Budućnost| Istorija| Kultura| Mediji| Obrazovanje

Pratite li serije?

tasadebeli RSS / 21.10.2018. u 08:18

Да ли пратите серије? Које серије набоље волите да гледате? Да ли пратите серију о Џорџу?

Дан после обележавања годишњице ослобођења Београда од окупације у Другом светском рату, а у сусрет стогодишњици Дана примирја у Првом светском рату... Великом рату... (ЛИНК)

7. август 2015. године


 

О стогодишњици Версајског мира ћемо на Видовдан 2019. 

 

 8. октобар 2018. године (special)

 

 

Цела серија од увода и прве епизоде па до специјала је из одавде:

 

https://www.youtube.com/playlist?list=PLbnO-LlE-qauVuJw6-SP7adjpXa3ZjMH6 (ЛИНК)


Срећом, коментари испод епизода на Јутјубу су сада онемогућени (у почетку били омогућени) па тако не морамо да читамо како се муслимани, Срби и Хрвати свађају као испод порно филмова на Pornhub и сличним порно сајтовима.

 

Инди Најдел (ЛИНК) 

Indiana "Indy" Neidell (born 28 September 1967) is an American historian and YouTube personality, best known for his video series The Great War on The Great War Channel which documents World War I in real time using modern research, various secondary sources and archival footage. A similar project about World War II has begun in September 2018. Neidell is also a writer and actor with credits that include Metropia and numerous commercials in Europe, as well as video game voice-acting.

Early life and education

Originally from Houston, Texas, Neidell attended St. John's School. He studied history at Wesleyan University.

Career

Neidell was approached by Mediakraft, the producers of The Great War, to host the series after they saw a series of videos he had produced between May and September 2013 about the history of baseball, entitled Watch Sunday Baseball. The Great War spin-off YouTube channel It's History also featured Neidell as a guest host for episodes on famous military campaigns.

In June of 2017, he launched the TimeGhost History YouTube channel with Spartacus Olsson, the creator of The Great War and producer for its first two years. The first feature was day-by-day coverage of the Cuban Missile Crisis, 55 years to the day after the event. In April 2018, they launched the "Between-2-Wars" series to recap the Interwar period.

On September 1, 2018, the 79th anniversary of World War II, the new major project about said war began; starting the week-by-week coverage in real time with a planned runtime of over 6 years..

Personal life

Neidell lives in Stockholm, Sweden. 

 

Продукција Mediakraft Networks GmbH (ЛИНК):

Mediakraft Networks GmbH is a German Multi-channel network based in Munich. The company publishes and markets online video content and operates YouTube creator networks in Germany. Mediakraft Networks maintains offices in Munich, Cologne, Berlin, Hamburg, Warsaw and Istanbul.

History

Mediakraft Networks was founded in September 2011 as a network of YouTubers for YouTubers and is regarded as leading German multi-channel network (MCN). In August 2012 the former CEO of Endemol, Ynon Kreiz, bought shares in Mediakraft Networks. In October 2012 Medakraft launched Ponk, which presented comedy videos and was Germany's first domestic YouTube channel. Ponk stands for Perfekt orientierte neue Komedians.

In December 2012 Shortcut Ventures invested a seven-figure sum in Mediakraft. In 2013 the company started subsidiaries in the Netherlands, Poland and Turkey. On 10 July 2014 Mediakraft announced it had raised €16M ($23M USD) from various investors. One of the investors was the Cologne-based media group M. DuMont Schauberg. By fall 2014 Mediakraft employed 130.

Notable German YouTube channels that belong to Mediakraft Networks include Freshtorge, Die Lochis, Bullshit TV and Nela Lee. Former Network members are inter alia LeFloid, daaruum, Simon Unge, Dner and ApeCrime.

In January 2015 Mediakraft Networks co-founder and CSO Jan Schlueter and Christoph Krachten left the company and was replaced by Levent Gültan and Spartacus Olsson. Krachten remains a shareholder. On 20 March 2015 Boris Bolz, formerly of Red Bull Germany, joined Mediakraft as chief commercial officer.
Jan Schlueter joined Hashplay Inc a San Francisco based company in the Data Visualisation space in January 2015.

In June 2017 Gamigo acquires Mediakraft Networks for an undisclosed sum.

 

И као што сте видели, од септембра ове године исти аутор је почео, по опробаном рецепту, са серијом о Другом светском рату.

(Додуше, не више у истој продукцији, колико сам разумео.)

 

31. август 2018. године

 

 


П.С. -

 

 

 

Примећујете то и сами, за овакву врсту образовног програма нису потребна баш нека превелика улагања нити нека велика екипа и снимање на терену што би захтевало некакав велики буџет за серију.


Јавни сервис РТС је такође имао на свом програму пригодну серију поводом стогодишњице Великог рата. Додуше, не толико широког захвата (да не кажем глобалног) као Инди Најдел и екипа, већ мало више фокусираног на Србију у Великом рату.

У спомен Великом рату (ЛИНК)

Баш ме занима да ли ће и како ће Јавни сервис РТС (који има обавезу да на својим каналима има и образовни програм као и све остале телевизије у Србији са националном фреквенцијом) да обради Други светски рат...


th?id=OIP.CJuCiu4OGJteGGbCeyqPBAHaHa

 

 

 

 



Komentari (144)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

milisav68 milisav68 09:06 21.10.2018

21.10.1941.

Koje serije najbolje obožavate?

Najbolje obožavam serije na Yugopapiru.

"Najdublji utisak koji stranac može poneti iz jedne zemlje, to je bol koji oseti u toj zemlji.
" Žan Pol Sartr '69: Kad god neko pomene Jugoslaviju, setim se Kragujevca i njegovih streljanih đaka


link
tasadebeli tasadebeli 09:22 21.10.2018

Re:...

milisav68
Koje serije najbolje obožavate?

Najbolje obožavam serije na Yugopapiru.



Е, да! Тај Југопапир ти је одличан!




Кад си већ потегао утиске странаца из неке земље, синоћ сам се слатко смејао:








А испод овог другог клипа Американке удате за Хрвата стоји коментар неког лика:


Muceni taj tvoj muz sa vesticom kao ti






Пази, Милисаве, ако нас та мушко-женска питања не уједине опет у неку Југославију, ништа неће!

Ја ти кажем...
milisav68 milisav68 09:31 21.10.2018

Re: 21.10.1941.

tasadebeli
Пази, Милисаве, ако нас та мушко-женска питања не уједине опет у неку Југославију, ништа неће!

Ја ти кажем...

Neće, pojavilo se nešto "jače" - Gugl.

Pade kratka magla, nakjuče li beše, ono oko Gugla. Preciznije, oko toga je li nam to Gugl kao zemlji uskratio jedan bitan deo svojih usluga ili nije. Pa se ispostavilo - zasad - da nije reč o tome da je Guglo razumelo da Srbija treba da bude kažnjena jer se nalazi na nekoj listi zemalja kojima se da zameriti učestvovanje u propiranju kojekakvog prljavog novca, već je reč o čisto tehničkoj grešci. Promenili su nam nacionalnu šifru, takoreći, pa nismo mogli da uđemo u štagod nešto lepo i napredno, pa to onda i nemamo. I nije da nismo navikli, u mnogim drugim slučajevima.

Izgledalo je, nakratko, da smo bili u opasnosti da skraćenicu BDP počnemo razumevati kao Baš Debilna Politika. Te da će, zbog tog novog značenja te skraćenice, kojekakav informatički svet da popakuje kofere i ode odavde. Pritom se ne misli na mlade školovane ljude. Oni i onako odlaze u hiljadama na godišnjem nivou, privučeni nesavladivom gravitacionom silom od 400.000 slobodnih gastarbajterskih radnih mesta godišnje, a koliko se procenjuje da ih ima samo u Nemačkoj, na primer. Već se, dakle, misli na informatičke kompanije, kojima su napredne usluge Gugla i te kako potrebne za obavljanje posla. A taj posao, procenjuje se, u ovoj zemlji i ove godine donosi isto para koliko izvoz svih žitarica. I može da se desi da uskoro zarađuje koliko i kompletna poljoprivreda. Dakle, Guglu, nemoj da nas štrecaš, majke ti. A premijerku pogotovo.

Elem, rečene Guglove greške više nema, radi ta šifra ili šta li već, nimalo neozbiljno uzmuvavanje - od države pa do biznisa - utihnulo je i sve je po starom. Ali ipak ostaje jedna mala jeza, za one koji obraćaju pažnju na ove kolosalno nezanemarljive sitnice. Šta ako nam, stvarno, jednog dana ovde ukinu Gugl? Ili sve pretraživače i "oblake" u kojima se drže podaci? Šta ako onoga "et džimejl", ili "et čegagod" ne bude bilo kad diktiramo adresu svog elektronskog poštanskog sandučeta? Šta ako kojekoji vajberi, signali i ostale razgovaralice prestanu funkcionisati? Šta bez društvenih mreža, na poslu, u prijateljstvu, a i u principu? Kada se to i kako propustilo da se primeti kako postoje svetske sile veće od svake do sada poznate sile? I ko nije razumeo, evo malog plastičnog objašnjenja.

Zamislimo, na primer, kako je na sastanku u Vladi Srbije, ambasador Gugla (ili tako nečeg internetskog što ima nekoliko milijardi digitalnih državljana) izjavio da je Kosovo, što se njih tiče, nezavisna država. Pored njega ćuti ministarka. Dobro, to smo već imali. Ali ćute i svi ostali ministri, svesni da se od ovakve sile ne brani čak ni u dežurnom resoru za Odbranu. More i Predsednik, tradicionalno i frekventno govorljiv i sav usprkošen, ne želi ništa da komentariše. Opozicija, uz preliberalne izuzetke, ni mukajet. Tabloidi se prave mrtvi, neki od njih čak tog dana i ne izlaze, da Njegova Guglekselencija ne bi neki drugi naslov u vezi sa Kosovom pogrešno razumela i naljutila se.

I tako redom dalje, zamišljajmo. Ko bi smeo da odbije želju Tvitera i Fejsbuka, a ako bi oni putem svojih ovdašnjih zastupstava poželeli da se PKB proda njima: jer društvene mreže sigurno vole da kupuju čak i hektare, a kad su tako lepo em društveni em svakojako umreženi... Srećom, nadalje, da ove Nove Sile nemaju svoje ambasade ni u Regionu: da je ovo poslednje moguće, pitanje je da li bi se, na primer, ambasadi koju bi u Skoplju imao Ju Tjub dopalo to što exJu Makedonija menja ime. Ili kako bi svoje različite interese u različitim entitetima BiH propagirali i finansirali Viber, Vocap i Telegram. To bi bio rat, a ne onaj onomad, Mesindžere nas sačuvaj.

I eto, dakle. Oni bez kojih mi - kao ni svi - više ne možemo, u jednom danu i jednom popodnevu pokazali su nam, preko svog najvećeg predstavnika, kakva se sila može kriti iza svega onoga što i ne vidimo da je sila. Iliti, u prevodu na malo komplikovaniji jezik: ne želimo ni da mislimo u šta bi se pretvorilo sve ovo, a kad ne bi bilo svega što je omogućilo da se mi u sve ovo pretvorimo. Ništa sankcije, ništa bombardovanje, dovoljno je da Vrli Novi Svet zapreti da više nemaš ono "et". I u tom smislu ova magla oko Gugla, gusta skoro kao onomadnji dim kod Carske bare, sasvim je lepo pala da se razmisli šta zaista znači globalizacija. A zamalo i da je osetimo, u punoj meri i na svojoj koži. Ne ponovilo se.

Tako nam Gugla.


Gde smo ono stali
mariopan mariopan 14:34 21.10.2018

Re: 21.10.1941.

A zamalo i da je osetimo, u punoj meri i na svojoj koži. Ne ponovilo se.

Da ne naljutimo to novo božanstvo?
adviser adviser 11:35 21.10.2018

Ne , uglavnom ...

Jedinu seriju koju sam pratio nedavno je 'Doktor Martin'.
Gledao sam svaki dan i reprizu.
mariopan mariopan 14:45 21.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

adviser
Jedinu seriju koju sam pratio nedavno je 'Doktor Martin'.
Gledao sam svaki dan i reprizu.



I ja sam gledala doktor Martin seriju, samo nisam nikad znala kad ide, kao što ne pazim koji je dan u nedelji i koji je sat nego se tek iznenadim..... pa kad mi se nešto gleda uzmem daljinski i vratim seriju koju volim i gledam kad ja hoću. Ili ako nisam kod kuće to mogu na tabletu.

E, kad mi je zablokirao EON na tabletu pod hitno sam otrčala da se žalim.

Elem, više ne gledam ništa od toga, naljutila sam se na serije.

Pratila sam u to vreme i seriju o francuskom selu za vreme drugog svetskog rata i nekako su je na kraju zbrzali da nisam verovala da im je ONO kraj, stalno sam tragala za još i još delova ali neeeemaaa.

I neću više ni da ih gledam, otpatim kad ih onako saseku a ništa se nije rešilo i završilo da vidim kako su prošli glavni likovi. I da li je Švaba sadista nagrabusio, i francuski kolaboracionisti, i da li su se spasli ostali iz pokreta otpora, ništa ne znam.

Sad gledam "Ubistva u Midsomeru" stote reprize repriza i poneki film koji sam već gledala ko zna koliko puta, ali kad nema ništa drugo i to je dobro za uspavanku.
Jukie Jukie 19:21 21.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

Ja sam gledao Brokenwood Mysteries, što je novozelandski odgovor na Midsomer a izgleda kao da ukrstiš Midsomer i Balamory.
Apsolutno svi su fini. Glavni detektiv je buca koji izgleda kao veseli meda, koleginica detektivka je sasvim ljubazna i fina, dečko početnik nije trapav i niko ga ne maltretira. Niko od stalnih likova se ni sa kim nije posvađao. Za razliku od Midsomera, gde izgleda kao da se detektivi u svakoj epizodi sele u drugo selo, ovde su svi likovi u jednom selu. Apotekar koji je bio sumnjiv u jednoj epizodi, pojavio se u drugoj epizodi kada je trebalo proveriti neki lek, posle se kandidovao za gradonačelnika kad su prethodnog gradonačelnika ubili. Ima jedna bakica koja radi sve stvari koje rade bakice u zapletu: plete, veze, pravi pogačice sa sirom, priseća se stvari od pre nekoliko decenija, tračari, ima momka u staračkom domu (kada je bio zaplet u staračkom domu). Ima po jedan momak manjinskog porekla (Maor) kome su svi ostali Maori rođaci pa se zato pojavljuje svuda. Advokat koji je bio sumnjiv u jednoj epizodi posle je bio advokat svima optuženima. Svi se pojavljuju u raznim epizodama jer žive tu. Ljubazni meda detektiv sedi na tremu, gleda u novozelandski krajolik, sluša kantri muziku, smeška se i pije puno vina. Jako lepa, slatka i smirujuća serija, kao da su rekli "Hajde da uzmemo sve ove detektivske serije o malim mestima i da im promenimo ličnosti da svi budu fini". Kao Balamory za odrasle.



vcucko vcucko 19:35 21.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

Jukie

Jako lepa, slatka i smirujuća serija, kao da su rekli "Hajde da uzmemo sve ove detektivske serije o malim mestima i da im promenimo ličnosti da svi budu fini". Kao Balamory za odrasle.

Lepo i smirujuće, a onda se zapitaš: čekaj malo, ako se u tom selu svi znaju i prepliću, otkud onda materijal za tolike zaplete krimi-serije (svake nedelje, ili još crnje ako ide svaki dan).
Jukie Jukie 10:21 22.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

Najbolje je što u stvari postoji samo 16 epizoda u 4 sezone (4 x 4), dakle i na to su mislili... fridge briliance, što bi rekao sajt TV tropes
Nego su ih nama pustili sve redom, radnim danom u šest ujutru (pa posle reprize), taman mi se poklopilo sa onim periodom kad sam se prilagođavao na kasnije ustajanje jer sunce kasnije izlazi. Onda odem na sajt i vidim da su tada bile preostale samo tri epizode, aaaa... Ali to je jedina krimi serija (sem Šerloka Jaka) koju možeš da gledaš ujutru i da onda nastaviš sa dnevnim aktivnostima.

A i priličan broj ubistava ima veze sa ljudima koji prolaze kroz Brokenwood kao turisti, npr. jednom je bio festival kantri muzike, drugi put neki turisti na brodu, treći put su igrali Kluedo u zamku i žrtva (Kineskinja) je stvarno ubijena. Kada se radi o lokalcima, vrlo lepo ispletu priču da pokažu kako je život žrtve bio isprepletan sa ostalima koje poznajemo, npr. kad je ubijen trener ragbija u flešbeku vidimo onu bakicu na tribinama kako gledaocima deli svoje pitice sa sirom, kad je ubijena šefica reenactmenta viktorijanskog sela u flešbeku vidimo sadašnjeg gradonačelnika kako na ulici deli svoje flajere pred izbore.
mariopan mariopan 10:45 22.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

Jukie

Ja sam gledao Brokenwood Mysteries, što je novozelandski odgovor na Midsomer a izgleda kao da ukrstiš Midsomer i Balamory.
Apsolutno svi su fini.



Da, baš tako, i to gledam ali nikako da navatam kada ide i na kom kanalu, po običaju ne pazim na času pa nemam pojma kad nešto ide.
mirelarado mirelarado 15:05 22.10.2018

Re: Ne , uglavnom ...

Jukie
Najbolje je što u stvari postoji samo 16 epizoda u 4 sezone (4 x 4), dakle i na to su mislili... fridge briliance, što bi rekao sajt TV tropes
Nego su ih nama pustili sve redom, radnim danom u šest ujutru (pa posle reprize), taman mi se poklopilo sa onim periodom kad sam se prilagođavao na kasnije ustajanje jer sunce kasnije izlazi. Onda odem na sajt i vidim da su tada bile preostale samo tri epizode, aaaa... Ali to je jedina krimi serija (sem Šerloka Jaka) koju možeš da gledaš ujutru i da onda nastaviš sa dnevnim aktivnostima.

A i priličan broj ubistava ima veze sa ljudima koji prolaze kroz Brokenwood kao turisti, npr. jednom je bio festival kantri muzike, drugi put neki turisti na brodu, treći put su igrali Kluedo u zamku i žrtva (Kineskinja) je stvarno ubijena. Kada se radi o lokalcima, vrlo lepo ispletu priču da pokažu kako je život žrtve bio isprepletan sa ostalima koje poznajemo, npr. kad je ubijen trener ragbija u flešbeku vidimo onu bakicu na tribinama kako gledaocima deli svoje pitice sa sirom, kad je ubijena šefica reenactmenta viktorijanskog sela u flešbeku vidimo sadašnjeg gradonačelnika kako na ulici deli svoje flajere pred izbore.


Imaju Novozelanđani svoju kraljicu britanskih (whodunit) krimića - Ngajo Marš. I njen inspektor Alejn je besprekoran lik, kao i njegova policijska ekipa... Za svaku je preporuku.


Ko voli radio-drame može da se zabavi:

tasadebeli tasadebeli 12:23 21.10.2018

Интерактивна телевизија

Као један од највернијих слушалаца и гледалаца Јавног сервиса Србије (барем међу активним блогерима на Блогу Б92), сматрам да имам право да уредништву те неке будуће образовне серије РТС о Другом светском рату предложим да при стварању серије свакако имају у виду и овај материјал:





Нарочито су интересантни делови који говоре о томе како се током година Кочин однос према Титу од усхићења и лојалности развијао у разочарање и све објективније сагледавање послератне револуционарне стварности и промена које је видео у Маршаловој личности, затим како се Коча Поповић, са дозволом и под заштитом четника после пада Ужичке републике и Кадињаче преко територије коју су контролисали четници, дочепао Босне да би постао командант Прве пролетерске бригаде, па затим како је у послератном периоду од начелника генералштаба постао државни секретар за иностране послове, па како се понашао за време Брионског пленума и пада Ранковића и какав је био Кочин однос и какве су биле његове везе са српским либералима, Латинком Перовић, Мирком Тепавцем и Марком Никезићем.

И све то заједно, кроз једну личност и њен живот, много тога говори о историји модерне Србије у последњих 200 година и њеној вечитој подељености на "прозападна" и "проруска" струјања у политици, култури, образовању, јавном мњењу,...

Врло, врло занимљив материјал. И професионално урађен.

И врло поучан за оне који би данас да буду "просрпска" струја у Србији.

Крајње је и време за тако нешто.


EDIT: Кажу ми да је вечерас у 20 на РТС 1 прва епизода серије "Корени" по Добрици Ћосићу...
romi.daba romi.daba 17:07 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

И врло поучан за оне који би данас да буду "просрпска" струја у Србији.


Ovo si dobro napisao! Pitam se koje sve struje postoje.
Hvala na veoma informativnom prilogu.

vidi ovaj link

hoochie coochie man hoochie coochie man 19:05 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

EDIT: Кажу ми да је вечерас у 20 на РТС 1 прва епизода серије "Корени" по Добрици Ћосићу.


Odoh da gledam.
Fala.
Biće valjda makar malo bolje od Nemanjića.
romi.daba romi.daba 20:35 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

hoochie coochie man
EDIT: Кажу ми да је вечерас у 20 на РТС 1 прва епизода серије "Корени" по Добрици Ћосићу.


Odoh da gledam.
Fala.
Biće valjda makar malo bolje od Nemanjića.


Dobra ideja, ne verujem da ću imati strpljenja da ikad čitam Ćosićeve knjige. Filmovana verzija može proć.
tasadebeli tasadebeli 20:36 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

romi.daba
И врло поучан за оне који би данас да буду "просрпска" струја у Србији.


Ovo si dobro napisao! Pitam se koje sve struje postoje.
Hvala na veoma informativnom prilogu.

vidi ovaj link











(Јбт, ово мора да је неки посебан специфичан вид, облик, некрофилије са елементима педофилије. Не знам како бих то другачије назвао...)

Ovo si dobro napisao! Pitam se koje sve struje postoje.


Ма... То ти је у Србији углавном све бифуркација.

Нема ту много струја, све се то у Србији углавном своди на два тока.

Додуше, са много притока и увира, али не већих од неког поточића ширине једне руке. Леве или десне, свеједно.

Ми поваздан седимо у нелагодној средини између идеалистичког аутократизма (и левичарске и десничарске сорте) и агресивнијег капитализма, не знамо где нам је душа и којем бисмо се царству приволели. И на врху увек имамо људе који то одсликавају.

Подземне воде су у Србији најзанимљивије. А уједно и највеће благо Србије у времену које долази.

Ова слика ти је сасвим на месту, не буним се. Напротив, уживам. И ми цигани волимо младе омладинке и младе пионирке.

Али линк ти је, чини ми се, промашио блог. Мени пре некако тематски иде тај твој линк тамо, на оном блогу "Зашто".


Hvala na veoma informativnom prilogu.


Нема на чему, и други пут. Једном Уча, увек Уча.
romi.daba romi.daba 21:08 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Link je tu da pokaže izvor-autora fotke.

Hvala bogu da nemamo prosaudijske struje, bolje biti proruska struja - oni barem koriste naučno spravljenje bojne otrove, a ovi Saudi šalju "Državnog forenzičara" da seče prst po prst pre nego što hirurški otfikari glavu NOVINARU.

PS. na blogu te doživljavam kao kolegu blogera a ne kao učitelja.
tasadebeli tasadebeli 21:37 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

romi.daba

na blogu te doživljavam kao kolegu blogera a ne kao učitelja.




Коначно неко!!!

Хвала ти!
tasadebeli tasadebeli 22:39 21.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

hoochie coochie man
EDIT: Кажу ми да је вечерас у 20 на РТС 1 прва епизода серије "Корени" по Добрици Ћосићу.


Odoh da gledam.
Fala.
Biće valjda makar malo bolje od Nemanjića.



Боља је од Немањића... Рекао бих... Професионалније рађена од Немањића... У сваком сегменту, од глуме па надаље...

Оно (серија о Немањићима) је била преамбициозна замисао за наше могућности. Онако типично српски... Превелики смо за оно што имамо, а премали за оно што желимо.

П.С. - Аћим Катић према синовима к'о мој деда '45. са својим синовима комунистима... Према ћеркама није био толико строг иако су и оне биле чланови СКОЈ и Партије...

Било ми је тешко и док сам читао, није ми ништа лакше ни када гледам екранизацију.

О, мутна, крвава, несрећна Србијо! Већ 200 година све једно те исто...

Морамо, бре, да се отргнемо из тога... Због ове деце... Морамо...
jinks jinks 07:34 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Interesantan je ovaj dokumentarac o Koči Popoviću. Takođe, interesantno bi bilo saznati između ostalog i šta je g. Koča mislio o S. Miloševiću i njegovoj birokratsko-antibirokratskoj revoluciji, pošto je bio na određeni način i svedok dolaska Miloševića na vlast kao i početka raspada SFRJ.
romi.daba romi.daba 08:16 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Ovaj Petar Pajić je pun bulšit mema. "Srpske oranice ko udovice". To je kao što je nekom čaša poluprazna a nekom polupuna.
tasadebeli tasadebeli 08:39 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

romi.daba
Ovaj Petar Pajić je pun bulšit mema. "Srpske oranice ko udovice". To je kao što je nekom čaša poluprazna a nekom polupuna.



Па јес...

Ако узмеш ове иностранце што купују земљиште по Србији (Србија је ваљда једина земља у Европи у којој и страни држављани законски могу да имају земљу у држави Србији у свом власништву, а ако и не могу, онда је закупљују на 99 година), онда је за такве иностранце чаша ипак полупуна.

А за неке од нас је полупразна.

То ти је, пријатељу, као оно:

"Идемо у рат да се бијете. Неки ћете и да погинете, а неки ћемо и да се вратимо."
mariopan mariopan 10:49 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Коначно неко!!!

Šta neko, a ja?
mariopan mariopan 10:51 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија


Ако узмеш ове иностранце што купују земљиште по Србији (Србија је ваљда једина земља у Европи у којој и страни држављани законски могу да имају земљу у држави Србији у свом власништву, а ако и не могу, онда је закупљују на 99 година), онда је за такве иностранце чаша ипак полупуна.



Ne mogu, taj zakon je i dalje na snazi (ili ja ne znam da je promenjen) samo ga ovi ne zarezuju.
tasadebeli tasadebeli 14:45 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

mariopan

Ако узмеш ове иностранце што купују земљиште по Србији (Србија је ваљда једина земља у Европи у којој и страни држављани законски могу да имају земљу у држави Србији у свом власништву, а ако и не могу, онда је закупљују на 99 година), онда је за такве иностранце чаша ипак полупуна.



Ne mogu, taj zakon je i dalje na snazi (ili ja ne znam da je promenjen) samo ga ovi ne zarezuju.



Изађе му на исто... К'о и да нема закона...


Šta neko, a ja?



mariopan mariopan 14:50 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

tasadebeli

gedza.73 gedza.73 18:37 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

tasadebeli
Било ми је тешко и док сам читао, није ми ништа лакше ни када гледам екранизацију

Tegobno do zla boga. Sinoć od pola počnem da gledam (inače naše serije izbegavam)... i odmah po završetku iskopam knjigu i krenem... tamo još teže... Đorđe Katić kad priča sam sa sobom... Vukašin... Aćim, Mijat... nesrećnik do nesrećnika.

razmišljam dal' večeras da nastavim sa čitanjem ili da je vratim nazad među knjige.



hoochie coochie man hoochie coochie man 18:38 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Боља је од Немањића... Рекао бих...


Bolja.

Mada mi se čini da će Igor Đorđević da zabrlja sa ulogom Aćimovog sina, a da će Nenad Jezdić (ma koliko mene nervirao) da dobro iznese Tolu.
Laušević obećava.

ne verujem da ću imati strpljenja da ikad čitam Ćosićeve knjige.


Jbg, meni se to nekako podrazumevalo.
Ćosić i Slobodan Jovanović.
Ne znam zašto baš njih dva ali nekako mi bilo prirodno da se to čita pod obavezno.
Bez obzira na to što većinu Ćosićevih političkih i stavova i angažmana smatram pogrešnim.
tasadebeli tasadebeli 21:34 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

gedza.73
tasadebeli
Било ми је тешко и док сам читао, није ми ништа лакше ни када гледам екранизацију

Tegobno do zla boga. Sinoć od pola počnem da gledam (inače naše serije izbegavam)... i odmah po završetku iskopam knjigu i krenem... tamo još teže... Đorđe Katić kad priča sam sa sobom... Vukašin... Aćim, Mijat... nesrećnik do nesrećnika.

razmišljam dal' večeras da nastavim sa čitanjem ili da je vratim nazad među knjige.



Не питај ме ништа. Најтеже кад препознамо себе и своје и прошлост своје породице у књизи или на екрану. Тегобно до зла бога.

Ал' истовремено морамо и да се помиримо с тим. Таква нам историја. Да смо могли да имамо Форсајте и Буденброкове, ми бисмо их имали. Али нисмо, него смо имали Катиће...

И да терамо даље, што каже Цветићанин. Морамо да се отргнемо од тога због ове наше деце и да терамо даље.



П.С. - Мој бивши школски директор је из Книна. Дошао је он много пре рата деведесетих у Београд на школовање, још почетком осамдесетих, ту се и оженио и скућио. И прича ми он о својој породици.

Каже, његов отац је био најмлађи од браће па самим тим био дете када је Други светски рат почео и није ни учествовао, нити се нешто после рата утрпавао у Партију. Био човек врстан машинац, поштовали га због тога на послу и то је то.

Али његова браћа, стричеви мог директора...

Један био у четницима, други у партизанима. Наравно, још за време рата се посвађаше. Четник 1945. емигрира у САД. Није долазио у Југославију и у родни крај читавх 35-40 година, плашио се да не буде ухапшен.

Почетком осамдесетих преломи и осмели се. И оде да обиђе брата, к'о вели, шта је било, било је, сад смо матори, још мало па ћемо да мремо, а браћа смо.

И прими га брат. Седну за сто, наспу ракијицу... У једном моменту четник подигне поглед, угледа Лењинову слику на зиду у братовљевој кући и каже:"Ти још увек држиш ово говно на зиду?"

Партизан се наљути, избаци брата из куће и до краја живота се више никада нису видели.



Е, зато су нам Корени мучни за гледање и читање. Траје то већ 200 година међу Србима.

А сећаш се оне моје приче о штанглицама краљице Марије, односно штанглицама краљице Наталије?

Однесе моја жена* славске колаче у своју школу да почасти екипу у зборници и колегинице почну да се распитују за рецепте. Па моја жена каже:

- Ово су вам штанглице краљице Марије...

Једна старија колегиница је прекиде:

- Свашта! То су штанглице краљице Наталије!

Ова моја каква је већ блесава, гора је од мене, не збуни се нимало, него каже колегиници:

- Аааа! Значи ваши су обреновићевци!

Наљути се колегиница, и дан-данас су у фаше односима, само службено разговарају иако су пре тога биле врло срдачне једна са другом. А то је, бре Геџо, било 2010. године! Ало!!!


_____________________________________________________________________________

* - Деда моје жене био официр краљевске војске и неко време и један од посилних краља Александра Карађорђевића на двору, али га због неке пизме Пера Педер (генерал Петар Живковић, Бела рука и официрска млада гуза итд.) прекомандовао са тог места посилног пре атентата у Марсеју. Срећом...

Вид' одушевљења у Коларцу 2015. К'о у Бечу на новогодишњим концертима сваке године.


tasadebeli tasadebeli 21:57 22.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

hoochie coochie man

Jbg, meni se to nekako podrazumevalo.
Ćosić i Slobodan Jovanović.
Ne znam zašto baš njih dva ali nekako mi bilo prirodno da se to čita pod obavezno.
Bez obzira na to što većinu Ćosićevih političkih i stavova i angažmana smatram pogrešnim.



Наравно. Где то да прескочим ако хоћу уопште нешто да схватим и да знам о себи и зашто ми је данас овако како јесте и шта треба да радим да би ми сутра било боље.

Мени је, на пример, много драг и овај Амикин текст на Блогу Б92 (то сам му и рекао на ПП), заправо одломци из романа Амикиног оца (колико сам схватио):


Od „Tri ključa“ do „Lepog izgleda“ (ЛИНК)

Бука је одједном заглушила Лапчевићеве речи.
— Ти си највећи противник револуције! — пробио се Жарков глас. — А то значи да си највећи противник пролетаријата и совјетске Русије!
— Зар у сељачкој земљи пролетерска револуција! Сиромашне и неуке земље нису зреле за социјализам. Зато покушавају да га силом уведу — рекао је Лапчевић. — А ја сам против прескакања природног развоја. Против проливања крви и сваког другог насилништва. Прави метод класне борбе сада су масовни штрајкови.
Скочили су и заглушујуће викали, изобличених лица.
— Ви сте издајници! Радници ће без вас и против вас! — све је надјачао Жарков глас.
— А ви сте дервиши револуције! — одговорио му је други глас.
— Треба вас све побити! — најзад је неко узвикнуо.



Одмах сам помислио на мог деду по мајци, оног марковићевца, лапчевићевца... И замислио га у тој атмосфери у кафани...

Моја старија браћа и сестре из фамилије (деда је умро два месеца пре него сам се ја родио) памте деду како педесетих седи на свом дворишту овде на црвеној Чукарици, са погледом на димњак фабрике шећера, чита Политику после ручка и на свакој страни извикује гласно да га и комшилук преко тарабе чује:

"Мајку вам јебем комунистичку!!!"

(Пази, он који је био секретар синдиката графичких радника у ковници новца и кога су краљеви жандари хапсили за сваки штрајк у ковници, фабрици шећера или бродоградилишту у савском рукавцу да не би подбуњивао раднике и ширио штрајк и којем су сви синови и ћерке, три преживела сина и две ћерке, у том тренутку чланови Партије.)

Док му баба кроз кухињски прозор добацује:

"Ћути, Бранко, ухапсиће те!"

Нису га дирали јер је тада већ био отац палог борца, како се то говорило. Изгубио је једног од четворице синова, мојих ујака, на Сремском фронту. (Ујка имао 19 година када је погинуо.)

Рачунам, мој деда прошао боље него Тола Дачић који је у Првом светском рату изгубио све своје синове.

Деда је, иначе, за време Великог рата био у конц-логору у Мађарској и преживео рат. Тамо га депортовали хабзбурговци. Његов рођени брат с чијим потомцима и данас делимо двориште, за то време прешао Албанију и остао без прстију на ногама због смрзавања.





(Хвала још једном Геџином малом за овај клип...)


А ја баш прекјуче, кад смо ишли на неки парастос, објашњавао овој мојој теткином и течином (следеће јесени ђак првак) симболику овога, са све малим топом, на Новом гробљу јербо ме дете питало шта је то. Па ме дете онда питало:"А где је турски орао?" Ја му кажем да је ту и он јер орао има две канџе, једна канџа је Турска, друга је Аустроугарска...


adviser adviser 06:43 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

tasadebeli
hoochie coochie man

Jbg, meni se to nekako podrazumevalo.
Ćosić i Slobodan Jovanović.
Ne znam zašto baš njih dva ali nekako mi bilo prirodno da se to čita pod obavezno.
Bez obzira na to što većinu Ćosićevih političkih i stavova i angažmana smatram pogrešnim.



Наравно. Где то да прескочим ако хоћу уопште нешто да схватим и да знам о себи и зашто ми је данас овако како јесте и шта треба да радим да би ми сутра било боље.
...


Ja ne gledam te naše serije.
Ako sam, uopšte, to vreme pred televizorom, onda gledam npr. šestu reprizu 'Monka' ili 'Ubistava u Midsameru', ili petu reprizu petog seta odbojkašica.
Te serije ne služe ničemu, osim dodatnom razigravanju četnika i partizana.
Kada bih bio antidemokrata, kao npr. komunjare, navijao bih da se takve serije, i tome slično, ne prikazuju makar deset godina - kako bi mlađi naraštaji mogli nešto korisno da rade.
Recimo, na primer, mislim da bi mnogo korisnije bilo da se subotom naveče (može i nedeljom), u udarnom terminu, prikazuju stotine tona kesa, plastičnih flaša i raznih drugih govana, kako plivaju našim rekama i okačene na šiblju uz njih.
Jebeš naše serije.
gedza.73 gedza.73 11:04 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Таса
Најтеже кад препознамо себе и своје и прошлост своје породице у књизи или на екрану.

Kad pišem komentar latinicom posle nečijeg ćirilicom... primetio sam da mi vizuelno smeta latinica... nisam zadribanda, češće u RL pišem latinicom, potpisujem se pisanom ćirilicom, pišem i štampanom ćirilicom ali ruku na srce lepša je ćirilica...

moj deda, majčin otac, je bio strog, prek i nasilan čovek.
Kao takav, u tom vremenu, sa ženskom decom je poslao majku i moju tetku u Beograd da uče. Majka je pre udaje, a rano se udala, već zarađivala svoj novac sa sestrom pa su kupile fiću (kontra vrata) i imaju fotografiju u pantalonama kako stoje kraj nje.

Dok sam gledao 'Korene' baš sam pomislio na njihovu kuću gde su odrasle. Pričala mi kako u susednoj sobi, gostinskoj i slavskoj, za Badnje veče zaledi pečenica. Ali nikad iz njenih priča nisam zaključio da joj je bilo hladno. Čudo je to sećanje. I pored, često slične atmosfere kao kod Katića, uglavnom se seća lepih stvari... sad sam se rasplakao...

Ал' истовремено морамо и да се помиримо с тим. Таква нам историја. Да смо могли да имамо Форсајте и Буденброкове, ми бисмо их имали. Али нисмо, него смо имали Катиће

Pa nije baš da nismo imali. Iz siromašne, nepismene, okupirane Srbije počela je da se rađa neka građanska klasa posle oslobođenja od Turaka.
Ti ljudi su se borili za sebe, svoju zemlju, podizali škole, donosili neke dobre zakone, neke loše... učili, ispravljali i mlatili se među sobom u hodu.
Imali političke stranke, suprotstavljali se jedni drugima (pa Englezi, Amerikanci, Francuzi su se istrebljivali u međusobnim političkim borbama)

Takvu Srbiju je podržao svet u I svetskom ratu. Ne mogu da nađem ime Australijanke (kćerke nekgo bogataša) koja je svojim novcem kupila, opremila pokretnu ambulantu i provela rat u Srbiji pomažući ranjenicima. Valjda je zaslužna za organizovanje službe hitne pomoći u Kragujevcu, Beogradu...

Kanic u jednom delu kaže kako su Šumadinci poznati kao ratnici ali i kao preduzetnici pa iz prve ruke nabraja šta Kragujevac ima u poslednjoj deceniji XIX veka. Imalo smo mi i veletrgovce, Dunđerski pivara, prozvođače vina, konjaka, konzervi, oružja.... naravno da je bilo špekulanata, prevaranata... pa Rokfeler je od običnog trgovačkog šegrta prevarama, ucenama dogurao do najbogatijeg čoveka sveta. Kako se zove američka čokolada Herst ili nešto slično... Vlasnik napravio ceo grad oko fabrike.

Proces je takav kakav je. Verovatno bi se i kod nas odnosi uredili vremenom. Među prvima smo imali zakon o vazduhoplovstvu, radiju, bioskope, električnu energiju, rendgen, deca su odlazila na školovanje po celoj Evropi... iz toga se stvara elita.
A mi smo budale rešavali balkanska slovenska pitanja umesto svoje sopstvene srpske ekonomije i svog, srpskog, uređenja koje bi pratilo evropsko.
Лењинову слику на зиду у братовљевој кући

Партизан се наљути, избаци брата из куће и до краја живота се више никада нису видели.

Budala.



ja sam nekako ubeđen da je Srbija bila samostalna i da je više cenila sebe danas bi ovaj prostor bilo daleko bolji za život. Da smo na vreme vodili računa o našim, umesto o tuđim teritorijama i tuđim 'regionskim' interesima danas ne bi imali probleme koje imamo.
Bukvalno smo proživeli najgoru moguću istorijsku verziju. Moramo da odradimo preskočeno, a kad ponavljaš gradivo i juriš one koji su na vreme odradili bude ti daleko teže. treba ti duplo više vremena.
vcucko vcucko 11:49 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

gedza.73

Ne mogu da nađem ime Australijanke (kćerke nekgo bogataša) koja je svojim novcem kupila, opremila pokretnu ambulantu i provela rat u Srbiji pomažući ranjenicima. Valjda je zaslužna za organizovanje službe hitne pomoći u Kragujevcu, Beogradu...

Olive May Kelso King. Lično je vozila ta ambulantna kola koja je doterala.
romi.daba romi.daba 12:24 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

hoochie coochie man
Боља је од Немањића... Рекао бих...


Bolja.

Mada mi se čini da će Igor Đorđević da zabrlja sa ulogom Aćimovog sina, a da će Nenad Jezdić (ma koliko mene nervirao) da dobro iznese Tolu.
Laušević obećava.

ne verujem da ću imati strpljenja da ikad čitam Ćosićeve knjige.


Jbg, meni se to nekako podrazumevalo.
Ćosić i Slobodan Jovanović.
Ne znam zašto baš njih dva ali nekako mi bilo prirodno da se to čita pod obavezno.
Bez obzira na to što većinu Ćosićevih političkih i stavova i angažmana smatram pogrešnim.


Treba se čuvati "autoriteta" i podrazumevati da su svi njihovi stavovi dobri. Slobodan Jovanovićev ugled je drastično opao u mojim očima zbog njegove uloge u umanjenju značaja genocida u NDH.
maksa83 maksa83 12:36 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Kako se zove američka čokolada Herst ili nešto slično..

Hershey, i najgore je sranje. To samo u Americi može da prođe kao čokolada, u Evropi nikad.

Po sećanju, napravio je imperiju tako što je naučio da pravi čokoladu od ne-baš-sjajnog mleka i tako je cenom približio masama.

Moramo da odradimo preskočeno, a kad ponavljaš gradivo i juriš one koji su na vreme odredili bude ti daleko teže. treba ti duplo više vremena.

Kasno. Ceo balkanski prostor je najebao zbog odliva, a tek će da najebe.
adviser adviser 12:41 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

gedza.73

...

ja sam nekako ubeđen da je Srbija bila samostalna i da je više cenila sebe danas bi ovaj prostor bilo daleko bolji za život. Da smo na vreme vodili računa o našim, umesto o tuđim teritorijama i tuđim 'regionskim' interesima danas ne bi imali probleme koje imamo.
Bukvalno smo proživeli najgoru moguću istorijsku verziju. Moramo da odradimo preskočeno, a kad ponavljaš gradivo i juriš one koji su na vreme odredili bude ti daleko teže. treba ti duplo više vremena.

Amin !
adviser adviser 12:43 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

maksa83
Kako se zove američka čokolada Herst ili nešto slično..

Hershey, i najgore je sranje. To samo u Americi može da prođe kao čokolada, u Evropi nikad.

Po sećanju, napravio je imperiju tako što je naučio da pravi čokoladu od ne-baš-sjajnog mleka i tako je cenom približio masama.

Moramo da odradimo preskočeno, a kad ponavljaš gradivo i juriš one koji su na vreme odredili bude ti daleko teže. treba ti duplo više vremena.

Kasno. Ceo balkanski prostor je najebao zbog odliva, a tek će da najebe.


Prestrog si po pitanju američke čokoladne zaostalosti.
Ima i u Evropi svakakve.
Ja sam npr. dok sam jeo čokoladu, uživao čak i u onoj koja ima 8 puta više pirinča, nego čokolade.
maksa83 maksa83 12:56 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Prestrog si po pitanju američke čokoladne zaostalosti.
Ima i u Evropi svakakve.
Ja sam npr. dok sam jeo čokoladu, uživao čak i u onoj koja ima 8 puta više pirinča, nego čokolade.

Uopšte nije reč o količini čokolade, ja obožavam te sa tzv. rižom, nema to veze sa tim nego sa kvalitetom i izradom - Hershey je prosto - sranje, to će ti reći svako ko je probao bilo šta što nije Hershey. Meni je npr. i ovo što se ovde prodaje zadnjih 10-15 godina kao Milka - sranje, Najlepše Želje šiju Milku za des' dužina, a ja nisaam u fazonu ekonomskog patriotizma po svaku cenu.
adviser adviser 13:44 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

maksa83
Prestrog si po pitanju američke čokoladne zaostalosti.
Ima i u Evropi svakakve.
Ja sam npr. dok sam jeo čokoladu, uživao čak i u onoj koja ima 8 puta više pirinča, nego čokolade.

Uopšte nije reč o količini čokolade, ja obožavam te sa tzv. rižom, nema to veze sa tim nego sa kvalitetom i izradom - Hershey je prosto - sranje, to će ti reći svako ko je probao bilo šta što nije Hershey. Meni je npr. i ovo što se ovde prodaje zadnjih 10-15 godina kao Milka - sranje, Najlepše Želje šiju Milku za des' dužina.

Ja 'Milku', kako i patriotski dolikuje, nikada ni ne kupujem - ni ovde, niti u inostranstvu.
Uvek za poklon kupujem 'Najlepše želje', a za u kuću pored toga, ponekada kupujem i 'Simka' čokoladu.
Dok sa češće bivao po inostranstvima, uvek sam gledao da imam kesu 'Milki Vejova' pri ruci.
To mi je bilo, nezavisno od kvaliteta, mera za jednu upotrebu.
Sada ponekada uzmem one 'After Ejt' mentol čokoladice. Dopadaju mi se.
maksa83 maksa83 13:58 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Dok sa češće bivao po inostranstvima, uvek sam gledao da imam kesu 'Milki Vejova' pri ruci.

Kad u Americi otvoriš Milki Vej unutra je ono što je u ostatku sveta Mars, a ono što je u ostatku sveta Milki Uej je u Americi "3 Musketara". Zašto? Eto tako...
maksa83 maksa83 14:01 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Ja 'Milku', kako i patriotski dolikuje, nikada ni ne kupujem - ni ovde, niti u inostranstvu.
Uvek za poklon kupujem 'Najlepše želje', a za u kuću pored toga, ponekada kupujem i 'Simka' čokoladu.

Čisto da znaš da su Najlepše Želje (tj. Soko Štark) sad u vlasništvu hrvatske firme koja je kupila prethodnog vlasnika - slovenačku firmu. To znači i Smoki i čokoladne bananice. Veleizdaja.
alselone alselone 14:30 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Uopšte nije reč o količini čokolade, ja obožavam te sa tzv. rižom, nema to veze sa tim nego sa kvalitetom i izradom - Hershey je prosto - sranje, to će ti reći svako ko je probao bilo šta što nije Hershey. Meni je npr. i ovo što se ovde prodaje zadnjih 10-15 godina kao Milka - sranje, Najlepše Želje šiju Milku za des' dužina.


Najbolja čokolada je Toblerone, ali ako je kupiš u Njemačkoj. Tj. sve što kupiš u Nemačkoj je mnogo bolje, majke im ga, a čokolada pogotovo.
gedza.73 gedza.73 14:38 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

vcucko
Olive May Kelso King. Lično je vozila ta ambulantna kola koja je doterala.

ono tvoje postavljam kao zvono na telefonu.



maksa83
Hershey, i najgore je sranje. To samo u Americi može da prođe kao čokolada, u Evropi nikad.

Po sećanju, napravio je imperiju tako što je naučio da pravi čokoladu od ne-baš-sjajnog mleka i tako je cenom približio masama.

Taj. Zanimljiva mi bila priča oko izgradnje grada. Ako se dobro sećam valjda je napravio fabriku, pa zgrade, vrtiće, škole, bolnice...
Kad bogataš napravi, pored priče o sosptvenom bogatstvu, i nešto za okolinu.

Mirela je imala sjajan blog

* Čudesna sudbina Luize Spanjoli *


Kasno. Ceo balkanski prostor je najebao zbog odliva, a tek će da najebe.

kao kad ideš velikom brzinom ka steni i kako se približavaš ti još dodaješ gas stalno držeći isti pravac.

Čarli
Ima i u Evropi svakakve.

poodavno ne jedem čokolade ali meni su bile sasvim pristojnog ukusa za široke narodne mase

i

verujem da ima svakakvih zaslađivača i emulgatora unutra ali nisu loše.

edit
i ovoga sam se setio.

Loacker SpA was founded in 1925 by Alfons Loacker. It began as a small cafe and bakery

The decision was actually a by-product of Loacker’s obsession with football as he did not want to work at night, so he started specialising in wafers.

Today, Loacker is operated by the founders’ grandsons.


Fabrika u maloj varošici na vrh brda.
tasadebeli tasadebeli 14:50 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

gedza.73

Kad pišem komentar latinicom posle nečijeg ćirilicom... primetio sam da mi vizuelno smeta latinica... nisam zadribanda, češće u RL pišem latinicom, potpisujem se pisanom ćirilicom, pišem i štampanom ćirilicom ali ruku na srce lepša je ćirilica...



Где би нам био крај када би нам то био једини и централни предмет расправа и дискусија.


Pa nije baš da nismo imali. Iz siromašne, nepismene, okupirane Srbije počela je da se rađa neka građanska klasa posle oslobođenja od Turaka.



Проблем је што се та грађанкса класа на свако мало (историјски гледано), ни један читав људски живот, сатирала или је била сатрта, па се вазда кретало од почетка.

Срећом, ту и тамо успевали смо да сачувамо и очувамо понешто од онога што су нам претходни остављали.

a kad ponavljaš gradivo


Е, то понављање градива, то мени најтеже пада.

Све оно остало би се могло некако и претрпети, али понављати све једно те исто толике деценије... Сада већ и векове...
tasadebeli tasadebeli 14:52 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

maksa83

Moramo da odradimo preskočeno, a kad ponavljaš gradivo i juriš one koji su na vreme odredili bude ti daleko teže. treba ti duplo više vremena.


Kasno. Ceo balkanski prostor je najebao zbog odliva, a tek će da najebe.



Борба траје непрестана. Нису наше генерације у овом народу ни прве ни последње, хвала богу, у томе.
tasadebeli tasadebeli 15:10 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

gedza.73

ono tvoje postavljam kao zvono na telefonu.



То за поруке.

А када те неко зове:





И да нас види бог. И нас и ову Србију.

adviser adviser 15:54 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

maksa83
Ja 'Milku', kako i patriotski dolikuje, nikada ni ne kupujem - ni ovde, niti u inostranstvu.
Uvek za poklon kupujem 'Najlepše želje', a za u kuću pored toga, ponekada kupujem i 'Simka' čokoladu.

Čisto da znaš da su Najlepše Želje (tj. Soko Štark) sad u vlasništvu hrvatske firme koja je kupila prethodnog vlasnika - slovenačku firmu. To znači i Smoki i čokoladne bananice. Veleizdaja.

To ti misliš da su ti koji su istaknuti u APR-u zaista i vlasnici.

maksa83 maksa83 16:48 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

adviser
maksa83
Ja 'Milku', kako i patriotski dolikuje, nikada ni ne kupujem - ni ovde, niti u inostranstvu.
Uvek za poklon kupujem 'Najlepše želje', a za u kuću pored toga, ponekada kupujem i 'Simka' čokoladu.

Čisto da znaš da su Najlepše Želje (tj. Soko Štark) sad u vlasništvu hrvatske firme koja je kupila prethodnog vlasnika - slovenačku firmu. To znači i Smoki i čokoladne bananice. Veleizdaja.

To ti misliš da su ti koji su istaknuti u APR-u zaista i vlasnici.


Osunceti...

Sigurno su nama rekli da su Hrvati da nam bude lakše tj. da se ne nerviramo kad shvatimo da se iza njih ustvari kriju ... Bugari!

Bili Piton Bili Piton 17:54 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

alselone


Najbolja čokolada je Toblerone, ali ako je kupiš u Njemačkoj. Tj. sve što kupiš u Nemačkoj je mnogo bolje, majke im ga, a čokolada pogotovo.


Pa šta je to čudno. Srbija, na primer, da je ekonomski džin, zemlja rado vidjena u svom društvu, uticajna i za ugled (sve što nije) - izvozila bi uz agresivan marketing svoj apsolutno najbolji i najjedinstveniji brend - srpski roštilj, koji u svetu STVARNO nema premca. Onako kako Grci izvoze svoj suvlaki ili Turci svoj kebab (sa polovičnim rezultatima, jer njihov roštilj s našim nemoš da se poredi).

I uz sav taj izvoz i marketinšku buku (da se vratim na poentu) opet bi najbolji, najautentičniji roštilj bio u Srbiji. U tom smislu mi je sasvim razumljivo što Nemci svoju najbolju čokoladu ostavljaju za sebe.
alselone alselone 17:59 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

U tom smislu mi je sasvim razumljivo što Nemci svoju najbolju čokoladu ostavljaju za sebe.


Toblerone je Švajcarska čokolada trenutno u vlasništvu američkog Krafta.

Nisu oni najbolju čokoladu ostavili za sebe nego su oni najzahtevnije, najkompetitivnije i najzdravije tržište.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:09 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

Sigurno su nama rekli da su Hrvati da nam bude lakše tj. da se ne nerviramo kad shvatimo da se iza njih ustvari kriju ... Bugari!


Bugari?
Ja čuo Albanci i Hilari Klinton.

romi.daba


Treba se čuvati "autoriteta" i podrazumevati da su svi njihovi stavovi dobri. Slobodan Jovanovićev ugled je drastično opao u mojim očima zbog njegove uloge u umanjenju značaja genocida u NDH.


Ne radi se o autoritetima, posebno ne u političkom smislu.
Ćosić mi sigurno nije takav autoritet, a znam i za osproravanja Jovanovićevog sprstva, ali da su znali da pišu, i da je vredno to pročitati, jesu i jeste.
vcucko vcucko 19:53 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

hoochie coochie man
Sigurno su nama rekli da su Hrvati da nam bude lakše tj. da se ne nerviramo kad shvatimo da se iza njih ustvari kriju ... Bugari!


Bugari?
Ja čuo Albanci i Hilari Klinton.


Pioni.
Udri pravo u glavu Satane
vcucko vcucko 20:10 23.10.2018

Re: Интерактивна телевизија

tasadebeli
gedza.73

ono tvoje postavljam kao zvono na telefonu.


То за поруке.

А када те неко зове:

И да нас види бог. И нас и ову Србију.


Ti to k'o Tito?
Ne mere. Prošla baba s kolaći...
not2old2rock not2old2rock 17:25 21.10.2018

Živ je Lambros, itekako

Bili Piton Bili Piton 19:26 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

not2old2rock

ote-mi-se-pisani-zadatak-jutros-iz-duse/?


Otme se i meni katkad gromki prdež najranije ujutro pa se ne hvalim.
not2old2rock not2old2rock 19:49 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Bili Piton
not2old2rock

ote-mi-se-pisani-zadatak-jutros-iz-duse/?


Otme se i meni katkad gromki prdež najranije ujutro pa se ne hvalim.



Do malopre sam mislio da je na ovom blogu Krkar neprikosnoveno najveća stoka, ali onoga nema, a borba za tron je žestoka
adviser adviser 19:50 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

not2old2rock

Mnogi su zaboravili, jer nije u trendu, zato je tu, iako nije, Lambros, da nas podseti

http://alexandarlambros.wordpress.com/2015/10/21/ote-mi-se-pisani-zadatak-jutros-iz-duse/?fbclid=IwAR2XodVMjOX1n6ccwfx0ZGo334gENDBjXWJZNHSZvPF4ooNXbUj6rCokbO4

Slava streljanim srpskim đacima u Kragujevcu.
Nećemo vas zaboraviti !

Nećemo zaboraviti niti gamad koja vas je pobila.
tasadebeli tasadebeli 20:23 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

not2old2rock

Mnogi su zaboravili, jer nije u trendu, zato je tu, iako nije, Lambros, da nas podseti

http://alexandarlambros.wordpress.com/2015/10/21/ote-mi-se-pisani-zadatak-jutros-iz-duse/?fbclid=IwAR2XodVMjOX1n6ccwfx0ZGo334gENDBjXWJZNHSZvPF4ooNXbUj6rCokbO4



Па кад је Ламброс одавде протеран.

А ја све чекам да се на данашњи дан јави неки Крагујевчанин или крагујевачки ђак са ауторском опцијом који није протеран са Блога Б92.

Ал' изгледа од та посла нема ништа.

Мораћу ја...

(Имам као и неко покриће... Далеку фамилију у околини Крагујевца, а сестра има и неку земљу коју је купила у Рамаћи. И један од дедине браће од тетке стрељан на данашњи дан у Крагујевцу...)

Одох да окачим блог.

И баш ме брига што су то онда два блога дневно противно неким неписаним правилима на Блогу Б92.
romi.daba romi.daba 20:31 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Mene je nasmejao Bilijev komentar i dao sam mu preporuku odmah, a posle vidim da je not2old2rock shvatio kao da se Bilijev komentar odnosi na 21 oktobar i žrtve, što sigurno nije slučaj. Kao što vidimo Tema koju je izabrao sam not2old2rock je Lambros a ne 21 okt.

romi.daba romi.daba 20:33 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

tasadebeli
not2old2rock

Mnogi su zaboravili, jer nije u trendu, zato je tu, iako nije, Lambros, da nas podseti

http://alexandarlambros.wordpress.com/2015/10/21/ote-mi-se-pisani-zadatak-jutros-iz-duse/?fbclid=IwAR2XodVMjOX1n6ccwfx0ZGo334gENDBjXWJZNHSZvPF4ooNXbUj6rCokbO4



Па кад је Ламброс одавде протеран.

А ја све чекам да се јави неки Крагујевчанин или крагујевачки ђак са ауторском опцијом који није протеран са Блога Б92 на данашњи дан.

Ал' изгледа од та посла нема ништа.

Мораћу ја...

(Имам као и неко покриће... Далеку фамилију у околини Крагујевца, а сестра има и неку земљу коју је купила у Рамаћи. И један од дедине браће од тетке стрељан на данашњи дан у Крагујевцу...)

Одох да окачим блог.

И баш ме брига што су то онда два блога дневно противно неким неписаним правилима на Блогу Б92.



Moj otac i stric nisu otišli u školu tog dana zbog nečijeg sna (kako se pričali u javnosti) ali verovatnije radi nečije dojave (mislim ja).
Bili Piton Bili Piton 20:51 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

romi.daba
Mene je nasmejao Bilijev komentar i dao sam mu preporuku odmah, a posle vidim da je not2old2rock shvatio kao da se Bilijev komentar odnosi na 21 oktobar i žrtve, što sigurno nije slučaj. Kao što vidimo Tema koju je izabrao sam not2old2rock je Lambros a ne 21 okt.



Upravo. Na link nisam ni zalazio, samo mi je taj naslov privukao pažnju. Da jesam, ono mi se sigurno ne bi otelo čak ni u šali. Žao mi je.
dragosevacsutra dragosevacsutra 23:44 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Otme se i meni katkad gromki prdež najranije ujutro pa se ne hvalim.


slazem se sa not2old2rock.

govedo neopevano. i tri 'preporuke'.

dragosevacsutra dragosevacsutra 23:46 21.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

. Da jesam, ono mi se sigurno ne bi otelo čak ni u šali. Žao mi je.


mogao bi da editujes komentar. ili ces da ostanes govedo.

(i ne, ne verujem da nisi pogledao o cemu je tekst).
Bili Piton Bili Piton 03:48 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

dragosevacsutra


mogao bi da editujes komentar. ili ces da ostanes govedo.


Mogao bi i ti da gledaš svoja posla umesto da izigravaš moralnu superiornost, koliko god da si se uživeo u ulogu.

(i ne, ne verujem da nisi pogledao o cemu je tekst).


Avaj, tu ti ja već ne mogu pomoći.
tasadebeli tasadebeli 06:59 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Bili Piton
dragosevacsutra


mogao bi da editujes komentar. ili ces da ostanes govedo.


Mogao bi i ti da gledaš svoja posla umesto da izigravaš moralnu superiornost, koliko god da si se uživeo u ulogu.

(i ne, ne verujem da nisi pogledao o cemu je tekst).


Avaj, tu ti ja već ne mogu pomoći.



ОК, људи, догађа се да неко полети на прву лопту... Немојте одмах да скачете у очи. Уосталом, Били се и извинио.

И ја сам исто тако полетео да одговорим на Милисављев први коментар (нисам чак ни на наслов коментара обратио пажњу) гледајући оног његовог смајлија са шајкачом и чачкалицом у устима, па нисам ни отворио његов линк...

Иначе, свакако не бих окачио она два клипа за зезање Милисаву као одговор на тако нешто у том првом коментару.

(Па се и ја овом приликом извињавам.)

Дај да не будемо толико строги према себи, а још мање према другима.

Људи смо, браћо и сестре, само људи, не богови... Иако смо Срби!



NNN NNN 09:31 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

А ја све чекам да се на данашњи дан јави неки Крагујевчанин или крагујевачки ђак са ауторском опцијом који није протеран са Блога Б92.


Evo, pošto si tamo isključio komentare jedan tekst pretužnog naslova:

Lebac sutra nemojte poslati

OD 7 UJUTRU DO 14 ČASOVA 21. OKTOBRA 1941. ŠUMARICAMA JE NEPRESTANO ODJEKIVALA RAFALNA PALJBA, A ONDA JE SVE UTIHNULO. KVOTA OD 2300 STRELJANIH, PREMA PROCENI MAJORA KENIGA, BILA JE ISPUNJENA. SAHRANJIVANJE JE TRAJALO DANIMA. UKOPAVANJEM SU RUKOVODILE LJOTIĆEVSKE SNAGE UZ NADZOR NEMAČKIH VOJNIKA. PREMA NEKIM SVEDOČANSTVIMA, U NEKOLIKO SLUČAJEVA DOŠLO JE DO SUKOBA IZMEĐU TALACA KOJI SU RADILI NA UKOPAVANJU I LJOTIĆEVACA, KOJI SU TRAŽILI OD NJIH DA PREVRĆU TELA I UZIMAJU SATOVE, PRSTENJE I NOVAC. OBELEŽAVANJE GROBOVA I PRISTUP ČLANOVIMA PORODICA STRELJANIH BIO JE ZABRANJEN. MEĐUTIM, TOKOM NOĆI, KRAGUJEVČANKE, UGLAVNOM ŽENE I MAJKE STRELJANIH, USPEVALE SU DA SE PROVUKU DO ŠUMARICA, GDE SU TRAŽILE SVOJE MRTVE. ZAHVALJUJUĆI NJIMA, PRONAĐENA SU ČETVORICA MUŠKARACA KOJI SU USPELI DA PREŽIVE RAFALNU PALJBU
Među brojnim istorijskim kontroverzama u vezi sa streljanjem u Šumaricama 21. oktobra 1941, jedna od manje poznatih je ona o tome kakvo je vreme bilo tog dana. Prema nekim izvorima, dan je bio sunčan i topao, dok drugi tvrde da je padala kiša. Treći izvori, međutim, kažu da je osvanulo vedro jutro, ali da se po podne, kada je streljanje okončano, smračilo i da je pala teška kiša. Koja je od tri priče tačna, nikada sa sigurnošću nećemo doznati. Ako je treća istinita, to bi značilo da je kiša pala kada je već počelo ukopavanje streljanih. U Šumadiji (a možda i još negde) postoji narodno verovanje da kiša pada na sahranama onih kojima je bilo žao što umiru.

Sve i da je 21. oktobar 1941. bio vedar i sunčan, nad Kragujevac se zlokobni oblak nadvio još koji dan ranije. Događaji koji su doveli do strašnog masakra, verovatno najvećeg počinjenog u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, i danas, zapravo – tek danas, predmet su sporenja, što oko činjenica, što oko tumačenja. Ispričati priču o Šumaricama, bez opisa istorijskog konteksta, znači ne ispričati je do kraja. Opisati kontekst, 70 godina kasnije, nije moguće bez davanja prednosti jednoj od dve ideologije, naročito u danima kada su među najvažnijim dnevno-aktuelnim temama pitanja restitucije i rehabilitacije. U takvim dnevno-političkim i istorijskim okolnostima, u drugom planu ostaju žrtve – ljudi, sa imenima i prezimenima, životima i porodicama, koji su tog dana stradali, ne znajući zašto i zbog čega.

Uzrok streljanja u Šumaricama nesporan je: 16. oktobra 1941. na putu između Kragujevca i Gornjeg Milanovca, kod sela Ljuljaci, napadnut je nemački 3. bataljon 749. pešadijskog puka. U zavisnosti od izvora, postoje tri verzije ovog događaja: po jednoj, bataljon su napali partizani, po drugoj četnici, a treća je, očekivano, sinteza, koja kaže – udruženim snagama, nakon što su 13. oktobra Kragujevački partizanski i Gružanski četnički odred potpisali sporazum koji je glasio: "Zajednička borba protiv Nemaca, zajednička opsada Kragujevca, zajednička mobilizacija, zajednički apel za sakupljanje hrane, ali magacini posebno, ispitivanje svih nedela i kažnjavanje krivaca." Poslednjih dvadesetak godina, više u desno orijentisanim političkim nego u stručnim krugovima, postoji tendencija da se napad kod Ljuljaka pripisuje isključivo Čačanskom i Kragujevačkom partizanskom odredu, kako bi se ukazalo na njihovu direktnu krivicu za potonje streljanje. Međutim, u literaturi pročetničke orijentacije postoje podaci o gubicima koje je Gružanski četnički odred pretrpeo u napadu kod Ljuljaka. Konkretno, među poginulima se pominju poručnici Blagoje Stojančević i Miloš Mojsilović, tri podoficira, jedan narednik i tri vojnika. U knjizi Ime i broj (Kragujevac, 2007) Staniše Brkića navedeno je da je Kragujevački partizanski odred 18. oktobra 1941. izdao Obaveštenje br. 6, u kom se između ostalog kaže da su partizani i četnici zajedničkim snagama "branili stopu po stopu druma nanoseći svojim iznenadnim napadima krvave gubitke Nemcima i njihovom sluzi Nediću".

Nešto manje od nedelju dana pre napada kod Ljuljaka, 10. oktobra, glavnokomandujući general okupacionih snaga u Srbiji Franc Beme donosi naredbu po kojoj će za svakog ubijenog nemačkog vojnika ili "folksdojčera" (muškarca, ženu ili dete) biti streljano 100, a za ranjenog 50 zarobljenika ili talaca. Kod Ljuljaka je ubijeno 9, a ranjeno 27 nemačkih vojnika, od kojih je jedan kasnije podlegao povredama.

Sudbina stanovnika Kragujevca i okolnih sela time je zapečaćena. Major Paul Kenig, najviši nemački oficir u Kragujevcu, dobija naredbu o izvršenju odmazde. Svega dva dana nakon sukoba kod Ljuljaka, 18. oktobra uveče, u Kragujevcu su počela prva hapšenja. Prvi su se na udaru našli kragujevački Jevreji, komunisti, nacionalisti i članovi njihovih porodica, hapšeni na osnovu spiska koji je Predstojništvo gradske policije dobilo tog dana iz Beograda, a na kom je bilo između 60 i 70 imena. Na spisku se našlo i ime mlade Milice Panić-Veljković, tek udate za kragujevačkog komunistu Kazimira Veljkovića. Nje u kragujevačkoj evidenciji još uvek nije bilo pod tim imenom, ali je u Kragujevcu živela i 58-godišnja Milica Veljković, udovica generala Veljkovića. Uhapšena je i streljana 20. oktobra uveče.

Uz 53 zatvorenika i oko 275 talaca uhvaćenih pre i tokom pohoda na Gornji Milanovac i sedamdesetak imena sa spiska iz Beograda, jasno je da broj nije bio ni blizu onom koji je naredba o odmazdi predviđala. Uveče 18. oktobra, krajskomandant Fon Bišofshauzen predlaže Kenigu da nemački bataljoni izvedu akciju u selima Grošnica, Mečkovac, Beloševac, Maršić, Korman, Botunje, Gornje i Donje Komarice. Precizan broj streljanih po selima oko Kragujevca 19. oktobra 1941. nije moguće utvrditi. U izveštajima majora Keniga stoji da je tog dana streljano 427 ljudi, Fon Bišofshauzen izveštava o 422, dok Spomen-muzej "21. oktobar" u Kragujevcu raspolaže podacima o 415 streljanih i 21 preživelom.

Svestan da neće lako ispuniti kvotu od 2300 streljanih, 19. oktobra uveče, major Kenig donosi naredbu o zabrani izlaza iz Kragujevca. Perfidno, ulazak u grad je bio dozvoljen, jer se računalo i na veliki broj stanovnika okolnih sela koji su dolazili u grad na posao. Narednog jutra, u ponedeljak 20. oktobra, oko 650 radnika koji su radili na regulaciji toka Lepenice, oterano je u topovske šupe. Još 17. oktobra, predstojništvo gradske policije uputilo je direktorima škola naredbu da dostave spiskove učenika koji su položili VI i VII razred a nisu se upisali u naredni, onih koji su upisali naredni razred ali se još nisu pojavili na predavanjima i onih koji su na početku školske godine dolazili na predavanja a onda prestali da se pojavljuju. Iz Prve muške gimnazije izvedena su po dva odeljenja VII i VIII razreda, a iz jednog odeljenja V razreda odabrani su krupniji učenici i priključeni starijima. Šesnaestogodišnji Jovan Veljković, sin greškom streljane Milice, bio je među uhapšenim gimnazijalcima. Odveden je u topovske šupe i spasen, tako što ga je, iz neobjašnjivih razloga, nemački vojnik izvukao iz kolone za streljanje. Iz Druge muške gimnazije izvedeni su u dvorište svi učenici, a onda su odvajani stariji od 16 godina. U Učiteljskoj školi u rano jutro još nije bilo đaka, ali su Nemci izveli dva profesora i dva poslužitelja. Direktor Učiteljske škole Miloje Pavlović uhapšen je kod kuće, u trenutku kad je polazio na posao. Direktor Druge muške gimnazije Lazar Pantelić imao je overen "ausvajs" sa kojim je krenuo u Beograd u Ministarstvo prosvete. Primetivši da se nešto čudno dešava u gradu, odlučio je da se ipak vrati u školu. Streljan je 21. oktobra.

Nemci su hapsili stanovnike Kragujevca pod izgovorom da se to radi zbog naredbe o obaveznoj zameni ličnih dokumenata. Ljudi su odvođeni iz kuća, sa ulica, pijace, iz kafana. Plašeći se eventualne kazne, mnogi od onih koji su izbegli hapšenje sami su odlazili u topovske šupe. Do popodnevnih sati 20. oktobra, tri od četiri topovske šupe bile su dupke pune. Četvrta je služila za smeštaj drva i uglja. Mnogi uhapšeni ostali su napolju, jer unutra više nije bilo mesta. Oko 18 sati 20. oktobra više nije bilo sumnje u razloge hapšenja. Na Stanovljanskom polju i na Centralnoj radionici odjeknuli su prvi rafali. Streljani su ljudi sa spiska iz Beograda, zatvorenici i taoci iz Gornjeg Milanovca. Prema podacima iz knjige Staniše Brkića Ime i broj, streljanje na Stanovljanskom polju preživelo je osam ljudi, a dugo se verovalo da na Centralnoj radionici nije preživeo niko, međutim, nova istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je jedan čovek uspeo da preživi.

Građane koji su izbegli prvi talas nemačke racije, 20. oktobra po gradu su kupile ljotićevske patrole 5. dobrovoljačkog odreda. Ime jednog čoveka ostalo je zapisano u istoriji grada, pa i danas čak i oni koji ne znaju ime nijednog streljanog u Šumaricama znaju ko je Marisav Petrović, ljotićevac i predvodnik 5. dobrovoljačkog odreda. Upao je 20. oktobra, dok su Nemci još hapsili, u zgradu opštine. Pohapsio je službenike i za gradonačelnika, sekretara opštine i predstojnika policije postavio svoje ljude, a onda su i ljotićevci počeli da hapse. U zgradi opštine zatekao se i poznati kragujevački advokat Dragoljub Milovanović Bena. Njegov sin Raul već je bio u topovskim šupama. Bena Milovanović, igrom sudbine, rodom iz istog sela kao i Marisav Petrović, došao je da interveniše ne samo za svog sina, već i za druge Kragujevčane. Navodno, "Bena, i ti mi dolija!", reči su kojima ga je Marisav ispratio u topovske šupe. Dragoljub i Raul Milovanović streljani su 21. oktobra.

Ljotićevci Marisava Petrovića uzeli su na sebe zadatak da pohapse kragujevačke Rome. Tokom hapšenja iskaljivali su bes na njima, a onda ih u topovskim šupama razmenjivali za svoje pristalice, ali i gimnazijalce na koje su računali kao na moguće buduće pristalice. Kasnije će, tokom istorije, biti i u Kragujevcu pokušaja da se od Marisava Petrovića napravi tragična istorijska figura, čovek koji je navodno mnoge spasao od streljanja. Takvi pokušaji završeni su neuspehom, jer je još uvek u Kragujevcu bilo mnogo onih koji se sećaju, ne samo posebne surovosti, nego i lične osvetoljubivosti Marisava Petrovića, zbog koje su mnogi njegovi politički i lični neprijatelji završili u topovskim šupama. Direktor Učiteljske škole, Miloje Pavlović, zbog svojih godina (53) bio je na spisku onih koje su Nemci planirali da oslobode. Izveden je iz topovskih šupa, ali onda je naišao upravo Marisav Petrović i zbog davne i duge lične netrpeljivosti vratio ga nazad. Miloje Pavlović streljan je u pretposlednjoj grupi izvedenoj pred streljački vod tog dana. O ovom događaju postoje bar tri svedočanstva, izneta 1945. godine Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora. Brojni istorijski izvori saglasni su u tome da ljotićevci jesu izdvajali ljude iz kolona za streljanje i da su tako poštedeli njihove živote. Međutim, o spasilačkoj ulozi Marisava Petrovića i njegovih ljotićevaca ne može biti govora, jer su spaseni razmenjeni za druge ljude. U knjizi Poruke streljanog grada (Kragujevac, 1966), Branislava Božovića, stoji: "Među njima je bio veliki broj Cigana s kojima su postupali kao sa robljem. Naročito su njih velikodušno ustupali Nemcima, dajući ih u znatno većem broju od onih koje su u zamenu dobijali od Nemaca."

U 7 ujutru 21. oktobra počelo je masovno streljanje. Za mesta streljanja odabrane su doline Sušičkog i Erdoglijskog potoka u Šumaricama. Doline su odabrane jer je iz njih bilo teško pobeći, ali za svaki slučaj, na padinama potoka postavljeni su mitraljezi. Uhapšeni su izvođeni u grupama i streljani jedni za drugima. Jedan od osnivača Kragujevačkog partizanskog odreda, Svetozar Toza Dragović, bio je u jednoj od grupa. Dok su ih sprovodili do streljačkog voda, povikao je: "Bežite!" Ljudi su se rastrčali, nastala je pometnja i unakrsna vatra. U ovom incidentu poginulo je i nekoliko nemačkih vojnika, međutim, nekoliko ljudi uspelo je da pobegne. Toza Dragović nije bio među njima.

Od 7 ujutru do 14 posle podne, Šumaricama je neprestano odjekivala rafalna paljba, a onda je sve utihnulo. Kvota od 2300 streljanih, prema proceni majora Keniga, bila je ispunjena. U topovskim šupama ostalo je još oko 350 ljudi. Njih 200 ljotićevci su odveli u školu "Kralj Petar", a u danima nakon streljanja ova grupa radila je na ukopavanju mrtvih. Ostali su pušteni kućama, među njima i tada gimnazijalac, a kasnije čuveni glumac Milosav Mija Aleksić (1923–1995).

Sahranjivanje je trajalo danima. Ukopavanjem su rukovodile ljotićevske snage uz nadzor nemačkih vojnika. Prema nekim svedočanstvima, u nekoliko slučajeva došlo je do sukoba između talaca koji su radili na ukopavanju i ljotićevaca, koji su tražili od njih da prevrću tela i uzimaju satove, prstenje i novac. Obeležavanje grobova i pristup članovima porodica streljanih bio je zabranjen. Međutim, tokom noći, Kragujevčanke, uglavnom žene i majke streljanih, uspevale su da se provuku do Šumarica, gde su tražile svoje mrtve. Zahvaljujući njima, pronađena su četvorica muškaraca koji su uspeli da prežive rafalnu paljbu. Takođe, ima svedočanstava o desetinama slučajeva u kojima su porodice uspele da nađu svoje pokojnike, odnesu tela i sahrane ih u porodičnim grobnicama. Jedan od potresnijih detalja je i da su mnoge žene, iako nikada nisu uspele da pronađu svoje, nastavile da dolaze kako bi donele hranu radnicima na ukopavanju. Tačan broj humki i pojedinačnih grobova u Šumaricama nije moguće precizno utvrditi. Jedno svedočenje govori o 30 velikih humki i 4-5 manjih grobova, dok izveštaj komisije oformljene nakon rata barata brojem od 31 humke i "nekoliko pojedinačnih grobova". Prvi javni pomen žrtvama streljanja nemačke vlasti odobrile su 4. aprila 1942. U to vreme, strogost okupacionih vlasti je popustila, pa su Kragujevčani već mogli da odlaze u Šumarice, na grobove svojih streljanih. Na treću godišnjicu streljanja 21. oktobra 1944. Kragujevac je oslobođen. Prvo opelo u Šumaricama održano je sutradan.

O uzrocima, razlozima i broju žrtava streljanja u Šumaricama postoje različite procene, podaci i sporenja. Ono oko čega spora nema i ne može da bude jesu ljudi. U dokumentaciji Spomen-muzeja "21. oktobar" sačuvane su 42 poruke streljanih, ispisivane na komadima papira, poleđini fotografija ili dokumenata koje su uhapšeni imali pri ruci. Ove poruke čine da svi ideološki obračuni, tokom kojih su žrtve često služile kao zgodna moneta za potkusurivanje izgledaju nebitno. Poruke streljanih podsećaju na ono najvažnije: 21. oktobra 1941. pobijeni su ljudi. Iz svake poruke provejavaju detalji iz svakodnevnog života, od briga i problema do gimnazijskih ljubavi. Božidar Milinković, majstor, napisao je na poleđini radničke knjižice: "Mila Ružice, oprosti mi sve na poslednjem času. Evo ti 850 dinara, tvoj Boža."

Radnik Lazar Petrović ostavio je na poleđini stare dopisnice poruku: "Draga Lelo, Seko i Bato, kucnuo je zadnji čas, oprostite svom tati. Ljubi vas sve Lazar. Htedoh se slikati s tobom Lelo, ali ti odgodi. Žao mi je." Otac i sin Nikola i Aleksandar Simić streljani su zajedno. Nikola, inženjer, u svojoj poruci kaže: "Ja i Aca odlazimo zajedno. Ljubi vas otac, živite u slozi." Aleksandar, osamnaestogodišnji gimnazijalac piše: "Pozdravlja vas sve Aca. Pozdravite moju drugaricu Danicu." Gimnazijalac Pavle Ivanović, streljan 20. oktobra, pisao je ocu, ne znajući da je on već u topovskim šupama i da će biti streljan samo dan nakon njega: "Tata, ja i Miša smo u topovskim šupama. Donesi nam ručak, neki džemper i neki ćilim. Donesi nam u teglici pekmez. Paja. Tata idi kod direktora ako vredi." Poruku ocu ostavio je i učenik Ljubiša Jovanović, takođe ne znajući da mu je otac na istom mestu gde i on. Streljani su obojica, istog dana.

Jedna štura poruka, na prvi pogled bez ikakvog emotivnog naboja, verovatno je najpotresnija od svih. Knjigovođa Jakov Medina, uhapšen 18. a streljan 20. oktobra, kratko je napisao: "Lebac sutra nemojte poslati." U toj kratkoj rečenici sadržana je sva tragika života u zlom vremenu: "lebac" kao simbol života, osnovna hrana, ali i ratne sirotinje onog doba, one koja brine o svakom komadiću hleba i ništa ne baca, jer za bacanje nema.

Broj streljanih u Kragujevcu decenijama unazad bio je predmet sporenja i sukoba. Danas se najčešće barata brojem od približno 2800 ljudi. Do pre samo nekoliko godina opšteprihvaćen broj bio je 7000. Verovanje da je preuveličan broj streljanih posledica komunističke propagande, kako bi se time pojačala dramatika šumaričke tragedije, pogrešno je iz više, istorijskim dokumentima potkrepljenih razloga. U izveštajima majora Keniga pominje se broj od 2300. Istog dana kada se streljanje dogodilo, paroh stare crkve Dragoslav Veličković, na margini Mineja za oktobar, zapisao je: "Na današnji dan Nemci su streljali oko 7000 građana Kragujevca." U listu "Borba" od 15. novembra 1941. izašao je tekst sa naslovom "Hitlerovci i Nedićevci poubijali 5000 ljudi i žena u Kragujevcu". Četnički izvori tog doba variraju u procenama između 5000 i 12.000, a najčešće se pominje broj od 6000. U julu 1947. godine, pred Savezničkim vojnim sudom broj 5 u Nirnbergu, svedok Živojin Jovanović izjavio je da je u Kragujevcu streljano 7000 ljudi, te da je to zaključio na osnovu broja crnih barjaka na kućama u Kragujevcu i broja panaija donetih u crkvu. Međutim, Savezničkom vojnom sudu dostavljeni su i izveštaji Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, a ovi izveštaji sadrže svedočanstva za 2324 streljanih, od čega za 1706 postoje originalne prijave članova porodica. Uz, po svemu sudeći, mit o 7000 streljanih, najčešće se pominje i onaj o 300 đaka kragujevačke gimnazije i petnaestoro dece od 8 do 11 godina. Prema podacima iz arhive Spomen-muzeja "21. oktobra", streljano je 40 dece (37 u Kragujevcu i troje u selima) uzrasta od 11 do 15 godina i 261 mladić srednjoškolskog uzrasta (rođeni od 1922. do 1925. godine), a bili su učenici Prve i Druge gimnazije, Učiteljske, Građanske, Vojno-tehničke i Zanatlijske škole, ali i radnici i zemljoradnici. Njima treba dodati i još 16 momaka starijih od 19 godina koji su još uvek bili učenici. Među četrdesetoro streljane dece sigurno se nalaze i mali Romi, čistači cipela. Međutim, ko su tačno bili i koliko je uopšte streljanih Roma, nije moguće utvrditi, jer nose ista imena i prezimena kao sugrađani srpske nacionalnosti. Prema podacima Staniše Brkića, istoričara i muzejskog savetnika u Spomen-muzeju "21. oktobar", romske organizacije iz Kragujevca ulažu napore da utvrde broj streljanih Roma, ali zbog šturih podataka sve procene ostaju tek pretpostavke i naslućivanja. Prema do sada prikupljenim podacima, u Kragujevcu i okolnim selima streljana je 2381 osoba, 2355 muškaraca i 26 žena. Podaci o streljanima prikupljaju se i dan-danas, te se još uvek događa da pojedina imena budu uklonjena sa spiska, a nova pridodata.

simbol Šumarica, delo vajara Miodraga Živkovića
Zahvaljujući radu istoričara Spomen-muzeja "21. oktobar", podaci o streljanima u Šumaricama dostupni su javnosti. Građa kojom muzej raspolaže i koja se i dalje prikuplja, menja i dopunjava, dovoljna je da osigura da ime nijednog od streljanih u Šumaricama ne padne u zaborav. To nije toliko važno zbog ukupnog broja žrtava, koliko zbog svake od žrtava ponaosob. Ovih dana okončano je prikupljanje potpisa građana koje je pokrenuo dnevni list "Pres", s predlogom da 21. oktobar bude proglašen za Dan sećanja na sve srpske žrtve u Drugom svetskom ratu. Potpis na ovu inicijativu stavili su predsednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković, predsednica Skupštine Slavica Đukić Dejanović, gotovo svi ministri, lideri opozicije, mnogi pisci, akademici, istoričari, javne ličnosti i građani. Vlada Srbije, na sednici u četvrtak 20. oktobra, usvojiće i zvanično ovaj predlog. Da Srbiji fali reafirmacija antifašističke tradicije, nije sporno. Međutim, ono što zabrinjava jeste postojeći stepen konsenzusa oko toga da 21. oktobar podseća na "sve srpske žrtve", jer se time opet pokreće mašinerija depersonalizacije žrtava, kojoj istoričari, bar oni koji rade na temi kragujevačkog streljanja, uporno pokušavaju da stanu na put.

Jovana Gligorijević za Vreme, za 70-ogodišnjicu

adviser adviser 10:32 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

NNN
А ја све чекам да се на данашњи дан јави неки Крагујевчанин или крагујевачки ђак са ауторском опцијом који није протеран са Блога Б92.


Evo, pošto si tamo isključio komentare jedan tekst pretužnog naslova:

Lebac sutra nemojte poslati
...


Decu im neću oprostiti !
Slava svima, njima posebno.

O gamadi koja ih je pobila, ne bih ovaj puta.
tasadebeli tasadebeli 14:48 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

NNN

Evo, pošto si tamo isključio komentare jedan tekst pretužnog naslova:



Па ја чекао до увече да се неко јави (имаш и ти ауторску, зар не?), па на крају урадио како најбоље знам и умем.

Хвала ти за овај текст. Да сам га раније имао пред очима, свакако би ушао у онај закљуани пост.
mariopan mariopan 15:17 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

tasadebeli
NNN

Evo, pošto si tamo isključio komentare jedan tekst pretužnog naslova:



Па ја чекао до увече да се неко јави (имаш и ти ауторску, зар не?), па на крају урадио како најбоље знам и умем.

Хвала ти за овај текст. Да сам га раније имао пред очима, свакако би ушао у онај закљуани пост.



Hvala vam oboma, previše tužno i potresno podsećanje.
mariopan mariopan 15:23 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

(Па се и ја овом приликом извињавам.)



Pozdravljam lepe manire na blogu.
Bili se izvinio a ja mu verujem da nije znao na šta je dao onaj komentar.
Greške se događaju ali je lepo i kada se sve završi bez svađe i vređanja.

BRAVO za vas, momci.
Bili Piton Bili Piton 19:05 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

NNN


Jovana Gligorijević



To je ona koju je Krlo označio kao "neku buduću Borku Pavićević", i to baš ovde na blogu jedared.

On je to naravno ciljao s derogativnim spinom, ali, kad smo kod Jovane, mene ta mogućnost baš raduje
adviser adviser 19:19 22.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Bili Piton
NNN


Jovana Gligorijević



To je ona koju je Krlo označio kao "neku buduću Borku Pavićević", i to baš ovde na blogu jedared.

On je to naravno ciljao s derogativnim spinom, ali, kad smo kod Jovane, mene ta mogućnost baš raduje

Bolje da bude svoja, nego ta Borka.
Nije ni čudo kakvi smo ko su nam uzori.
Bili Piton Bili Piton 17:59 23.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

adviser

Bolje da bude svoja, nego ta Borka.
Nije ni čudo kakvi smo ko su nam uzori.


Ako me sećanje ne vara, ustanovili smo nedavno da i ne znaš koja je od svih tih gargojli baš tačno Borka, što naravno ne treba da te sprečava da se ističeš svakog dana.
adviser adviser 20:13 23.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

Bili Piton
adviser

Bolje da bude svoja, nego ta Borka.
Nije ni čudo kakvi smo ko su nam uzori.


Ako me sećanje ne vara, ustanovili smo nedavno da i ne znaš koja je od svih tih gargojli baš tačno Borka, što naravno ne treba da te sprečava da se ističeš svakog dana.

Ti znaš.
Poznata antisprkinja - šta je tu nejasno ?
Jebote, kako te ne mrzi da budeš toliko mrzovoljan.
Bili Piton Bili Piton 20:52 23.10.2018

Re: Živ je Lambros, itekako

adviser

Poznata antisprkinja - šta je tu nejasno ?


Rečeno s takvim uverenjem da mi je srce prosto poskočilo od radosti što su moja merila svega - pa i srpstva - upravo na suprotnom polu od tvojih. Bilo bi alarmantno da je ikako drugačije.

Edit - gde bre mrzovoljan, au contraire
not2old2rock not2old2rock 21:20 21.10.2018

malo pristojnosti, molim


Danas je 21. oktobar, Srbi taj datum ne mogu da zaborave. Kako niko nije ni reč o na današnji dan jezivom zločinu u Kragujevcu napisao, a bez namere da se upuštam u polemiku zašto autor teksta više nije tu, linkovao sam tekst negdašnjeg kragujevačkog gimnazijalca o tom događaju. To je sve.
tasadebeli tasadebeli 21:35 21.10.2018

Re: malo pristojnosti, molim

not2old2rock

Danas je 21. oktobar, Srbi taj datum ne mogu da zaborave. Kako niko nije ni reč o na današnji dan jezivom zločinu u Kragujevcu napisao, a bez namere da se upuštam u polemiku zašto autor teksta više nije tu, linkovao sam tekst negdašnjeg kragujevačkog gimnazijalca o tom događaju. To je sve.



Ако си.

Окачио сам.



romi.daba romi.daba 08:00 22.10.2018

Uhićen!

свађају као испод порно филмова на Pornhub и сличним порно сајтовима.


Znači i to pratiš! Ccc
tasadebeli tasadebeli 08:27 22.10.2018

Re: Uhićen!

romi.daba
свађају као испод порно филмова на Pornhub и сличним порно сајтовима.


Znači i to pratiš! Ccc



Да. Само тамо не учествујем у дискусијама у коментарима испод филмова и слика као на Блогу Б92.

Тамо ИХ само гледам. Само ИХ посматрам, што би се рекло...

К'о и 5. октобра 2000.
myredneckself myredneckself 11:49 22.10.2018

Re: Uhićen!

tasa, iz drugog posta
Edit: (И не замерите на искљученим коментарима, заиста мислим да су на неким постовима попут овога коментари сувишни.

Нема се ту шта додавати или одузимати.)


Tako je.
Lepo je što si ovo postavio, i morala sam ovde da ti se javim.
Tek malopre sam primetila, jer sam se tamo kod razmisljam uplela u mekane vunice ko pile u kučine.
adviser adviser 12:17 22.10.2018

Re: Uhićen!

myredneckself
tasa, iz drugog posta
Edit: (И не замерите на искљученим коментарима, заиста мислим да су на неким постовима попут овога коментари сувишни.

Нема се ту шта додавати или одузимати.)


Tako je.
Lepo je što si ovo postavio, i morala sam ovde da ti se javim.
Tek malopre sam primetila, jer sam se tamo kod razmisljam uplela u mekane vunice ko pile u kučine.

Ja sam po tome pitanju poslao Tasi mišljenje da je trebalo da dozvoli komentare.
Pošto je on smatrao da nije trebalo, ja bih i ovde da se nadovežem i da kažem ...

Slava svima streljanim u Šumaricama !
Decu im neću nikada oprostiti !

Gamad koja su ih streljala, za mene će uvek biti gamad.
tasadebeli tasadebeli 14:51 22.10.2018

Re: Uhićen!

myredneckself

morala sam ovde da ti se javim.




chedimir chedimir 05:31 23.10.2018

od serija do Šumarica

...najvolem da gledam Gomoru napuljsku i Novine rvacke,inače ne volem serije,odgledao sam onu špansku Kuća od papira ali me posle dobrog zapleta smorila do kraja.Korene nisam čitao i prva epizoda mi se baš dopala,bem li ga,tegobno jeste,nema humora što reko Aris al mene mi se sviđa,kad bejah u Srbije u februaru doneo sam dve Ćosićeve knjige(nemaju veze sa Katićima)malo sam ih čitao,izgleda da su on i Đinđić bili dobri (to me iznenadilo).
Šumarice su tuga do neba,ako se dobro sećam Nemcima je u sfrj bilo zabranjeno da dolaze u Kragujevac,trebalo je tako i da ostane,nek se drugi pitaju zašto,što reko Čarlivoje,decu im ne mogu oprostiti
tasadebeli tasadebeli 06:39 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

chedimir

kad bejah u Srbije u februaru doneo sam dve Ćosićeve knjige(nemaju veze sa Katićima)malo sam ih čitao,izgleda da su on i Đinđić bili dobri (to me iznenadilo).



А с киме то Ћосић није био добар у Србији? Није њега џабе Милошевић поставио за првог председника крње Југославије, Савезне Републике Југославије, после распада СФРЈ (и тако га искористио за своје потребе).

Многи када данас причају о њему, мисле само на његов период веза са Милошевићем и отуд та нетрпељивост и твоје изненађење када си чуо за њега и Ђинђића.

А при томе се заборавља колико њих је баш њему било захвално у Србији зато што нису хапшени педесетих, шездесетих и седамдесетих. Имао је он кредит код тадашњих српских властодржаца јербо је заједно са њима крвавио гаће у рату на истој страни, па је ишао, обијао прагове, мољакао за многе да их не осуђују за ставове и мишљења. Негде је успевао, негде не.

Ако некоме уопште и можемо да захвалимо за било какве трагове демократије, слободе мишљења и говора и јавне речи у ондашњем систему у Србији, то је Ћосић.

Ђинђић је дошао касније.





П.С. - Постоји неколико људи које повезујемо данас увек са Милошевићем које су после 5. октобра 2000. ови сорошевци и другосрбијанци сасвим намерно по медијима трпали и стрпали све заједно у исту врећу са оним Слобиним башибозуком и пилићарима (од којих су неки и данас на власти) желећи тако што више и што дубље да продубе те поделе у Србији и међу Србима о чему "Корени" баш и говоре.

А видиш, неке од "тих Слобиних" ја и данас поштујем, па чак иако се не слажем са свиме што су говорили и чинили.

Добрица Ћосић, Михајло Марковић, Антоније Исаковић, Брана Црнчевић, Бата Живојиновић, Берчек, Оскар Ковач, ректор универзитета Унковић,...

А то што је Милошевић био јузер и абјузер у циљу очувања сопствене власти, то је већ нешто друго.

Уосталом, зар се није иста ствар догодила и са демократама и Демократском странком и пре и после 5. октобра?

(Нпр. ако ме памћење добро служи јер сам био присутан на тој обнављачкој скупштини странке 1989. (после забране свих странака у Југославији 1945. и потпуног гашења Демократске странке 1948.), први председник Демоикратске странке је требало да буде Борислав Пекић, али је волшебно, после више пута понављаног гласања баш на захтев Ђинђића, на то место дошао Мићуновић. Па после њега Ђинђић. И то су у Демоктратској странци радили и пре и после 5. октобра 2000. Јузерси и абјузерси исто к'о и Слоба. Зато ме више никада нису ни видели међу собом и у својим редовима после те оснивачке-"обнављачке" скупштине 1989.)


П.П.С. - Политика је у нијансама, друже. Никада то није некаква црно-бела слика, гуд гајз-бед гајз, као у вестерн и партизанским филмовима, па удри, пуцај једни у друге док имамо муниције. То онда више и није политика него грађански рат.

А ми Срби никако да тај свој грађански рат који траје 200 година завршимо већ једном...

Па да онда коначно изађемо из тог лавиринта слепих историјских улица.

(Види Цветићанинов пост. ЛИНК)
romi.daba romi.daba 10:30 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica



Mislim da je pametnije oprostiti ali ne zaboraviti.
chedimir
što reko Čarlivoje,decu im ne mogu oprostiti

romi.daba romi.daba 10:32 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

Naravno to nije tako evroazijatskom kontekstu kojem je potreban živ konflikt radi opstanka.

romi.daba


Mislim da je pametnije oprostiti ali ne zaboraviti.
chedimir
što reko Čarlivoje,decu im ne mogu oprostiti


romi.daba romi.daba 10:55 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

Pitam se zašto su druge istočnoevropske zemlje bile uspešnije u tranziciji iz jednopartijskih sistema u višepartijske. Moguć odgovor je taj što su komunisti uspeli da ostanu na vlasti u državnim strukturama u čemu je pomogao Ćosić.
nsarski nsarski 11:24 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

ако ме памћење добро служи јер сам био присутан на тој обнављачкој скупштини странке 1989.

Ne služi te dobro. Ta skupština je bila 2. ili 3. februara 1990. u Domu omladine. I ja sam bio prisutan.
maksa83 maksa83 12:43 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

Демократске странке 1948.), први председник Демоикратске странке је требало да буде Борислав Пекић, али је волшебно, после више пута понављаног гласања баш на захтев Ђинђића, на то место дошао Мићуновић. Па после њега Ђинђић. И то су у Демоктратској странци радили и пре и после 5. октобра 2000.

To je JEDINA stranka ovde (ako zanemarimo pok. GSS koji je isto valjda imao neke smene na vrhu) koja je ovde od tada menjala predsednike + SPS koji je preživeo nestanak vođe, ali ovi su tvrdo spregnnuta interesna grupa preko ruskog faktora zavučena duboko u energetske pore odakle ih neće niko nikad isterati. Sve ostalo su kultovi ličnosti.
adviser adviser 12:45 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

maksa83
Демократске странке 1948.), први председник Демоикратске странке је требало да буде Борислав Пекић, али је волшебно, после више пута понављаног гласања баш на захтев Ђинђића, на то место дошао Мићуновић. Па после њега Ђинђић. И то су у Демоктратској странци радили и пре и после 5. октобра 2000.

To je JEDINA stranka ovde (ako zanemarimo pok. GSS koji je isto valjda imao neke smene na vrhu) koja je ovde od tada menjala predsednike + SPS koji je preživeo nestanak vođe, ali ovi su tvrdo spregnnuta interesna grupa preko ruskog faktora zavučena duboko u energetske pore odakle ih neće niko nikad isterati. Sve ostalo su kultovi ličnosti.

Slava joj !

Ko se tu sve bio zakačio, nije ni čudo što su je sahranili.
alselone alselone 13:59 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

ako zanemarimo pok. GSS koji je isto valjda imao neke smene na vrhu


Dva puta uspešno dok se nisu nažalost mozgoodlili u dve močvare, 3/4 stranke u DS i 1/4 u LDP.
tasadebeli tasadebeli 15:01 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

nsarski

ако ме памћење добро служи јер сам био присутан на тој обнављачкој скупштини странке 1989.


Ne služi te dobro. Ta skupština je bila 2. ili 3. februara 1990. u Domu omladine. I ja sam bio prisutan.



Тако је.

Још увек имам првих 10 бројева Демократије негде уредно упаковане и везане канапом у подруму...

maksa83

To je JEDINA stranka ovde


alselone


Dva puta uspešno dok se nisu nažalost mozgoodlili u dve močvare, 3/4 stranke u DS i 1/4 u LDP.


Их, да је само у две!

То је једина странка која је све време од своје обнове као своју главну карактеристику имала нешто што ја називам противприродни политички блуд.

Наиме, када гуштеру одсечеш реп, из гуштера израсте нови реп.

Када Демократској странци одсечеш реп, из тог репа израсте нови гуштер, да не кажем нова странка. Јбг.

А то заиста не може да се схвати и прихвати као нормалан политички демократски процес. Барем не у Србији. И не у временском распону од 20-25 година. После једнопартијског система и идеологије који су били на сцени пуних 45 година.



Molitva svetom Nestoru, koji je ubio alu,
a iz nje postali miševi, gušteri, zmije i druga gamad


Ubio si, sveti Nestore, alu,
hvala ti!
Al da smo posle odahnuli — nismo!
Razmileli se iz njene strvi miševi,
daždevnjaci, zmije, i ostala gamad,
ne znaš kad ćeš zmiju pod jastukom zateći,
kad miša kašikom izvući iz tanjira,
kad će te daždevnjak iz hleba ujesti;
možeš lopatom gamad po zemlji da skupljaš,
iz vode izviru, padaju sa zvezda;
što nam je nekad sa jednog mesta smrdelo,
sveti Nestore, posle tvog junaštva
preti i smrdi sa hiljadu mesta!

Pokupi, sveti Nestore, ove zmije,
guštere, miševe, slepiće, daždevnjake,
škorpione, i drugu gamad, u vreću,
odnesi vreću na vrh brda,
istresi je, zasuči visoko rukave,
pa od njih opet onu alu umesi,
veliku ko što je bila, i još veću!
S daždevnjakom u ustima, sa zmijom oko ruku i nogu,
sa slepićem na očima, sa škorpionom u nozdrvi,
dok mi u žabi nestaju ovca i pas,
gvozdenzubu i stoglavatu, molim te,
sveti Nestore,
vrati nam onu alu,
spasi nas!



Ljubomir Simović
(1935)
maksa83 maksa83 15:23 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

Када Демократској странци одсечеш реп, из тог репа израсте нови гуштер, да не кажем нова странка. Јбг.

Pa ček, SPO je nastao tako što si imao SNO u kome su bili Mirko Jović i Vuk Drašković, pa su raskinuli (Mirko isterao Vuka), a u tom nekom savezu je figurisla valjda i neka kombi stranka (veći kombi, bukvalno njih 10) Vojislava Šešelja, pa je raskinuti Vuk napravio SPO u koji je nekako dospeo i kum Vojislav, ali su se posvađali posle nekoliko meseci pa se kum Vojislav Š. otcepio i napravio prvo onaj Srpski Četnički Poket, pa se nešto sa njim desilo i onda je to postalo SRS pabirčenjem onoga što je za njim kreunlo iz SPO i još neke opskurne stranke Tome Nikolića. Dakle bilo je te mitoze, mejoze i kolariću paniću u patriotskom bloku. Šta je posle bilo sa SRS-om, toga se valjda još živo sećamo, a vidimo kakav je gušter iz tog repa izrastao.


Nego, da se ne baci, jedna sa Sajma Knjiga, Vjerica i Vjekoslav.

alselone alselone 16:11 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

То је једина странка која је све време од своје обнове као своју главну карактеристику имала нешто што ја називам противприродни политички блуд.


Meni je GSS bio skroz kul stranka sa dobrom ekipom i progresivnim programom.
tasadebeli tasadebeli 19:05 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

maksa83

Pa ček, SPO je nastao tako što si imao SNO u kome su bili Mirko Jović i Vuk Drašković, pa su raskinuli (Mirko isterao Vuka), a u tom nekom savezu je figurisla valjda i neka kombi stranka (veći kombi, bukvalno njih 10) Vojislava Šešelja, pa je raskinuti Vuk napravio SPO u koji je nekako dospeo i kum Vojislav, ali su se posvađali posle nekoliko meseci pa se kum Vojislav Š. otcepio i napravio prvo onaj Srpski Četnički Poket, pa se nešto sa njim desilo i onda je to postalo SRS pabirčenjem onoga što je za njim kreunlo iz SPO i još neke opskurne stranke Tome Nikolića. Dakle bilo je te mitoze, mejoze i kolariću paniću u patriotskom bloku. Šta je posle bilo sa SRS-om, toga se valjda još živo sećamo, a vidimo kakav je gušter iz tog repa izrastao.



Ма да, али они засвирали и за појас заденули још пре 25 година.

А Демократска странка ради то и дан-данас.


Nego, da se ne baci, jedna sa Sajma Knjiga, Vjerica i Vjekoslav.



Вероватно Вук и Дана седе исто овако на штанду преко пута?

Јбт, к'о гос'н попе Ћира и Спира и госпоје попадије Персида и Сида на сеоској слави!

Наш Филип са транспарентом на степеницама испред хале би ту био црквењак Аркадије.


Vjekoslav.


Наш'о ја давно на тавану моје куће, још у основној школи када сам био, неки стари католички календар из Хрватске питај бога од пре колико ратова са предложеним именима да се дају деци на тај дан на који су се родила. И нађем за себе да за мој дан рођења мушко новорођенче треба да се зове Красни.

И сав поносан на своје откриће зезнем се и испричам то у друштву у школи не бих ли се похвалио својим истраживачким радом.

И дан-данас се понеко досети тога па ме поздрави са:

"Где си, кој' мој Красни!"

И то на улици, пред оноликим светом...

Што човек може самог себе да зезне, нико то не може.

Тако ми и треба кад не умем да ћутим.


hoochie coochie man hoochie coochie man 19:57 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

maksa83
Када Демократској странци одсечеш реп, из тог репа израсте нови гуштер, да не кажем нова странка. Јбг.

Pa ček, SPO je nastao tako što si imao SNO u kome su bili Mirko Jović i Vuk Drašković, pa su raskinuli (Mirko isterao Vuka), a u tom nekom savezu je figurisla valjda i neka kombi stranka (veći kombi, bukvalno njih 10) Vojislava Šešelja, pa je raskinuti Vuk napravio SPO u koji je nekako dospeo i kum Vojislav, ali su se posvađali posle nekoliko meseci pa se kum Vojislav Š. otcepio i napravio prvo onaj Srpski Četnički Poket, pa se nešto sa njim desilo i onda je to postalo SRS pabirčenjem onoga što je za njim kreunlo iz SPO i još neke opskurne stranke Tome Nikolića. Dakle bilo je te mitoze, mejoze i kolariću paniću u patriotskom bloku. Šta je posle bilo sa SRS-om, toga se valjda još živo sećamo, a vidimo kakav je gušter iz tog repa izrastao.


Nego, da se ne baci, jedna sa Sajma Knjiga, Vjerica i Vjekoslav.



Ovako je to bilo

Društvo Sava postaje SNO, predsednik Jović, podredsednik Drašković.
Uporedo s tim Šešelj osniva Srpski Slobodarski Pokret.
Jović i Vuk se razilaze, Vuk i Šešelj prave SPO (P pokret, iz Šešeljevopg ranijeg naziva stranke, O obnova, iz Vukovog)
Pucaju i oni.

Šešelj sa delom Liberalne Stranke (Vuletić i Stefanović) inače stranke koja je osnovana prva posle rata u Srbiji, čak pre obnove rada DS, dakle sa Stefanovićčevom frakcijom i onime što je pošlo sa Šešešljem iz SPO prave Srpski Četnički Pokret.

Za to vreme Narodna Radikalna Stranka (Veljko Guberina) takođe biva rastočena na mnogo frakcija, jedna od frakcija je priznavala Nikolića za predsednika, i ta frakcija se udružila sa SČP i napravili SRS.

U međuvremenu je i SČP pucao pa nastajalo nešto što se zvalo Crna Ruka, šabačka advokatica (zli jezici kažu i Vojina devojčica) se naljutila, odvojila pa napravila tu CR.

A što sve ovo pričam?
Dobro da se k*rčim, ali i šta još?
Nemam pojma al mi lepo :)
Sad mi sve to deluje po malo romantično, i ne žalim što sam učestvovao.

maksa83 maksa83 20:09 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

Ма да, али они засвирали и за појас заденули још пре 25 година.

А Демократска странка ради то и дан-данас.


Ovajjjj...

Ovi ne da nisu zasvirali nit' za pojas zadenuli nego izotop nastao raspadom tog SRS-a s početka priče danas vlada Srbijom (a SPO s početka priče se utopio u taj izotop na svim nivoima, i takođe ima funkcije), a ubogi DS se mota tu negde oko cenzusa i jedino što povremeno priloži je nekog prebega u taj SNS senkrup. Ono Tadićevo i Borkovo da ne računamo baš u stranke mada oni to tako vole da zovu, ali ako eto insistiramo na tome da "rep" zovemo - "noga", pas još uvek nema pet nogu, nego ipak četiri, džaba što mi to zovemo "noga".
adviser adviser 20:18 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

maksa83
Ма да, али они засвирали и за појас заденули још пре 25 година.

А Демократска странка ради то и дан-данас.


Ovajjjj...

Ovi ne da nisu zasvirali nit' za pojas zadenuli nego izotop nastao raspadom tog SRS-a s početka priče danas vlada Srbijom (a SPO s početka priče se utopio u taj izotop na svim nivoima, i takođe ima funkcije), a ubogi DS se mota tu negde oko cenzusa i jedino što povremeno priloži je nekog prebega u taj SNS senkrup. Ono Tadićevo i Borkovo da ne računamo baš u stranke mada oni to tako vole da zovu, ali ako eto insistiramo na tome da "rep" zovemo - "noga", pas još uvek nema pet nogu, nego ipak četiri, džaba što mi to zovemo "noga".

Dobro !
I šta će sada biti ?!
Šta da se radi !?
Od DS-a nema ništa, mrka kapa.
Jedino, možda, da pozovemo u pomoć Tunjavoga. Ako je mogo da pobedi Slobu, što ne bi i ovoga ?
Ili bivšeg Đikijevog potpredsednika vlade, Čedu dramaturga - posebno sada kada je opravio zube i nabacio mišiće u teretani.
Ili možda niško-fruškogorskog vinara.
Jebote - nije ni čudo što smo stigli do ovde.
tasadebeli tasadebeli 20:19 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

hoochie coochie man

Sad mi sve to deluje po malo romantično,


А тек романтични ројалисти Синише Вучинића?

Ено њега данас са све својим чланством у Српској напредној странци.

Како може, Хучи, један ројалиста да буде у странци која би умрла да нема свог председника Републике?



Иц ол грик ту ми...






EDIT


ne žalim što sam učestvovao.


Ма и не треба. Барем си из првих редова гледао представу и добро се зезао.

Ја био увек у ложи. (Мислим, позоришној, не од оних слободних другара дунђера, немам ја ништа с њима, што би рекла Кристина из Маратонаца.)

Синиша Вучинић

1) Каријеру политичара је почео у првој српској националној странци након пада комунизма, Српској народној обнови Мирка Јовића али ју је напустио после неколико месеци. Постаје председник Омладине Конзервативне странке која се учлањује у Удружену ројалистичку омладину (коју он формира).

2) За време рата је окупио паравојну јединицу „Српске соколове“, којих је било око 1500.[2] 28. августа 1992. на Озрену, проглашен је за српског војводу, а иницијативу су понели Српски монархистички покрет, Савез свих Срба света и Српски народни препород, док је сам чин проглашења извршио Војвода Милика Дачевић Чеко

3) Године 1996. учлањује се у бивши огранак Српске радикалне странке, Радикалну странку „Никола Пашић“, чији је председник био Јован Гламочанин. Дан након учлањења, 14. децембра 1996. изабран је за председника када је Главни одбор сменио дотадашњег председника Гламочанина.

4) За члана Дирекције Југословенске удружене левице изабран је 2000,

5) али већ наредне године 3. јуна, због програмског неслагања, излази из ЈУЛ-а. Вучинић 14. јуна 2001. оснива Српску левицу, која је настала уједињењем Радикалне странке Левице „Никола Пашић“, Српског слободарског савеза и невладиних организација и удружења: Омладинска организација Српски соколови, Независно удружење пензионера Србије, Српски сељачки савез, Раднички покрет Србије и Црне Горе, Европска иницијатива, Форум за женска права. Његова политика се апсолутно окренула ка Слободану Милошевићу, те се декларише као левичар.

6) Учлањује се у Странку српског јединства али убрзо долази у сукоб са Бориславом Пелевићем и

7) 28. јуна 2004. одвлачи део чланства ССЈ-а у његов Покрет српског јединства чији је био председник. После мање од годину дана, 24. марта 2005. године, он формира Српску партију социјалиста, која је као главни циљ истицала очување лика и дела Слободана Милошевића.

8) Дана 3. фебруара 2008. године, у другом кругу председничких избора, партија је подржала Томислава Николића. Вучинић је тада био у притвору, али како је он тада тврдио, да је остао на слободи изнео би неке податке о криминалним радњама Милутина Мркоњића, Ивице Дачића и Млађана Динкића, па би Николић добио довољан број гласова за победу.

9) Дана 11. маја 2008. године, на парламентарним изборима, странка је подржала Српску радикалну странку.

10) Дана 27. септембра 2008. године Српска партија социјалиста се, одлуком главног одбора, интегрише у Српску радикалну странку, чиме се Вучинић вратио десничарским идејама. Као разлог зближавања са Шешељем је навео да је тиме испунио последњу Милошевићеву жељу да се сви социјалисти приклоне Српској радикалној странци.

11) Формирао је и невладину организацију „Руска иницијатива“, испред које се састао у пар наврата са руским представницима у Београду.

12) У Требињу је Вучинић 21. јула 2009. формирао Иницијативни одбор невладине организације Српски четнички покрет Републике Српске, чији је и председник. Организовани су наставни центри у којима историчари са свих делова Балкана подучавају омладину од 16 до 22 године о томе шта је то четништво. Овакав Вучинићев потез је уздрмао политичку сцену на просторима бивше СФРЈ, што је изазвало бурна негодовања.

13) 27. марта 2012. године постаје члан Српске напредне странке.



Познајем неке од тих ликова око Слинише још одавно, од детињства, па сам био у прилици све ово време да их слушам (у кафани, наравно) и захваљујући томе пратио сам све ово из ложе.






tasadebeli tasadebeli 20:56 23.10.2018

Re: od serija do Šumarica

maksa83

Ovajjjj...



Овајјјј...

Имаш доле у едиту Хучију објашњење-илустрацију како се то ради у Србији.

Није Демократска странка никакав изузетак Као ни СПС, СРС, ЈУЛ, ДСС, ЛДП,... Ју нејм ит.

П.С. - Како је добро било телевизијско представљање странака пред неке тамо изборе између 2000. и не знам више које...

Нека странка из Ниша, не сећам се имена странке нити за шта су се залагали и шта су обећавали јербо ми тон на тв по обичају био искључен, али се сећам те слике коју сам видео у пролазу.

Њих 7-8 се сликају за телевизију у представљању пред изборе.

Стали сви испред споменика на Чегру. Разних су година, од 18 до 70. Један држи испред себе икону Светог Николе у рукама, други, онај клинац, има мајицу са Че Геваром, трећи у кожној јаши са кајлом око врата, четврти држи српску заставу, пети има мајицу са Титовим ликом, шести има мајицу на којој пише Guns N' Roses,...

Каква слика! И представљање "странке" пред изборе!

К'о да ми је Докс дао неку од оних његових лековитих травки. Смејао сам се три дана чим бих се сетио те слике...

А имам утусак да ни ови "велики играчи" на политичкој сцени Србије (СНС, ДС, ДСС, ЛДП, СРС,... ју нејм ит) нису много бољи од те опскурне странке која је вероватно била "основана" само за те изборе и нико више никада није чуо за њих или их видео.

Само ови "велики" то раде на малкице вишем нивоу и са више финансијских средстава за пропаганду.

П.П.С. - И докле год је то тако, нема нама никаквих промена у Србији.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana