Budućnost| Društvo| Ekologija| Energetika| Politika

Zeleni, a ne plavi, crveni ili crni!

Filip Mladenović RSS / 27.05.2019. u 23:45

Ska Keler
Ska Keler
Uprkos mračnim slutnjama i politikantskim najavama, pobednici upravo okončanih izbora za novi saziv EU parlamenta nisu desničari i populisti, već pobornici programa koji se zasniva na zaštiti klime, socijalnoj pravdi i odbrani vladavine prava i demokratije.

Da, moralni i politički pobednici ovih izbora nisu ni plavi, ni crni, ni crveni već - Zeleni. Ostvarili su do sada najveći uspeh na izborima za Evropski parlament (EP). Politička grupacija Zeleni/Evropska slobodarska alijansa imaće 17 poslanika više (pre 52, sada 69) i biće 4. po veličini grupacija u EP, što bi im moglo doneti presudnu ulogu u formiranju buduće većine i izboru novog sastava Evropske komisije.
Izborni rezultati Zelenih stranaka nadmašili su očekivanja u zemljama kao što su Nemačka, Francuska, Irska, Danska, Finska i Austrija i ove stranke će imati sve veći uticaj na oblikovanje političke debate narednih 5 godina, koliko traje mandat novog sastava EP.

Vreme je da Evropska unija sve svoje napore uperi na održivu budućnost i počne da brine za svoje građane. To mora biti suština programa sledećeg predsednika Evropske komisije. Politička grupacija Zeleni/Evropska slobodarska alijansa je jedina kredibilna politička snaga kada je u pitanju klimatska akcija i mi ćemo to u pregovorima i zastupati", izjavio je Bas Eickhout, potpredsednik i vodeći kandidat političke grupacije Zeleni/Evropska slobodarska alijansa.

Zeleni su ostvarili zapažene rezultate u mnogim evropskim zemljama, ali ne i u zemljama Jugoistočne Evrope. Na izborima u Nemačkoj su osvojili 2. mesto, sa skoro 21% dobijenih glasova, iza političke alijanse CDU/CSU kancelarke Angele Merkel, koja je osvojila oko 28% glasova.

Odgovor na klimatsku krizu postoji - za početak se treba okrenuti solarnoj i energiji vetra, kao i drugim obnovljivim izvorima energije, vodeća je poruka evropskih Zelenih. Zalažu se za postepeno napuštanje uglja do 2030. godine i ubrzo nakon toga i ostalih fosilnih goriva, kao i za prestanak ulaganja privatnog i javnog sektora u fosilna goriva.

Takođe se bore za pravednu tranziciju ka ugljenično-neutralnoj cirkularnoj ekonomiji kroz Zeleni NJU DIL, a u važne tačke programa Zelenih spadaju i vladavina prava, socijalna pravda i human odnos prema migrantima.

Posebne simpatije već godinama gajim prema jednoj od vodećih ličnosti Zelenih, gospodji Ska Keler, kojoj sam sinoć poslao čestitke za veliki uspeh i pozvao je da poseti Beograd!

 

Atačmenti



Komentari (256)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 17:54 28.05.2019

Re: zeleno

stvarno je pitanje koliko smo spremni da se vratimo u doba pre industriske revolucije a da možemo da proizvedemo dovoljno hrane za sve stanovnike zemlje?


meni deluje da su glavni krivci neracionalizacija i gramzivost,...ako je vec ustanovljeno da neki nacini proizvodnje i njihovi produkti unistavaju zemlju-oni bi trebalo da se ukinu, zamene necim sto nije stetno,...da pojednostavim najlaksim primerom- ako su plasticne kese kancer za planetu- zasto se proizvode, zsto se umesto njih ne prave papirne od recikliranog materijala,...isto tako i za proizvodnju tkanina, bez onih silnih vestackih vlakana- lepo reciklaza, sta je tu problem....ako je gmo seme pogubno za tlo i ceo eko sistem- zasto se i dalje insistira na njemu, da bi neko bio jos bogatiji, a sa laznim opravdanjem da ne bi bilo dovoljno hrane- negde sam procitala da sa neka nenormalna kolicina hrane dnevno baci- dok sa druge strane, od gladi u najvecoj bedi dnevno umire mnogo ljudi, dece,...to je tako, jer vladare zabole, a ne zato sto nema resenja,...zar nije bilo onoliko dokumentaraca, gde zbog neke fabrike, cija je proizvodnja otrovna za okolno stanovnistvo, ladno zagadjuje sredinu- jer vlasnici tu ne zive i zanima ih samo zarada-zbog cega ljudi umiru, jos su posle potrebni silna energija, novac i upornost, da se takve stvari dokazu na sudu i pored jasnih pokazatelja.

nove tehnologije bi trebalo da imaju cilj da zaustave unistavanje, a ne da su gonjene sto vecim profitom upravo suprotne.
aureus aureus 18:20 28.05.2019

Re: zeleno

Čovjek je i prije industrijalizacije zagađivao i upropaštavao životnu sredinu koliko je stizao, s tim što se o ekološkoj svijesti tad nije ni govorilo (a ni danas se ne govori baš mnogo u sredinama gdje stomaci nisu do vrha puni).
Mislim da antički filozofi nisu ni rečenicu napisali o ekologiji.

Ali veća privredna aktivnost danas i 10 puta veći broj stanovnika na planeti...
Atomski mrav Atomski mrav 19:38 28.05.2019

Re: zeleno

nask nask 19:39 28.05.2019

Re: zeleno

Mislim da antički filozofi nisu ni rečenicu napisali o ekologiji.



aureus aureus 19:49 28.05.2019

Re: zeleno

nask
Mislim da antički filozofi nisu ni rečenicu napisali o ekologiji.


Šta piše u toj knjizi?
Eh, i ovi dugmići.
Dadoh preporuku tokom listanja.
A jednom sam sam sebe prijavio moderatoru.
nask nask 20:00 28.05.2019

Re: zeleno

Šta piše u toj knjizi?


Nisam čitao, ko bre da plati 100$ za to.
aureus aureus 20:07 28.05.2019

Re: zeleno

nask
Šta piše u toj knjizi?


Nisam čitao, ko bre da plati 100$ za to.

Reci da si student!
Reci tužnim glasom.
jadragoljub jadragoljub 20:15 28.05.2019

Re: zeleno

neracionalizacija i gramzivost,

moja, tvoja i svih ostalih ovde na blogu,fejzu ai šire. ko upotrebljava deterdžente, hranu za koju je potrebno par tona nafte da se dovez iz pičkematerine jer volimo egzotično voće i povrće. azvalt umesto kamena jer volimo da klizimo po putevima 3000km na sat, brze vozove od 600 km/h koji troše par ziliona KW, ne krpimo ništa, bacamo stvari posle par meseci, o telefonima da ne pričam.
ko hoće od mene tebe žike laze da se odrekne svega toga- nitko i nitkad.
zemlje koje žive u bedi, pa to nek se pitaju njihovi političari zašto, njihovi političari ne gladauju, kao ni naši, što reče neko na fejzu čovek u armaniju od tisuću evra i sa platom pd par tisuća evrova te ubeđuje da ti j dobro s platom od 200 evra i ti mu veruješ i glasaš ga.ne ti lično, nemo da skačaš.
bez GMO umiraće zilion ljudi više, a ništa od toga zašta ga optužuju nie validno dokazano. pre 50 g. sam slušao kako kikiriki tako uništi zemlju , gde se sadi, da ostane samo prašina od nje, tad nije bilo GMO, ne vidim da je neko spomenuo kikiriki kao problem zadnjih 50 godinaod tad.
ko će proizvodi organsku hranu i da njome narani 8 meleardi ljudi? niko i nikad. da nije đubriva ne bi danas bilo četvrtine stanovništva, ako pređemo na organsku hranu neće biti 2/3 stanovništva.
plus ako se industriski vratimo na status pre industrijalizacije, nači nema mašine za veš,usisivačiel. šporeti... gotovo je sa žeskom emancipacijom. reče ona jevrejka onomad- mašina za veš je učinila više za žensku emancipaciju nego sve feministkonje zajedno.
kažeš zamenimo pl. kese papirnim, pa proizvodnja papira više truje nego proizvodnja pl. kese. plus što reklamiraju da nikako ne smemo da brišemo dupe sa reciklirni papir, samo sa novi jer je beo inema farbu, kur moj nema farbu sirova masa papira nije bela, mora da se ubaci farba da bi papir bio ovako beo kako ga dobijamo.
mi smo u šakmat poziciji
aureus aureus 20:26 28.05.2019

Re: zeleno

Ne bih imao ništa protiv da se prave malo trajniji proizvodi.
Ionako ne volim da svaki čas idem u prodavnicu da kupujem gedžete. Ali ta "planirana zastarjelost"...
Samo mi, Dragoljube, nemoj uskraćivati kalifornijske bademe.
jadragoljub jadragoljub 20:29 28.05.2019

Re: zeleno

Mislim da antički filozofi nisu ni rečenicu napisali o ekologiji.

do 70. godine niko nije ni rečenicu o ekologiji reko. tek sedamdesetih su naučnici ikapirali i taj fenomen nazvali ' problem plastične flaše' i sve ovo što nam se sad dešava , sa vremenom, topljenjem polarnih kapa i ostalog su do kraja sedamdesetih proračunali i rekli. niko im nije verovao, a sedamdesetih je bilo moguće okrenuti industrisku revoluciju, tad još nismo zapali u hedonizam i dekadenciju sredinom osamdesetih.
koliko pratim , koliko je moguće pored onolike cenzure, izgleda da su naučnici dokazali da se više ne može da zaustavi topljenje polarnih kapa, a onda
ćao zdravo ( što bi rekli zadrugari)
ćao zdravo čovečanstvo, mnema polarnih kapa -nema odbijanja sunčeve svetlosti, nema odbijanja ultra ljubičastih zraka koji zagrevaju planetu... domino efekat.
ko se, osim staraca na blogu seća da su postojale kiše koje počnu u ponedeljak a stanu u sledeći ponedeljak, ko se seća a je maj bio prohladan i kišovit, majska kišica poznata među seljacima, maj mesec je mesec kad se ubure letina, trava-detelina, za celu godinu za stoku, trava bez kiše ne ide, bez sunca koje će letinu da osuši da se uplastuje. daklem maj je bio topličav za džempir i ponekd za košujlu ne za kupanje ko sad. el tako aurelijuse, ti si čini mise mojih godina. sećaš se da smo imali 4 godišnja doba umesto 2 .
nask nask 20:32 28.05.2019

Re: zeleno

mi smo u šakmat poziciji


Rešenje je prosto, smanjiti broj figura na tabli.
jadragoljub jadragoljub 20:44 28.05.2019

Re: zeleno

nask
mi smo u šakmat poziciji


Rešenje je prosto, smanjiti broj figura na tabli.

aj kaži pa će prođeš ko ja. odma te optuže za fašizam. ustvari zapad je drastično smanjio broj figura pa sad uvozi ili trpi seobe. al neću će me opet napadnu za fašizam.
a ti najbolje vidiš kad kreneš iz svog grada u drugi pa ispadne da se voziš jednim gradom gde samo tabla odvaja grad od sela, selo od grada.
meni se deilo da nisam primetio da smo iz den haga stigli u delf ne izašavši nijednom iz gradske sredine.
to vi olanđani najbolje možete da vidite kako je kad ima previše figura na tabli.
aureus aureus 20:44 28.05.2019

Re: zeleno

Da ostavim našem dobrom Dragoljubu prisjećanja, htio sam nešto drugo da kažem...

Bar dvije stvari oko ovog ekološkog aktivizma treba razlikovati, i tu ne mislim samo na aktivizam Grete Tunberg.

Prva je ukazivanje na sam problem.
A druga su prijedlozi i aktuelne prakse za rješenje problema.
Naime, može da se desi da neko ukazuje na postojeći problem, može da bude u pravu i ako smatra da je problem urgentan, ali - u davanju rješenja i u aktivizmu samom može da čini greške i odbije ljude od sebe.

Greta, recimo, zaobilazi avion, a čak i svoje roditelje tjera da putuju vozom. Ona već djeluje i ponaša se poprilično "radikalno".

Ali važnije je da li je ukazala na pravi problem.

Da li se nama dešava globalno zagrijavanje? Kojom brzinom? Da li su buduće generacije u opasnosti?
Ako se globalno zagrijavanje dešava i ako su buduće generacije u opasnosti ("ona sama kaže da će 2060. imati manje od 60 godina, a da će, po svemu sudeći, temperatura biti, čini mi se, dva stepena veća u prosjeku) onda zaista moramo nešto uraditi.
aureus aureus 20:46 28.05.2019

Re: zeleno

jadragoljub
nask
mi smo u šakmat poziciji


Rešenje je prosto, smanjiti broj figura na tabli.

aj kaži pa će prođeš ko ja. odma te optuže za fašizam. ustvari zapad je drastično smanjio broj figura pa sad uvozi ili trpi seobe. al neću će me opet napadnu za fašizam.
a ti najbolje vidiš kad kreneš iz svog grada u drugi pa ispadne da se voziš jednim gradom gde samo tabla odvaja grad od sela, selo od grada.
meni se deilo da nisam primetio da smo iz den haga stigli u delf ne izašavši nijednom iz gradske sredine.
to vi olanđani najbolje možete da vidite kako je kad ima previše figura na tabli.

Dosta vas dvojica!
nask nask 21:55 28.05.2019

Re: zeleno

onda zaista moramo nešto uraditi.


Promeniti ekonomski model, ovaj sadšnji je golo arčenje zemaljskih resursa, a sve ostale priče na tu temu se svode na prodavanje magle kako bi se održao isti tj. arčenje.
nsarski nsarski 22:04 28.05.2019

Re: zeleno

Mislim da antički filozofi nisu ni rečenicu napisali o ekologiji.


Recimo Hipokrat nije napisao:

aureus aureus 22:13 28.05.2019

Re: zeleno

nask
onda zaista moramo nešto uraditi.

Promeniti ekonomski model

O tome se često govori.
Samo je nejasno šta sve mora da se uradi, a još je nejasnije kako natjerati čitavu planetu da se upusti u tu promjenu.
nask nask 22:28 28.05.2019

Re: zeleno

Samo je nejasno šta sve mora da se uradi,


Pa dosta se te magle prodalo, pa se zato ne vidi.
aureus aureus 22:34 28.05.2019

Re: zeleno

nask
Samo je nejasno šta sve mora da se uradi,


Pa dosta se te magle prodalo, pa se zato ne vidi.

Morali bismo vidjeti i šta s Kinom, Indijom, Afrikom...
nask nask 22:49 28.05.2019

Re: zeleno

Morali bismo vidjeti i šta s Kinom, Indijom, Afrikom...


Pa i oni da promene ekonomski model i pritom da malo smanje prizvodnju zigota.
nsarski nsarski 23:07 28.05.2019

Re: zeleno

nask
Morali bismo vidjeti i šta s Kinom, Indijom, Afrikom...


Pa i oni da promene ekonomski model i pritom da malo smanje prizvodnju zigota.


Tačno. I jednom kad vidimo šta s tim dalekim zemljama, onda da sprovedemo to "šta" kod njih i učinimo ih ... well, boljim...naprednijim, savremenijim, i, generalno, prihvatljivijim. Da postanu pomagači u popravljanju sveta, što je naša najiskrenija namera i cilj - mir u svetu i ljubav među narodima.
aureus aureus 23:16 28.05.2019

Re: zeleno

nsarski

I jednom kad vidimo šta s tim dalekim zemljama, onda da sprovedemo to "šta" kod njih i učinimo ih ... well, boljim...naprednijim, savremenijim, i, generalno, prihvatljivijim. Da postanu pomagači u popravljanju sveta, što je naša najiskrenija namera i cilj - mir u svetu i ljubav među narodima.

Nije loše ni to što ti zastupaš.

Šteta što je toliko nerazrađeno.
nsarski nsarski 23:24 28.05.2019

Re: zeleno

Šteta što je toliko nerazrađeno.


Ideje naše, benzin vaš!

Izvoli razrađuj, dragi koleza.

aureus aureus 23:28 28.05.2019

Re: zeleno

nsarski
Šteta što je toliko nerazrađeno.

Ideje naše, benzin vaš! Izvoli razrađuj,koleza.

Toga sam se i bojao.

E, nije lako rješavati ove globalne probleme.
bene_geserit bene_geserit 02:12 29.05.2019

Re: zeleno

aureus
nask
Promeniti ekonomski model

Samo je nejasno šta sve mora da se uradi, a još je nejasnije kako natjerati čitavu planetu da se upusti u tu promjenu.

Nešto mi govori da ni nas 50 ovde na blogu ne bi moglo da se složi oko toga šta bi trebalo da se uradi, a da ne pominjem da se upustimo u tu promenu.

- da li da zabranimo uvoz robe iz Kine i bilo odakle se transportuje tankerima?
- da li da zabranimo avionski saobraćaj, nema više turizma na egzotične destinacije?
- da li da zabranimo putničke automobile i svi da vozimo bicikle?
- da li da zabranimo plastiku apsolutno? to znači da bi recimo električni automobili a i ovi obični naglo otežali i potrošnja goriva bi drastično porasla (što nema veze ako smo ih već zabranili), jedno što plastiku koristimo i za sve ostalo, od obuće i odeće, pakovanja za lekove, do čega god. one bakterije što "jedu" (razgrađuju) plastiku ne rade baš u praksi
- da li da zabranimo pesticide, fungicide, herbicide apsolutno? kako ćemo da proizvedemo hrane koliko nam treba? da li su svi ovde na blogu spremni da rade poljoprivredne radove?
- da zabranimo ugalj? kako ćemo da proizvedemo struju, a da ne pominjem kako će kinezi da proizvedu struju?
- da prestanemo da jedemo meso? nema više poplašenog slaninicom za Čarlija. za svako kilo mesa koje konzumiramo potroši se par litara nafte za proces proizvodnje i transporta.
...
i tako redom
aureus aureus 02:50 29.05.2019

Re: zeleno

bene_geserit
aureus
nask
Promeniti ekonomski model

Samo je nejasno šta sve mora da se uradi, a još je nejasnije kako natjerati čitavu planetu da se upusti u tu promjenu.

Nešto mi govori da ni nas 50 ovde na blogu ne bi moglo da se složi oko toga šta bi trebalo da se uradi, a da ne pominjem da se upustimo u tu promenu.

- da li da zabranimo uvoz robe iz Kine i bilo odakle se transportuje tankerima?
- da li da zabranimo avionski saobraćaj, nema više turizma na egzotične destinacije?
- da li da zabranimo putničke automobile i svi da vozimo bicikle?
- da li da zabranimo plastiku apsolutno? to znači da bi recimo električni automobili a i ovi obični naglo otežali i potrošnja goriva bi drastično porasla (što nema veze ako smo ih već zabranili), jedno što plastiku koristimo i za sve ostalo, od obuće i odeće, pakovanja za lekove, do čega god. one bakterije što "jedu" (razgrađuju) plastiku ne rade baš u praksi
- da li da zabranimo pesticide, fungicide, herbicide apsolutno? kako ćemo da proizvedemo hrane koliko nam treba? da li su svi ovde na blogu spremni da rade poljoprivredne radove?
- da zabranimo ugalj? kako ćemo da proizvedemo struju, a da ne pominjem kako će kinezi da proizvedu struju?
- da prestanemo da jedemo meso? nema više poplašenog slaninicom za Čarlija. za svako kilo mesa koje konzumiramo potroši se par litara nafte za proces proizvodnje i transporta.
...
i tako redom

Hmm...neki ljudi koji drže do ekologije bore se da u svojoj sredini imaju čiste rijeke i jezera, drugima je stalo do čistog vazduha (u njihovoj sredini), treći žele da sačuvaju izvore pitke vode, neki žele da povećaju svijest kod ljudi koji ih okružuju o pravilnom odlaganju otpada, recikliranju i tako dalje, a neki, kao mala Greta, misle da je glavna opasnost koja se nadvila nad čovječanstvom - globalno zagrijavanje izazvano efektom staklene bašte, pa zato i pokušavaju ne samo da misle globalno nego i da djeluju globalno.

I dok su u slučaju kad želiš čiste rijeke stvari relativno jednostavne - naime, primarna briga, mada ne i jedina, jeste da ukloniš direktne zagađivače, kod globalnog zagrijavanja - sve se komplikuje i komplikuje i komplikuje.

Po meni, trebalo bi prvo da vidimo ŠTA JE ZAISTA NAJVEĆI PROBLEM, šta je najveći činilac, šta najviše doprinosi tom zagrijavanju - da se ne bi desilo da mi, brojni pojedinci počnemo samoinicijativno da se odričemo svega i svačega i da preduzimamo razne akcije u sopstvenom životu a da to u stvarnosti utiče malo ili nimalo na naš krajnji cilj.
Inače sam više za sistemska rješenja, garantovana dobrim međunarodnim ugovorima i kvalitetnim državnim zakonima nego za oslanjanje na odgovornog malog čovjeka od kojeg očekujemo da bude moralan, odgovoran, spreman na odricanje, uz to - poznavalac hemije, poznavalac biologije, industrijski tehnolog, zaljubljenik u poljoprivredu i bog za računare i elektrotehniku.

Spec. NASA kaže ovo:


nepopustljiv nepopustljiv 03:58 29.05.2019

Re: zeleno

bene_geserit
aureus
nask
Promeniti ekonomski model

Samo je nejasno šta sve mora da se uradi, a još je nejasnije kako natjerati čitavu planetu da se upusti u tu promjenu.

Nešto mi govori da ni nas 50 ovde na blogu ne bi moglo da se složi oko toga šta bi trebalo da se uradi, a da ne pominjem da se upustimo u tu promenu.

- da li da zabranimo uvoz robe iz Kine i bilo odakle se transportuje tankerima?
- da li da zabranimo avionski saobraćaj, nema više turizma na egzotične destinacije?
- da li da zabranimo putničke automobile i svi da vozimo bicikle?
- da li da zabranimo plastiku apsolutno? to znači da bi recimo električni automobili a i ovi obični naglo otežali i potrošnja goriva bi drastično porasla (što nema veze ako smo ih već zabranili), jedno što plastiku koristimo i za sve ostalo, od obuće i odeće, pakovanja za lekove, do čega god. one bakterije što "jedu" (razgrađuju) plastiku ne rade baš u praksi
- da li da zabranimo pesticide, fungicide, herbicide apsolutno? kako ćemo da proizvedemo hrane koliko nam treba? da li su svi ovde na blogu spremni da rade poljoprivredne radove?
- da zabranimo ugalj? kako ćemo da proizvedemo struju, a da ne pominjem kako će kinezi da proizvedu struju?
- da prestanemo da jedemo meso? nema više poplašenog slaninicom za Čarlija. za svako kilo mesa koje konzumiramo potroši se par litara nafte za proces proizvodnje i transporta.
...
i tako redom

Da!
Za sve osim poslednje stavke.
aureus aureus 04:09 29.05.2019

Re: zeleno

nepopustljiv
bene_geserit
da prestanemo da jedemo meso? nema više poplašenog slaninicom za Čarlija. za svako kilo mesa koje konzumiramo potroši se par litara nafte za proces proizvodnje i transporta.
...
i tako redom

Da!
Za sve osim poslednje stavke.

Čarli, uloži dodatni napor.
Zar ne bi trebalo da se borimo protiv tvog hedonističkog konzumerizma koji nas je ovoliko koštao?
Misli na planetu.
Misli i na mačke koje sutra možda neće imati dovoljno hrane ako se danas nešto ne promijeni.
bene_geserit bene_geserit 06:06 29.05.2019

Re: zeleno

aureus
NASA kaže ovo:

Veruješ NASi?
Ja bih tu bio oprezan, na istom tom site-u se zalažu za geoinženjering i nove vrste GMO soje "for a hot, dry, hungy world".
Drugim rečima, neko pravi biznis od globalnog zagrevanja.
Atomski mrav Atomski mrav 08:13 29.05.2019

Re: zeleno

da prestanemo da jedemo meso?


Izvesna Gunhild Stordalen, norveška bogatašica koja se "bavi" zaštitom životne sredine preko svoje EAT fondacije je u januaru ove godine predstavila izveštaj o zdravoj ishrani baziranoj na održivim izvorima hrane koju je njena fondacija izradila zajedno sa britanskim medicinskim čaopisom The Lancet (isti onaj koji je odgovoran za antivaksersko ludilo). U izveštaju stoji da je preporučena količina crvenog mesa koje bi trebalo konzumirati dnevno 14 grama, a belog mesa 29 grama, dok je akcenat na voću, povrću, raznom zrnevlju i semenkama itd. Gunhild je udata za hotelskog magnata Petera Stordalena ("teškog" jedno milijardu $), cenim da njihova porodica ima carbon footprint veći od, recimo, opštine Svilajnac.

Što se avio letova tiče - erupcija vulkana Eyjafjallajökull na Islandu je zapravo bila blagotvorna po kvalitet vazduha u Evropi iako je erupcija izbacila milione kubika dima i prašine u vazduh - pozitivan efekat usled zabrane letova je bio nekoliko puta veći od tog zagađenja.
nikvet pn nikvet pn 08:48 29.05.2019

Re: zeleno


Тема је озбиљна и биће све озбиљнија.

Проблем је направио профит, звезда водиља ове планете; загађење му је колатерална штета. Отприлике ту се налази и решење: правити профит коме је чишћење колатерална вајда.
alselone alselone 09:42 29.05.2019

Re: zeleno

Ovo je budućnost. Preko 2 tone hrane godišnje, na 400 kvadrata bašte.
Nije daleko od tvog burazera Bene, tamo u Pasadeni.




shone shone 09:51 29.05.2019

Re: zeleno

uostalom to što mi ovako komuniciramo nam omogućuje sva industrija koja uništava sve , od zemlje preko vazduha do svemira.


M' idi begaj be
jadragoljub jadragoljub 10:32 29.05.2019

Re: zeleno

shone
uostalom to što mi ovako komuniciramo nam omogućuje sva industrija koja uništava sve , od zemlje preko vazduha do svemira.


M' idi begaj be

ma ja će pobegnem za 10+ gpdina al šta ćeš ti kad zemlja više ne bude pogodna za ljudski rod? gde ćeš da begaš, nama , ljudovima ,fali bar još par tisuća godina razvoja da bi moglu da se selimo po kosmosu, ali sa ovom industrijom to vreme nemamo.
shone shone 11:14 29.05.2019

Re: zeleno


ma ja će pobegnem za 10+ gpdina al šta ćeš ti kad zemlja više ne bude pogodna za ljudski rod? čde ćeš da begaš, nama , ljudovima fali bar još par tisuća godina razvoja da bi moglu da se selimo po kosmosu, ali sa ovom industrijom to vreme nemamo.


Bate, posle mene potop. Šta se sekiram. I onako nismo imali ekologiju u školu.Kuj gi eba.

anonymous anonymous 11:16 29.05.2019

Re: zeleno

aureus


E, nije lako rješavati ove globalne probleme.


Vidiš, a kad ti ja pričam ...


anonymous anonymous 11:21 29.05.2019

Re: zeleno

nsarski
Šteta što je toliko nerazrađeno.


Ideje naše, benzin vaš!

Izvoli raz(g)rađuj, dragi koleza Aureus.



Ne bih ja tu ništa dodavao.
aureus aureus 13:23 29.05.2019

Re: zeleno

bene_geserit
aureus
NASA kaže ovo:

Veruješ NASi?
Ja bih tu bio oprezan

NASA je ozbiljna američka organizacija, sa 17 hiljada zaposlenih i budžetom od 20 milijardi dolara. U vrijeme dok su je punili sa više para bila je u stanju da više puta odvede čovjeka na Mjesec, a sad imaju manje-više samo za praćenje klime i još ponešto.

Sad bez zezanja.
Evo šta kažu na sajtu.

Rast prosječne temperature od 1880. godine do danas je oko 0,9 stepeni, s tim što oko 0,7 stepeni otpada na zadnjih 50 godina.

Dakle, u zadnjih 50 godina došlo je do ubrzanog rasta globalne prosječne temperature.
U tom periodu smanjen je broj slučajeva sa rekordno niskim temperaturama, a povećan sa rekordno visokim. Pet najtoplijih izmjerenih godina je od 2010. naovamo, a rekordna je 2016. godina u kojoj je bilo, sad zaboravih, 8 ili 9 rekordnih mjeseci.
Rast temperature na Zemlji dešava se deset puta brže nego što je to uobičajeno za periode nakon hladnijih doba (što samo za sebe upućuje na djelovanje faktora koji nema veze sa prirodom).

Antarktik gubi preko 100 milijardi tona leda godišnje, a Arktik skoro 300. (To mu dođe oko 50 tona leda po čovjeku na planeti - godišnje!). U zadnjih 3-4 decenije minimalna količina leda u morima oko Sjevernog pola smanjuje se oko procenat godišnje. Nivo mora porastao je 20 centimetara u zadnjih 100 godina, a rast se ubrzava. Pritom je od industrijske revolucije došlo do rasta kiselosti površine mora.
Lednici se svuda povlače, pada manje snijega i brže kopni.
Temperatura mora do 700 metara dubine porasla oko 0,25 stepeni od 1969.

Što kaže NASA: The evidence for rapid climate change is compelling.

NASA još kaže da nema sumnje da ugljen-dioksid i još neki gasovi "moraju voditi ka zagrijavanju", da je to pokazano još u XIX vijeku i da, ovo sam zapamtio, 97 posto naučnika smatra da na zabilježeni rast prosječne globalne temperature najviše utiču ljudske aktivnosti, sa ogromnom vjerovatnoćom (preko 95 posto).

To kaže NASA. Tramp se na to smije grohotom.
aureus aureus 13:30 29.05.2019

Re: zeleno

anonymous
aureus


E, nije lako rješavati ove globalne probleme.


Vidiš, a kad ti ja pričam ...

Eno, u više puta pominjanoj Norveškoj pregovaraju Madurovi i Gvaidovi.
Ako se nešto dogovore možda nećeš morati da se na ulici boriš na strani Madura.

A mi moramo vidjeti šta sa ovom Kinom, Indijom, Afrikom pa i Amerikom.
U Kini i Indiji raste ekonomija (što je dobro) a to su zemlje sa mnogo stanovnika.
U Africi takođe postoji ekonomski rast, ali je populacioni taj koji brine. To je kontinent na kojem mnoge regije ionako imaju nepovoljne klimatske uslove.
A u SAD su navikli da previše troše svega i da negiraju klimatske promjene iako njihova NASA kaže da se one dešavaju.
Treba ovo nekako riješiti.

Ali ne valja na prazan stomak. Prvo ručak.
Atomski mrav Atomski mrav 13:32 29.05.2019

Re: zeleno

Drugim rečima, neko pravi biznis od globalnog zagrevanja.


Kao što neko pravi biznis od raznih bolesti.
Atomski mrav Atomski mrav 13:34 29.05.2019

Re: zeleno

Eno, u više puta pominjanoj Norveškoj pregovaraju Madurovi i Gvaidovi.

Misliš, pregovaraju Rusi i Amerikanci preko svojih proksija?
Pregovaraše jednom tako Izraelci i Palestinci pa nekako slaba vajda od toga.
Mislim da je u ovom trenutku najpametnije ručati.
aureus aureus 13:40 29.05.2019

Re: zeleno

Atomski mrav
Eno, u više puta pominjanoj Norveškoj pregovaraju Madurovi i Gvaidovi.

Misliš, pregovaraju Rusi i Amerikanci preko svojih proksija?
Pregovaraše jednom tako Izraelci i Palestinci pa nekako slaba vajda od toga.

Ne brine mene to.
Brine me što su Norvežani toliki sebičnjaci.
Prave 3-4 puta više struje po glavi stanovnika u odnosu na EU (vjerovatno su jedni od svjetskih rekordera), 98,5 posto je iz hidro-potencijala, a 'vamo ne žele da pripomognu Minhenu koji je iz gušće naseljene zemlje koja ionako pravi malo struje iz obnovljivih izvora. Kažu "nećemo da narušavamo prirodni ambijent". Lako je tako pričati kad imaš onoliku zemlju.
A struja?
Atomski mrav Atomski mrav 13:51 29.05.2019

Re: zeleno

Prave 3-4 puta više struje po glavi stanovnika u odnosu na EU (vjerovatno su jedni od svjetskih rekordera), 98,5 posto je iz hidro-potencijala, a 'vamo ne žele da pripomognu Minhenu koji je iz gušće naseljene zemlje koja ionako pravi malo struje iz obnovljivih izvora.


Postoji studija koja naučno dokazuje da je mnogo efikasnije proširiti postojeće kapacitete hidroelektrana u Norveškoj nego graditi vetroparkove. U tome je vic.
aureus aureus 14:15 29.05.2019

Re: zeleno

Atomski mrav
Prave 3-4 puta više struje po glavi stanovnika u odnosu na EU (vjerovatno su jedni od svjetskih rekordera), 98,5 posto je iz hidro-potencijala, a 'vamo ne žele da pripomognu Minhenu koji je iz gušće naseljene zemlje koja ionako pravi malo struje iz obnovljivih izvora.


Postoji studija koja naučno dokazuje da je mnogo efikasnije proširiti postojeće kapacitete hidroelektrana u Norveškoj nego graditi vetroparkove. U tome je vic.

Aaa, dobro je.
Već sam (između zalogaja) počeo da kunem norvešku sebičnost.
nepopustljiv nepopustljiv 16:13 29.05.2019

Re: zeleno

aureus
bene_geserit
aureus
NASA kaže ovo:

Veruješ NASi?
Ja bih tu bio oprezan

NASA je ozbiljna američka organizacija, sa 17 hiljada zaposlenih i budžetom od 20 milijardi dolara. U vrijeme dok su je punili sa više para bila je u stanju da više puta odvede čovjeka na Mjesec, a sad imaju manje-više samo za praćenje klime i još ponešto.

Sad bez zezanja.
...

Kada je to bilo više puta?!
Ti veruješ da je bilo i taj jedanput?!
aureus aureus 16:30 29.05.2019

Re: zeleno

nepopustljiv
aureus
bene_geserit
aureus
NASA kaže ovo:

Veruješ NASi?
Ja bih tu bio oprezan

NASA je ozbiljna američka organizacija, sa 17 hiljada zaposlenih i budžetom od 20 milijardi dolara. U vrijeme dok su je punili sa više para bila je u stanju da više puta odvede čovjeka na Mjesec, a sad imaju manje-više samo za praćenje klime i još ponešto.

Sad bez zezanja.
...

Kada je to bilo više puta?!
Ti veruješ da je bilo i taj jedanput?!

Gledao sam fotografije snimljene fotoaparatom Hasselblad 500C.

Nisu samo ona trojica išla na Mjesec 1969.
Išlo se ukupno valjda 5-6 puta do 1972-73.

Cijeli višegodišnji program koštao je 25 milijardi dolara.
To je današnjih oko 200 milijardi.

Nisu valjda tolike pare potrošili na ženske i na snimanje filmova?
maksa83 maksa83 16:46 29.05.2019

Re: zeleno

Nisu valjda tolike pare potrošili na ženske i na snimanje filmova?

Da su spojili ta dva bilo bi bolje pošto ono što su snimali na mesecu prosto ... nema atmosfere.

aureus aureus 17:10 29.05.2019

Re: zeleno

maksa83
Nisu valjda tolike pare potrošili na ženske i na snimanje filmova?

Da su spojili ta dva bilo bi bolje pošto ono što su snimali na mesecu prosto ... nema atmosfere.


Čuo sam za primjedbe u vezi atmosfere.

Ali na Mjesecu se zbog slabije gravitacije lakše skače.
Čak i najveći slabići navodno mogu da odnesu ženu na rukama u krevet. Pod uslovom da nema glomazan "skafander".
anonymous anonymous 18:37 29.05.2019

Re: zeleno

aureus
anonymous
aureus


E, nije lako rješavati ove globalne probleme.


Vidiš, a kad ti ja pričam ...

Eno, u više puta pominjanoj Norveškoj pregovaraju Madurovi i Gvaidovi.
Ako se neštoT dogovore možda nećeš morati da se na ulici boriš na strani Madura.



Hmmm...

To što stanovništvo Latinske Amerike čini samo 8 % svetske populacije, a 32 % ubistava se dešava upravo tamo i to ne u međunarodnim sukobima već unutrašnjim ...
jeste za ozbiljiju analizu i razmišljanje , a ne zajebanciju ....

Uostalom, evo ti pa čitaj...

América Latina tampoco es una isla: Nuevos desafíos geopolíticos

17 MAYO 2019 NO COMMENT

Compartimos con ustedes el artículo del Dr. Wolf Grabendorff miembro de nuestro Comité Académico de Honor publicado en Nueva Sociedad: América Latina tampoco es una isla: Nuevos desafíos geopolíticos

El concepto de «seguridad» en América Latina es casi exclusivamente interno. Incluso cuando se habla de defensa se suele aludir solo a la defensa del gobierno respectivo. Sin embargo, con la llegada de Jair Bolsonaro a la presidencia de Brasil, la disposición regional puede cambiar. Este «Trump tropical» aspira a lograr una alianza amplia con Estados Unidos en la mayor cantidad de niveles. Si lo logra, es probable que la posición estratégica de América Latina cambie significativamente, con graves consecuencias geopolíticas en la región y en el escenario global.



Algunos políticos, militares e intelectuales de América Latina han enfatizado frecuentemente la ausencia de desafíos estratégicos para los países de su región, ausencia que, sin embargo, esconde una ventaja geopolítica para el desarrollo de dichos países y los pone a cubierto de las grandes crisis internacionales. Muchos consideran que la Crisis de los Misiles en Cuba, en 1962, fue el único caso de relevancia mundial en materia de política de seguridad en la región. Hasta qué punto esta cómoda posición se debe a la hegemonía de Estados Unidos y su coraza de seguridad sobre el hemisferio occidental es uno de los temas más discutidos de las relaciones internacionales en América Latina. Sin embargo, dados los cambios de poder provocados por el proceso de globalización, la política y la ciencia en la región ahora están poniendo seriamente en duda que esta postura estratégica continúe. Se trata, por cierto, no solo de la ostensible pérdida de hegemonía de Estados Unidos en América Latina, sino también del debate mundial sobre cómo podría o debería ser un orden internacional posliberal y cuáles serían los costos.

Aunque a América Latina le gusta verse a sí misma como una entidad regional, solo los vínculos históricos y culturales son verdaderamente influyentes: las prioridades económicas y políticas suelen cambiar rápidamente al cambiar los presidentes. Por lo tanto, América Latina no es un actor político en el sistema internacional. Esto afecta también la capacidad de cooperar y tejer alianzas de la mayoría de los Estados, tal como lo demuestran los poco exitosos procesos de integración en la región. La mayoría de los gobiernos reaccionan ante los cambios extrarregionales, y hasta ahora no han logrado, en relación con la soberanía que tanto valoran, crear una asociación de países por la seguridad, o siquiera desarrollar una estrategia de seguridad común. La cooperación en materia de seguridad requiere un nivel relativamente alto de confianza que rara vez se encuentra entre los Estados de la región. Cada gobierno insiste en su autonomía, especialmente en todas las cuestiones de política de seguridad. En América Latina, rara vez se usa la violencia contra un «enemigo» externo, sino casi siempre contra uno interno. Solo de esa manera puede explicarse la cantidad de víctimas, similar a la de una guerra civil, que sufre la región año tras año. A América Latina le corresponde 32% de la tasa mundial de homicidios, a pesar de que la región posee apenas 8% de la población mundial. La imagen del enemigo interno está sujeta a cambios muy frecuentes. Durante la Guerra Fría, quienes recibieron esa denominación fueron principalmente los comunistas o los grupos guerrilleros, luego fue el turno de los narcotraficantes o los terroristas. Hoy en día, el enemigo interno es, sobre todo, el creciente crimen organizado, pero a menudo los son también los activistas de protestas sociales.

Por lo tanto, el concepto de «seguridad» en América Latina es casi exclusivamente interno. Incluso cuando se habla de defensa se suele aludir solo a la defensa del gobierno respectivo. La estabilidad sistémica es una prioridad fundamental tanto en los gobiernos democráticos de la región como en los autoritarios, y moldea los conceptos de seguridad política y militar en cada uno de los países.

Con la ampliación del concepto de seguridad tras el final de la Guerra Fría, los políticos y los líderes militares enfrentan el desafío constante de mejorar la seguridad pública. La racionalización del Estado y la creciente presencia de actores no estatales de relevancia para la seguridad han agravado esta problemática. Desde que en 2003 la mismísima Organización de los Estados Americanos (OEA) reconoció el carácter multidimensional de la seguridad, las más variadas implicancias violentas del tráfico de drogas, armas y personas, la problemática de la migración y los refugiados, así como los delitos ambientales (extracción ilegal de recursos naturales y deforestaciones), han pasado a ser los problemas de seguridad cruciales de la región. En los últimos años han sido la verdadera razón del lamentable colapso de la seguridad pública en la mayoría de los países, con las correspondientes repercusiones graves en la estabilidad económica y política. Esto ha suscitado intentos de reforma muy diferentes, pero sin éxito hasta ahora en la mayoría de los casos, que apuntaron a encomendar a los militares también tareas de seguridad pública. Pero como estos no fueron preparados para tales tareas ni en cuanto a capacitación ni en cuanto a equipamiento, su injerencia ha provocado no solo una escalada general de la violencia, sino también una represión generalizada, violaciones de los derechos humanos y un número cada vez mayor de víctimas, especialmente en México y Brasil.

Las tareas de los militares

Los militares realizan cuatro tareas muy diferentes en la región: la tarea tradicional, en la defensa de la soberanía territorial; las tareas de desarrollo, en casos de catástrofes y operaciones de infraestructura; las tareas globales, cuando participan en las misiones internacionales de la Organización de las Naciones Unidas para el sostenimiento de la paz; y las tareas de «política interna», en el mantenimiento de la seguridad pública. Sin embargo, dado que los desafíos que plantea la seguridad en América Latina están precisamente dentro de la esfera de la seguridad pública y Estados Unidos ha promovido desde principios de siglo el papel de los militares latinoamericanos como «combatientes contra el crimen», no se puede descartar que al menos algunos países de la región adapten sus conceptos a las necesidades actuales. De todos modos, Estados Unidos ya ha comenzado a brindar la correspondiente ayuda en capacitación y equipamiento. Es así que las bases militares planeadas por Washington en la costa norte de Brasil y en Tierra del Fuego se clasifican ahora como estaciones de observación y capacitación. Brasil ha realizado las primeras maniobras conjuntas con Estados Unidos en la región del Amazonas, considerada un área militar restringida durante décadas. Esto ya es casi una rutina en Chile y Argentina.

Sin embargo, los problemas de las reformas del sector de la seguridad iniciadas en diferentes países radican en los desafíos regionales para la política de seguridad. Enfocarse en los riesgos para la seguridad interna, en particular, reduce la mirada a los escenarios de amenazas regionales y transnacionales. Hace años que Venezuela ocupa aquí el primer lugar como «Estado fallido» sin que se haya llegado a un consenso regional sobre sanciones diplomáticas o incluso económicas. Esto también puede deberse a la resiliencia del gobierno de Nicolás Maduro, que ha logrado en varias ocasiones una internacionalización de sus conflictos de vecindad inusual para la región, mediante el apoyo de potencias extrarregionales como China, Rusia, Irán e incluso Turquía. Solo el éxodo masivo de por lo menos tres millones de venezolanos en los últimos cinco años, junto con su impacto económico y político en los principales países anfitriones, ha hecho que se concreten reuniones periódicas del Grupo de Lima.

Pero con los dramáticos cambios en Brasil bajo la presidencia de Jair Bolsonaro, a quien puede clasificarse como más bien militarista, la disposición regional puede cambiar. En cualquier caso, este «Trump tropical» aspira a lograr una alianza amplia con Estados Unidos en la mayor cantidad de niveles posible. Si lo logra, es probable que la posición estratégica de América Latina cambie significativamente, con graves consecuencias geopolíticas en la región misma y también en el contexto global. Bolsonaro ya ha declarado que Brasil no quiere ser «absorbido» por China, y el presidente argentino Mauricio Macri canceló las centrales nucleares planeadas con China y Rusia. Sin embargo, en qué medida Estados Unidos logrará reducir la fuerte influencia económica y financiera china en la región es algo que dependerá más del desarrollo de las complejas relaciones bilaterales de las dos superpotencias que de las decisiones sobre comercio e inversión de los distintos países latinoamericanos.

Acostumbrarse al nuevo estilo político de Estados Unidos no es difícil para muchos latinoamericanos porque conocen de sobra a los «caudillos». Estas experiencias históricas han moldeado la cultura política y han contribuido también a la destacada importancia de los militares en la política interna. Su influencia se puede ver más claramente en el carácter de la relación entre civiles y militares que en las partidas presupuestarias, que son más un reflejo de la reducción de la capacidad militar y, sobre todo, del bajo desarrollo tecnológico de las Fuerzas Armadas. Además, existen las considerables diferencias regionales en el nivel de capacitación y disponibilidad operacional. Únicamente Chile y Colombia, junto con Brasil, tienen Fuerzas Armadas modernas y bien equipadas.

Hasta ahora, la participación de los militares latinoamericanos en el mantenimiento de la paz regional se ha reducido a Haití. La disposición para actuar en cuestiones de seguridad a escala global pero no regional exhibe simultáneamente las fortalezas y las flaquezas de la política de seguridad latinoamericana. Las fortalezas pueden interpretarse como un respeto a una cultura política ampliamente compartida en el manejo de los peligros para la seguridad de Estados relativamente frágiles. Las flaquezas quedan expuestas en el hecho de que siempre hay otras potencias que determinan –al menos por un tiempo– la agenda política de la región en materia de seguridad. La cooperación regional en el campo de la seguridad parece inalcanzable debido a la falta de confianza en el propio vecindario.
aureus aureus 19:47 29.05.2019

Re: zeleno

anonymous
To što stanovništvo Latinske Amerike čini samo 8 % svetske populacije, a 32 % ubistava se dešava upravo tamo i to ne u međunarodnim sukobima već unutrašnjim ...
jeste za ozbiljiju analizu i razmišljanje , a ne zajebanciju ....

Uostalom, evo ti pa čitaj...

To govori da im treba još religije ne bi li se smirili umjesto što stalno pucaju na druge ljude. Predlažem više katoličanstva.

Anonimuse, nemoj da si lijen nego prevedi to na srpski (a možeš i na hrvatski ako ti je lakše).

Nek bude gotovo do kraja meča Arsenal-Čelsi koji će tobdžije da dobiju (nadamo se).
jadragoljub jadragoljub 20:23 29.05.2019

Re: zeleno

naime, primarna briga, mada ne i jedina, jeste da ukloniš direktne zagađivače

tačno, svu proizvodnju prebaciš u kinu i praviš se blesav.
aureus aureus 20:26 29.05.2019

Re: zeleno

jadragoljub
naime, primarna briga, mada ne i jedina, jeste da ukloniš direktne zagađivače

tačno, svu proizvodnju prebaciš u kinu i praviš se blesav.

Oni imaju široke rijeke...
nask nask 20:29 29.05.2019

Re: zeleno

koji će tobdžije da dobiju (nadamo se).


Ma samo da ne pobedi Čelsi (nadamo se).
aureus aureus 21:22 29.05.2019

Re: zeleno

nask
koji će tobdžije da dobiju (nadamo se).


Ma samo da ne pobedi Čelsi (nadamo se).

Trenutno je 3:0 za Čelsi. 66. minut.
shone shone 21:28 29.05.2019

Re: zeleno

Oni imaju široke rijeke...


I kose oči.
A jel istina da kod kineskinja, ono ukoso ko i oči, znaš, mislim nakoso stoji, nako ko biva više vodoravno?
aureus aureus 21:33 29.05.2019

Re: zeleno

shone
Oni imaju široke rijeke...


I kose oči.
A jel istina da kod kineskinja, ono ukoso ko i oči, znaš, mislim nakoso stoji, nako ko biva više vodoravno?

Istražuj.
shone shone 21:37 29.05.2019

Re: zeleno

Istražuj.


Ko da uči kineski pod stare dane.
Mislio sam ti onako iskusniji oćeš da pomogneš.
aureus aureus 21:39 29.05.2019

Re: zeleno

shone
Istražuj.

Ko da uči kineski pod stare dane.
Mislio sam ti onako iskusniji oćeš da pomogneš.

U Kini ti je najvažnije da ne "izgubiš obraz".
nsarski nsarski 21:55 29.05.2019

Re: zeleno

shone
Oni imaju široke rijeke...


I kose oči.
A jel istina da kod kineskinja, ono ukoso ko i oči, znaš, mislim nakoso stoji, nako ko biva više vodoravno?


Ah, Feminine Mystique! Filozofsko pitanje.

U fizičkom smislu, da li kod ovakvog klizanja niz gelender to ide glatko ili štekće? Večna misterija.

shone shone 22:02 29.05.2019

Re: zeleno

U fizičkom smislu, da li kod ovakvog klizanja niz gelender to ide glatko ili štekće? Večna misterija.


jako dobro, ima li tu elemenata kvantne fizike.
shone shone 22:12 29.05.2019

Re: zeleno

U Kini ti je najvažnije da ne "izgubiš obraz".


To sam već istraživao.

Prvi model je polupropustljiv ali ne sviđaju mi se zubci.



Ovaj drugi ja tako šarmantan sa srčekom kao ukrasom ali rešenje se teško da naslutiti.



Ovi štekću niz gelender ali sumnjam da se vremenski podudaraju sa izumom gelendera.
aureus aureus 22:30 29.05.2019

Re: zeleno

shone

Ovaj drugi ja tako šarmantan sa srčekom kao ukrasom ali rešenje se teško da naslutiti.

Guglaj "metal codpiece".
Možda nešto nađeš za sebe.
shone shone 22:36 29.05.2019

Re: zeleno

Guglaj "metal codpiece".
Možda nešto nađeš za sebe.


Preferiram mehke materjale i svesrdno preporučam Zlaja.



Pazi kad su mislili na sve detalje.
aureus aureus 22:39 29.05.2019

Re: zeleno

shone
Guglaj "metal codpiece".
Možda nešto nađeš za sebe.

Preferiram mehke materjale

Najbitnije je da postoji mogućnost reciklaže.
Planeta je u pitanju,o tome pričamo.
nask nask 23:16 29.05.2019

Re: zeleno

to ide glatko ili štekće?


Anegdota sa vežbi iz mehanike. Određivali mi brzinu zvuka uz pomoć Kundtove cevi i stajaćih talasa. Elem, da bi dobio stajaći zvučni talas moraš krpicom da trljaš metalnu šipku koja ulazi u cevku. Polomismo se mi trljanjem ali ona šipka nikako ne proizvodi zvuk. Asistentkinja zaboravila da nam kaže ili mi nismo čuli jer je bio priličan žamor za vreme vežbi da krpica treba da bude vlažna. Baš kao u ovom videu (nažalost bez zvuka)




Ponovimo mi sve to sa vlažnim krpicama i krene ono da pišti samo tako. U nekom momentu naglo i nenadano prestane onaj žamor tako da su svi mogli da čuju komentar našeg kolege studenta: evo ni šipka ne vrišti dok ne ovlaži. Inače bio je jako pristojan dečko i generalno onako pomalo suzdržan tip (Nenade sigurno poznaješ I.V.) tako da je hteo da propadne u zemlju od sramote, a mi svi uključujući i asistentkinju u totalnu vrisku od smeha.
michiganac michiganac 23:36 29.05.2019

Re: zeleno

Ovo je budućnost. Preko 2 tone hrane godišnje, na 400 kvadrata bašte.
Nije daleko od tvog burazera Bene, tamo u Pasadeni.


Ovo je poznato vec zadnjih pola vijeka, ali je narocito stupilo u zizu paznje javnosti nakon posljednje globalne ekon. krize. Guglaj 'Permakultura'. Ima i niz nagradjivanih dokumentaraca od franc. autorke Marie-Monique Robin koji su isli na 'arte'-kanalu gdje obradjuje ovu problematiku (izmedju ostalog i o Monsantu).. Postoje i grupe tih lokal-urbanih farmera koji se udruzuju u komune izgradjene na jakom uzajamnom povjerenju (Toronto, Bristol, Itaka u Njujorku,..). Ovi posljednji su cak osnovali i sopstvenu banku sa jakom socijalnom odgovornoscu i lokalnom valutom rezistentnom na nagle promjene kursa dolara, inih valuta, sire i globalne ekonomske potrese iskljucivo u slucaju da se trguje sa lokalnim agrarnim i drugim proizvodima i uslugama.





Prakticno otjelotvorenje (u nas prokazenog) 'samoupravljanja' na amijevski nacin.


aureus aureus 00:56 30.05.2019

Re: zeleno

Ne mogu da vjerujem da Anonimusu treba ovoliko vremena da prevede onaj tekst.
alselone alselone 05:12 30.05.2019

Re: zeleno

Guglaj 'Permakultura'.


Guglao, hvala!
dragosevacsutra dragosevacsutra 09:48 30.05.2019

Re: zeleno

moja, tvoja i svih ostalih ovde na blogu,fejzu ai šire. ko upotrebljava deterdžente, hranu za koju je potrebno par tona nafte da se dovez iz pičkematerine jer volimo egzotično voće i povrće. azvalt umesto kamena jer volimo da klizimo po putevima 3000km na sat, brze vozove od 600 km/h koji troše par ziliona KW, ne krpimo ništa, bacamo stvari posle par meseci, o telefonima da ne pričam.


dragoljube briljiras

dragosevacsutra dragosevacsutra 09:53 30.05.2019

Re: zeleno

Rešenje je prosto, smanjiti broj figura na tabli.


zobrist, jebote...


romi.daba romi.daba 16:31 30.05.2019

Re: zeleno

mi jedino da se vratimo u lovačko sakupljačku zajednicu , drugačije ne možemo da spasimo zemlju.

meni deluje da su glavni krivci neracionalizacija i gramzivost,...ako je vec ustanovljeno da neki nacini proizvodnje i njihovi produkti unistavaju zemlju-oni bi trebalo da se ukinu, zamene necim sto nije stetno,...da pojednostavim najlaksim primerom- ako su plasticne kese kancer za planetu- zasto se proizvode, zsto se umesto njih ne prave papirne od recikliranog materijala,...isto tako i za proizvodnju tkanina, bez onih silnih vestackih vlakana- lepo reciklaza, sta je tu problem....


dragoljube, lepo ti je odgovorila Angie, treba biti praktičan i uraditi šta se može, a pitanje spasenja treba ostaviti po strani
romi.daba romi.daba 16:37 30.05.2019

Re: zeleno

jadragoljub
nask
mi smo u šakmat poziciji


Rešenje je prosto, smanjiti broj figura na tabli.

aj kaži pa će prođeš ko ja. odma te optuže za fašizam. ustvari zapad je drastično smanjio broj figura pa sad uvozi ili trpi seobe. al neću će me opet napadnu za fašizam.
a ti najbolje vidiš kad kreneš iz svog grada u drugi pa ispadne da se voziš jednim gradom gde samo tabla odvaja grad od sela, selo od grada.
meni se deilo da nisam primetio da smo iz den haga stigli u delf ne izašavši nijednom iz gradske sredine.
to vi olanđani najbolje možete da vidite kako je kad ima previše figura na tabli.



Najvažnija je organizacija, a te mnogoljudne zapadne zajednice su mnogo uređenije od naše.

Drugo, kao što vidiš kad nas se samo vrše projekcije o smanjivanju broja stanovnika, zapad je jednostavno uvezao stanovnike i rešio jedan problem u datom trenutku.

Mi sa druge strane imamo slabu organizovanost I manjak ljudi! Nije čudo što idemo na zapad. Mi jedva možemo da progutamo 1000 izbeglica iz sveta i to nekih koji slučajno zaglave ovde. Bez obzira na sve, promene ne može biti!
romi.daba romi.daba 17:04 30.05.2019

Re: Eko talibani

kamilo_emericki
romi.daba

Marks je bio dalekovid ale ne baš toliko.

Kakve veze ima Marks saovim o cemu pricam?
Da navedem samo jedan primjer.
Da li isti napor za ocuvanje planete sad trebaju dati oni sto su skoro unistili planetu i oni koji nisu do sada pridonijeli ni citav promil u zagadjenju planete?
Zasto neka siromasna drzava koja ima ugalj treba da kupuje neku, za njih, puno skuplju tehnologiju a bogate drzave povecavaju svoje flote nosaca kontejnera, aviona, brodova za krstarenje iako to sve zagadjuje vise nego neka uboga centrala u siromasnoj drzavi?
U isto doba za tu sirotinju to znaci i gubatak radnih mijesta u rudniku i centrali kao i zaduzivanje da bi se kupila sofisticirana tehnologija.
Svijet je pun ljudi sa dobrim namjerama ali djavoli hodaju po njihovim putevima.


Treba dozvoliti ženama da preuzmu političku vlast jer muški mozak - koji je stvorio ovu civilizaciju - genetski ratnički usmeren. Možda će ženska praktičnost malo pomoći planeti zajedno sa pokretom zelenih. I žene i zeleni su usmereni ka brizi, brizi o deci, ljudima, planeti. Muški se samo bore za dominaciju nad decom, ženama, priordom, - oni, naši, bogati, siromašni, zapadni, ...
Jukie Jukie 21:51 01.06.2019

Re: zeleno

shone

ma ja će pobegnem za 10+ gpdina al šta ćeš ti kad zemlja više ne bude pogodna za ljudski rod? čde ćeš da begaš, nama , ljudovima fali bar još par tisuća godina razvoja da bi moglu da se selimo po kosmosu, ali sa ovom industrijom to vreme nemamo.


Bate, posle mene potop. Šta se sekiram. I onako nismo imali ekologiju u školu.

A neki smo i diplomirali na katedri za ekologiju iako takođe nismo imali ekologiju u školu ;-)
I naravno na ispitima smo polagali gradivo ekologije što je nauka o odnosu živih bića i njihove sredine, sećam se mnogih skakavaca i njihovih potreba za određenom temperaturom u određenom stadijumu... i fenološkog aspekta stepe...
i imali smo jedan mali ispit po imenu Čovek i životna sredina. I nismo imali nikakve ispite o reciklaži, veganstvu, kompostiranju, mikroplastici, gmo, sve to nije ni postojalo. Samo čista proceđena ekologija. Na koji način vetar, vlažnost, temperatura, sunčeva svetlost utiču na koju vrstu; koji su biomi i ekosistemi, koje su karakteristične vrste itd.

Ali slažem se sa Drangoljubom oko stava da što duže sedim na ovim FB grupama za kompostiranje/nestvaranje otpada, veganstvo i slično, sve više zastupam tezu "još desetak godinica i ćao đaci"
(a jeo bih te razne veganske burgere kad bi postojala opcija da kao u studentskoj menzi imam bon za svaki dan pa moram da ga potrošim da se ne baci, i onda da uzmem jedan od tih burgera, baš ukusno izgledaju; ali ovako nema šanse)
nask nask 20:27 29.05.2019

Počelo je

Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.
aureus aureus 20:30 29.05.2019

Re: Počelo je

nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

Pobijediš na Evroviziji i odmah počneš da izvodiš bijesne gliste.

P.S. Kako zanimljiva rečenica. Morao sam dvaput da pročitam.

"The organization is predominantly white males
and considered to be an organized crime syndicate by the United States Department of Justice."
jadragoljub jadragoljub 20:42 29.05.2019

Re: Počelo je

nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.
aureus aureus 20:49 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.

Autori video-igrice "Hitman" mogu da zamisle. Čak dvije epizode se tiču nekog moto-kluba u Roterdamu čiji članovi falsifikuju novac, prodaju i šmrču kokain, slušaju rok muziku dok se oko njih vrzmaju prostitutke...

jadragoljub jadragoljub 21:19 29.05.2019

Re: Počelo je

aureus
jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.

Autori video-igrice "Hitman" mogu da zamisle. Čak dvije epizode se tiču nekog moto-kluba u Roterdamu čiji članovi falsifikuju novac, prodaju i šmrču kokain, slušaju rok muziku dok se oko njih vrzmaju prostitutke...


ma sve je to okej ali opet angeli su posebna sorta u koju se olanđani nikako ne uklapaju svojim mentalitetom.
aureus aureus 21:24 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
aureus
jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.

Autori video-igrice "Hitman" mogu da zamisle. Čak dvije epizode se tiču nekog moto-kluba u Roterdamu čiji članovi falsifikuju novac, prodaju i šmrču kokain, slušaju rok muziku dok se oko njih vrzmaju prostitutke...


ma sve je to okej ali opet angeli su posebna sorta u koju se olanđani nikako ne uklapaju svojim mentalitetom.

O čemu se tačno radi, ne drži me u neizvjesnosti i blaženom neznanju.
nask nask 21:59 29.05.2019

Re: Počelo je

u koju se olanđani nikako ne uklapaju svojim mentalitetom.


Misliš ono olanđani imuni na (organizovan)kriminal. Pa ko onda da liferuje po Evropi sav onaj kokain što se šalje u Roterdamsku luku kao humanitarna pomoć iz Kolumbije/Bolivije, sve one pilule koje proizvodi olanđanska hemijska industrija i kanabis koje proizvodi njina poljopriveda. Nadam se da ne moram da objašnjavam da imaju najveću svecku luku, jednu od najjačih hemijskih industrija a o pljoprivredi tek da ne pričam.

Moraće da doplate u budžet EU jer se i obrt u sivoj ekonomiji uračunava u bazu za plačanje. 2017. proizveli za 18,9 milijardi evra raznih pilula i to je, kako kažu, konzervativna procena. Ovo se ne zezam.

Inače cela ta privredna grana, kako čitam po novinama, nudi puno novih radnih mesta gde se naročito rado zapošljava visokoobrazovana radna snaga iz pojedinih balkanskih zemalja.
aureus aureus 22:17 29.05.2019

Re: Počelo je

Sad sam i ja malo razočaran ovim što piše Nask.
Nadao sam se da malo više Holanđana ide u muzeje, čita knjige, provodi vrijeme u kan... prirodi, a da ih se manje bavi organizovanim kriminalom.
jadragoljub jadragoljub 22:18 29.05.2019

Re: Počelo je

dede polako
znam ja sve o tom organajzovanom kriminalu nego mi taj stajling nekako se ne uklapa u olanđane. viđao sam ja i olanđane kako se tepaju, kakogi puca film i sve ostalo normalno kod ljudi, viđao sam ih i kako pišaju uza zid, ne mislim ja o njima da su idealni, ne bi mi onda ništa značli. ko austrijanci recimo.
samo nikad nisam video taj mačo trip koji imaju anđeli pakla.
prvo su mene opominjali kad sam prvi put stigo da se ne zajebavam snjima jer ako primete da ih zajebavaš odma biju. drugo bio sam prisutan u taj noćni klub kad je tip na vrata, onaj što pušta il ne pušta u klub prebio dvojicu 'nišlija' koji su baš tu grešku napravili, nisu ni shvatili šta se dešava a bili su nokautirani.
bio sam ja po onim barovima oko amsterdamske glavne stanice, tako da znam ponešto o tome. i o tome kako da se ponašam ako uleti racija.
samo likove kao anđele pakla nisam viđao. možda ih nije bilo u moje vreme.
aureus aureus 22:26 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub

prvo su mene opominjali kad sam prvi put stigo da se ne zajebavam snjima jer ako primete da ih zajebavaš odma biju.

Da se ne zajebavaš s običnim Holanđanima ili holandskim motociklistima?
jadragoljub jadragoljub 22:33 29.05.2019

Re: Počelo je

aureus
jadragoljub

prvo su mene opominjali kad sam prvi put stigo da se ne zajebavam snjima jer ako primete da ih zajebavaš odma biju.

Da se ne zajebavaš s običnim Holanđanima ili holandskim motociklistima?

sa holanđanima,nisu nimalo naivni ko što budalama izgledaju. naši ljudi tamo često brkaju ljubaznost i lepo vaspitanje sa kilavošću i misle da su ovi kilavi, pa kad ovima pukne film izedu ćuteci.
aureus aureus 22:37 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
aureus
jadragoljub

prvo su mene opominjali kad sam prvi put stigo da se ne zajebavam snjima jer ako primete da ih zajebavaš odma biju.

Da se ne zajebavaš s običnim Holanđanima ili holandskim motociklistima?

sa holanđanima,nisu nimalo naivni ko što budalama izgledaju. naši ljudi tamo često brkaju ljubaznost i lepo vaspitanje sa kilavošću i misle da su ovi kilavi, pa kad ovima pukne film izedu ćuteci.

Onda to jeste neka vrsta mačizma.
Jer ako neko hoće da se tuče zato što ga zezaš a može da a) ode, b) lijepo te zamoli da ga ostaviš na miru, c) zovne policiju ako ga ugnjetavaš...
A ne. Oni - odmah pljus po nosu!
jadragoljub jadragoljub 22:44 29.05.2019

Re: Počelo je

aureus
jadragoljub
aureus
jadragoljub

prvo su mene opominjali kad sam prvi put stigo da se ne zajebavam snjima jer ako primete da ih zajebavaš odma biju.

Da se ne zajebavaš s običnim Holanđanima ili holandskim motociklistima?

sa holanđanima,nisu nimalo naivni ko što budalama izgledaju. naši ljudi tamo često brkaju ljubaznost i lepo vaspitanje sa kilavošću i misle da su ovi kilavi, pa kad ovima pukne film izedu ćuteci.

Onda to jeste neka vrsta mačizma.
Jer ako neko hoće da se tuče zato što ga zezaš a može da a) ode, b) lijepo te zamoli da ga ostaviš na miru, c) zovne policiju ako ga ugnjetavaš...
A ne. Oni - odmah pljus po nosu!

oreuze utrčavaš u nešto što ne razumeš. ili nećeš da razumeš kojoj vrsti pričam. sad pričamo o polusvetu, jer anđeli pakla su polusvet, ljudi koje sam ja sretao po klubovima oko glavne stanice su takođe polusvet.
aureus aureus 22:50 29.05.2019

Re: Počelo je

oreuze utrčavaš u nešto što ne razumeš. ili nećeš da razumeš kojoj vrsti pričam. sad pričamo o polusvetu, jer anđeli pakla su polusvet, ljudi koje sam ja sretao po klubovima oko glavne stanice su takođe polusvet.

Pa otkud znam s kim voliš da se družiš.
jadragoljub jadragoljub 23:11 29.05.2019

Re: Počelo je

aureus
oreuze utrčavaš u nešto što ne razumeš. ili nećeš da razumeš kojoj vrsti pričam. sad pričamo o polusvetu, jer anđeli pakla su polusvet, ljudi koje sam ja sretao po klubovima oko glavne stanice su takođe polusvet.

Pa otkud znam s kim voliš da se družiš.

nije bitno skim ja volim da se družim nego gde sve život može da te odvede. a mene je život bašnašetao, više tamo gde nisam želeo da budem nego gde sam želeo.
aureus aureus 23:16 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
aureus
oreuze utrčavaš u nešto što ne razumeš. ili nećeš da razumeš kojoj vrsti pričam. sad pričamo o polusvetu, jer anđeli pakla su polusvet, ljudi koje sam ja sretao po klubovima oko glavne stanice su takođe polusvet.

Pa otkud znam s kim voliš da se družiš.

nije bitno skim ja volim da se družim nego gde sve život može da te odvede. a mene je život bašnašetao, više tamo gde nisam želeo da budem nego gde sam želeo.

Polako sklapam kockice.

Ranije sam mislio da si u Holandiju išao zbog umjetnosti i kulturnog uzdizanja.
Ribozom Ribozom 23:24 29.05.2019

Re: Počelo je

aureus
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

Pobijediš na Evroviziji i odmah počneš da izvodiš bijesne gliste.

P.S. Kako zanimljiva rečenica. Morao sam dvaput da pročitam.

"The organization is predominantly white males
and considered to be an organized crime syndicate by the United States Department of Justice."


Hehe. Ja upravo slusam na tv kako neko (nisam ukapirao dal' organizacija, dal' stranka) nece da placa islamskoj verskoj zajednici iz drzavne kase sve dok u dzamijama ne ide vise od 40% zena.

Mislim, idu izbor, sta jos nece da se glupiraju.
nask nask 23:27 29.05.2019

Re: Počelo je

sve dok u dzamijama ne ide vise od 40% zena.


Prava stvar bi bila kada bi tražili da se žene i muškarci mole u 100% zajedničkoj prostoriji.
jadragoljub jadragoljub 23:46 29.05.2019

Re: Počelo je

Polako sklapam kockice.

teško da ćeš da ih sklopiš.
aureus aureus 23:48 29.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
Polako sklapam kockice.

teško da ćeš da ih sklopiš.

Pa, to je kao kad vidiš neku sliku i misliš da si vidio sve. Kad ono - diptih, možda triptih...
jadragoljub jadragoljub 01:04 30.05.2019

Re: Počelo je

aureus
jadragoljub
Polako sklapam kockice.

teško da ćeš da ih sklopiš.

Pa, to je kao kad vidiš neku sliku i misliš da si vidio sve. Kad ono - diptih, možda triptih...

poliptih a ustvari jedna slika, kao oni hologrami -fotografije kojisu se pojavili 70-80ih ne sećam se više, no kako iz kog ugla gledaš ono se menja slika.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:08 30.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.


Ma izgledaju ko sto krsceni hells angels treba da izgleda

jadragoljub jadragoljub 10:26 30.05.2019

Re: Počelo je

apacherosepeacock
jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.


Ma izgledaju ko sto krsceni hells angels treba da izgleda


pa stvarno su vizuelna parodija. eto čovek nikad sve ne vidi, al stvarno ja ovakve face ne da nisam video već nisam ni znao da mogu da niknu među lalama. mislio sam da ta zemlja ima prirodni kretenoid u sastavu.

aureus aureus 14:39 30.05.2019

Re: Počelo je

jadragoljub
eto čovek nikad sve ne vidi, al stvarno ja ovakve face ne da nisam video već nisam ni znao da mogu da niknu među lalama.

Moraćeš ponovo uskoro u Holandiju, samo ovog puta u prave lokale.
No, nemoj koristiti avion iz Niša, pošto ispušta previše CO2. Sjedni na "harli" i brm-brm...

(Dragoljubov odgovor)

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:18 30.05.2019

Re: Počelo je

apacherosepeacock
jadragoljub
nask
Evo ih Niskozemljši zabranili Anđele Pakla, mnogo zagađivali vazduh sa onim njihovim harlićima.

ja nisam ni znao da niski imaju te nađele, to mi dođe ko parodija. al stvarno ne mogu da zamislim olanđanina kao anđela pakla.


Ma izgledaju ko sto krsceni hells angels treba da izgleda



I ovako:





aureus aureus 17:22 30.05.2019

Re: Počelo je

Mi o Amsterdamu kad - tekst o Amsterdamu.
Dosta im turista.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana