Istorija

Nezavršeni rat

Boris Drenca RSS / 11.11.2018. u 02:45

45917244_2218478295086773_4429800054726852608_n.jpg?_nc_cat=107&_nc_ht=scontent.fbeg4-1.fna&oh=0af791e7ef2269340e3c36d2183ebe66&oe=5C784B4C


Čin I

Aleksandr Petrovič Izvolski * sedeo je, u svečanoj diplomatskoj uniformi, za velikim radnim stolom u  kabinetu ruske ambasade u Parizu. Buka sa ulice, koju su činili uzvici, muzika, delovala mu je bolesno radosno. Zatvorio je prozor. Stao je ispred velike slike cara, pardon Cara. Delovao je tužno. Začulo se kucanje. 'Da' , rekao je.

U kabinet je ušao Igor Andrejevič Tarasjev**, u zategnutoj uniformi oficira Carske garde.

'Vaša ekselencijo , depeša iz Ministarstva inostranih dela Republike Francuske' reče i pruži mu kovertu.

'Sačekaj', kaže Aleksandr Petrovič Izvolski dok otvara kovertu.

'Izgleda da je gotovo. Potpisali su primirje.', reče ambasador, i dalje zamišljen i nekako tužan.

'Mislite li da će potrajati?', zapita Igor Andrejevič Tarasjev.

'Ne znam. Možda. A možda će biti stabilno kao i temelji objekta u kome su ga potpisali', reče Aleksandar Petrovič Izvolski i osmehnu se ironično 'potpisali su ga u vagonu, Igore Andrejeviću.'

'Možemo li očekivati povratak kući, ekselencijo?'

'Griša, Griša...Ostaje nam da se nadamo da će nam sada naši saveznici pomoći i osloboditi našu Majku Rusiju... Nadam se, a znam da će nas trpeti kao goste još neko vreme a onda, kao i u svakom hotelu, ispostaviti račun. Za svaki popijeni šampanj, za svaku zgužvanu posteljinu .'

(između činova)

Na te reči kao sa da svetlo zgasne u kabinetu i sve , ipak, jasne slike postadoše senke. Dve figure, zastava, portret na zidu. Jasno je šta je , ali ko stoji tu nije jasno. (Crne figure u uniformi, jarbol sa savijenim zastavama ali kojim, portret, nejasno čiji ) I tada se kroz radosne uzvike i pesmu koja sve glasnije stiže sa ulice probija , pucketavo kao sa gramofonske ploče hor:


'Oplakali ste rat
I mislili: sada je kraj
O mučenici,
Vešala rastu više
Nego sin žena i brat
I verna su, u beskraj!' ****

Čin II

Za oko slučajnog prolaznika krajolik je predivan, bajkovit. Za oko realnog nešto tu nije kako treba. Dim koji se vije iz onog sela tamo prikazuje zlo.

Bugarski vojnici trče od kuće do kuće sa bakljama. Pre nego zapale kuću prevrnu je tražeći hranu, zlato odeću. Poručnik Manojlo Godžajev*** ide ka kući za koju su mu rekli da nije prazna .

Saginje se da bi mogao da uđe u prostoriju. Zatiče na ležaju oznojenu, iscrpljenu ženu. Trudnu. Gleda je. Ona počinje da ječi. Nešto pokušava da kaže.

Poručnik Manojlo Godžajev se okreće ka vojnicima: 'Носете го в плевнята!'

Vojnici su odneli ženu u štalu i ostavili je tamo. Poručnik je dreknuo na vojnike: "Изгорете къща! Никой не докосна никого!' i ušao u štalu. Gledao je ženu koja samo što se nije porodila.

' Не научих това за училищата. Вместо да се занимаваме с армията, ние облекчаваме болката на някого. Грехът остава върху нас. Детето трябва да живее', razmišljao je glasno.

Okrenuo se ženi: 'Ja Mančo. Ti?. Kroz jecaj je odgovorila 'Sida'

' За детето', izvadio je zlatnik iz džepa i spustio joj pored glave.

Izašao je iz štale i počeo da urla na vojnike: ' Преместете! Това, което сте задали, е включено.'

(između činova)

Zvuk pucketanja vatre se pojačava. Iako glasan liči na pucketanje ploče. Iz nezapaljene štale se čuje krik žene. I ponovo hor peva

'Zdravo, na domu mrki pogledi,
Mržnja i svađa
Zdravo, u sramu, pokoru, bedi,
Braća smo, braća!' ****

Čin III

Odrpanac dugačke kose i brade probudio se u šiblju pored bare. Umio se ovlaš tom vodom i krenuo. , Nije znao da li ga više bole noge ili je gladan ili je umoran. Ušao je u selo. Oni na koje je nailazio sklanjali su se. Kod svakog od tih susreta klimnuo je glavom. Raspadnuta austrijska uniforma u kombinaciji sa kosom i bradom sigurno nije doprinosila da ga gledaju dobronamerno.

Skrenuo je u šor koji je znao ceo život. Poznata kuća, poznata kapija, otvorio je kapiju i ušao u dvorište.

Video je malog dečaka kako se igra na travi.

'Ko si ti?', pitao ga je . 'Ti si moj sin, ti si moj Boda', i krenuo je ka njemu.

Dečak uplašen tom strašnom, bradatom , prljavom prilikom počeo je da plače i da beži. Njegove sestre koje su radile po dvorištu, videle su preteću priliku i uzele vile. Krenule su na došljaka. Vikale su i terale su ga...

Uznemirena grajom i plačem deteta njihova majka je izašla u dvorište. Stala je između Stranca i dece. Stavila je ruke na usta.

'Lazo, ti si? Moj Laza, živ. Ti si. Deco vratio vam se tata !!!!

NAPOMENA:

*Aleksandr Petrovič Izvolski - ambasador Carske Rusije u Parizu. Umro je u Bijaricu 1919. Što će reći nije dočekao ni formalni završetak rata a ni povratak u otadžbinu.
**Igor Andrejevič Tarasjev - je potpuno za ovu priliku izmišljen što ne mora, istovremeno, značiti takav i baš tu gde je opisan nije postojao. Isto važi i za situaciju i dijalog u prvom činu.
***Poručnik Manojlo Godžajev je samo imenom izmišljen. Okolnosti u kojima se pojavio u priči su takve kakve su opisane.  Ne umem da crtam pa sam Imenom pokušao da dam neku vrstu opisa čoveku koji je zaista postojao i uradio opisano.

**** Pozajmljeni stihovi Miloša Crnjanskog iz pesama 'Večni sluga' i 'Jugoslaviji'

Za razliku od prvog čina, druga dva opisuju stvarne događaje. Možda su malo dodatno romantizovani ali razlog je što su mi ih ispričali njihovi akteri. Opisane su po mom sečanju na te priče. Kada sam ih slušao nisam ih zapisivao.

Veliki rat je bio , kako mu samo ime kaže, veliko besmisleno međusobno satiranje ljudi. Jer su se carevi igrali rata, rekao bi pesnik. Rat je odneo i sve uključene careve. Rat je bio krvav, surov, mokar, siv, blatnjav, ..., gadan. Rat ljudi. Poslednji rat sa ljudskom potragom za smislom. Tri su carstva srušena, neka, bolje nisu ni zaslužila, svet se nepovratno promenio, pokvario i popravio a razmišljanje o ratu, naročito tom, je kao heroin. Donosi jednu prividno udobnu tugu. Neki su dotakli zvezde, neki su dotakli dno. Prvenstveno moralno. Retki će ponovo juriti zvezde ali će mnogi kasnije hodati po dnu. Kao neko čije poreklo uključuje učesnike na obe strane (mada ne direktno sukobljene) još uvek , bez mnogo smisla, pokušavam da dokučim taj smisao

 

Autor fotografije je Aleksandar Vasović (objavljena je sa odobrenjem autora)

 



Komentari (90)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

apostata apostata 03:10 11.11.2018

Mala ispravka

Izvoljski od 1917. više nije bio ambasador RI u FR.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:47 11.11.2018

Re: Mala ispravka

Извољски још увек (2018.) није амбасадор РИ у ФР.

Boris Drenca Boris Drenca 09:19 11.11.2018

Re: Mala ispravka

Ali, mu to ne bi bila smetnja da 1918 sedi u kabinetu ruskog ambasadora u Parizu i prima depeše francuskog ministarstva. Država naslednica je tek kasnije poslala ambasadora u Pariz (1925.). Godinu dana posle obnavljanja diplomatskih odnosa .
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:50 11.11.2018

Re: Mala ispravka

meni je fascinantno kako su i ruski i kineski poslednji monarsi donosili seriju pogrešnih odluka (cela misterija sa Rasputinom na dvoru - mogu misliti samo koliko Rusi, budući skloni mistici i mesijanizmu, imaju očekivanja od Putina) te položili svoje države na kolena i utrli put komunizmu umesto transformacije u demokratije.
Boris Drenca Boris Drenca 21:08 11.11.2018

Re: Mala ispravka

položili svoje države na kolena i utrli put komunizmu umesto transformacije u demokratije.


Deluje kao neverovatno poverenje u zablude ponuđene i obećane u 'lakšim' putevima i prečicama
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:08 12.11.2018

Re: Mala ispravka

Deluje kao neverovatno poverenje u zablude ponuđene i obećane u 'lakšim' putevima i prečicama



nedavno, dok smo se šetali Beiđinom, komentarisao sam sa suprugom da nama ne nedostaje Jugoslavija kao Jugoslavija, već bezbrižnost odgovornosti koju je komunističko uređenje društva nudilo - zašto bi ti razmišljao i nosio balast donošenja odluka, kada je tu Partija da to radi za tebe.

najveći poraz srpske demokratije je što i od naših čuješ sve češće da je "demokratija zabluda". sputnjik odlično ispunjava svoje direktive u srbiji i stvara defetizam kod ionako defetizmu sklonih srba.
adviser adviser 06:54 11.11.2018

M'da !

Živeo veliki srpski narod !
Boris Drenca Boris Drenca 09:21 11.11.2018

Re: M'da !

Vi
M'da
ste neki 'tajni klub', sekta ili AKUD koji se promoviđe sa ova četiri ispunjena slovna mesta?
milisav68 milisav68 09:30 11.11.2018

Svi će ljudi braća biti...

Kao neko čije poreklo uključuje učesnike na obe strane (mada ne direktno sukobljene) još uvek , bez mnogo smisla, pokušavam da dokučim taj smisao

gedza.73 gedza.73 10:44 11.11.2018

Čisto

da ne pomešamo strane u ratu.

Raspadnuta austrijska uniforma u kombinaciji sa kosom i bradom sigurno nije doprinosila da ga gledaju dobronamerno



Elite troops in k.u.k. army from Bosnia and Herzegovina


Soldiers from 13th Waffen Mountain Division of the SS Handschar






Serbian soldier pays tribute to deceased friend
vrabac_onaj vrabac_onaj 11:15 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73
da ne pomešamo strane u ratu.

Raspadnuta austrijska uniforma u kombinaciji sa kosom i bradom sigurno nije doprinosila da ga gledaju dobronamerno



Mislim da se ta treća priča odigrava negde na teritoriji današnje Vojvodine. Povratak sa fronta u Galiciji, na primer.
Boris Drenca Boris Drenca 11:15 11.11.2018

Re: Čisto

Kakve veze ima Handžar divizija sa Velikim ratom? Bila je brojnija od SS jedinice Dušan silni?

Realno moji preci jesu bili na obe strane. Banatski vojnici su bili na Visli (na Istočnom frontu). Ovi iz Toplice su bili u Srbiji.

gedza.73 gedza.73 11:27 11.11.2018

Re: Čisto

vrabac_onaj
Mislim da se ta treća priča odigrava negde na teritoriji današnje Vojvodine. Povratak sa fronta u Galiciji, na primer.

ma mistejka.

Boris Drenca
Kakve veze ima Handžar divizija sa Velikim ratom? Bila je brojnija od SS jedinice Dušan silni?

gogole izbacio u pretrazi skoro jednu kraj druge. prvo sam mislio da je montaža. da čovek ne poveruje da u trideset godina skoro isti golobradi mladići budu toliko zadojeni mržnjom i tako voljni da, zarad velikih imperija, napadaju svoje komšije.

kako ti nedovršeni ratovi vuku spirale zla.

usput mi se pojavila informacija da su malo pre Velikog rata srpska i crnogorska vojska osvojile Rašku oblast (tekst govori o Sandžaku).
Autor navodi da su se srpski vojnici korektno ponašali prema lokalnom stanovništvu dok su crnogorski silom pokrstili oko 12 000 muslimana uz ubijanje 800 ljudi.

Što, kad se pogleda celokpuna istorija, i nije bilo neočekivano.


Pa samo nakon dve godine 'elitne Kuk jedinice sa prostora BiH' budu najodlikvanija jedinica za počinjene zločine po Srbiji.

zato mi bilo 'zgodno' da postavim sliku Handžar jedinice koja je, pored svega, ponovila zločine u jednoj generaciji i tako ostavila tinjajuću vatru za devedesete.
milisav68 milisav68 11:27 11.11.2018

Re: Čisto

Boris Drenca
Bila je brojnija od SS jedinice Dušan silni?



Kakva sad SS jedinica Dušan silni?
gedza.73 gedza.73 11:30 11.11.2018

Re: Čisto

Kakva sad SS jedinica Dušan silni?

to sam se i ja pitao al reko možda Boris bolje zna. saće on da objasni.
Boris Drenca Boris Drenca 11:30 11.11.2018

Re: Čisto

Mislim da se ta treća priča odigrava negde na teritoriji današnje Vojvodine. Povratak sa fronta u Galiciji, na primer.


Zna se i precizno priča je iz sela Gaj u današnjoj opštini Kovin. Bradati čovek u odrpanoj uniformi je moj pradeda Lazar a mali dečak (rodio se mesec dana pošto su Austrijanci mobilisali Lazara) moj deda Bogdan. Inače Rusi su ga zarobili negde u Galiciji...

Lazara su 1942/1943 ubili Nemci. Na sahrani je ekipa koju je vodio Špiler (u narodu poznatiji kao Diklićev Šicer) pokušala da uhvati Bogdana.(Druga i drugačija priča)
gedza.73 gedza.73 11:37 11.11.2018

Re: Čisto

Boris Drenca
Bradati čovek u odrpanoj uniformi je moj pradeda Lazar a mali dečak (rodio se mesec dana pošto su Austrijanci mobilisali Lazara) moj deda Bogdan.

Dedu moje žene su mobilisali četnici na samom kraju rata. Streljan u Kragujevcu kao saradnik okupatora (iako su se ljudi iz njegovog sela zauzimali i objašnjavali).

Njen otac je posmrče.
Boris Drenca Boris Drenca 12:01 11.11.2018

Re: Čisto

Postojala je , negde u šumadiji, grupa dobrovoljaca (uglavnom Zboraša) koju je nemačka okupaciona vlast priključila SS jedinicama i dala joj ime Dušan Silni. U Srbiji nisu bili mnogo aktivni.U Srbiji je u sklopu SS jedinica bio najaktivniji Srpski dobrovoljački korpus Konstantina Mušickog. Koji, iako je imao obeležja i bio pod SS komandom, nikada nije zvanično zaveden kao SS jedinica

A Dušana Silnog sam pomenuo zbog značaja koji u ovoj priči o Velikom ratu ima . Isti kao i pomenuta Hadžar divizija.
deset_slukom deset_slukom 12:12 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73
da čovek ne poveruje da u trideset godina skoro isti golobradi mladići budu toliko zadojeni mržnjom i tako voljni da, zarad velikih imperija, napadaju svoje komšije.


Pa da, velike imperije su pitale svakog ponaosob da li želi u vojsku ili ne želi, ali su ovi (Srbi takođe) bili "toliko zadojeni mržnjom i tako voljni" da napadaju svoje komšije...

Eto, i moji dedovi su, puni volje, otišli - jedan na istočni, drugi na zapadni front, da tamo ubijaju neke ljude, ostavivši svoje babe s gomilom dece da rmbaju za nadnicu.
milisav68 milisav68 12:15 11.11.2018

Re: Čisto

Boris Drenca
Postojala je , negde u šumadiji, grupa dobrovoljaca (uglavnom Zboraša) koju je nemačka okupaciona vlast priključila SS jedinicama i dala joj ime Dušan Silni.

Da, da Šumadija je leglo izdajnika.

Sad nisu dovoljni Lotićevci i četnici Koste Pećanca. nego je još postojala SS jedinica.

Kakav bezobrazluk.


Boris Drenca Boris Drenca 12:22 11.11.2018

Re: Čisto

Ne kažem da su Šumadinci, već da su se negde u Šumadiji okupili. Protiv Šumadije nemam ništa, naprotiv. Lično me pogađa što je neko ko tvrdi da je isto što i ja odlučio da se stavi u takvu služu i da se nazove takvim, gadnim imenom.

gedza.73 gedza.73 12:39 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
moji dedovi su, puni volje, otišli - jedan na istočni, drugi na zapadni front, da tamo ubijaju neke ljude

Kad bih bio isklučiv napis'o bi da me ne interesuje šta su radili na drugim frontovima već šta su radili po Srbiji.

A to šta su radili po Srbiji je bilo stravično.

deset_slukom
velike imperije su pitale svakog ponaosob da li želi u vojsku ili ne želi, ali su ovi (Srbi takođe) bili "toliko zadojeni mržnjom i tako voljni" da napadaju svoje komšije...


stogodišnjicu pobune slovačkih vojnika u kasarni 71. trenčanskog puka vojske Austro-Ugarske monarhije u okupiranom srpskom Kragujevcu. Pobunio se, pola godine pre kraja sve uzaludnijeg rata, zbog šikaniranja i gladi, veliki deo puka, koji su činili, uglavnom, Slovaci iz trenčanskog kraja (zapad Slovačke, uz današnju granicu sa Češkom).

Posle ugušenja pobune, 44. pokretača i najaktivnijih učesnika je osuđeno na smrt i pogubljeno.


Već 6. juna formiran je preki sud, pred koji je izvedeno 82 okrivljenih za pobunu. Nekoliko njih je uspelo da pobegne, 15. je oslobođeno zbog nedostatka dokaza pa je, konačno, 44 njih oglašeno krivim i osuđeno na smrt. Smrtnu presudu nad njima izvršili su pripadnici bosanko-hercegovačke regimente koje su oficiri morali pre streljanja da opiju.


Boris Drenca
dala joj ime Dušan Silni...da se nazove takvim, gadnim imenom.

može biti da sam i ovo pogrešno povezao.
milisav68 milisav68 12:40 11.11.2018

Re: Čisto

Boris Drenca
Lično me pogađa što je neko ko tvrdi da je isto što i ja odlučio da se stavi u takvu služu i da se nazove takvim, gadnim imenom.

Lično ti smeta nešto što si izmislio?


vcucko vcucko 12:40 11.11.2018

Re: Čisto

milisav68
Boris Drenca
Postojala je , negde u šumadiji, grupa dobrovoljaca (uglavnom Zboraša) koju je nemačka okupaciona vlast priključila SS jedinicama i dala joj ime Dušan Silni.

Da, da Šumadija je leglo izdajnika.

Sad nisu dovoljni Lotićevci i četnici Koste Pećanca. nego je još postojala SS jedinica.

Kakav bezobrazluk.



Koliko sam ja čuo (a ne tvrdim da sam u pravu) u pitanju je neka grupa besprizornih koju je pokušao da oformi Ljotić. Ali nije uspeo da sastavi ni vod, tako da ih Nemci nisu uzeli u obzir čak ni za Staljingrad. Gde su inače poslali svakog ko je mogao da hoda, evropska bagra united.
Boris Drenca Boris Drenca 12:45 11.11.2018

Re: Čisto


može biti da sam i ovo pogrešno povezao


Nisi ti, ja sam loše objasnio. Nije Dušan gadno ime , već SS
Boris Drenca Boris Drenca 12:46 11.11.2018

Re: Čisto


Lično ti smeta nešto što si izmislio?


Verovatno bi mi smetalo da sam izmislio
tasadebeli tasadebeli 12:47 11.11.2018

Re: Čisto

vcucko

evropska bagra united.



К'о они Бандерини у Украјини пре пар година, на Мајдану, што су извели демократску револуцију?


Брате рођени, како сам само штрикао испред њих 1984. у Минхену где су одржавали неке демонстрације за време Октоберфеста, а ја се зајеб'о, па им на њихово питање одговорио да сам Србин из Југославије.

Још увек им, после толико година, нисам ни заборавио ни опростио то моје беж'те ноге, усраћу вас по минхенским улицама тада.

И данас када их видим негде у Грчкој на летовању (лако се препознају по тетоважама), изгледам тако да ми жена сваки пут брбоће на уво:"Смири се, смири се, немој овде правиш срања, дошли смо на одмор..."

Boris Drenca Boris Drenca 12:50 11.11.2018

Re: Čisto

Mislim da su ih na neki Sovjetski savez i poslali i da su tamo, uglavnom stradali
vrabac_onaj vrabac_onaj 12:52 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73

Autor navodi da su se srpski vojnici korektno ponašali prema lokalnom stanovništvu dok su crnogorski silom pokrstili oko 12 000 muslimana uz ubijanje 800 ljudi.

Pa samo nakon dve godine 'elitne Kuk jedinice sa prostora BiH' budu najodlikvanija jedinica za počinjene zločine po Srbiji.

zato mi bilo 'zgodno' da postavim sliku Handžar jedinice koja je, pored svega, ponovila zločine u jednoj generaciji i tako ostavila tinjajuću vatru za devedesete.


Dobro Gedžo, to stoji, ali ako hoćemo da budemo pošteni treba pomenuti i bataljon Šemsa Midovića iz Sjenice i njegovu ulogu u odbrani Beograda 1915. rame uz rame sa Gavrilovićevim vojnicima.
deset_slukom deset_slukom 13:40 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73

Kad bih bio isklučiv napis'o bi da me ne interesuje šta su radili na drugim frontovima već šta su radili po Srbiji.

A to šta su radili po Srbiji je bilo stravično.


Pa nisu mogli po Srbiji da rade ništa, jer su bili na drugim frontovima. A ovi što su bili u Srbiji isto ne bi radili ništa da nisu mobilisani. Hoću samo da ti skrenem pažnju da ti je pisanje puno nategnutih konstrukcija tipa "oni su puni volje krenuli da ubijaju svoje komšije".

Ne znam šta si hteo da kažeš ovim primerom pobune Slovaka? Posle svega preživljenog, puk'o im film. Čak i u rasulu pred kraj rata nisu izbegli smrtnu kaznu, isto bi bilo i na početku. Ne misliš, valjda, da je bio moguć neki bunt prilikom mobilizacije? Ili da su ih pitali na koji front hoće da idu?

Verujem da je malo koji pojedinac u ovim krajevima, u prvom ratu, imao neku ličnu motivaciju da ratuje na bilo kojoj strani. Druga je priča šta se dešava u nečijim glavama kad se nađu u rovu, pa ne izlaze tri-četiri godine...



vrabac_onaj vrabac_onaj 13:47 11.11.2018

Re: Čisto

Hoću samo da ti skrenem pažnju da ti je pisanje puno nategnutih konstrukcija tipa "oni su puni volje krenuli da ubijaju svoje komšije".


Pa sudeći po tadašnjim izveštajima (ne nužno samo srpskim) nije da su baš bezvoljno pristupili klanju.
deset_slukom deset_slukom 14:08 11.11.2018

Re: Čisto

vrabac_onaj
Hoću samo da ti skrenem pažnju da ti je pisanje puno nategnutih konstrukcija tipa "oni su puni volje krenuli da ubijaju svoje komšije".


Pa sudeći po tadašnjim izveštajima (ne nužno samo srpskim) nije da su baš bezvoljno pristupili klanju.


Pročitaj opet, od početka, o čemu je reč. Reč je o kretanju u rat. Da li je neko mobilisan, ili je pun elana kranuo da... šta? Kad te mobilišu ne znaš ni kuda ćeš ići, ni šta ćeš raditi.

Kad se nađe na terenu, narod ovdašnji je spreman na svašta, to već znamo.

"Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi.[3][4] Najvišu procenu broja žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procenio da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta.[5]"

"Nalazi međunarodne komisije su potvrdili da je bilo teških ratnih zločina. Ustanovljeno je da oružje nije upotrebljeno samo protiv neprijateljske vojske, već je korišteno za pokolj stanovništva u Makedoniji i Albaniji, starijih ljudi, seljaka, zemljoradnika, žene i dece.[22] Komisija procenjuje da je u bitoljskom vilajetu, koji su podelile Srbija i Grčka, spaljeno 80% muslimanskih sela.[23] Srpske vlasti su krajem avgusta 1913. godine onemogućile ulazak Komisije u albanske oblasti pod kontrolom srpske vojske, a uporedo sa tim srpska štampa je napala dolazak međunarodne komisije kao ograničavanje suvereniteta i mešanje u unutrašnje stvari države.[24] Podaci koje je komisija prikupila objavljeni su u izveštaju 1914. godine, koji je ubrzo zasenjen izbijanjem Prvog svetskog rata.[25]"


https://sh.wikipedia.org/wiki/Zlo%C4%8Dini_nad_Albancima_u_Balkanskim_ratovima
vrabac_onaj vrabac_onaj 14:12 11.11.2018

Re: Čisto

Najvišu procenu broja žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procenio da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta.


O toj proceni Koste Novakovića smo na blogu diskutovali pre nekih 7-8 godina.
Ne bih da se ponavljam
deset_slukom deset_slukom 14:17 11.11.2018

Re: Čisto

vrabac_onaj

O toj proceni Koste Novakovića smo na blogu diskutovali pre nekih 7-8 godina.
Ne bih da se ponavljam


Mmmda... broj je sigurno manji, što situaciju menja iz korena.
vrabac_onaj vrabac_onaj 14:33 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
vrabac_onaj

O toj proceni Koste Novakovića smo na blogu diskutovali pre nekih 7-8 godina.
Ne bih da se ponavljam


Mmmda... broj je sigurno manji, što situaciju menja iz korena.


Tako je.
Vidiš da možeš kada se potrudiš.
gedza.73 gedza.73 15:44 11.11.2018

Re: Čisto

vrabac_onaj
ali ako hoćemo da budemo pošteni treba pomenuti i bataljon Šemsa Midovića iz Sjenice i njegovu ulogu u odbrani Beograda 1915. rame uz rame sa Gavrilovićevim vojnicima.

levo i desno od njega čini mi se sremski odred pod komandom bivšeg austrougarskog oficira i jedinica žandara pod komandom Nemca. Ili obrnuto. koji su mu takođe davali podršku.


deset_slukom
Hoću samo da ti skrenem pažnju da ti je pisanje puno nategnutih konstrukcija tipa "oni su puni volje krenuli da ubijaju svoje komšije".

kad moram svakom ponaosob. Hrvati su krenuli u rat s pesmom da osvete 'svog' princa Ferdinanda (a Srbi nisu krenuli na komšije Hrvate da osvete kralja Aleksandra na primer). Najbrojniji narodi po učešću u I svetskom ratu Hrvati i Bosanci čije su jedinice ujedno i najodlikovanije. Bilo je tu i nekih dobrovoljaca, neki su postali plemići zbog zasluga u ratu. Onih o kojima je pisao Arčibald Rajs.
Ој, хрватски храбри сине,
Превези ме преко Дрине!
Освећена крв још није
Фердинанда и Софије…

The execution of Serbian women by Austro-Hungarian troops


Ne znam šta si hteo da kažeš ovim primerom pobune Slovaka? Posle svega preživljenog, puk'o im film

Puko' film Slovacima i nikom drugom? ako su svi 'morali' onda su morali i Slovaci. Ako su se Slovaci, Česi pobunili što nisu i drugi? Nego ih još streljali bosansko - hercegovački vojnici. U centru Šumadije. Ako si pod okupacijaom Austrougara logično je da se pobuniš. A ne da kreneš bez pogovora u rat na strani jačeg. Pa kad su tog tvog jačeg prebile gegule onda ajde mir, mir, mir niko nije kriv.


inače mi tvoj komentar o mobilisanim dedama i babama zanimljiv po još jednom osnovu. Pošto oni nisu, kako kažeš, dobrovoljno otišli u rat (morali su, sila, imperija...) a i kuće su im ostale same zašto se isti princip ne primenjuje na masovna streljanja sto za jednog?

Nego ko vas šiša gegule ima po 100 da ginete za jednog Švabu dok ne oborite imperiju a pošto niste onda ćemo i mi da streljamo još ponekag kolebljivog za svaki slučaj.

ovde mi pada na pamet ona o gloginjama. mada je neprimerena u ovoj diskusiji.

edit
Srbi u KuK vojsci su imali 'poseban' tretman. Svaka greška je bila strogo kažnjavana.
milisav68 milisav68 17:41 11.11.2018

Re: Čisto

vcucko

Koliko sam ja čuo (a ne tvrdim da sam u pravu) u pitanju je neka grupa besprizornih koju je pokušao da oformi Ljotić. Ali nije uspeo da sastavi ni vod, tako da ih Nemci nisu uzeli u obzir čak ni za Staljingrad. Gde su inače poslali svakog ko je mogao da hoda, evropska bagra united.

Ma nije Ljotić pokušao, nego je oformio Srpski Dobrovoljački Korpus koji je brojao oko 3500 vojnika, i Nemci nisu dozvoljavali da taj broj bude veći jer generalno nisu imali poverenje u Srbe.

To se posle pokazalo kao tačno, jer kad su hteli da ih pošalju na istočni front, mnogi su odbili, pa su ih razoružali, a neke i streljali.

Takođe im nisu dozvoljavali da se jače opreme, pa su uglavnom imali rashodovano oružje (kao i topove i tenkove).

Inače su bili više ideološki nego nacionalno nastrojeni, glavni neprijatelji su im bili komunisti.

Mnogo veće zločine su činili četnici Koste Pećanca, a i oni su bili mala deca u odnosu na ono šta su radile "dobre komšije" iz SS divizije Prinz Eugen i Handžar SS divizije.
deset_slukom deset_slukom 17:51 11.11.2018

Re: Čisto

@gedza.73

A je l' može neka malo verodostojnija priča koja nije skinuta sa sajtova tipa "srpskoblago", "vaseljenska" i sličnih? Kad se izgugla tekst pesme koju si naveo, baca me isključivo na lepršave pričice poput tvoje. Tekst u Novostima pesmu povezuje s ulaskom osvajača u Beograd, a ne s oduševljenim Hrvatima koji se spremaju u boj protiv Srba. Mada je, sasvim verovatno, bilo i takvih.

Paralela sa streljanjem sto za jednog mi je potpuno misteriozna, ne mogu da uspostavim nikakvu vezu. Ja ti kažem jednu vrlo jednostavnu stvar - imam nešto originalne prepiske babe i dede, pisma koja su omirisala barut u rovovima, negde oko Soče, i vratila se kući. Nikakvog oduševljenja i želje za osvetom tu nema, mada je Ferdinand bio i njihov prestolonaslednik. Samo jad i čemer.

Tvoje "tumačenje" pobune Slovaka je očigledan primer kreiranja poželjne stvarnosti. Lepo piše, u tekstu koji si sam naveo, da su se pobunili "zbog šikaniranja i gladi" i to nema nikakve veze sa tim što su Slovaci. Ima veze utoliko što su od strane austrijskih oficira bili maltretirani na nacionalnoj osnovi, kao niža bića. Pretpostavljam da je tvoja ideja da pobunu predstaviš kao neku panslovensku solidarnost, ali je stvar, očigledno, prozaičnije prirode. Meni bi, valjda, godilo da si u pravu, jedan od mojih deda je, gle, Slovak. Da sam tvog mentalnog sklopa, imao bi kod mene prolaz s tom pričom.
deset_slukom deset_slukom 17:53 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
@gedza.73

A je l' može neka malo verodostojnija priča koja nije skinuta sa sajtova tipa "srpskoblago", "vaseljenska" i sličnih? Kad se izgugla tekst pesme koju si naveo, baca me isključivo na lepršave pričice poput tvoje. Tekst u Novostima pesmu povezuje s ulaskom osvajača u Beograd, a ne s oduševljenim Hrvatima koji se spremaju u boj protiv Srba. Mada je, sasvim verovatno, bilo i takvih.

Paralela sa streljanjem sto za jednog mi je potpuno misteriozna, ne mogu da uspostavim nikakvu vezu. Ja ti kažem jednu vrlo jednostavnu stvar - imam nešto originalne prepiske babe i dede, pisma koja su omirisala barut u rovovima, negde oko Soče, i vratila se kući. Nikakvog oduševljenja i želje za osvetom tu nema, mada je Ferdinand bio i njihov prestolonaslednik. Samo jad i čemer.

Tvoje "tumačenje" pobune Slovaka je očigledan primer kreiranja poželjne stvarnosti. Lepo piše, u tekstu koji si sam naveo, da su se pobunili "zbog šikaniranja i gladi" i to nema nikakve veze sa tim što su Slovaci. Ima veze utoliko što su od strane austrijskih oficira bili maltretirani na nacionalnoj osnovi, kao niža bića. Pretpostavljam da je tvoja ideja da pobunu predstaviš kao neku panslovensku solidarnost, ali je stvar, očigledno, prozaičnije prirode. Meni bi, valjda, godilo da si u pravu, jedan od mojih deda je, gle, bio Slovak. Da sam tvog mentalnog sklopa, imao bi kod mene prolaz s tom pričom.

hoochie coochie man hoochie coochie man 18:03 11.11.2018

Re: Čisto


Druga je priča šta se dešava u nečijim glavama kad se nađu u rovu, pa ne izlaze tri-četiri godine...


Ili čim stupi na srpsku zemlju.

Kakavi rovovi, kakve godine, pokolji su krenuli odmah kad se prešla Drina.
Da, naredba je bila takva, ali nije ni bilo otpora toj naredbi, nego se vrlo prilježno klalo, vešalo, silovalo, palilo...
Odmah, na početku, čim se pružila prilika.

Malo ružnjikavo deluje ova silna relativizacija, kao moralo se, u rovu se pogube merila, a inače ne bi oni, fini su to ljudi bili.

Ili ova relativizacija sa carevima koji su se igrali rata, što će reči, svi carevi se zaigrali pa preigrali.

Ne, zna se koji carevi su krivi za rat, i ružno je zatrpavati to ne pomenuti ih.
Švapski carevi su napravili to zlo na planeti, ne svi carevi.
deset_slukom deset_slukom 18:52 11.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man

Druga je priča šta se dešava u nečijim glavama kad se nađu u rovu, pa ne izlaze tri-četiri godine...


Ili čim stupi na srpsku zemlju.

Kakavi rovovi, kakve godine, pokolji su krenuli odmah kad se prešla Drina.


Ova rečenica je bila pretekst za fotografiju koja sledi. Palo mi na pamet da će se neko zakačiti za nju baš na ovaj način kako si ti uradio, htedoh da je izmenim, ali reko' da vidim koliko VAS poznajem.

Nema tu nikakve relativizacije, samo su mi već otužne te pričice o susedima koji su "nas" mrzeli i oduševljeno hrlili u KuK vojsku. Muslimani se u istu vreću trpaju po šablonu - ako su ovde imali Handžar diviziju, mora da su nas i tamo mrzeli. A Srbi i Muslimani su u Hercegovini zajedno dizali ustanak protiv KuK vlasti.

Verujem da tu ima posla za nekog nepristrasnog istoričara.
adviser adviser 19:10 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
hoochie coochie man

Druga je priča šta se dešava u nečijim glavama kad se nađu u rovu, pa ne izlaze tri-četiri godine...


Ili čim stupi na srpsku zemlju.

Kakavi rovovi, kakve godine, pokolji su krenuli odmah kad se prešla Drina.


Ova rečenica je bila pretekst za fotografiju koja sledi. Palo mi na pamet da će se neko zakačiti za nju baš na ovaj način kako si ti uradio, htedoh da je izmenim, ali reko' da vidim koliko VAS poznajem.

Nema tu nikakve relativizacije, samo su mi već otužne te pričice o susedima koji su "nas" mrzeli i oduševljeno hrlili u KuK vojsku. Muslimani se u istu vreću trpaju po šablonu - ako su ovde imali Handžar diviziju, mora da su nas i tamo mrzeli. A Srbi i Muslimani su u Hercegovini zajedno dizali ustanak protiv KuK vlasti.

Verujem da tu ima posla za nekog nepristrasnog istoričara.

Da bre !
Ko nas zavadi !?
Nadam se da su Srbi, konačno, naučili lekciju.
I da neće više nikada dozvoliti raznoraznoj žgadiji pod švapskim patronatom da ih kolje iz zadovoljstva.
I - red bi bilo da današnji dan Srbi ne prljaju pričama o raznoj gamadi, nego da se sećaju svojih predaka.
Živeo veliki srpski narod !
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:13 11.11.2018

Re: Čisto

samo su mi već otužne te pričice o susedima koji su "nas" mrzeli i oduševljeno hrlili u KuK vojsku.


I meni priče o tome kako smo se nešto mnogo voleli.
Posebno kad se ta ljubav naglašava u danima kakav je ovaj, kad je rat, a ne ljubav, tema.

Ja, kad sam pisao ono o klanju odmah kad se pružila prilika, nisam mislio ni na kakve komšije, nego na neprijatelja koji je prešao srpsku granicu i odmah krenuo sa klanjem.

Dakle klala je neprijateljska vojska, a ako se uvređenim oseća onaj čiji je narod, ili čiji su preci pripadali toj neprijateljskoj vojsci, ili onaj kome su ta vojska i ta carevina draga, e baš me briga, neka se vređa koliko hoće.
To su fakti, a sve drugo je relativizacija.

Da li su rado ili su manje rado klali je stvarno mnogo maje bitna stvar od one da su klali.
adviser adviser 19:29 11.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man
samo su mi već otužne te pričice o susedima koji su "nas" mrzeli i oduševljeno hrlili u KuK vojsku.


I meni priče o tome kako smo se nešto mnogo voleli.
Posebno kad se ta ljubav naglašava u danima kakav je ovaj, kad je rat, a ne ljubav, tema.

Ja, kad sam pisao ono o klanju odmah kad se pružila prilika, nisam mislio ni na kakve komšije, nego na neprijatelja koji je prešao srpsku granicu i odmah krenuo sa klanjem.

Dakle klala je neprijateljska vojska, a ako se uvređenim oseća onaj čiji je narod, ili čiji su preci pripadali toj neprijateljskoj vojsci, ili onaj kome su ta vojska i ta carevina draga, e baš me briga, neka se vređa koliko hoće.
To su fakti, a sve drugo je relativizacija.

Da li su rado ili su manje rado klali je stvarno mnogo maje bitna stvar od one da su klali.

Da.
Mada, prema aktivnostima u drugom svetskom ratu, velika verovatnoća je da su pomenuti Srbe i u prvom svetskom ratu, klali i rado.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:36 11.11.2018

Re: Čisto

Mada, prema aktivnostima u drugom svetskom ratu, velika verovatnoća je da su pomenuti Srbe i u prvom svetskom ratu, klali i rado.


Sudeći po odnosu prema Srbima u Sarajevu posle atentata, kanda neke ljubavi i nije bilo.
A onda dolazi ebena Jugodslavija pa mržnju diže na kub.
deset_slukom deset_slukom 19:56 11.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man

Dakle klala je neprijateljska vojska, a ako se uvređenim oseća onaj čiji je narod, ili čiji su preci pripadali toj neprijateljskoj vojsci, ili onaj kome su ta vojska i ta carevina draga, e baš me briga, neka se vređa koliko hoće.


Nisam stručan za pitanje klanja, ovde je reč samo o tome da li su komšije oduševljeno hrlile u KuK vojsku, e da bi se svetile Srbima zbog Ferdinanda. Moj odgovor je - nisu. Ti sada nastavi o klanju.

A ovo za "dragu carevinu" prosto ne znam u koji bih filmski žanr smestio. Comedy, fantasy, horror, mystery... Skroz si prolupao.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:16 11.11.2018

Re: Čisto

Nisam stručan za pitanje klanja,


Klanja uopšte, ili samo kad su Srbi klani?
Kako stojiš sa četničkim klanjima, nisam nešto primetio da se tu izjašnjavaš kao nestručan za to pitanje.

ovde je reč samo o tome da li su komšije oduševljeno hrlile u KuK vojsku,

A ti baš znaš da nisu, da niko nije.
Kako, majku mu?
Zašto li si tako siguran i zašto li ti je važno da to naglasiš.


A ovo za "dragu carevinu" prosto ne znam u koji bih filmski žanr smestio


Što, misliš da nema onih kojima je draga ta carervina?

Ili si se to malo osetio prozanim, a?
gedza.73 gedza.73 21:03 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
A je l' može neka malo verodostojnija priča koja nije skinuta sa sajtova tipa "srpskoblago", "vaseljenska" i sličnih?

Može. evo ti smernice pa pitaj nekog istoričara u vezi njih.
Imaš Josip Franka i Obzoraše.
Barona Musulina (Hrvata), Erentala, Putingama (katolički jezuita)...

evo ti jedan tekst iz socijalističkih novina (a ti guglaj ili juri istoričare da ti kažu kad je napisano... više od veka da ti bude manja pretraga... a nije vaseljesnka ni srpskoblago)

velikosrpsko ludilo nije nije ništa drugo do ideološki odraz čekinjaste stoke koja se ne može prodati

Izjave hrvatskih prvaka o vernosti monarhiji, želji da hrvatska bude samostalna država u okviru KuK.
kakve su bile antisrpske demonstracije u zagrebu (pre Sarajeva) a kakve izjave u hrvatskom Saboru.
Da li ima poneka fotografija o rušenju srpskih kuća i kafana po Sarajevu.
u kojim su hrvatskim gradovima rušene srpske crkve i groblja.
pronađi Ivu Andrića i ko su bili šuckori.

Pronađi Poćorekov nacionalni sastav jedinica. Zločine po Srbiji koje su počinili austrougarski državljani u prvim danima rata dok Srbijanci nisu proterali Poćoreka i njegove vojnike. Upari nacionalni stastav KuK vojnika, zločina i odlikovanja po onoj KuK knjizi sa spiskom ne sećam se kako se zove.

od 10 000 zarobljenih vojnika se 452 prijavilo u dobrovoljce na strani Srbije.

A sa srpske strane, kako kaže general fon Galvic, u borbama oko Selevca (Milisavljeva okolina) su učestvovale žene barabar sa vojnicima u odbrani svojih kuća.


Slika iz Bagrdana (jelicina okolina)

Srbijanci su izbegli iz svoje države jer su ih napali poslušni vojnici Austrougarske monarhije. I vratili se u nju.

Србија је, према подацима Конференције мира у Паризу 1919., изгубила 1.247.435 људи, односно 28% од целокупног броја становника које је имала по попису из 1914. год.

Што се тиче цивилног становништва, губици су износили 845.000.


pa pošteno da ti kažem zabole me patka za nečija povređena tanana osećanja.
deset_slukom deset_slukom 21:04 11.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man
Ili si se to malo osetio prozanim, a?


Izvini, ali moram da ti kažem da si budala.

Negde gore sam napisao da sam s očeve strane Slovak, a Slovačka je u toj carevini bila u istom položaju kao Srbija u Turskoj. Ima gore i o tome, da su se austrijski oficiri odnosili prema Slovacima (i Srbima) kao prema stoci. Mešovita Vojvodina je takođe bila daleka agrarna periferija.

Ali, vrhunac blesavosti je prebacivati bilo kome da mu je "drago" nešto sa čim nema nikakvog neposrednog iskustva, jer to ne postoji ni u kakvom obliku već sto godina.
deset_slukom deset_slukom 21:08 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73
želji da hrvatska bude samostalna država u okviru KuK.


E, sad si me ubedio.
gedza.73 gedza.73 21:18 11.11.2018

Re: Čisto

E, sad si me ubedio.

Nemam ja šta da te ubeđujem. Ja sam samo napisao (ovo što si okrnjio) da su tadašnji prvaci davali takve izjave.

pošto ti se nije svideo izvor 'pesmice' ja sam ti dao smernice pa se ti brale malo oznoj.
Imaš krajem juna demonstracije u Zagrebu i Sarajevu. Imaš fotografije u beogradskom Vojnom arhivu sa spaljenim selima, pobijenim civilima, streljanom decom u selu Glušić...
Imaš nacionalni sastav KuK vojske.

i srpske žrtve.

hoochie coochie man hoochie coochie man 21:25 11.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
hoochie coochie man
Ili si se to malo osetio prozanim, a?


Izvini, ali moram da ti kažem da si budala.

Negde gore sam napisao da sam s očeve strane Slovak, a Slovačka je u toj carevini bila u istom položaju kao Srbija u Turskoj. Ima gore i o tome, da su se austrijski oficiri odnosili prema Slovacima (i Srbima) kao prema stoci. Mešovita Vojvodina je takođe bila daleka agrarna periferija.

Ali, vrhunac blesavosti je prebacivati bilo kome da mu je "drago" nešto sa čim nema nikakvog neposrednog iskustva, jer to ne postoji ni u kakvom obliku već sto godina.


Znači nisi se osetio prozvanim?
Dobro.
Mada, nekako baš liči

Ali, vrhunac blesavosti je prebacivati bilo kome da mu je "drago" nešto sa čim nema nikakvog neposrednog iskustva, jer to ne postoji ni u kakvom obliku već sto godina.


Zašto bre?
Pa nije retko da nam je draga i da smo ponosni na istoriju sopstvenih država, naroda..
Evo meni je drago i ponosim se time što su se Srbi naebali mile majke Švabama i svim njihovim posilnima i na Ceru i na Kolubari.
Posebno na taj početak.
Znaš ono, sa jedne strane neka qrčeva carevina, a sa druge Srbijica.
I krene ebanje keve, jednom, pa opet.

Drago mi je to, iako nikavog nepsoredog iskustva sa tim nemam i sve se to dešavalo pre sto godina.
Što onda nekome ne bi mogla da bude draga ta pokojna carevina?
tasadebeli tasadebeli 21:40 11.11.2018

Re: Čisto

gedza.73

A sa srpske strane, kako kaže General fon Galvic, u borbama oko Selevca (Milisavljeva okolina) su učestvovale žene.



Зато и дан-данас мој рођак са женине стране, Зоран из Церовац (такође Милисављева околина, само 'вамо према Тополи) мора са своју жену ки медецинска сестра, како кажу његове комшије.

И ја са ову моју исто тако ки Зоран са Милку у Церовац... Опасна, бре... Хајдучка крв... Сикирче јој увек при руци... И кад спава...

Него, читам све ово овде, а малопре чујем у серији "Корени" учитеља Андру који каже:

"Не требају нама Турци... Ми ћемо то сами..."

К'о да је мене пит'о шта треба да каже...

Мислим, чињенице смо одавно утврдили. И бројке. И нема потребе да их опет утврђујемо и накнадно тумачимо. Све смо већ одавно протумачили.

И да се тако и учи по српским школама.

А што се мене тиче, најважније је да је пас црк'о. Или ако тако хоћете, да се орао с две канџе на данашњи дан пре 100 година преврн'о на леђа и липс'о.


Може он још увек с времена на време да се гица као неки вампир Тоза, али од та посла нема ништа.


Завршили су своје.


Цркли. И џукела и орао са две канџе.


А ми живи, сунце му пољубим.

И то тако и треба да буде.

Па да онда Идемо даље, а? У 2019. годину, а не уназад, а?





Пунктум.
floki floki 22:29 11.11.2018

Re: Čisto

deset govana, sa ili bez luka, mindedj

edit: samo konstatacija
vcucko vcucko 00:31 12.11.2018

Re: Čisto

milisav68
vcucko

Koliko sam ja čuo (a ne tvrdim da sam u pravu) u pitanju je neka grupa besprizornih koju je pokušao da oformi Ljotić. Ali nije uspeo da sastavi ni vod, tako da ih Nemci nisu uzeli u obzir čak ni za Staljingrad. Gde su inače poslali svakog ko je mogao da hoda, evropska bagra united.

Ma nije Ljotić pokušao, nego je oformio Srpski Dobrovoljački Korpus koji je brojao oko 3500 vojnika, i Nemci nisu dozvoljavali da taj broj bude veći jer generalno nisu imali poverenje u Srbe.

To se posle pokazalo kao tačno, jer kad su hteli da ih pošalju na istočni front, mnogi su odbili, pa su ih razoružali, a neke i streljali.

Takođe im nisu dozvoljavali da se jače opreme, pa su uglavnom imali rashodovano oružje (kao i topove i tenkove).

Inače su bili više ideološki nego nacionalno nastrojeni, glavni neprijatelji su im bili komunisti.

Mnogo veće zločine su činili četnici Koste Pećanca, a i oni su bili mala deca u odnosu na ono šta su radile "dobre komšije" iz SS divizije Prinz Eugen i Handžar SS divizije.

Verujem da bolje znaš, ali cenim da ne mislimo na isto. SDK je jedno, SS jedinica "Dušan Silni" drugo. Ja čuo baš onako kako sam napisao - da je Ljotić, nevezano od SDK, pokušao da oformi tu jedinicu za Staljingrad i nadenuo joj to bombastično ime. Kako nije našao nego par desetina džabalebaroša, stvar je propala. Domaćin bloga kaže da su ih kasnije ipak poslali negde na istok da ih otuku, taj deo ne znam.
Proguglaću, ako ima.
deset_slukom deset_slukom 00:41 12.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man
Pa nije retko da nam je draga i da smo ponosni na istoriju sopstvenih država, naroda..


Lepo od tebe što si ponosan na Jugoslaviju. Bila je to cenjena zemlja, osnivač nesvrstanih, imala je samoupravljanje, bratstvo-jedinstvo...

Šalu na stranu, ti si srpski nacionalista, u srpskoj državi, koja je manje-više slična onoj od pre sto godina. Ponosan si na nju, i to je OK, mada mislim da si, zapravo, ponosan na Srbe a ne na državu.

Ja nemam osećaj nacionalne pripadnosti, ali imam državu. Tvoja tvrdnja da Srbija nije moja država se može porediti sa svojevremenom Šešeljevom ponudom sendviča i vozne karte u jednom smeru, i mislim da je to baš tužno.

Isto je tužno što na blogu ima toliko primitivnog nacionalizma pa i ordinarnih budaletina.

vcucko vcucko 00:44 12.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man


Kakavi rovovi, kakve godine, pokolji su krenuli odmah kad se prešla Drina.
Da, naredba je bila takva, ali nije ni bilo otpora toj naredbi, nego se vrlo prilježno klalo, vešalo, silovalo, palilo...
Odmah, na početku, čim se pružila prilika.


Hašek je u "Švejku" (uzgred, jer radnja prati glavne junake u Galiciju) tvrdio da su klali i vešali češki Cigani, za pare i rakiju - ono za muškarca, ženu ili dete, toliko po tarifi, oficiri isplaćivali na ruke. A da su se ostali vojnici manje-više gnušali toga.
Da li tu ima istine, ili je samo prao češku savest pričom "zna se ko ovde voli da krade", đavo će ga znati.
Od Hrvata, navodno (i za razliku od potonjih ratova) u klanju su se posebno istakli Zagorci, kajkavci.
I opet isto: đavo zna.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:49 12.11.2018

Re: Čisto

ada mislim da si, zapravo, ponosan na Srbe a ne na državu.


Više na državu, Srbiju, ne ono što je bilo deo Jugoslavije, državu srpskog naroda.
To je lakše definisati jer se radi o jednom subjektu, a Srba je mnogo pa tako tu ima svega.

Tvoja tvrdnja da Srbija nije moja država se može porediti sa svojevremenom Šešeljevom ponudom sendviča i vozne karte u jednom smeru, i mislim da je to baš tužno.


Bilo bi tužno kad bi bilo istinito, ali dobro je što ja to ama baš nigde nisam rekao.
A bezveze je što izmišljaš stvari, zar ne?
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:58 12.11.2018

Re: Čisto

Hašek je u "Švejku" (uzgred, jer radnja prati glavne junake u Galiciju) tvrdio da su klali i vešali češki Cigani, za pare i rakiju - ono za muškarca, ženu ili dete, toliko po tarifi, oficiri isplaćivali na ruke. A da su se ostali vojnici manje-više gnušali toga.
Da li tu ima istine, ili je samo prao češku savest pričom "zna se ko ovde voli da krade", đavo će ga znati.
Od Hrvata, navodno (i za razliku od potonjih ratova) u klanju su se posebno istakli Zagorci, kajkavci.
I opet isto: đavo zna.


Meni najlogičnije zvuči objašnjenje da se i strah bio važan faktor koji ih je nagonio na ta zverstva.
Navodno je širena propaganda o strašnim srpskim komitama koji nisu u uniformama, a koji su opsaniji od uniformisane vojske, a da su skoro svi Srbi komite.
To je, navodno, bilo presudno da veliki broj Švapskih vojnika uopšte nije imao problem da ubija srpske civile.

E sad, propaganda nije mogla dugo da traje, od atentata do početka rata nije prošlo previše vremena, logično je da je ta propaganda pala na prilično plodno tlo, da švapskim vojnicima nije trebalo mnogo ubeđivanja da su Srbi stoka koju treba klati.
vcucko vcucko 01:08 12.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man

E sad, propaganda nije mogla dugo da traje, od atentata do početka rata nije prošlo previše vremena, logično je da je ta propaganda pala na prilično plodno tlo, da švapskim vojnicima nije trebalo mnogo ubeđivanja da su Srbi stoka koju treba klati.

Da, samo - po raspoloživim podacima, upravo su švapski vojnici najmanje klali i vešali. Najgori je bio bašibozluk koji su Austrijanci doveli četrnaeste.
Zanimljivo, i streljanje u Kragujevcu 1941. je odradila, zamisli, austrijska jedinica?!
deset_slukom deset_slukom 01:16 12.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man

Bilo bi tužno kad bi bilo istinito, ali dobro je što ja to ama baš nigde nisam rekao.
A bezveze je što izmišljaš stvari, zar ne?


Ma, hajde... nisi ti glup čovek. Ako misliš da je moja država ona što ne postoji već sto godina (ali sam ipak ponosan na nju), to znači da je i nemam. Samo je pitanje kuda treba da se selim.
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:27 12.11.2018

Re: Čisto

Najgori je bio bašibozluk koji su Austrijanci doveli četrnaeste.


Tad Nemaca tu nije ni bilo, nemačkih, Kajzerovih vojnika.
A izraz "Švaba" se tad odnosio na AU vojnike.

Da bog sačuva. U Krivajici-30-tak žena i dece švabe povezale i poklale. Tako u Zavlaci i po drugim mestima, na sve strane, po Mačvi i Jadru. Fotografi žalacaju aparatima, slikaju mrtve žene i decu. Treba, kažu, za arhivu državnu i za novine po svetu, da se vidi i da se zna kaka zverstva čne nad srpskom nejači.
Zaustavimo se na jednom đermu. Tu i jedna baba. Deli vojnicima jabuke.
Je li, baba-pita Vasilije-jesu li opasne Švabe?
Nisu Švabe opasne, sinko-reče baba-opasan je Švaba koji govori naški.
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:29 12.11.2018

Re: Čisto

Ma, hajde... nisi ti glup čovek. Ako misliš da je moja država ona što ne postoji već sto godina (ali sam ipak ponosan na nju), to znači da je i nemam. Samo je pitanje kuda treba da se selim.


Ma ako ti je lepo da konstruišeš da sam rekao nešto ono što nisam, samo izvoli, niti ću te sprečavati, a bogami se neću ni pravdati.
deset_slukom deset_slukom 01:46 12.11.2018

Re: Čisto

hoochie coochie man
Ma ako ti je lepo da konstruišeš da sam rekao nešto ono što nisam, samo izvoli, niti ću te sprečavati, a bogami se neću ni pravdati.


Nije to konstrukcija, nego tumačenje napisanog. Ako nisi mislio da se to može i tako razumeti, sad znaš. Eno, Floki te je razumeo.
alselone alselone 07:23 12.11.2018

Re: Čisto

Eno, Floki te je razumeo.


I ja sam tebe slično razumeo kao floki, samo neću da bude eksplicitan.
Reći ću samo da mi je veoma zanimljivo, i iz toga mnogo čitam, da se ti na blogu javljaš samo ako treba popljuvati Srbiju, Srbe ili relativizovati nešto iz istorije, pa ponovo na štetu Srba ili Srbije.

Sve vreme pričaš kako se neke stvari mogu različito tumačiti, i to je tačno, ali, majku mu, je l' moguće da se svaki put tumače na štetu Srbije i Srba, m?

Ili će biti da tu ima nešto više od bivanja istoričarom hobistom?
milisav68 milisav68 07:57 12.11.2018

Re: Čisto

vcucko
Ja čuo baš onako kako sam napisao - da je Ljotić, nevezano od SDK, pokušao da oformi tu jedinicu za Staljingrad i nadenuo joj to bombastično ime.

Komunistička propaganda, na koju su se neki primili početkom građanskog rata u ex-YU, pa je osnovana neka paravojna formacija pod tim imenom, čijim se članovima sudilo za ratne zločine.

Ljotić je bio lud, ali nije bio glup, da pomisli da natera Srbe da ratuju protiv Rusa.

Kod mene u Palanci je osnovao logor za "prevaspitanje omladine", da ne bi išla u partizane - među komuniste, jer su nemačke odmazde bile stravične.

I sva ta dešavanja na "teritoriji UŽAS-a" su posledica iskustva iz WW1 (čekanje i taktiziranje).

Inače, na neke prethodne rsprave oko srpske SS jedinice, Apostata je kao dokaz pokazao neki papir o odluci osnivanja takve jedinice u leto/jesen 1944. negde u NDH, u opštoj bežaniji pred naletom CA.

adviser adviser 08:24 12.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
hoochie coochie man
Pa nije retko da nam je draga i da smo ponosni na istoriju sopstvenih država, naroda..


Lepo od tebe što si ponosan na Jugoslaviju. Bila je to cenjena zemlja, osnivač nesvrstanih, imala je samoupravljanje, bratstvo-jedinstvo...

Šalu na stranu, ti si srpski nacionalista, u srpskoj državi, koja je manje-više slična onoj od pre sto godina. Ponosan si na nju, i to je OK, mada mislim da si, zapravo, ponosan na Srbe a ne na državu.

Ja nemam osećaj nacionalne pripadnosti, ali imam državu. Tvoja tvrdnja da Srbija nije moja država se može porediti sa svojevremenom Šešeljevom ponudom sendviča i vozne karte u jednom smeru, i mislim da je to baš tužno.

Isto je tužno što na blogu ima toliko primitivnog nacionalizma pa i ordinarnih budaletina.


To niko ne sme da ti kaže - ne samo tebi, nego i nikome drugome.
Jer - Srbija jeste država svih koji u njoj žive.

Suvereno pravo svakoga ko živi u Srbiji je da sam odlučuje koliko je država Srbija njegova.
Srbija nije država samo Srba.

Srbija je država i Srba - koliko god to nekima bilo teško da prihvate.
vcucko vcucko 10:20 12.11.2018

Re: Čisto

milisav68


Kod mene u Palanci je osnovao logor za "prevaspitanje omladine", da ne bi išla u partizane - među komuniste, jer su nemačke odmazde bile stravične.


Sećam se davno priče iz "Pogleda", ali baš slabo. Vodila neka Dobrila?
milisav68 milisav68 11:21 12.11.2018

Re: Čisto

vcucko

Sećam se davno priče iz "Pogleda", ali baš slabo. Vodila neka Dobrila?

Valjda...
Sećanje Puriše Đorđevića, za Danas

Među 1.270 mladih komunista koji su neko vreme proveli u Zavodu bio je i filmski reditelj Puriša Đorđević. On kaže za Danas da to nije bio „zavod“, već logor u pravom smislu te reči.

– Godine 1943. jedna grupa Užičana pokušala je da pobegne. Otkriveni su. Upravnik Milovan Popović poslao je ovu decu u Beograd, u logor Banjica. Tamo su streljani. Pored Popovića, logor su vodili vaspitači, članovi Ljotićevog Zbora. Mi u logoru imali smo naziv „pitomci“. Svakog dana smo morali da radimo, a uveče su nam predavanja držali razni, od upravnika do Ljotića. Trebalo je da nas prevaspitaju zbog naših sovjetskih i partizanskih ideja. Upravnik Popović imao je uspeha. Tridesetak pitomaca proglašeni su za vodnike, što je značilo da više neće morati da rade, da im je dozvoljeno da jedu sa vaspitačima, da imaju pravo da kažnjavaju pitomce. Tih tridesetak vodnika upravnik je poveo sa sobom u povlačenju pred Rusima i partizanima. Zajedno sa Nemcima, u tom povlačenju svi su nestali – seća se Đorđević.

On ističe da je upravnica ženskog logora bila Popovićeva supruga, koja je, za razliku od svog muža, koji je bio nacionalista – bila zagrižena ljotićevka.

– Ona bi nekoliko devojaka pustila iz logora da bi tako dokazala da je prevaspitavanje bilo uspešno. Međutim, te devojke bi u svojim mestima, među sugrađanima, nailazile na veliko nepoverenje, da li su nešto izdale ako su pre vremena puštene? Milena Aćimović je tako došla u svoje rodno mesto Ljig. Doživela je bojkot varošice. Upravnica Popović je uspela. Milena Aćimović se obesila. Iz logora je upravnica pustila i Slobodanku Stefanović. Slobodanka se vratila u svoj Požarevac. Odatle je brzo dobila vezu i otišla u partizane sa kojima će se kasnije pobedonosno vratiti u Požarevac. Slobodanka je dobila značajno mesto u Partiji. Ali Slobodan Penezić Krcun nije mogao da joj oprosti što je ranije puštena iz logora. Uz to, uoči rata, Penezić i Slobodanka su bili u ljubavi. Poslao je čoveka da je likvidira. Ovaj je video da narod voli Slobodanku i odustao je. Penezić je zatim poslao drugu dvojicu koji nisu odustali – kaže Đorđević, kome je ova priča bila inspiracija za film „Jutro“.

Sećajući se da su se u leto 1944, kada su Rusi i partizani napredovali, Steva Drndarević i on spremali za bekstvo iz logora, Đorđević priča zašto svog „cimera“ Predraga Dragačevca nije mogao da ubedi da krene sa njima i zašto je za njega Zavod bio logor.

– Predrag Dragačevac bio je i jabuka i cveće – stidljiv, pametan, skroman. Rekoh mu, kidamo noćas iz logora. On me pogleda, skoro plačući. „Joj, ja sam obećao upravniku da neću bežati“. Otišao je sa upravnikom u povlačenju i nestao – priča slavni reditelj.

Puriša Đorđević objašnjava na koji način je upravnik logora Popović umeo čoveka da osudi na smrt.

– Godine 1942. u logor je doveden Milutin Doroslovac iz Beograda, uhvaćen od specijalne policije kao sekretar Mesnog komiteta Skoja Beograda. Skoro ubijen na saslušanjima, bačen je kod upravnika Popovića. Popović ljubazno prima Doroslovca, leči ga, Doroslovac ne spava sa nama u baraci nego u odeljenju gde je bila takozvana srpska straža. Hranio se sa vaspitačima. Naravno, to su čuli ilegalci i u listu „Proleter“ 1943. izašla je vest da je izdajnik Milutin Doroslovac osuđen na smrt. Upravnik je uspeo. Zahvaljujući svom bogatom ocu, Milutin Doroslovac je pre dolaska Rusa i partizana poslednjim vozom pobegao u Beč. Kasnije je svojim znanjem i talentom postao jedan od najboljih književnih kritičara Austrije. Posle mnogo godina došao je u Beograd sa sinom. Mnogi su ga znali ne kao Milutina Doroslovca, nego kao Mila Dora – seća se Đorđević poteza, kako kaže, „kralja logora“, koji se zvanično zvao Zavod za prinudno vaspitavanje omladine.


Danas
deset_slukom deset_slukom 12:37 12.11.2018

Re: Čisto

alselone

I ja sam tebe slično razumeo kao floki, samo neću da bude eksplicitan.
Reći ću samo da mi je veoma zanimljivo, i iz toga mnogo čitam, da se ti na blogu javljaš samo ako treba popljuvati Srbiju, Srbe ili relativizovati nešto iz istorije, pa ponovo na štetu Srba ili Srbije.


Nije tačno da se javljam "samo kad treba popljuvati Srbe", volim i muzičke blogove. Većina ostalih se pretvorila u beskrajne sedeljke i isprazne privatne razgovore.

Ako mi ovde ne navedeš primer moga pljuvanja po Srbima ponoviću opet da si ista budaletina kao dotični Floki. Svrha mojih pisanja na ovakvim blogovima nije "pljuvanje po Srbima", nego pljuvanje po izmišljotinama raznih blogovskih šovinista.

Što se relativizacije tiče... jedino što bi se, eventualno, moglo podvesti pod relativizaciju je moje pominjanje srpskih zločina u balkanskim ratovima. Pre toga je Gedža napisao kako su Crnogorci pobili i pokrstili neke ljude u Sandžaku, a Srbi ništa. Znači, nije relativizacija, nego dopuna informacije. Kada iz neke istine izvučeš samo ono što ti odgovara, to je isto kao da si slagao.

Kada kažeš da su (svi?) Hrvati oduševljeno krenuli u rat protiv Srbije a prećutiš da je na izborima neposredno pre toga apsolutnom većinom pobedila hrvatsko-srpska koalicija, koja je propagirala zajedništvo, onda je i to laž. I to samo zato što ne voliš Jugoslaviju koja je kasnije nastala, a koju su razbucali ljudi mentalnog sklopa poput tvog.

Kada moje pretke strpaš u isti neprijateljski (i mrziteljski) koš jer su se, pokupljeni sa svojih njiva, borili kojegde po Evropi, to više nije laž nego besmislena, potpuno iracionalna šovenska netrpeljivost, ako ne i nešto gore.

A ništa od toga neće ni uvećati ni umanjiti srpsku pobedu u tom ratu, cilj je samo da se istakne kako je ona izvojevana "uprkos sveopštoj mržnji kojom su Srbi bili okruženi".
deset_slukom deset_slukom 12:43 12.11.2018

Re: Čisto

adviser

Srbija je država i Srba - koliko god to nekima bilo teško da prihvate.


Konačno napišeš nešto normalno a onda to začiniš ovakvom besmislicom. Ko to ne prihvata? Je l' ima nešto napisano na tu temu? Ono - Srbija nije srpska država, ili već takva neka tvrdnja?
gedza.73 gedza.73 13:18 12.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
Kada kažeš da su (svi?) Hrvati oduševljeno krenuli u rat protiv Srbije a prećutiš da je na izborima neposredno pre toga apsolutnom većinom pobedila hrvatsko-srpska koalicija, koja je propagirala zajedništvo, onda je i to laž.

nemo' pričaš?
ko je bio sve u toj koaliciji?
da nisu postojale neke izjave pravaša koje nisu baš išle u pravcu 'suživota' sa Srbijom?
Da nije Svetoazr pribićević bio dobrovoljac u KuK jedinicama koje su napale Srbiju?
Da nije ta koalicija bila sve vreme rata lojalna Caru?

pa kad su dobili preko nosa ajd sad može zajednička država (koju btw nikad hrvatska nije ni potpisala nego je u ime Srbije potpisala srpska vlada a u ime hrvata neki Jugoslovenski odbor)

Pre toga je Gedža napisao kako su Crnogorci pobili i pokrstili neke ljude u Sandžaku, a Srbi ništa.

i Gedža je dodao da su Crnogorci postupili manje više kao i svaki narod. Ali je keč bio u drugom.
Ako Srbi nisu činili zločine nad muslimanima u Sandžaku, zašto su onda muslimani činili zločine u Srbiji?
i to u austrougarskoj vojsci.

Kada moje pretke strpaš u isti neprijateljski (i mrziteljski) koš jer su se, pokupljeni sa svojih njiva, borili kojegde po Evropi

ja tvoje pretke nisam ni uvodio u priču, ali kad si ih već uveo i za njih me boli patka. bili su na strani koja je napala moju zemlju. isto kao i nacisti. sve je to meni isti šljam.

"uprkos sveopštoj mržnji kojom su Srbi bili okruženi".

to što bi ti sad da je ' u svetu postoji jedno carstvo' pa mi nešto palamudiš o Jugoslaviji i mojim učestvovanjem u njenom rasturanju opet ti kažem pronađi kako su po dva Srbina bili vezivani na železničke mostove kao taoci, kako su im muslimani po Sarajaveu razbijali izloge, prebijali Srbe, u Hrvatskoj su rušili crkve i groblja a ti me ubeđuješ kako su svi oni bili za zajedničku državu time što su vešali i sliovali žene po Srbiji, ubijali decu, krali, pljačkali, palili i rušili.

i vidi šta piše nobelovac Ivo Andrić pa onda pričaj o babama i dedama.
deset_slukom deset_slukom 14:18 12.11.2018

Re: Čisto

gedza.73
sve je to meni isti šljam.


Pa onda je sve OK. Verovatno je neka većinska Srbija uvek imala takav pristup prema svojim komšijama? Ti bolje znaš istoriju. Ali, tako se ne mogu praviti dogovori, niti se može zadržati osvojena teritorija. Valjda je ovo sada i jedina moguća mera u kojoj Srbija može da postoji. Nevolja je što još ima suveše tog šljama u njoj. Pretpostavljam.
adviser adviser 15:25 12.11.2018

Re: Čisto

deset_slukom
gedza.73
sve je to meni isti šljam.


Pa onda je sve OK. Verovatno je neka većinska Srbija uvek imala takav pristup prema svojim komšijama? Ti bolje znaš istoriju. Ali, tako se ne mogu praviti dogovori, niti se može zadržati osvojena teritorija. Valjda je ovo sada i jedina moguća mera u kojoj Srbija može da postoji. Nevolja je što još ima suveše tog šljama u njoj. Pretpostavljam.

Ma, ne brini.
Snaći se Srbi već nekako.
I svi koji sa njima žive.
alselone alselone 16:18 12.11.2018

Re: Čisto

Ako mi ovde ne navedeš primer moga pljuvanja po Srbima ponoviću opet da si ista budaletina kao dotični Floki. Svrha mojih pisanja na ovakvim blogovima nije "pljuvanje po Srbima", nego pljuvanje po izmišljotinama raznih blogovskih šovinista.


Ja sam možda budaletina ali ti si sigurno mrzitelj.
Izjede te žuč čoveče, to ne može a da se ne vidi.
gedza.73 gedza.73 17:51 12.11.2018

Re: Čisto

Nevolja je što još ima suveše tog šljama u njoj.

Obrći ti slobodno. Šljam na koji sam mislio su papci u KuK vojsci koji su napali Srbiju.
Ako imaš 'razumevanja' za njih nadam se da su ti i Arkanovci isto srcu mili.

Verovatno je neka većinska Srbija uvek imala takav pristup prema svojim komšijama?

Nije. zato je svaki put i nagrabusila. a nagrabusivanje je i počelo željom Srbije da svi jugoslovenski narodi budu u jednoj državi (velike i ove nove koje su se tek devedesetih setili da su nacije). Ali svi narodi nisu hteli da žive sa Srbijom. Stvarno ne mogu da ti pomognem ako mi ne veruješ na reč ali eto kreni gore od onih indicija pa ćeš da vidiš ko je šta i kad pričao.

I ta većinska Srbija je prelazila preko zločina počinjenih od 'braće' nad svojim sunarodnicima da bi se devedesetih, kad je puk'o čir, svi popljuvali sa 'evo i Srbi su zločinci'.

Da otrojčim sa zabole me patka i za Jugoslaviju.

šovinizam koji meni spočitavaš je usmeren na pogrešnu stranu.
deset_slukom deset_slukom 21:30 12.11.2018

Re: Čisto

alselone
Ja sam možda budaletina


Da.
dragosevacsutra dragosevacsutra 15:04 15.11.2018

Re: Čisto

Zna se i precizno priča je iz sela Gaj u današnjoj opštini Kovin. Bradati čovek u odrpanoj uniformi je moj pradeda Lazar a mali dečak (rodio se mesec dana pošto su Austrijanci mobilisali Lazara) moj deda Bogdan. Inače Rusi su ga zarobili negde u Galiciji...

Lazara su 1942/1943 ubili Nemci. Na sahrani je ekipa koju je vodio Špiler (u narodu poznatiji kao Diklićev Šicer) pokušala da uhvati Bogdana.(Druga i drugačija priča)




secam se price iz detinjstva da je moj ujak tako docekao svog oca, mog dedu po povratku iz Austrije 45'... deda je dosao sa nekim raspadnutim koferom, pa mu je ujak, tada cetvorogodisnjak navodno rekao - 'idi tamo odakle si dosao i nosi to tvoje koferce...'.

------------

Pred zoru je sa njine strane obicno muk
pod velom magle zvecka osmi kozacki puk
i svu noc mi inje kamuflira sinjel
uz polegli brest

U inat cu i ovo pismo poslati
znam, ime i adresa nisu poznati
dok tikvan postar ne skonta
ko to ceka sa fronta, kakvu dobru vest


I tek da znas, ovo na slici je
naoko pitomi pejsaz Galicije
al' mira ni cas, sve zivo pali na nas
fotograf jedini metkove spara

Oberst kao lud olovo rasipa
fotograf jedva kat-kad okine sa nasipa
na nadosloj Visli se soldati stisli
i svima su nam pomisli, daleko

U sumrak je sa njine strane obicno zal
zatuzi adjinokaja k'o ranjeni zdral
al' postane krotka kad drmne je votka
onako na belo

Pod mojom sapkom lavovi se baskare
u snu mi pletes beli sal za maskare
sva se pobrka predja kad te obgrlim s ledja
kao violoncelo

I tek da znas, mesec u zici je
zvone na vecernje zvona Galicije
i neka mi to ne uzme nebo za zlo
al' ti si jedino cemu se molim

Brinucu vec ja, nemoj ti brinuti
ma, da sam 'teo, vec sam sto put mog'o ginuti
dok otice Visla, natraske, van smisla
i krecu jata pokisla, daleko
dragosevacsutra dragosevacsutra 15:10 15.11.2018

Re: Čisto

bataljon Šemsa Midovića


za ovo nisam znao vrabac, hvala !

dragosevacsutra dragosevacsutra 15:59 15.11.2018

Re: Čisto

Konačno napišeš nešto normalno a onda to začiniš ovakvom besmislicom. Ko to ne prihvata? Je l' ima nešto napisano na tu temu? Ono - Srbija nije srpska država, ili već takva neka tvrdnja?


recimo - siptari na kosovu.

tasadebeli tasadebeli 11:16 11.11.2018

"Хиљадама година вуку нас за нос..."

Рат је перманентно стање човечанства.

То што се ми заваравамо да живимо у миру само зато што неко тамо с времена на време потпише неки безвредни папирић који се затим назива "мировни уговор" до неког следећег "мировног уговора", то је већ нешто друго...


Нисам ја за сребро ни за злато плако,
нити за Душанов сјај.
Не бих је руком за царске дворе мако,
за онај блудницâ рај.

А шта је мени до тих мраморних двора
тучног поноћног сата,
што очима слепим одбијати мора,
сестри срамној од брата?

А шта је мени до велможа у свили,
са соколом на руци?
Отац ми је себар што на точку цвили,
а кћер ми глођу вуци.

Баш ништа ме за цркве душа боли,
за силнога цара дом.
За грчке иконе полегуша голих
у робовском храму мом.

Дао је њиној души опроштај
гуслара сељачки пој.
У њивама ми је сахрањен лелек тај,
у проклети вечан зној.

Нисам ја за сребро ни злато плако,
нити за Душанов сјај.
Не бих ја руком за царске дворе мако,
за онај блудница рај.




Svejedno rodiš li sina ili kćer
u slavu pokolenja.
Ukus se menja, ukus se menja:
ne menja se čovek i ker.

I nama je dosadno, zar ne,
i Kosovo, i jauk, itd., sve?
Ta to je bila samo šala.
Treba već nešto novo,
ko bi još spominjo ovo,
krv i sram i rat.
Večna su samo tamnica i vešala,
njih će ti rado nuditi i brat.

Što ti je žao našeg pokolenja?
Zar to nije vesela maskarada:
danas je ukus car, a sutra barikada,
Hristos, pa Neron, pa Lenjin.
Ukus se menja, ukus se menja:
samo su hulje sve isti.
Hiljade godina vuku nas za nos,
pesnici, mesije, carevi i komunisti.

Šta ti je žao našeg pokolenja
ukus se menja, ukus se menja.
Svejedno rodiš li sina ili kćer:
večno su isti čovek i ker.




'Ајд, пријатељу... За све наше претке...





Ако ништа друго, макар су показали да се то може, да није немогуће...





Boris Drenca Boris Drenca 12:10 11.11.2018

Re: "Хиљадама година вуку нас за нос..."

Ratovi nisu slave, velika rešenja, velike ideje.... Ratovi su stradanje i pomor ljudi ...Crnjanski o tome piše. Balašević je čitao crnjanska u ti poratnim i (veliko)ratnim pesmama . Kao što je ta i ova
tasadebeli tasadebeli 12:19 11.11.2018

Re: "Хиљадама година вуку нас за нос..."

Boris Drenca
Ratovi nisu slave, velika rešenja, velike ideje.... Ratovi su stradanje i pomor ljudi ...Crnjanski o tome piše. Balašević je čitao crnjanska u ti poratnim i (veliko)ratnim pesmama . Kao što je ta i ova



Јесте.

Само кажем, наши преци су показали и доказали да се и то може. Да не понављам сад ону слику са царским орлом на леђима. Вољно или невољно, али показали су.

И нема у томе никакве славе, великих идеја, великих решења. Само плач.

У питању је борба за опстанак. И ништа више... Никаква велика идеја, велико решење, слава,... Проста, најједноставнија борба за опстанак.

Због тога и не смемо да их заборавимо.

Само толико. Довољно је. Да их се сећамо и да помислимо шта су то све подносили да би се данас свако од нас ипак надао да ће умрети у дубокој старости у кревету окружен својим потомцима.

Само то. Сећање. Ништа више. Довољно је.

(Све друго је само манипулација и инструментализација жртава које су поднете.)

Он је име свога деде пронашао међу свим оним именима на острву Видо...






Crnjanski o tome piše




Apoteoza

Gospodo, jednu pijanu čašu Banatu!

Puna žuči, otrovane krvi i smeha, rumen njena rumenija mi je od pričešća, a ruka mi drhti više nego da dižem putir. Ponoć je, pustite me da nazdravim, i ja.

Prospem li vino po belom vašem čaršavu, ostaće na njemu rumen vinograda. Prospem li vino, zamirisaće beo čaršav kao sneg po žitu nevidljivom, ali niklom, i ozelenelom. Gospodo, nazdravili ste svakom. Još jednu pijanu čašu mom Banatu. Pijem u slavu druga svog, Šustera Proke Naturalova, generalštabnog kaplara slavne armade Bečkog ćesara, koga su streljali 916, novembra prvog.

Zid je bio tek okrečen, beo kao ovaj čaršav, po kome su prsnule rumene mrlje njegovog mozga i krvi, rumene kao ove mrlje pijanog vina mog.

Gospodo, prvu čašu u slavu druga mog. Šustera Proke Naturalova, generalštabnog kaplara slavne armade Bečkog ćesara, koga su streljali 916, novembra prvog.

Gospodo, ovu čašu onom bosiljku što smo ga našli u svilenoj vrpci oko njegova vrata. Ovu čašu u slavu svetog Jovana, slave njegove, ikone stare, koju je poljubio pre smrti. Ovu čašu velikoj selendri Kekendi, o kojoj nam je pričao da je najlepša varoš na svetu.

Čašu u slavu banaćanskog rata, čašu generalštabnom kaplaru, koga su streljali u štabu banaćanske divizije, u jednoj veneričnoj bolnici slavne habzburške dinastije.

Ovu čašu banaćanskoj diviziji, koja će izići sva pogrbljena od najgadnijih bolesti, pred Obilića, sa veselim smehom i bezbrižnim urlikom, punim smeha. Čašu banaćanskoj diviziji.

Gospodo, u slavu druga mog, koga su streljali u jednoj veneričnoj bolnici.

Gospodo, ovu čašu, u slavu onog dana kad mu svezaše ruke. Beše jesenji dan, veseo dan. Pod nebom su kružile krilatice, a po ulicama su se lepršale novine, pobedonosno, nad lišćem žutim, poletelim, pa klonulim.

U slavu izmučenih šajkača zarobljenika što su ležali oko plotova nabijenih žicama, trnovitim i oštrim. U slavu plotova visokih, koji su krili sraman i stidan štab banaćanske divizije, od sveta i grada. U slavu plotova nabijenih žicama, pod kojima su stojale straže počasne, sa batinom, sve u slavu svetle banaćanske divizije. U slavu njenog generalštabnog kaplara, Proke Naturalova, plemenitog fon Kekenda, koji je bio prošao bolnicu za oči, za trahom, za bolesna usta, za bolesni stomak, za bolesna pluća, za bolesne noge, za gluve uši, i Ludnicu.

Pijem u slavu kotlova čađavih u kojima su vrile pomije koje su jeli kad zvona zazvone podne. Pijem u slavu jednog jesenjeg dana i jedne venerične bolnice. Stideo bih se da je moja zdravica prva, ponosim se da sam poslednji.

Pijem u slavu daščara punih stenica, nad glavama njinim; nažalost ne znam da vam ih opišem, gospodo. One nisu zidane u hladnom mermeru, kao crkve, nisu barok, ni rokoko, ni renesans, ni gotika, ni ampir. One su duge i pune postelja, lepo poređanih, kao grobovi vojnički, koje su naše dame okitile hrizantemama, gospodo.

Pijem u slavu njihovih malih prozorčića i u slavu lekara, belih, i ugojenih, koji su im dolazili, odeveni u belo, kao žene. Gospodo, u slavu njihovih postelja, sramnih, punih crvenih, krvavih, mrlja, koje ne mogu da opišem, jer nisu ličile na ruže avinjonske.

Gospodo, ovu čašu onima što su ležali na tim posteljama, što nisu bile čiste kao postelje naše, bračne. Ovu čašu onima što su se previjali na tim posteljama, od muka. Mladićima kršnim i lepim koji su mirisali na jodoform, na miris što liči na maskot, koji rado upotrebljavaju naše dame. Ovu čašu mladićima što su ležali na tim posteljama i pisali pisma u Banat i pitali: da li je žito niklo?

Pijem još jednom šupama dernim i smradnim i mračnim, opkoljenim visokim plotovima, nabijenim žicama trnovitim, u kojima su, noću, bludele strašne, pogurene senke. Pijem u slavu puka Banaćana, koji behu verne sluge Bečkog ćesara. U slavu kola Banaćana, što se tu igralo oko stolova na koje su ih bacali i sekli. Sekli nemilice, noževima strašnim, što su zadirali duboko, i besno, ali nisu mogli da iseku ni jedan jauk, iz tela njihovog, punog rana, okuženog, žutog, grobnog, jadnog. Pijem u slavu kola Banaćana.

Nek se u mom vinu, što ga evo prosipam pijan, na vaš beo čaršav, zatrese sila očajne radosti, i stida, zatrese kolo uz besne poskočice. Gospodo, jednu čašu poskočici druga mog. „Drž’ se, seko, za kajiš, evo tociljajka!“ Jednu čašu poskočicama pre smrti. Nek se u mom vinu zgrče bolna lica, strašne glave ludih mučenika, i zaori kolo Banaćana, što će pogureni, puni smeha, izići pred Miloša.

Pijem u slavu ritavih pešaka, najboljih pešaka dične habzburške dinastije, što nisu koračali po bojištu, nego igrali kolo u jednoj veneričnoj bolnici.

Pijem u slavu generalštabnog kaplara, koji je komandovao, slavno, vojsku bolesti, svakojakih, po Banatu. Jednu čašu u slavu rumenih ruža, što su počele da cvetaju na usnama slavnih pešaka slavne vojske Habzburga.

Pijem u slavu smeha Banaćana koji je lagan kao i kolo njino, ali oštriji od jatagana. Bataljona Banaćana, što su puni smeha, sa veselom pesmom, opkoljeni stražom, marširali u bolnice. U slavu smeha Banaćana, koji je lagan kao i kolo njino, ali oštriji od jatagana.

Dajte mi čašu da napijem praznicima.

Da napijem nedelji, kad se zvona oglase i kad Sunce grane. Da napijem ženama što stajahu nedeljom, pred kapijama. Belom kruhu i vrućoj pogači, zveketu dukata i svilenoj, devojačkoj marami. Devojci koja se nije plašila i nije se gadila rana, nego je zagrlila brata. Ovu čašu ženama koje nisu prezirale gnojne karanfile na usnama Banaćana, zanemelim od stida i besa. Čašu kapijama, u nedelju, kad zvona zvone i dolaze žene, seljanke. Mirisu rublja ženskog i belog kruha, iz kojeg ćarlija bogatstvo banatskog žita i smeha Banaćana, koji je tvrđi od kamena.

Ovu čašu onoj ženi što je dopratila muža i nasmešila se jednim osmehom koji ne mogu da vam opišem, gospodo, jer ne liči na osmeh Đokonde. Ovu čašu ženama što mirišu na žito.

Nek ovo vino, što evo prosipam, zarumeni lepše nego one rane na braći njihovoj, što su bili viši nego kose, tvrđi nego motika i veseliji nego ralo, kad uđoše. A pogureni i bledi, i suhi kao đeram kad iziđoše pred žene, sestre, i majke. Čašu u slavu one nedelje kad su pitali: da li žito niče?

Čašu ovu onoj majci što je, smežurana i seda, pogurena i hroma, došla i rekla sinu: „Čedo moje, kako bi te nana o Sv. Aranđelu ostavila bez kolača?“ Gospodo, ne mogu da je opišem, za nacionaliste, jer nije ličila na caricu Milicu. A ni internacionalistima, jer nije ličila na Rembrantovu mater.

Ja pijem u slavu njihovog kola večernjeg, nedeljom. Svetiljke su bile prašnjave i male. U malim prozorima ne beše svile nebesne, plave, ona je bila poderana. Čašu ovu u slavu rite!

Po krevetima, u mraku, ležale su senke. Muževi, ocevi, braća, deca u stidu i sramu. Ja pijem u slavu smeha Banaćana, koji je oštar kao kolac.

Pijem u slavu pesme Banaćana, široke kao ravnica, lagane kao ugojena stoka, što hrani kao žito. U slavu one pesme koja se orila cele jeseni, 1915, iz jedne habzburške venerične bolnice. Čašu za onu mračnu gomilu oko postelje najkužnijeg druga mog. On mi je bio pesmovođa, banaćanski, bećarski. Ja pijem u slavu smeha Banaćana, što je ponosniji od čelika. Pijem jednoj veneričnoj bolnici, iz koje se cele jeseni orila bećarska pesma.

Nek moje vino, koje prosipam evo besno po ovom belom, svečanom, čaršavu, zarumeni u slavu druga mog, kaplara Proke Naturalova, koga su streljali, 916, novembra prvog.

Pijem u slavu onoga dana kad je doveden. Pijem u slavu papira rumenog što su ga čitali vojsci, pobedonosnoj, nasred bolnice. Rečima kojima se pretilo smrću bataljonima Banaćana. Pijem u slavu smeha Banaćana koji nisu hteli da idu u smrt. Još jednu čašu diviziji Banaćana.

Nek zdravica moja zaboravi vašar careva i naroda, nek zdravica moja klikne Banaćanima. Još jednu čašu za druga mog, za dan kad su ga doveli. Beše veseo dan, jesenji dan.

Još jednu čašu svatovcu, onom koji se te večeri pevao u njegovu čast, slavnog generalštabnog komandanta banaćanskih bolnica. Svatovcu punom materinih suza, devojačke kose, ruzmarina i rose. Jednu čašu mladosti njegovoj.

Zid je bio beo kao ovaj čaršav, poprskan krvlju, kao ovaj vinom. Pijem u slavu onog austrijskog vojnika koji mu je prišao da mu zaveže oči. U slavu banaćanskog smeha kojim je to odbio. Njegovoj poslednjoj želji da mu dadu slavsku ikonicu da je celiva, poslednji put. U slavu onog dana kad su ga odveli.

Pijem za prostitutku kojoj je platio stotinarku da ga zarazi. Onog istog dana kad se, spreman u boj, zaklinjao da će: i po danu, i po noći, u svakoj borbi, na zemlji i na vodi, i u zraku, ostati veran zastavi Habzburga, što se, pobedonosno, vila nekada po Evropi, u rukama Banaćana. Pijem u slavu te banaćanske stotinarke koja je plaćena za najgadniju bolest, a sve u slavu Bečkog ćesara.

U zdravlje te prostitutke koja ga je izdala.

Nek moje vino polije ovaj čaršav beo, da ne vidim na njemu njeno bledo lice, kad se pokajala pred Sudom i pala pred njim na kolena.

A on joj se smejao besno, lagano, banaćanski.

Pijem u slavu Vojnog Suda i barjaka crno žutih, kojima se nasmejao kad ga osudiše na smrt. Pijem u slavu jeseni koja je gledala, kroz prozore, pogurenog druga mog, generalštabnog kaplara, šustera Proku Naturalova, koga su streljali, 916, novembra prvog, u jednoj veneričnoj bolnici, dične habzburške dinastije.

U slavu kola Banaćana koje je tako rado igrao.

U slavu poruke njegove!

Poručio nam je da se, na povratku sa streljanja, otpeva banaćanski bećarac i odigra kolo. U slavu pogurenih i kužnih koji su igrali, i stražara koji su ih tukli batinama. Ovu čašu poruci njegovoj. Bosiljku koji mu je nađen oko vrata. Plaču gorkom i jecanju koje se čulo cele noći, za njim.

Banaćanskom bećarcu kojim ga ispratiše do kapije, kad je odveden pred Sud. Čašu za svežanj siromašni, sa belim kruhom, koji mu ostade pod krevetom. U slavu visokih plotova, nabijenih žicom trnovitom. Nek moja zdravica prospe ovo vino što ne može da utoli žeđ. Nek moje vino zarumeni u slavu kola Banaćana, punog bećaraca, što se igralo besno, bez jauka, u jednoj veneričnoj bolnici dične habzburške dinastije.

Ovu čašu pijem pogurenom i sramnom drugu mom, generalštabnom kaplaru divizije Banaćana, koga su streljali, 916, novembra prvog.

Gospodo, jednu pijanu čašu Banatu!



EDIT: Црњански је исто тако у Сеобама написао и:


"Гарсули је из Темишвара отпутовао на појутарје Тијелова. Фелдмаршал-лајтнант Франц Карл Леополд барун фон Енгелсхофен поручио му је био да причека мало у Темишвару. Да види последице своје мудрости међу Сербима. Ускоро.
Старац је тврдио да су Серби чудан народ и да их Гарсули не зна. Серби су лакоми на почасти, воле медалију, а за туђина би душу дали. Међутим, ако примете да их лажу и варају, да им дата реч није одржана, то памте. У столећа!
Са Турцима се – тврдио је Енгелсхофен – носе, око неког Косова (Енгелсхофен је писао: Cassova) већ неких триста шесет година. Серби не заборављају! То је јако непослушна и дивља врста народа. `Ein äusserst unbotmässiges und wilds Element!`"


(Мислим да је Црњански преузео ово из Мемоара Симеона Пишчевића.)
vrabac_onaj vrabac_onaj 13:03 11.11.2018

Re: "Хиљадама година вуку нас за нос..."


tasadebeli
Он је име свога деде пронашао међу свим оним именима на острву Видо...


Letos, iako u sred avgusta, udarila neka teška kiša, spojila more sa nebom...

Isplakah se tamo ko zadnja pička.
tasadebeli tasadebeli 13:14 11.11.2018

Re: "Хиљадама година вуку нас за нос..."

vrabac_onaj

tasadebeli
Он је име свога деде пронашао међу свим оним именима на острву Видо...


Letos, iako u sred avgusta, udarila neka teška kiša, spojila more sa nebom...

Isplakah se tamo ko zadnja pička.



Ма пусти... Све знам... Баш тако... Као задња...


tasadebeli

А ја баш прекјуче, кад смо ишли на неки парастос, објашњавао овој мојој теткином и течином (следеће јесени ђак првак) симболику овога, са све малим топом, на Новом гробљу јербо ме дете питало шта је то. Па ме дете онда питало:"А где је турски орао?" Ја му кажем да је ту и он јер орао има две канџе, једна канџа је Турска, друга је Аустроугарска...







adviser adviser 19:12 11.11.2018

Re: "Хиљадама година вуку нас за нос..."

vrabac_onaj

tasadebeli
Он је име свога деде пронашао међу свим оним именима на острву Видо...


Letos, iako u sred avgusta, udarila neka teška kiša, spojila more sa nebom...

Isplakah se tamo ko zadnja pička.

Ako si !
Valja se !
Milan Novković Milan Novković 12:45 11.11.2018

Baš sam tiho "planirao" ...

...Veliki rat je bio , kako mu samo ime kaže, veliko besmisleno međusobno satiranje ljudi. Jer su se carevi igrali rata, rekao bi pesnik. Rat je odneo i sve uključene careve. Rat je bio krvav, surov, mokar, siv, blatnjav, ..., gadan. Rat ljudi. Poslednji rat sa ljudskom potragom za smislom. Tri su carstva srušena, neka, bolje nisu ni zaslužila, svet se nepovratno promenio, pokvario i popravio a razmišljanje o ratu, naročito tom, je kao heroin. Donosi jednu prividno udobnu tugu. Neki su dotakli zvezde, neki su dotakli dno. Prvenstveno moralno. Retki će ponovo juriti zvezde ali će mnogi kasnije hodati po dnu. Kao neko čije poreklo uključuje učesnike na obe strane (mada ne direktno sukobljene) još uvek , bez mnogo smisla, pokušavam da dokučim taj smisao...

...da pasivno čitam blog i komentare onih koji mnogo bolje znaju od mene kad izvedoše jutros na BBC1 Sunday AM, 9:00, koji vodi presstitute (press prostitute) Andrew Marr, 90togodišnjeg idiota Sira Harolda Evansa, kažu Rojtersov "editor-at-large" (čitaj "zvučni idiot dobar za maketing po prirodi govana koja je proizveo britanski klasni sistem".

A otišao sam na BBC iako im ovakve emisije odavno ne gledam (malo bolje upakovani Kurir, Informer i slično što, po čitanju bloga, garnt dobr primećujem) baš zbog današnjeg dana pa kažem da vidim koga će presstitute dovesti - veliki broj kvalitetnih ljudi više neće da mu dolazi na ovo, da rade pregled nedeljnih novina, ili ih ne poziva (političari dolaze, naravno, mora se u ime marketinga) pa pored dedice (koji izgleda 10 godina mlađi, samozadovoljan i u očima mu ostao još samo prezir - jedan od onih ređih koji tako stare) tu urednica nekog dela Sun-a (tabloid) koja nema pojma, ali voli puno da priča, i neka koja ima tamnu kožu (dal induske gene) i kojoj je deda bio učesnik u WWI pa je i ona čula za dotični.

Kaže deda - ma kakvi Nemci, kriv nacionalizam Srba, Rusa i Francuza.

Ipak, bilo je kod mene i 5% nade da će pozvati Maxa Hejstingsa, koji im je The autoritet za WWI++ (uglavnom je military historian) - naravno, nisu ga pozvali (za njega sam skoro siguran da bi došao, on je od onih koji se ne gadi da zavrne ruke i radi štagod da bi progurao istinu - meni se lice uvek razvuče u više od smeška kad se setim kako je Tačerovkinoj ćerci (nesposoban debil svoje vrste) dao otkaz dok je bio urednik Daily Telegrafa, konzervativnih novina, a dok je Tačerovka bila na vlasti i nije se libila da je zloupotrebljava (npr gurajući i zakone koji su pomalagi njenom mužu da se bogati)

Crtice iz raznih delova Maksovog pisanja/pričanja:

- U samom početku je rat više ličio na napoleonske, iako to ni malo ne umanjuju našu opštu percepciju o tim blatnjavim bitkama i klanju, takav je kasnije i uglavnom bio.

- Ubedljivo najveći deo krivice ide na Nemce, naravno, i Kajzera idiota koji je gubio u svakom slučaju: da je pobedio završio bi sa jakom vojnom autokratiom, a izgubio je pa sprečio Nemačku da za deceniju dve bez ispaljenog metka zauzme Evropu povrh suludo moćne proizvodno-industrijske države.

- I iako su Nemci vrlo uredno i marljivo palili arhive 1918. i 1919. onomad dok je bilo dosta živih svedoka i dokumenata koji su izmakli prvim talasima "kontrole" italijanski istoričar Luigi Albertini je napisao seminalno delo 1953. koje je tu nemačku krivicu de-facto dokazalo, kasnije je sličnu knjigu napisao i Fritz Fischer, "Germany’s War Aims in the First World War" gde je istinu još ekplicitnije dokazao u svetlu novo-isčeprkanih dokumenata.

- E sad, interesantno je da iako su Fritza pokušali žestoko da diskredituju u Nemačkoj, Nemci, kolektivno, danas osećaju veliku krivicu zbog tog rata, dok su "velike" apologete UK, US i Francuska - to da je Francuska anglosaksonska "zemlja" mi je samo en-passant trivija ovde (tj moja primedba ne Maksova)

I to je od Maxa.

A sad opet ja (samo da postignem normu u dužini komentara):

- Ja jako malo znam o istoriji da bih sad izvlačio neke zaključke što se tiče uzroka ovih revizija, pa mi samo padaju na pamet dve trivije koje, možda, ovom prilikom uopšte nemaju veze:

1. Taj "oduvek" (ajd, amaterski, dal od Krimskog Rata) "jaz" između Britanaca (kod njih se u tim top idiotskim klasnim slojevima radi o mržnji) i Rusa.

2. Kajzer je bio najstariji unuk kraljice Viktorije

E sad, da bih dočarao koliko je meni bizarno uopšte i potencijalno zlopamćenje ovog tipa samo da još napomenem, ko nije znao, da taj Kajzerov idiotluk ide do tih granica da ni ogroman broj Nemaca koji mnogo znaju nemaju o njemu mnogo bolje mišljenje ...

... čak, pa i uprkost, koliko god im je jak nacionalistički sentiment.
tasadebeli tasadebeli 12:57 11.11.2018

Re: Baš sam tiho "planirao" ...

Milan Novković

pored dedice (koji izgleda 10 godina mlađi, samozadovoljan i u očima mu ostao još samo prezir - jedan od onih ređih koji tako stare) tu urednica nekog dela Sun-a (tabloid) koja nema pojma, ali voli puno da priča, i neka koja ima tamnu kožu (dal induske gene) i kojoj je deda bio učesnik u WWI pa je i ona čula za dotični.

Kaže deda - ma kakvi Nemci, kriv nacionalizam Srba, Rusa i Francuza.




Кажи ти тамо тим Енглезима ако можеш... Овако да им пренесеш...

Па ће се купамо, бата Мишо, ће се купамо! Сваки дан ће се купамо! Ако треба и са живи сапун! Са цеђом! Само ако треба! А то што кажу да смо ленштине... Има, има... Ал' има ваљда и Немци ленштине! И откада је па то људска мана?



Milan Novković Milan Novković 20:30 11.11.2018

Re: Baš sam tiho "planirao" ...

tasadebeli
....Кажи ти тамо тим Енглезима ако можеш... Овако да им пренесеш...
....

Ma ovaj dedica je nebitan, a i ovde ima raznih mišljenja, tj ovde su, ali nisu Englezi.

Jedan, Australijanac, dosta oprašta Nemcima i kaže da su ih Englezi sistematski i perfidno (ajd da upotrebim reč )izmanipulisali pošto su se plašili njihove ekonomske snage.

Max Hastings sve to stavlja na mesto, koliko je to moguće pošto je taj uvod u rat, po njemu, komplikovaniji i teži za dokučiti od bilo čega drugog velikog u istoriji, em su, političari kakvi jesu, mnogi, većina, svako malo menjali mišljenja, kaku su političke struje tekle, em je bilo ludaka koliko hoćeš.

Pa je onda, po završetku rata, došlo vreme kad su su se svi bacili na "sortiranje" dokumenata

On provlači i nešo humora između uvodnih redova koristeći ironiju gde je Ferdinand voleo da puca na životinje, ali baš, čak, valjda beležio da je ubio oko 250,000 jadnih životinja, da bi mu se egzistencija susrela sa metkom.

A, još veća ironija, on je bio jedan od razumnijih, i samo je smetao da se počne s ratom, tj nikako nije hteo u rat sa Rusijom, dok je jedan od imperijalnih glavnih na mlaznjak, "army chief of staff" (šta god da je, tj još polu-i-kapiram šta je ovo kod Amera danas), Gen. Conrad von Hötzendorf, baš jedva čekao da se okuša na bojnom polju protiv Rusa... em je baš voleo ne samo to, nego bilo kakvo busanje u ratne grudi, em je bio deo štete i haosa koju su do tad nakupili.

A ubistvo Ferdinanda, kaže Max, je bilo ne samo razlog za rat nego i povod za rat koliko i kad bi neki ludi deda zapalio kuću pošto bi ga ubola osa.

A da su već uveliko, godinama, "Nemci" razmišljali kako rat početi, dok ne postanu preslabi između Francuza i Rusa, je opšte znanje.
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:50 11.11.2018

*

Istorijo, zašto se svima daješ?



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana