90-ih, znaš i sam kakvi su ljudi tada bili u stranci a kakvi kada ste došli na vlast. Tada razne Trivanke, Vesići, i drugi satrapi nisu bili ni treći ešalon. Isto to je doživeo i SPO, DSS pa čak i SPS.

Nikad nisam bio u DS, mada ti slobodno možeš da nastaviš sa "tvoj žuti tabor".
vrabac_onaj vrabac_onaj 09:27 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

adviser

Nije se stiglo da zatru sve.
Pa ni komunjare nisu bili baš svemoćni.
Mada je njima samima baš tako izgledalo.


Naravno, nikada se ne može baš sve u potpunosti zatrti ali se proces može učiniti ireverzibilnim - što je njima nažalost uspelo.

mariopan mariopan 09:40 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Neven Cvetićanin



Pitanje za Nevena

Kao briljantan, veoma obrazovan mlad čovek i učesnik petooktobarskih promena da li znaš više o tome kako je ta prilika propuštena ili da mi ovako amaterski nagađamo i dalje?

Svi blogovi i komentari o tome su bili ili previše emotivni ili amaterski u odnosu na to što ti znaš o političkim promenama i mogućnostima da se dese.

Mislim da smo tada imali istorijsku priliku da napravimo državu, da je od pepela napravimo jer je tada bila u stanju "spaljene zemlje", pa osim stranog uticaja kome se teško odupreti jer je sila velika, da li smo mi uopšte tada imali priliku da je napravimo?

Ako nismo, da li nešto mogu i da im oprostim jer drugačije ne bi moglo ni da bude i da nije bilo tog uticaja? Koji su faktori još bili presudni da se stvaranje države ne dogodi već sasvim obratno?

Verujem da je tada, petog Oktobra, i tamo bilo i časnih ljudi koji bi zaista radili na tome da imamo uređenu državu, kako su oni skrajnuti i onemogućeni da deluju?

Kakva je korist od sveg znanja koje ti imaš ako ga ne iskoristiš da nešto menjaš na bolje, konkretno, da li si razmišljao o političkoj karijeri, ličnom angažoivanju na stvaranju takve, uređene države?

Ovo pitam zato što ne vidim na političkom nebu nikoga sa programom za koji bih glasala pa bi pojava nove, nekompromitovane stranke pomogla da se te promene dese mnogo brže? Mislim da su promene uprkos opštoj apatiji ipak moguće?
adviser adviser 09:58 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

vrabac_onaj
adviser

Nije se stiglo da zatru sve.
Pa ni komunjare nisu bili baš svemoćni.
Mada je njima samima baš tako izgledalo.


Naravno, nikada se ne može baš sve u potpunosti zatrti ali se proces može učiniti ireverzibilnim - što je njima nažalost uspelo.


Uh !
Ma, ovo sada je čudo neviđeno.
Ovi će prevazići Frihendove.
freehand freehand 10:07 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

adviser
vrabac_onaj
adviser

Nije se stiglo da zatru sve.
Pa ni komunjare nisu bili baš svemoćni.
Mada je njima samima baš tako izgledalo.


Naravno, nikada se ne može baš sve u potpunosti zatrti ali se proces može učiniti ireverzibilnim - što je njima nažalost uspelo.


Uh !
Ma, ovo sada je čudo neviđeno.
Ovi će prevazići Frihendove.

Ma jok, pošto je tu DSS elita Šormaz, Andrija Mladenović, Bakarec i Nenad Popović da paze da slučajno ne bude pogažen Koštuničin sporazum.
adviser adviser 15:01 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

freehand
adviser
vrabac_onaj
adviser

Nije se stiglo da zatru sve.
Pa ni komunjare nisu bili baš svemoćni.
Mada je njima samima baš tako izgledalo.


Naravno, nikada se ne može baš sve u potpunosti zatrti ali se proces može učiniti ireverzibilnim - što je njima nažalost uspelo.


Uh !
Ma, ovo sada je čudo neviđeno.
Ovi će prevazići Frihendove.

Ma jok, pošto je tu DSS elita Šormaz, Andrija Mladenović, Bakarec i Nenad Popović da paze da slučajno ne bude pogažen Koštuničin sporazum.

Pravićete vi Tunjavog od blata.
No, što bi rekao sveti Zoran --- kome je do morala neka ide u crkvu.
I još se nešto čudite ovima, vi koji ste iz Bodruma glasali za važne odluke.
Strašno !
freehand freehand 15:07 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Pravićete vi Tunjavog od blata.
No, što bi rekao sveti Zoran --- kome je do morala neka ide u crkvu.
I još se nešto čudite ovima, vi koji ste iz Bodruma glasali za važne odluke.
Strašno !

Čarli, kaži Vučiću da ne maše toliko repom ako te nervira to što te stalno lupa po čelu i dlake ti upadaju u nos kad god proviriš.
adviser adviser 15:15 20.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

freehand
Pravićete vi Tunjavog od blata.
No, što bi rekao sveti Zoran --- kome je do morala neka ide u crkvu.
I još se nešto čudite ovima, vi koji ste iz Bodruma glasali za važne odluke.
Strašno !

Čarli, kaži Vučiću da ne maše toliko repom ako te nervira to što te stalno lupa po čelu i dlake ti upadaju u nos kad god proviriš.

Nemoj da vređaš !
Strašno !
Bili Piton Bili Piton 19:07 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

adviser
freehand
Pravićete vi Tunjavog od blata.
No, što bi rekao sveti Zoran --- kome je do morala neka ide u crkvu.
I još se nešto čudite ovima, vi koji ste iz Bodruma glasali za važne odluke.
Strašno !

Čarli, kaži Vučiću da ne maše toliko repom ako te nervira to što te stalno lupa po čelu i dlake ti upadaju u nos kad god proviriš.

Nemoj da vređaš !
Strašno !


Ista meta, isto odstojanje...Čarli u teranju, mora da je ovo onaj blog.
adviser adviser 19:47 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Bili Piton
adviser
freehand
Pravićete vi Tunjavog od blata.
No, što bi rekao sveti Zoran --- kome je do morala neka ide u crkvu.
I još se nešto čudite ovima, vi koji ste iz Bodruma glasali za važne odluke.
Strašno !

Čarli, kaži Vučiću da ne maše toliko repom ako te nervira to što te stalno lupa po čelu i dlake ti upadaju u nos kad god proviriš.

Nemoj da vređaš !
Strašno !


Ista meta, isto odstojanje...Čarli u teranju, mora da je ovo onaj blog.

I za tebe važi.
Ne mogu da verujem da ti (i tebi sličnima) ne smetaju uvrede koje je meni napisao ovaj, nego ti smeta moj odgovor.
Prestrašno.
freehand freehand 19:59 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

I za tebe važi.
Ne mogu da verujem da ti (i tebi sličnima) ne smetaju uvrede koje je meni napisao ovaj, nego ti smeta moj odgovor.
Prestrašno.

A ko je tebe vređao Čarli? Ja iz Bodruma vređao tebe u Vučićevoj guzici?= Ne razumem baš tu vrstu osetljivosti kod nekog sa toliko rudimentarnim osećajem za pristojnost.
adviser adviser 20:03 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

freehand
I za tebe važi.
Ne mogu da verujem da ti (i tebi sličnima) ne smetaju uvrede koje je meni napisao ovaj, nego ti smeta moj odgovor.
Prestrašno.

A ko je tebe vređao Čarli? Ja iz Bodruma vređao tebe u Vučićevoj guzici?= Ne razumem baš tu vrstu osetljivosti kod nekog sa toliko rudimentarnim osećajem za pristojnost.

Šta na ovo može da se odgovori - a da ima ikakvog smisla.
freehand freehand 20:07 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

adviser
freehand
I za tebe važi.
Ne mogu da verujem da ti (i tebi sličnima) ne smetaju uvrede koje je meni napisao ovaj, nego ti smeta moj odgovor.
Prestrašno.

A ko je tebe vređao Čarli? Ja iz Bodruma vređao tebe u Vučićevoj guzici?= Ne razumem baš tu vrstu osetljivosti kod nekog sa toliko rudimentarnim osećajem za pristojnost.

Šta na ovo može da se odgovori - a da ima ikakvog smisla.

Otkad se ti sekiraš oko smisla u onome što ovde ponavljaš u beskrajnoj spirali?
Svaki smisao u mutnu Maricu, jebaji ga.
Bili Piton Bili Piton 21:05 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

adviser

I za tebe važi.
Ne mogu da verujem da ti (i tebi sličnima) ne smetaju uvrede koje je meni napisao ovaj, nego ti smeta moj odgovor.
Prestrašno.


Pa nekako se to izgubi u belom šumu koji proizvodiš kad god si switched on, takav to efekat ima.

A za ostalo, ma nek je nama blog u punome cvatu
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 23:33 21.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Pitanje za Nevena




Sa površine treba ići u dubinu jer tamo su odgovori. Ova knjiga je prilog da se odgovori nađu u dubini iskustva zajednice kod prethodnih generacija za one buduće. I stoga je to najadekvatnija akcija primerena trenutku. Vreme će pokazati koliko je bila dalekovida ili kratkovida.

Hvala na lepim rečma i preporučujem da pročitate knjigu.




mariopan mariopan 10:10 22.10.2018

Re: Фронт посут љубичицама речи

Neven Cvetićanin
Pitanje za Nevena




Sa površine treba ići u dubinu jer tamo su odgovori. Ova knjiga je prilog da se odgovori nađu u dubini iskustva zajednice kod prethodnih generacija za one buduće. I stoga je to najadekvatnija akcija primerena trenutku. Vreme će pokazati koliko je bila dalekovida ili kratkovida.

Hvala na lepim rečma i preporučujem da pročitate knjigu.






Hvala na odgovoru.
Черевићан Черевићан 20:19 18.10.2018

nolite discere, erroribus adhærere

istorija ne prašta društveni nered

расцепљени ето
руламо трајања,
утом мало мало
стижу нас кајања
freehand freehand 20:55 18.10.2018

Elite

... su jedan od prenaduvanih pojmova, naročito nacionalne u vreme kad je sve globalno, nadnacionalno i anacionalno.
Naročito njihovo trebljenje i nestanak, za šta - u zavisnosti od autora i trenutnog sentimenta - treba da zahvalimo Turcima, papstvu, komunistima a bogami i novom svetskom poretku.
Kao u onoj čuvenoj "Pre rata nismo imali ništa a onda su došli Nemci i uzeli nam sve".

Meni lično čitava ta teorija elita deluje kao velika mistifikacija jednostavnih stvari, u kojoj se nekakvoj potpuno nekoherentnoj i raznorodnoj grupaciji sa pretpostavljenim zajedničkim osobinama i kvalitetima daju izmaštane moći i uticaj.
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 21:57 18.10.2018

Re: Elite

Elite
... su jedan od prenaduvanih pojmova, naročito nacionalne u vreme kad je sve globalno, nadnacionalno i anacionalno.



Nacionalne tj. lokalne elite su deo globalnih shodno važećem obrascu vremena i narodi komuniciraju međusobno posredstvom elita, a ne putem direktne komunikacije građana/naroda. U knjizi nije prezentovana neka rigidna "teorija elita" već se isptivala međuzavisnost elita i širokog kruga naroda koje elita predstavlja, pri čemu su se ispitivali na različitim društvma različiti modeli uređenja tog odnosa. Naposletku, ostaje činjenica da je sve značajnije istorijske događaje inicirala elita (npr. Francusku revoluciju, itd, itd) ili je bila prisutna borba različitih elita, dok je narod bio saučesnik. Tako su elita i narod (građani) dva međuzavisna pola sa još hiljadu međustepenova (i globalno i lokalno), a odnos dva pola funkcioniše ako se oni pronađu u nekoj stabilnoj koncepciji legitimiteta tj. proizvodnje legitimna volje društva (i lokalno i globalno). Preporučujem da se pročita čitava knjiga...
freehand freehand 14:29 19.10.2018

Re: Elite

Nacionalne tj. lokalne elite su deo globalnih shodno važećem obrascu vremena i narodi komuniciraju međusobno posredstvom elita, a ne putem direktne komunikacije građana/naroda. U knjizi nije prezentovana neka rigidna "teorija elita" već se isptivala međuzavisnost elita i širokog kruga naroda koje elita predstavlja, pri čemu su se ispitivali na različitim društvma različiti modeli uređenja tog odnosa.

Ako se ono što danas predstavlja Srbiju na svim nivoima i u svim relacijama može u bilo kom kontekstu zvati elitom onda realno ovaj narod i država ne zaslužuju opstanak. Srećom, i dalje verujem da je pojam elite tu pre da zamagli nego da rasvetli društvene interakcije i njihove rezultate. Pokušavam da razumem čega su to boljari sa jedne i ruski revolucinari bili so i elita onomad i ne ide mi.
Baš kao ni sa Srbijom '41, '45 ili '87. Interesne grupacije ok, elite - ne bih rekao. Baš kao ni u francuskoj revoluciji koju pominješ. Jer ono što bi zaista bila elita - Didro i enciklopedisti - revoluciju je možda inspirisalo ali je nije ni započelo ni vodilo.
jinks jinks 21:34 18.10.2018

...

Neumitnošću zakona istorije preživljavaju isključivo razborito organizovana društva sa funkcionalnom, legitimnom i dalekovidom političkom elitom, koja ima sposobnost da pronađe prave odgovore na pitanja koja iskrsavaju kao izazov tokom istorijske egzistencije svakog društva.

Neko je rekao da su najdestruktivnije sile koje rastaču društva, države, kraljevstva i carstva ne glad i boleštine, ili ne znam kakva sve ne rogata, krilata i repata stvorenja već - u priličnoj meri nepotizam, potpomognut u dobroj meri i kronizmom.

Što bi moglo da znači da bi funkcionalna i dalekovida politička elita pre svega mogla ili i trebalo da bude kritična prema sebi i svojima.

Inače, vezano za nepotizam i kronizam, postoji priča po kome su se socijalističke i komunističke ideje, na primer, (čiji je narativ pre svega anti-kroni i anti-nepo, u teoriji doduše više nego u praksi) najviše i zapatile u zemljama u kojima su ove pojave najdalje i bile otišle.
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 22:16 18.10.2018

Re: ...


Neko je rekao da su najdestruktivnije sile koje rastaču društva, države, kraljevstva i carstva ne glad i boleštine, ili ne znam kakva sve ne rogata, krilata i repata stvorenja već - u priličnoj meri nepotizam, potpomognut u dobroj meri i kronizmom.

Što bi moglo da znači da bi funkcionalna i dalekovida politička elita pre svega mogla ili i trebalo da bude kritična prema sebi i svojima.

Inače, vezano za nepotizam i kronizam, postoji priča po kome su se socijalističke i komunističke ideje, na primer, (čiji je narativ pre svega anti-kroni i anti-nepo, u teoriji doduše više nego u praksi) najviše i zapatile u zemljama u kojima su ove pojave najdalje i bile otišle.





Načelno da, iako u praksi nema pravila, jer se kroz istoriju često događalo da je nečiji "rođak" sposobniji i korisniji za društvo od nekog "nerođenog", kao i obrnuto. Meritokratija je najvažniji iako idealan kriterijum, i što mu se jedno društvo više približi to je jače (kao i bilo koja pojedinačna društvena grupa ili organizacija) i obrnuto slabije je što od ovog principa odstupa. Meritokratiju (odnosno princip sposobnosti i kompetentnosti) sam uzeo kao parametar i to sam mislio pod "funkcionalnošću"


jinks jinks 08:20 19.10.2018

Re: ...

Načelno da, iako u praksi nema pravila, jer se kroz istoriju često događalo da je nečiji "rođak" sposobniji i korisniji za društvo od nekog "nerođenog", kao i obrnuto.

Meritokratija je najvažniji iako idealan kriterijum,

Naravno ... doduše, ako se nečiji kvalitetan "rođak" i postavi na određeno mesto po kriterijumima meritokratije i bude koristan, onda to i nije nepotizam već meritokratija, zar ne.
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 11:09 19.10.2018

Re: ...

doduše, ako se nečiji kvalitetan "rođak" i postavi na određeno mesto po kriterijumima meritokratije i bude koristan, onda to i nije nepotizam već meritokratija, zar ne



Baš tako. Vaši komentari su uvek logični i razložni. Pozdrav
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:12 19.10.2018

*

Jednostavno govoreći, istorija ne prašta društveni nered i voli društveni red. Društveni red je oličen, pre svega, u ideji legitimnosti, što je ne samo ključna ideja političke filozofije i političkih nauka uopšte


Uopšte se ne mora ići dalje od ovoga u razumevanju napisanog.



freehand freehand 20:00 19.10.2018

Re: *

stefan.hauzer
Jednostavno govoreći, istorija ne prašta društveni nered i voli društveni red. Društveni red je oličen, pre svega, u ideji legitimnosti, što je ne samo ključna ideja političke filozofije i političkih nauka uopšte


Uopšte se ne mora ići dalje od ovoga u razumevanju napisanog.




Daj ipak to malo svojim rečima, zaista me jako zanima šta bi ti rekao o tezama domaćina.
stefan.hauzer stefan.hauzer 21:08 20.10.2018

Re: *

Ja samo da se zahvalim varvarskoj najezdi koja je srušila Zapadno rimsko carstvo i oslobodila robove, a zatim i onim silnim revolucijama u "dugom devetnaestom veku" koje su uništile feudalno društvo i da se nadam novim vremenima i promenama koje nose, makar one i bile loše:)
vrabac_onaj vrabac_onaj 23:13 20.10.2018

Re: *

stefan.hauzer
Ja samo da se zahvalim varvarskoj najezdi koja je srušila Zapadno rimsko carstvo i oslobodila robove, a zatim i onim silnim revolucijama u "dugom devetnaestom veku" koje su uništile feudalno društvo i da se nadam novim vremenima i promenama koje nose, makar one i bile loše:)


Ja sa svojim izrazima zahvalnosti ne bih išao tako daleko u istoriju, ja bih na primer da se zahvalim kineskom rukovodstvu 1989. i generalu Sisiju u Egiptu 2013.
adviser adviser 06:46 21.10.2018

Re: *

stefan.hauzer
Ja samo da se zahvalim varvarskoj najezdi koja je srušila Zapadno rimsko carstvo i oslobodila robove, a zatim i onim silnim revolucijama u "dugom devetnaestom veku" koje su uništile feudalno društvo i da se nadam novim vremenima i promenama koje nose, makar one i bile loše:)

Da.
Zanimljivo je da niti jedna veća istorijska promena nije mogla da prođe bez potoka (kakvih potoka - okeana) krvi.
Postavlja se pitanje, nakon svega, što je to što je progresivno u svim tim promenama, te da li taj progres može da kompenzuje toliku (ljudsku) krv ?!
Nisam pametan.
milisav68 milisav68 07:52 21.10.2018

Re: *

stefan.hauzer
Ja samo da se zahvalim varvarskoj najezdi koja je srušila Zapadno rimsko carstvo i oslobodila robove, a zatim i onim silnim revolucijama u "dugom devetnaestom veku" koje su uništile feudalno društvo i da se nadam novim vremenima i promenama koje nose, makar one i bile loše:)

Da, dok jednom ne smrkne, drugom neće da svane.

stefan.hauzer stefan.hauzer 13:57 22.10.2018

Re: *

:)) nisam mislio tako. Kako ide ona pesma; vremena se menjaju, a ko to ne razume nestaje (slobodan prevod!:).



Iako mi je bolja ova:

sevarlica sevarlica 07:58 20.10.2018

kompleksnost društva

Srpsko društvo u prvim decenijama 21. veka odaje utisak nedovršenog i nestabilnog društva koje tumara kroz lavirinte istorije često završavajući u njihovim slepim ulicama. Posvađano iznutra, podeljeno prema spolja, izloženo i iznutra i spolja „ratu svih protiv sviju", bez bazičnog poverenja između različitih delova društva, ima sve razloge da brine za svoj dugoročni opstanak.


Srpsko društvo 21.veka ne odaje utisak već jeste nestabilno i nedovršeno i za to postoji više razloga, barem po nekom mom skromnom mišljenju.

Srpsko društvo već dugo nema kontinuitet pravca organizovanja. Svakih par decenija se društvo menja, u poslednje vreme se menja smisleno na gore samom činjenicom jer se vraća unazad umesto da se hvata priključak sa svetom ili postavljaju novi standardi.Srbija je krajem 19.veka radila na nekim za svoje vreme modernim rešenjima za uređenje društva, ali nije imala dovoljno vremena i samostalnosti da svoje ideje sprovede do kraja, sa druge strane čak je i dolazak komunista na vlast težnja za boljim i pravičnijim društvom s tim što je taj proces sproveden u najmanju ruku trapavo pa je pretvoren u nešto drugo.

Danas više ne postoje nacionalne države, i one kao takve su prevaziđene i zaostale. Zašto onda mi već 30 godina pokušavamo da napravimo takvu? Posebno ne vidim razlog za tako nešto jer smo užasno podeljeni među sobom na: veru, etnicitet, itd., i nemamo oko čega da se okupimo.

Po meni je jedna od najvećih grešaka mladog srpskog društva bila uvođenje crkve u državno uređenje. Ta crkva je odbacila veliki korpus srpskog stanovništva na osnovu samo i isključivo religije.
Da bi to nadomestila država je pokušavala da napravi sistem vrednosti oko kojih će se ljudi okupiti, i to je donekle uspelo. Veliki broj velikih ljudi se u tom periodu identifikovao sa Srbijom bez obzira na svoje poreklo, i to je nešto čemu bi trebalo da stremimo.(Čini mi se da je ta Srbija bila jedna od retkih zemalja u kojoj su se i Jevreji izjašnjavali kao Srbi i bili ponosni na svoju zemlju, možda se varam)

Voleo bih da živim u državi u kojoj će i Mađar iz Sente i musliman iz Pazara i Bugarin iz Dimitrovgrada i Rumun iz Vršca sebe idendifikovati sa Srbijom i sa njenom kulturom i uređenjem, ali dokle god je država ovakva kakva je, ni sam ne želim da se poistovetim sa njom a kamoli da od tih ljudi očekujem tako nešto.
freehand freehand 09:37 20.10.2018

Elita

... na današnji dan '44


anonymous anonymous 08:33 21.10.2018

"Историја класног друштва ...

...је историја класне борбе "

Ова прилично офуцана Марксова фраза, ипак нас упућује на чињеницу да у сваком друштву постоје друштвене снаге које теже стабилности и одржању постојећег стања у друштву, док са друге стране стоје они који теже промени.

У ситуацијама када актуелно стање постане до те мере неподношљиво за већину становништва, а истовремено канали комуникације и окоштала друштвена структура и институционална моћ не дозвољавају и онемогућавају да се промене реализују мирним еволутивним путем, револуције су неминовне. И оправдане.

У ситуацијама када су промене могуће и " маршом кроз институције " , тј.када су институције отворене и омогућавају да до промена дође и редовним , мирним путем, без обзира да ли се то заиста и догоди и да ли је са гледишта неког трећег, стање непримерено, свака употреба силе је неоправдана и за осуду.

Тим пре, ако је иницирана са стране. И ако је прате многобројне људске жртве.

Треба имати у виду да је и у случајевима револуционарне употребе силе, она оправдана само у оној мери и до момента кад је могуће и оствариво да се путем редефинисаних институција друштва настави са мирним и ненасилним дијалогом снага које су за промену и оних које или опоравају неопходност промена или њихову брзину и степен обухватности.

Употреба силе преко оправдане и неопходне мере и након успоставе институционалане проходности различитих политичких опција, значи њену злоупотребу и води државном терору.






freehand freehand 08:37 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

anonymous
...је историја класне борбе "

Ова прилично офуцана Марксова фраза, ипак нас упућује на чињеницу да у сваком друштву постоје друштвене снаге које теже стабилности и одржању постојећег стања у друштву, док са друге стране стоје они који теже промени.

У ситуацијама када актуелно стање постане до те мере неподношљиво за већину становништва, а истовремено канали комуникације и окоштала друштвена структура и институционална моћ не дозвољавају и онемогућавају да се промене реализују мирним еволутивним путем, револуције су неминовне. И оправдане.

У ситуацијама када су промене могуће и " маршом кроз институције " , тј.када су институције отворене и омогућавају да до промена дође и редовним , мирним путем, без обзира да ли се то заиста и догоди и да ли је са гледишта неког трећег, стање непримерено, свака употреба силе је неоправдана и за осуду.

Тим пре, ако је иницирана са стране. И ако је прате многобројне људске жртве.







Ovako ćeš objasniti i prelazak Rima iz Republike u carstvo?
anonymous anonymous 09:01 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand


Ovako ćeš objasniti i prelazak Rima iz Republike u carstvo?


Желим само да укажем на то да свакодневни грађанин не сме да буде жртва нити окошталог и неосетљивог режима, са једне стране, али ни "нестрпљивих " јакобинаца са друге стране.

Који би промену по сваку цену и без обзира на број људских живота .

А што се тиче Рима, артикулиши питање,ако желиш, са мало више детаља да бих га разумео.
freehand freehand 09:11 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

Желим само да укажем на то да свакодневни грађанин не сме да буде жртва нити окошталог и неосетљивог режима, са једне стране, али ни "нестрпљивих " јакобинаца са друге стране.

Који би промену по сваку цену и без обзира на број људских живота .

Broj ljudskih žrtava nikad se ne zna unapred, niti ga iko ikada može izračunati. Revolucije se po pravilu ne dešavaju po nekom preciznom planu, već kad vrenje postane toliko a poklopac ostane nepodignut. Takođe, u devetnaestom veku imao si i revolucionare profesionalce, koji špartali uzavrelom Evropom, njušili nezadovoljstvo na ulicama a ond apotpirujući ga stavljali se na čelo pobne i preuzimali vlast u ime naroda.
Arapsko proleće buknulo je ne zbog brutalnosti vlasti ili smišljene akcije opozicije nego kad se samospalio očajni vlasnik tezge. Veče pred iransku revoluciju CIA je procenjivala daje u Iranu sve ok a SAVAK nikad jači.
Elem - nema to može revolucija lai da ne bude trudnoće.
А што се тиче Рима, артикулиши питање,ако желиш, са мало више детаља да бих га разумео.

Imao si ogroman prevrat i promenu sistema bez klasne borbe, bez zakrečenih kanala komunikacije.
adviser adviser 11:32 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

anonymous
...је историја класне борбе "

Ова прилично офуцана Марксова фраза, ипак нас упућује на чињеницу да у сваком друштву постоје друштвене снаге које теже стабилности и одржању постојећег стања у друштву, док са друге стране стоје они који теже промени.

У ситуацијама када актуелно стање постане до те мере неподношљиво за већину становништва, а истовремено канали комуникације и окоштала друштвена структура и институционална моћ не дозвољавају и онемогућавају да се промене реализују мирним еволутивним путем, револуције су неминовне. И оправдане.

У ситуацијама када су промене могуће и " маршом кроз институције " , тј.када су институције отворене и омогућавају да до промена дође и редовним , мирним путем, без обзира да ли се то заиста и догоди и да ли је са гледишта неког трећег, стање непримерено, свака употреба силе је неоправдана и за осуду.

Тим пре, ако је иницирана са стране. И ако је прате многобројне људске жртве.

Треба имати у виду да је и у случајевима револуционарне употребе силе, она оправдана само у оној мери и до момента кад је могуће и оствариво да се путем редефинисаних институција друштва настави са мирним и ненасилним дијалогом снага које су за промену и оних које или опоравају неопходност промена или њихову брзину и степен обухватности.

Употреба силе преко оправдане и неопходне мере и након успоставе институционалане проходности различитих политичких опција, значи њену злоупотребу и води државном терору.


Zanimljivo !
Dakle, može (i) ovako, ali i onako.
Ionako će 'pobednik' da ispiše odgovarajuću argumentaciju.
vcucko vcucko 11:49 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand
anonymous


Ovako ćeš objasniti i prelazak Rima iz Republike u carstvo?

O tome je bespredmetno pričati na ovaj način. Pošto ni ti ni ja (ni iko danas) nemamo dovoljno saznanja.
Sa nekom krljavom današnjom pameću i pod uticajem beletristike i kinematografije možemo da zamišljamo Rim kroz QUO.VADIS i slične prizme. Kroz lude careve, odsustvo elementarnog morala, animalno orgijanje. Ali veliko je pitanje, kako je tadašnji prosečan rimski građanin video istu stvar. Možda je smoren neprestanim građanskim ratovima i krvavim sukobima između političkih opcija (danas bismo ih nazvali strankama), možda je dakle jedva dočekao uspostavu carstva i PAX.ROMANA u kome je mogao nešto da isplanira bar za sledeći mesec.
Uopšte ne tvrdim da je tako bilo, ne znam kao ni ti. Ali postoji prilična verovatnoća da jeste.
freehand freehand 12:23 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

Uopšte ne tvrdim da je tako bilo, ne znam kao ni ti.

Interesantno je da ja ne znamšta ti znaš a šta ne znaš, sem kad napišeš ovakav komentar pa saznam da istorijom ne vladaš baš, valjda zato što je ne ceniš, opet čitajući ovo što pišeš o tome da se saznanja o starom Rimu crpu iz beletristike i kinematografije. Na sreću, i o tom periodu i o događanjima postoji ogromna naučna literatura bazirana na istorijskim izvorima i saznanjima. Ne znam kako si stekao utisak o mom znanju ali eto - nisam gledao Quo Vadis ali jesam pročitao po nešto o tom vremenu što ne spada u beletristiku.
Mada, kad malo bolje promislim - "Hadrijanovim memoarima", na primer, ništa ne fali.
Nego, nećeš verovati, sad mi je upravo pod nosem Delhajm i njegov "Svet u Isusovo doba". Naučno-popularno štivo, pitko i informativno.
vcucko vcucko 13:18 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand

Interesantno je da ja ne znamšta ti znaš a šta ne znaš
istorijom ne vladaš baš, valjda zato što je ne ceniš
Ne znam kako si stekao utisak o mom znanju

Prosto mi je neverovatno kako, ama baš uvek, uspeš da izvučeš nešto sporedno i nebitno za obračunavanje i razračunavanje. Pa udariš po tome ceo komentar.
Meni bi normalno bilo da si uzeo rečenicu:
"možda je dakle jedva dočekao uspostavu carstva i PAX.ROMANA u kome je mogao nešto da isplanira bar za sledeći mesec"
pa je, ako je smatraš pogrešnom, na osnovu svega što kažeš da si pročitao i saznao, opovrgao, isekao na froncle... spalio i pepeo oduvao na sve četir' strane.
Ovako mi nekako... da prostiš bjak.
adviser adviser 14:09 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

vcucko
freehand

Interesantno je da ja ne znamšta ti znaš a šta ne znaš
istorijom ne vladaš baš, valjda zato što je ne ceniš
Ne znam kako si stekao utisak o mom znanju

Prosto mi je neverovatno kako, ama baš uvek, uspeš da izvučeš nešto sporedno i nebitno za obračunavanje i razračunavanje. Pa udariš po tome ceo komentar.
Meni bi normalno bilo da si uzeo rečenicu:
"možda je dakle jedva dočekao uspostavu carstva i PAX.ROMANA u kome je mogao nešto da isplanira bar za sledeći mesec"
pa je, ako je smatraš pogrešnom, na osnovu svega što kažeš da si pročitao i saznao, opovrgao, isekao na froncle... spalio i pepeo oduvao na sve četir' strane.
Ovako mi nekako... da prostiš bjak.

Vučko, predaj se odmah - jer nemaš nikakve šanse.
Frihend će te dobiti na kondiciju.
freehand freehand 14:42 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

vcucko
freehand

Interesantno je da ja ne znamšta ti znaš a šta ne znaš
istorijom ne vladaš baš, valjda zato što je ne ceniš
Ne znam kako si stekao utisak o mom znanju

Prosto mi je neverovatno kako, ama baš uvek, uspeš da izvučeš nešto sporedno i nebitno za obračunavanje i razračunavanje. Pa udariš po tome ceo komentar.
Meni bi normalno bilo da si uzeo rečenicu:
"možda je dakle jedva dočekao uspostavu carstva i PAX.ROMANA u kome je mogao nešto da isplanira bar za sledeći mesec"
pa je, ako je smatraš pogrešnom, na osnovu svega što kažeš da si pročitao i saznao, opovrgao, isekao na froncle... spalio i pepeo oduvao na sve četir' strane.
Ovako mi nekako... da prostiš bjak.

Izvini, ne znam zašto se takve stvari događaju ali pretpostavljam da bi jedan uzrok mogao biti to što čitam sa leva na desno i od gore ka dole; Drugi uzork je, verovatno, i u poštovanju koje imam prema sagovornicima pa čitam sve što su oni smatrali da je bitno da napišu, i pre pretpostlednje rečenice.
Sledeći put bolduješ, eventualno staviš i zvezdicu sa objašnjenjem *ovo je važno i drugu gde piše *ovo se zezam da bi meni sa ograničenim mogućnostima kapiranja pomogao u snalaženju.
Bolje tako nego da se posle iščuđavaš, krstiš i gadiš kad ja u tvom komentaru prepoznam budalaštine i malicioznosti pre Velike suštine pored koje prođem kao pored obične ispraznosti, što bajdvej i jeste konstatacija o životu običnog Rimljanina pre i posle prelaska sa republike na carstvo. Jer se nikakva bitna promena i nije desila sem zamene elita i važnosti institucija.
freehand freehand 14:42 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

adviser
vcucko
freehand

Interesantno je da ja ne znamšta ti znaš a šta ne znaš
istorijom ne vladaš baš, valjda zato što je ne ceniš
Ne znam kako si stekao utisak o mom znanju

Prosto mi je neverovatno kako, ama baš uvek, uspeš da izvučeš nešto sporedno i nebitno za obračunavanje i razračunavanje. Pa udariš po tome ceo komentar.
Meni bi normalno bilo da si uzeo rečenicu:
"možda je dakle jedva dočekao uspostavu carstva i PAX.ROMANA u kome je mogao nešto da isplanira bar za sledeći mesec"
pa je, ako je smatraš pogrešnom, na osnovu svega što kažeš da si pročitao i saznao, opovrgao, isekao na froncle... spalio i pepeo oduvao na sve četir' strane.
Ovako mi nekako... da prostiš bjak.

Vučko, predaj se odmah - jer nemaš nikakve šanse.
Frihend će te dobiti na kondiciju.


Iš.
vcucko vcucko 20:40 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand

pre Velike suštine pored koje prođem kao pored obične ispraznosti, što bajdvej i jeste konstatacija o životu običnog Rimljanina pre i posle prelaska sa republike na carstvo. Jer se nikakva bitna promena i nije desila sem zamene elita i važnosti institucija.

Zaista nisam želeo da se nadovezujem, ali na ovo boldovano moram, pa šta mi bude.

U poslednjih 60 godina republike, u Sulino i Cezarovo vreme, bilo je ukupno 12 (dvanaest) građanskih ratova, zaključno sa najvećim (Oktavijan protiv Antonija i Kleopatre) posle koga je uspostavlje principat i kasnije carstvo.
Mnoge bitke u tim ratovima vođene su unutar današnjeg kružnog autoputa oko Rima. Znači - pod uslovom da ga nijedna strana nije regrutovala (malo teža stvar ako nije bio sakat ili jektičav) - prosečnom rimskom građaninu se ceo jedan ljudski vek (vek i po u ono vreme) ratovalo oko kuće. Manje-više u kontinuitetu.

Tako da je veoma blisko zdravom razumu zaključiti, da je taj građanin odahnuo kada se našao neko da udari šakom o sto i pošalje ih sve u kućicu. Tim pre što je posle uspostave carstva do prvih sledećih ratnih operacija u samom Rimu došlo tek sto godina kasnije (posle Neronove smrti), a zatim posle još 130 godina (kad je ubijen Komod).

To su svakako događaji opisani u poznatim romanima i filmovima (Quo Vadis i Gladijator). Koje možemo dovesti u pitanje kao previše hrišćansko gledanje na stvari. Ali i u čuvenom Graves-ovom romanu i TV-seriji snimljenoj po istom "I, Claudius", gde se isti lajt-motiv non-stop provlači preko usta realno glavne junakinje (Oktavijanove udovice Livije): pa nećemo valjda da se vratimo u republiku i užas građanskih ratova?!
A Engleze možemo da nazovemo svakako, samo ne hrišćanskim fundamentalistima (kao Sjenkjeviča).
freehand freehand 21:28 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

Zaista nisam želeo da se nadovezujem, ali na ovo boldovano moram, pa šta mi bude.

Ako se sad osvrneš na ono na šta si se nadovezao, i to u nizu, trebalo bi da skapiraš da je ovde, bar kako sam ja skapirao reč bila o kvalitativnim društvenim promenama revolucija/evolucija pitanjem. I ono što sam ja rekao jeste da se prelaskom iz republike u carstvo ništa zaista bitno nije promenilo ni ukom smislu. Patriciji i staro plemstvo izgubili su deo moći - bar oni koji se nisu priklonili caru, ali je većina među njima tu grešku relativno brzo ispravila. Senat je izgubio moć, ali su i dalje mnogobrojne bitne vojne i državne službe tom plemstvu, starom i skorojevićima, bile na raspolaganju i svi su oni caru bili neophodni da bi država funkcionisala.
Imovina im nije oduzimana, način proizvodnje i klase se nisu menjale. Nikakav novi kvalitet se nije pojavio.
Elem, ovo o čemu govoriš pitanje je pobednika i promene vlasti, nikakva kvalitativna društvena promena. Da parafraziram Cicerona koji sa setom govori "Nekada smo sedeli na krmi i u rukama držali kormilo, a sada jedva da za nas ima mesta i u tragu koji brod za sobom ostavlja."
vcucko vcucko 23:27 21.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand
Zaista nisam želeo da se nadovezujem, ali na ovo boldovano moram, pa šta mi bude.

Ako se sad osvrneš na ono na šta si se nadovezao, i to u nizu, trebalo bi da skapiraš da je ovde, bar kako sam ja skapirao reč bila o kvalitativnim društvenim promenama revolucija/evolucija pitanjem. I ono što sam ja rekao jeste da se prelaskom iz republike u carstvo ništa zaista bitno nije promenilo ni ukom smislu. Patriciji i staro plemstvo izgubili su deo moći - bar oni koji se nisu priklonili caru, ali je većina među njima tu grešku relativno brzo ispravila. Senat je izgubio moć, ali su i dalje mnogobrojne bitne vojne i državne službe tom plemstvu, starom i skorojevićima, bile na raspolaganju i svi su oni caru bili neophodni da bi država funkcionisala.
Imovina im nije oduzimana, način proizvodnje i klase se nisu menjale. Nikakav novi kvalitet se nije pojavio.
Elem, ovo o čemu govoriš pitanje je pobednika i promene vlasti, nikakva kvalitativna društvena promena. Da parafraziram Cicerona koji sa setom govori "Nekada smo sedeli na krmi i u rukama držali kormilo, a sada jedva da za nas ima mesta i u tragu koji brod za sobom ostavlja."

Da, polit-ekonomski i sa stanovišta predmetnog profesora koji đacima/studentima treba to da prenese tako da mogu da uhvate upotrebljive a)b)c) beleške to jeste tako. Ali nije sve politička ekonomija. I ne slažem se da se ništa nije promenilo. Jeste još kako, sociološki pre svega. Ali i strogo politički i još svašta nešto.

Složićemo se da je u Cezarovo vreme republika već bila veoma upitna kao takva. Znači pre Cezara, republika je bila samo "jedna od" u evropsko-mediteranskom bazenu. Imala je spoljne neprijatelje ili saveznike i političke ili vojne postupke prema njima. Sa Cezarom i pogotovo sa ranim carevima, sve je svedeno na tri pojma:
- Carstvo, koje je bilo nešto
- Limes
- Ono iza Limesa, koje je bilo ništa; neodređeno prostranstvo pod šumom u kojoj žive vukovi, medvedi i nekakvi varvari; koji opet siluetom podsećaju na ljude, ali je uvredljivo nazvati ih ljudima.
Jedino preko Aleksandrovog nasleđa mogli su da imaju nejasnu predstavu o postojanju Indije, a verovatno je Aleksandrova vojska u Indiji načula da tamo negde (opet neodređeno daleko) postoji Kina, ali pitanje je koliko je to uopšte bilo poznato i bitno. Pogotovo nisu mogli znati za npr. Maje na drugoj strani, ali to su ionako bile civilizacije kamenog doba. Znači, carstvo je bilo sve, van carstva nije bilo ničega, kraj. Tek od meteža posle Komoda, varvari su polako počeli da postaju ljudi sa kojima se na neki način opšti.
Za razliku od republike, koja je bila naša stvar, cosa nostra u borbi protiv onih drugih, isto takvih, iza brda ili preko mora.

Slažem se naravno da ekonomske promene nisu bile dramatične, direktno vezane uz prevrat/revoluciju/zovi kako hoćeš, ali i njh je bilo. Bar postepeno, ali neizbežno. Npr. veliki i sve veći broj legionara koji su se nakon 25 godina službe povlačili u neku vrstu penzije, na zaslužena manja seoska gazdinstva i tako formirali maltene novu proizvodnu klasu, nezavisnu od patricija. Ili neki carevi koji su proveli jače i uspešnije reforme (uklj. agrarnu, vojnu i upravno-jurističku) kakve republikanskim glavešinama na pamet ne bi pale. Kao čestiti Klaudije, koji je toliko mrzeo carstvo da je reformama hteo da ga ukine i vrati republiku, ali su reforme dale tako dobre rezultate da je carstvo procvetalo i održalo se još četiri veka

Rim je neiscrpna tema, prevelika da bi se odsecale bilo kakve ishitrene definicije i a)b)c) natuknice.
freehand freehand 10:52 22.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

Složićemo se da je u Cezarovo vreme republika već bila veoma upitna kao takva. Znači pre Cezara, republika je bila samo "jedna od" u evropsko-mediteranskom bazenu. Imala je spoljne neprijatelje ili saveznike i političke ili vojne postupke prema njima. Sa Cezarom i pogotovo sa ranim carevima, sve je svedeno na tri pojma:
- Carstvo, koje je bilo nešto
- Limes
- Ono iza Limesa, koje je bilo ništa; neodređeno prostranstvo pod šumom u kojoj žive vukovi, medvedi i nekakvi varvari; koji opet siluetom podsećaju na ljude, ali je uvredljivo nazvati ih ljudima.

Nećemo složiti, no nebitno. Suština je sledeća: pokušao sam Anonimusu da kažem da su itekako moguće i poznate promene bez promena, one u kojima se menja upravljač ali ne i upravljačke strukture niti išta bitno u sistemu. Baš kao uspostavljanja carstva u starom Rimu. Ostao je Rim i Italija kao centar sveta, ostali su municipijumi, ostale su kolonije (jeste, legionari su i u republici dobijali zemljišne posede u tim vojnim krajinama uz obavezu da i kao novi zemljoradnici po potrebi brane granice Rima); i ostale su provincije. Ostao je isti način upravljanja, plemići kao patroni, isti način proizvodnje, nije se promenilo ni vojno ustrojstvo. Samo što vrhovnu vlast više nije imao senat nego car, a bogami, kasnije, i po nekoliko careva. Da li je to donelo kvalitet? Pa i republika je imala sjajne i mračne trenutke. Samo što je i u carstvu, do samog njegovog kraja istorija i potšovanje prema tradiciji i precima koji su veličani bila vezivno tkivo tog društva.
E sad, možemo se igrati i zanimljive geografije i zanimljive istorije nadgornjavajući se ko zna više rimskih careva, ili konzula, al neki drugi put. Ovde smo (si) po čudnom običaju skrenuo sa teme, otišao u efe i raspravljaš o neizrečenim tvrdnjama.
anonymous anonymous 15:03 22.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand

Nećemo složiti, no nebitno. Suština je sledeća: pokušao sam Anonimusu da kažem da su itekako moguće i poznate promene bez promena, one u kojima se menja upravljač ali ne i upravljačke strukture niti išta bitno u sistemu.


Nigde nisam osporio da su moguće "promene" koje nisu stvarne promene.

Ukazao sam samo na dve moguće situacije, na to kada bi, po meni, revolucija bila opravdana i prihvatljiva , kao akt nasilja, a kada se radi o "avanturizmu " bez pokrića,odnosno zloupotrebi društvene situacije radi sopstvenih, sebičnih interesa.

freehand freehand 17:08 22.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

Ukazao sam samo na dve moguće situacije, na to kada bi, po meni, revolucija bila opravdana i prihvatljiva , kao akt nasilja, a kada se radi o "avanturizmu " bez pokrića,odnosno zloupotrebi društvene situacije radi sopstvenih, sebičnih interesa.

Pa uvek je - kad se kockice sklope a društvena čorba krene ka ključanju - i jedno i drugo, a opravdanost i prihvatljivost nasilja uvek je u oku posmatrača, gde je naknadna pamet keva.
naš primer i rasprave koje se ovde vode najbolji su mogući dokaz.
apostata apostata 23:20 22.10.2018

Re: "Историја класног друштва ...

freehand

Nećemo složiti, no nebitno. Suština je sledeća: pokušao sam Anonimusu da kažem da su itekako moguće i poznate promene bez promena, one u kojima se menja upravljač ali ne i upravljačke strukture niti išta bitno u sistemu. Baš kao uspostavljanja carstva u starom Rimu. Ostao je Rim i Italija kao centar sveta, ostali su municipijumi, ostale su kolonije (jeste, legionari su i u republici dobijali zemljišne posede u tim vojnim krajinama uz obavezu da i kao novi zemljoradnici po potrebi brane granice Rima); i ostale su provincije. Ostao je isti način upravljanja, plemići kao patroni, isti način proizvodnje, nije se promenilo ni vojno ustrojstvo. Samo što vrhovnu vlast više nije imao senat nego car, a bogami, kasnije, i po nekoliko careva. Da li je to donelo kvalitet? Pa i republika je imala sjajne i mračne trenutke. Samo što je i u carstvu, do samog njegovog kraja istorija i potšovanje prema tradiciji i precima koji su veličani bila vezivno tkivo tog društva.
E sad, možemo se igrati i zanimljive geografije i zanimljive istorije nadgornjavajući se ko zna više rimskih careva, ili konzula, al neki drugi put. Ovde smo (si) po čudnom običaju skrenuo sa teme, otišao u efe i raspravljaš o neizrečenim tvrdnjama.

Da, istina je da je praktično sve ostalo isto, nije da neće biti novina, biće ih, ali ne revolucionarnih ... osim jedne - sljedbenici Ise ben Josija upravo su tu negdje na početku tog tranzicionog procesa kretali na svoj, pun mučenika i svetaca, dugi trijumfalni marš kroz institucije i duše.

Oni i njihovo učenje nisu bili autohtoni Urbs Roma proizvod, ali jesu nusprodukt Imperium Romanum, jer samo u imperiji je i moglo doći do stapanja (kako to Berđajev kaže) istočnih i zapadnih duhovnih sila.

Dugo će trebati i plebsu i patricijima i nobilima da u učenju na Golgoti nevino razapetog otkriju tražene odgovore i da u ponašanju njegovih sljedbenika pronađu ideale, koji su im nekada nuđeni kroz heroje grčko-rimske mitologije.
Dugo će trebati i Imperiji da skonta kako bi univerzalnom carstvu univerzalna religija ne samo lijepo stajala, nego bi bila i nadasve praktična, no na kraju desiće se i to.

I upravo taj prelaz iz politeističkog "haosa" u hrišćanski "kosmos" je revolucija par exellence.
Definitivna pobjeda te revolucije nije obznanjena Solunskim ediktom, nego deset godina kasnije kada je sv. Amvrozije Milanski bacio epitimiju na Teodosija I.
Ili prostije rečeno - situacija se toliko promjenila da se visoki sveštenik religije, čiji su pripadnici osmdesetak godina ranije bili proganjani kao zvijeri, osjetio toliko moćnim da se usudio natjerati na pokoru ne samo posljednjeg čovjeka koji je vladao od Škotske do Eufrata, nego i posljednjeg imperatora jedinstvenog rimskog carstva!

E ako to nije revolucija, onda se revolucijom ništa ni ne može nazvati.

I onda stvarno nije ni toliko teško razumjeti svim tim revoltiranog Gibona, koji će u svom legendarnom The History of the Decline and Fall of the Roman Empire napisati kako je opisao trijumf religije i varvarstva.

tasadebeli tasadebeli 14:01 21.10.2018

????????

Neven Cvetićanin

Srpsko društvo u prvim decenijama 21. veka odaje utisak nedovršenog i nestabilnog društva koje tumara kroz lavirinte istorije često završavajući u njihovim slepim ulicama. Posvađano iznutra, podeljeno prema spolja, izloženo i iznutra i spolja „ratu svih protiv sviju", bez bazičnog poverenja između različitih delova društva, ima sve razloge da brine za svoj dugoročni opstanak.

Glavna teza knjige od koje krećemo u istraživanje je prosta empirijska činjenica da se identitet srpskog društva i države nije formirao kao koherentan, neprotivrečan i evoluitivan, već u tom identitetu postoji trajni unutrašnji rascep koji je vidljiv u nizu unutrašnjih podela koje „muče" srpsko društvo bezmalo dva veka, od početka borbe za nezavisnost i državno-pravni subjektivitet, pa sve do današnjih dana.



Није нам лепо и свакако не уживамо у томе.

А да ли је то нешто што би требало после 200 година и даље за нас да буде неочекивано ако узмемо у обзир географски простор на којем се налазимо?

И шта је то што нас спречава да извучемо некакве поуке из претходних искустава током тих последњих 200 година, па да не понављамо вазда све једно те исте грешке?

И ако је то већ тако како јесте, због чега ми онда ту нашу елиту и даље називамо елитом? По чему је онда она то заслужила?
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 22:58 21.10.2018

Re: ????????

А да ли је то нешто што би требало после 200 година и даље за нас да буде неочекивано ако узмемо у обзир географски простор на којем се налазимо?

И шта је то што нас спречава да извучемо некакве поуке из претходних искустава током тих последњих 200 година, па да не понављамо вазда све једно те исте грешке?

И ако је то већ тако како јесте, због чега ми онда ту нашу елиту и даље називамо елитом? По чему је онда она то заслужила?




Ne kažem da su ispravni, jer ne želim da budem pretenciozan, ali su u knjizi ponuđeni odgovori na prethodna pitanja. Pitanja nisu laka, devet godina sam radio na knjizi(sa pauzama doduše zbog raznih angažmana) i rvao se sa njima i ponudio odgovore za koje mislim da su optimalni i da bacaju novo svetlo na prethodna "večna" pitanja naše zajednice. Uz dužno poštovanje svim prethodnicima koji su se bavili sociologijom i filozofijom naše istorije - od Vuka i Dositeja, preko Vladmira i Slobodana Jovanovića, sve do kolega savremenika. Nekima od njih sam dao omaž, uredno ih isčitao i citirao, ali sam mislio da se mora krenuti dalje. Jer ovo je 21. vek!
tasadebeli tasadebeli 23:17 21.10.2018

Re: ????????

Neven Cvetićanin

Ne kažem da su ispravni, jer ne želim da budem pretenciozan, ali su u knjizi ponuđeni odgovori na prethodna pitanja.



Аха, схватам.

То сам, изгледа, пропустио у основном тексту и видео само полазне тезе које су констатација постојећег стања.

Дакле, на читање књиге онда!

Pitanja nisu laka,


Ма какви лака... Нема лаких питања (па самим тим ни одговора) када се нешто таложи два века.

ali sam mislio da se mora krenuti dalje


Мора.

П.С. - И да промоција на Сајму буде успешна!
Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 23:38 21.10.2018

Re: ????????

И да промоција на Сајму буде успешна



Hvala. A Vama neka je čitanje knjige prijatno i na korist. Pozdrav.
adviser adviser 04:56 22.10.2018

Re: ????????

Neven Cvetićanin
А да ли је то нешто што би требало после 200 година и даље за нас да буде неочекивано ако узмемо у обзир географски простор на којем се налазимо?

И шта је то што нас спречава да извучемо некакве поуке из претходних искустава током тих последњих 200 година, па да не понављамо вазда све једно те исте грешке?

И ако је то већ тако како јесте, због чега ми онда ту нашу елиту и даље називамо елитом? По чему је онда она то заслужила?




Ne kažem da su ispravni, jer ne želim da budem pretenciozan, ali su u knjizi ponuđeni odgovori na prethodna pitanja. Pitanja nisu laka, devet godina sam radio na knjizi(sa pauzama doduše zbog raznih angažmana) i rvao se sa njima i ponudio odgovore za koje mislim da su optimalni i da bacaju novo svetlo na prethodna "večna" pitanja naše zajednice. Uz dužno poštovanje svim prethodnicima koji su se bavili sociologijom i filozofijom naše istorije - od Vuka i Dositeja, preko Vladmira i Slobodana Jovanovića, sve do kolega savremenika. Nekima od njih sam dao omaž, uredno ih isčitao i citirao, ali sam mislio da se mora krenuti dalje. Jer ovo je 21. vek!

Sve najbolje sa tom knjigom, no, mene interesuje jedno načelno pitanje (pošto je za mene istorija kao i statistika - što poželiš to naslika) ... kako vam ne dosadi to prežvakavanje koječega, po milionti put, što se dogodilo u dalekoj prošlosti ?
I izvedenica iz ovog načelnog pitanja --- zašto očekuješ da je ova tvoja n-ta reinterpretacija, baš ono što će da baci novo svetlo na te daleke događaje (jbt, istoričari sa većom sigurnošću pišu o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti, u odnosu na ono što se dogodilo juče) - da nisi imao vremensku kapsulu pa se vratio u prošlost, što ostali koje si pomenuo nisu bili u stanju.
tasadebeli tasadebeli 06:37 22.10.2018

Re: ????????

adviser

pošto je za mene istorija kao i statistika




А пај сад ово, друже! (ЛИНК)


kako vam ne dosadi to prežvakavanje koječega, po milionti put, što se dogodilo u dalekoj prošlosti ?


Па одатле, брате, учимо шта треба да радимо у садашњости да нам се не би зацрнила будућност!

Тако је то одувек било, јесте сада и биће док је Света, Века и Човека.

Најбоље је учити на сопственим добрим и лошим искуствима. А још боље учити на туђим добрим и лошим искуствима. Мања је штета...

I izvedenica iz ovog načelnog pitanja --- zašto očekuješ da je ova tvoja n-ta reinterpretacija, baš ono što će da baci novo svetlo na te daleke događaje (jbt, istoričari sa većom sigurnošću pišu o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti, u odnosu na ono što se dogodilo juče) - da nisi imao vremensku kapsulu pa se vratio u prošlost, što ostali koje si pomenuo nisu bili u stanju.


А зашто си ти очекивао да ће баш твоја крв и твоји гени бити тако сјајни и добри као што јесу док си их гледао како расту?

Ако стално тако туробамо као ти и ништа не очекујемо од себе и од других, не постављамо питања, не тражимо одговоре, дај онда само да легнемо и да чекамо да умремо не чинећи ништа током тог времена које нам је дато када су нас већ осудили на овај живот.

Стварно ме понекада изненадиш оваквим ставовима па се и сам питам да ли се ти то ипак само зезаш по свом обичају или мислиш сасвим озбиљно...
adviser adviser 07:27 22.10.2018

Re: ????????

tasadebeli

...

Стварно ме понекада изненадиш оваквим ставовима па се и сам питам да ли се ти то ипак само зезаш по свом обичају или мислиш сасвим озбиљно...

Ne znam šta da ti odgovorim na ovakvo pitanje.

Načelno sam za drugačija pitanja, poput ... zašto iz raznoraznih istorija ljudska vrsta ništa ne nauči, nego neprestano prežvakava isto ponavljajući iste ružne akte, samo na sve višem tehnološkom nivou ?
Recimo, takva pitanja za mene imaju smisla.
Čime ne sporim drugima da se zanimaju za treći dan šesnaeste rimske republike i slično.
Ja sam suženog formata, pa je takva i moja zapitanost.
vcucko vcucko 07:40 22.10.2018

Re: ????????

adviser

Načelno sam za drugačija pitanja, poput ... zašto iz raznoraznih istorija ljudska vrsta ništa ne nauči.

Pa za to prvo mora da prokljuvi, šta se to događalo u istoriji.
Nije problem u istoriji, nego u ljudskoj potrebi da istoriju prikazuje i tumači u skladu sa svojim aktuelnim potrebama i interesima.
tasadebeli tasadebeli 08:33 22.10.2018

Re: ????????

adviser
tasadebeli

...

Стварно ме понекада изненадиш оваквим ставовима па се и сам питам да ли се ти то ипак само зезаш по свом обичају или мислиш сасвим озбиљно...

Ne znam šta da ti odgovorim na ovakvo pitanje.



Није било питање. Констатација.


Ja sam suženog formata, pa je takva i moja zapitanost.


То је сасвим у реду. Од питања увек све и полази.

Као што имаш прилику да видиш и код домаћина овог поста.

Једино треба још разумети да не занимају све људе питања везана за технолошке иновације него да неке од нас занимају и другачија питања. Па чак и она на која никада нећемо добити одговор, али смисао и није у одговору него у тражењу одговора, зар не?
adviser adviser 08:45 22.10.2018

Re: ????????

tasadebeli
adviser
tasadebeli

...

Стварно ме понекада изненадиш оваквим ставовима па се и сам питам да ли се ти то ипак само зезаш по свом обичају или мислиш сасвим озбиљно...

Ne znam šta da ti odgovorim na ovakvo pitanje.



Није било питање. Констатација.


Ja sam suženog formata, pa je takva i moja zapitanost.


То је сасвим у реду. Од питања увек све и полази.

Као што имаш прилику да видиш и код домаћина овог поста.

Једино треба још разумети да не занимају све људе питања везана за технолошке иновације него да неке од нас занимају и другачија питања. Па чак и она на која никада нећемо добити одговор, али смисао и није у одговору него у тражењу одговора, зар не?

Razumevanje tehnoloških inovacija nije nešto što ja postavljam bog zna kako visoko.
Druga stvar je razumevanje fizičkih principa na kojima 'tehnologije' opstaju.
Treća stvar je razumevanje matematičkih principa.
I stvar najvišeg reda, po mojoj klasifikaciji, je - razumevanje svega, što može da, delimični odgovor da filozofija.
I u konačnosti - Bog.
Tehnologija je scena na kojoj neinteligentna ljudska bića ponavaljaju jedne te iste gadosti, čekajući zrnca mira između ratova.
Lično, osećam priličnu zgađenost kada pročitam da su ljudi jedina inteligentna bića.
tasadebeli tasadebeli 14:55 22.10.2018

Re: ????????

adviser

Lično, osećam priličnu zgađenost kada pročitam da su ljudi jedina inteligentna bića.


Па онда се у коначници, што би рекли неки, слажемо.

другачија питања. Па чак и она на која никада нећемо добити одговор, али смисао и није у одговору него у тражењу одговора, зар не?
blogovatelj blogovatelj 17:38 23.10.2018

Re: ????????

zašto očekuješ da je ova tvoja n-ta reinterpretacija, baš ono što će da baci novo svetlo na te daleke događaje


kada pričaju o dalekoj prošlosti, to otprilike ovako zvuči.


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana