Na današnji dan

Srećan 1. jun svima koji lože!

zilikaka RSS / 01.06.2019. u 13:12

Naročito kolegi iz Vjeternika. 

 P.S. Zbog tehničkih grešaka sam izbrisala originalnu fotku koju sam pokušala da preuzmem sa mreže 



Komentari (260)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 07:20 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

edit: ne zameraj na zvocanju, i svaka čast na novom hobiju, to se sve brzo uči. Neće proći ni mesec dana, a već ćeš da opremaš radionicu: stona testera, rauter, planer, i tako dalje, i tako dalje... Bar neka korist od onih silnih časova OTO-a u osnovnoj školi. (Jeste li vi to imali? Meni je to bilo omiljen predmet!)


Ma kakvi, naprotiv. Zato sam se, da kažem, obnažio ovde javno, kako bih dobio, agresorski rečeno fidbek.

OTO smo imali ali je nastavnik bio neki namćor pa nešto nisam voleo u prvim godinama. Kasnije sam zavoleo kada smo radili nazovi mašinstvo i imali one pločice sa rupicama, pa dobiješ šarafe i matice i onda praviš razne stvari. Uf, što sam to voleo. Obožavao sam. Samo što su po pravilu našeg obrazovanja, takve zanimljive stvari bile dva, tri puta godišnje.

Sve je to nadoknađeno kada smo u osmom razredu na tehničkom radili tzv. informatiku na moćnim AMSTRAD računarima. I onda na kontrolnom bila neka budalaština, a ja umesto toga napišem BASIC program koji crta čiča glišu sa CIRCLE i LINE komandama. Wow, velika medicina bledolikih, nastavnik pao na dupe.
Atomski mrav Atomski mrav 10:10 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Overthinking...


Atomski mrav Atomski mrav 10:13 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Kasnije sam zavoleo kada smo radili nazovi mašinstvo i imali one pločice sa rupicama, pa dobiješ šarafe i matice i onda praviš razne stvari. Uf, što sam to voleo. Obožavao sam. Samo što su po pravilu našeg obrazovanja, takve zanimljive stvari bile dva, tri puta godišnje.


Mehanotehnika Izola. Super je to bila zanimacija, ali što kažeš, retko su nam to davali da radimo. Uglavnom smo drljali šperploču onim idiotskim testericama koje su se morale "podmazivati" sapunom a pucanje istih je dovodilo do frustracije koja bi opet rezultovala pucanjem sledeće testerice...
alselone alselone 10:35 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Mehanotehnika Izola.


hvala ti ko bratu rođenom. Zaboravio sam kako se zove i tako ponekad kada se setim pokušavao sam da guglam ali bezuspešno.

Ima li to danas u nekoj varijanti da se kupi?

Atomski mrav Atomski mrav 10:52 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Ima li to danas u nekoj varijanti da se kupi?


Ne znam, pogledaj ovde: http://www.mehano.si/
jadragoljub jadragoljub 11:42 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Atomski mrav
Kasnije sam zavoleo kada smo radili nazovi mašinstvo i imali one pločice sa rupicama, pa dobiješ šarafe i matice i onda praviš razne stvari. Uf, što sam to voleo. Obožavao sam. Samo što su po pravilu našeg obrazovanja, takve zanimljive stvari bile dva, tri puta godišnje.


Mehanotehnika Izola. Super je to bila zanimacija, ali što kažeš, retko su nam to davali da radimo. Uglavnom smo drljali šperploču onim idiotskim testericama koje su se morale "podmazivati" sapunom a pucanje istih je dovodilo do frustracije koja bi opet rezultovala pucanjem sledeće testerice...

pa sad to sa testericama je jednostavno bila selekcija na one kojima više leži rad rukama i one kojima više leži rad za stolom. ja pripada ovoj drugoj grupi iako volim da radim rukama, samo malo mi retko uspeva.
cassiopeia cassiopeia 12:28 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Alselone
Ima li to danas u nekoj varijanti da se kupi?


Možda je ovo to što tražiš?
Milan Novković Milan Novković 12:35 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano


alselone
Izvini, možda je glupo pitanje, ali koji će ti đavo ove metalni L-profilčići? Ušrafiš lepo daske direktno u ove vertikane stubčine, i uštediš malo para.


Ovo mi je prvi stolarski poduhvat ako izuzmemo sklapanje onih lego ormana iz Ikee.
...

Nači sad il nikad, ovo je trenutak velikih odluka - ćerka će te podržavati još neko vreme u svakom slučaju, al dok ti žena nije ukapirala - KUPUJ ALAT, besomučno, trebao ne trebao, i to vrhunskog kvaliteta

Router među prvima, neki dobar DeWalt, i ako bi žena prerano počela sa nekim investigative propitivanjima kaži štediš uštedećeš na ekserima


zilikaka zilikaka 12:59 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

cassiopeia
Alselone
Ima li to danas u nekoj varijanti da se kupi?


Možda je ovo to što tražiš?

Ne radi to!
Sad će redom da nabavljaju pa da se igraju.
Uz ogromno pokriće da sve to zbog dece.
cassiopeia cassiopeia 13:02 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Ne radi to!
Sad će redom da nabavljaju pa da se igraju.





Idi, bre, upljuvah se kafom.
alselone alselone 13:34 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Možda je ovo to što tražiš?


Nije, ono ipak drugačije izgleda. Kao na onoj slici iznad.

Nači sad il nikad, ovo je trenutak velikih odluka - ćerka će te podržavati još neko vreme u svakom slučaju, al dok ti žena nije ukapirala - KUPUJ ALAT, besomučno, trebao ne trebao, i to vrhunskog kvaliteta

Postupio po naređenju! Prva stvar - kvalitetna bušilica.
alselone alselone 13:36 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Ne znam, pogledaj ovde: http://www.mehano.si/


Ne prave braća Janezi više, al sam našao na Limundu originalnu verziju i očuvanu. Sad ću da bidujem.
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:47 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

alselone
Možda je ovo to što tražiš?


Nije, ono ipak drugačije izgleda. Kao na onoj slici iznad.

Nači sad il nikad, ovo je trenutak velikih odluka - ćerka će te podržavati još neko vreme u svakom slučaju, al dok ti žena nije ukapirala - KUPUJ ALAT, besomučno, trebao ne trebao, i to vrhunskog kvaliteta

Postupio po naređenju! Prva stvar - kvalitetna bušilica.


Prva stvar je - kvalitetna stona testera. To jest, tako su mene svi savetovali, ali je još nemam, zbog nedostatka mesta u garaži (one kontraktorske, što idu na kolica, ili na pikap ako ga imaš, su mi savetovali da nikako ne uzimam, nego krštenu stonu testeru, eventualno sa onom pomičnom osnovom), pa se dovijam sa circkularnom ručnom testerom i nekim vođicama. Ok je ona, samo ne za pravljenje nameštaja, nego za ove grublje radove oko kuće.

Znaš ovog tipa: link.?
alselone alselone 14:49 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Znaš ovog tipa: link.?


Ne znam.

Rad sa drvetom me nešto posebno ne privlači, samo osnovno i kada mora.
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:53 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

alselone
Znaš ovog tipa: link.?


Ne znam.

Rad sa drvetom me nešto posebno ne privlači, samo osnovno i kada mora.


A, ok. Za to sa drvetom moraš malo da uđeš u starije godine.
Ovaj tip svašta pravi i dosta je zabavan.
hoochie coochie man hoochie coochie man 16:54 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

"nova" organik fora, sastoji se od, recimo 1 procenat gvožđa i 99% tekućine (nisu je detaljno izlistali, ali kažu nije bitno, to je samo voda ili neki šampon da gvožđe bolje prijanja uz lišće). I sad to, kao, tamani ove korove širokog lista (ne znam da li je ovo pravi izraz, na engleskom je "broad-leaf weed" ) a nije otrovno za decu i kućne ljubimce, dobro, možda malo, u početku, dok se prska. A kad završiš posao, onda to gvožđe, kao bonus, dobro dođe travnjaku, kao sastojak važan u ishrani. Šta ti misliš o tome?


Da, tako se kaže, širokolisni korovi.
I toga ima mnogo.
Sve su to selektivni herbicidi, selektivni jer selektivno deluju, neke biljke ubijaju, neke ostavljaju.

Principi selektivnosti mogu biti razni, jedan od tih je da biljke sa širokim listovima, tj sa većem površinom na koje dospeva hemikalija, zapravo više te hemikalije unesu u organizam i bivaju uništene, one sa užim listovima, znači sa manjom površinom na koju padne preparat, ne usvoje rizičnu dozu preparata i prežive.
Ima i drugih mehanizama selektivnosti ali ako se pominju usko i širokolisni korovi ovo je čest slučaj.

Ali je problem kad treba uništiti sve biljke na nekoj površini, tu su glifosati, za sada, neprevaziđeni.

Postoje i sasvim jednostavno načini da se biljke osuše, jedan je obično minerealno đubrivo, recimo UREA, (CO(NH2)2), napravi se jači rastvor, 5, 6 posto, tim rastvorom se isprskaju biljke i bivaju veoma brzo spržene.

Ali je problem što se tako uništavaju samo nadzemni delovi korova, koji se veoma brzo regeneriše, plus, azot iz UREE dospe u zemljište pa služi kao hrana korovu koji počne da buja još jače.
Ali postoje situacije kad i to vrši posao, treba da se uništi korov brzo, da površina bude čista dok se neki posao ne završi, (pokupe šljive npr) a posle neka raste.
Onda to.

A ako hoćeš da budeš domaćin čovek, da ti sve uvek bude uredno i bez korova, onda glifosat:)

Dobro, nećeš tako dobacii do sto dvadeset trideset, ali meni je i sto deset dosta :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:13 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

A ako hoćeš da budeš domaćin čovek, da ti sve uvek bude uredno i bez korova, onda glifosat:)


E, ja sam našao 30-% sirće (za one koji ne znaju, kuhinjsko sirće je oko 5%), i sad se spremam da im nanu naninu, mislim tim korovima. To je za spot-prskanje, jer je neselektivno. Video sam da se koristi i kad treba da promeniš pH vrednost zemljišta (moja gospoja je to nedavno radila u ovim kutijama gde joj je bašta, ali u obrnutom smeru, jer je zemlja bila kisela, pa je dodavala nešto drugo, neku bazu, da podigne pH na nominalno. Saćemo da vidimo kakve će joj biti tivice i paradajzovi, i da li ta hemija valja ili ne. )

A evo, krenula nam i vinova loza, biće lišća za dolme (grožđe nije nikakvo, a i pojedu ga tice i veverice).

jadragoljub jadragoljub 19:18 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

biće lišća za dolme (

šta su dolme, a
(grožđe nije nikakvo,

al od njegamožeš da praviš sirće i zatvoriš ekološki krug.

protiv dronska avijacija(ekološka)
nepopustljiv nepopustljiv 19:22 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

srdjan.pajic

...

Overthinking...

Ma kakvi, pa nije taj kompost tečan, nema tu značajne sile na bočne strane, nego uglavnom je sve usmereno ka zemlji. Osim toga i ovi ekseri su u istom pravcu i istom drvetu, dakle, isti q..c. Inače, ako si hteo to da izbegneš, a malo veći trošak nije problem, onda si mogao da staviš šrafove, sa sve šajbnama i maticama, umesto eksera. No, nema veze, radiće i ovo, jedino će malo da se klima ako ne opališ jednu dasku onako po dijagonali, da mu ga, što bi čarli rekao cici na tviteru, ukrutiš.
...

Kojoj je to taj rekao?!
Ne bi bilo loše da ne laprdaš kako ne bi rekao tvojoj!
Mora da se zna red.
nepopustljiv nepopustljiv 19:24 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

srdjan.pajic
A ako hoćeš da budeš domaćin čovek, da ti sve uvek bude uredno i bez korova, onda glifosat:)


E, ja sam našao 30-% sirće (za one koji ne znaju, kuhinjsko sirće je oko 5%), i sad se spremam da im nanu naninu, mislim tim korovima. To je za spot-prskanje, jer je neselektivno. Video sam da se koristi i kad treba da promeniš pH vrednost zemljišta (moja gospoja je to nedavno radila u ovim kutijama gde joj je bašta, ali u obrnutom smeru, jer je zemlja bila kisela, pa je dodavala nešto drugo, neku bazu, da podigne pH na nominalno. Saćemo da vidimo kakve će joj biti tivice i paradajzovi, i da li ta hemija valja ili ne. )

A evo, krenula nam i vinova loza, biće lišća za dolme (grožđe nije nikakvo, a i pojedu ga tice i veverice).


Stavi 6-tostruku količinu kuhinjskog sirćeta - i dođe ti na isto (6 x 5 = 30).
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:01 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

E, ja sam našao 30-% sirće (za one koji ne znaju, kuhinjsko sirće je oko 5%), i sad se spremam da im nanu naninu, mislim tim korovima. To je za spot-prskanje, jer je neselektivno. Video sam da se koristi i kad treba da promeniš pH vrednost zemljišta


E kad bih ga tako menjao u Srbiji, Šumadiji posebno, a u Kolubari i Podgorini tek, mogao bih odmah katanac da stavim :)

Kiselo je zemljište ovde i inače, borba je u smeru koji i tvoja gospoja prati, podizanje Ph, a ne samnivanje (krečom se to radi) tako da se sa sićetom ne treba igrati.
alselone alselone 20:15 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

E kad bih ga tako menjao u Srbiji, Šumadiji posebno, a u Kolubari i Podgorini tek, mogao bih odmah katanac da stavim :)


Pa kad ne kompostirate...
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:23 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Pa kad ne kompostirate...


Nemam drvenu kutiju :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:45 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

nepopustljiv
srdjan.pajic
A ako hoćeš da budeš domaćin čovek, da ti sve uvek bude uredno i bez korova, onda glifosat:)


E, ja sam našao 30-% sirće (za one koji ne znaju, kuhinjsko sirće je oko 5%), i sad se spremam da im nanu naninu, mislim tim korovima. To je za spot-prskanje, jer je neselektivno. Video sam da se koristi i kad treba da promeniš pH vrednost zemljišta (moja gospoja je to nedavno radila u ovim kutijama gde joj je bašta, ali u obrnutom smeru, jer je zemlja bila kisela, pa je dodavala nešto drugo, neku bazu, da podigne pH na nominalno. Saćemo da vidimo kakve će joj biti tivice i paradajzovi, i da li ta hemija valja ili ne. )

A evo, krenula nam i vinova loza, biće lišća za dolme (grožđe nije nikakvo, a i pojedu ga tice i veverice).


Stavi 6-tostruku količinu kuhinjskog sirćeta - i dođe ti na isto (6 x 5 = 30).


E, kur dođe na isto. To je i dalje 5-% koncentracija.
Može i to da odradi posao, ali moraš više puta da prskaš dok korov ne otegne papke. Ovo sam probao, najbolje po suncu da isprskaš. Mada, što reče gore huči, korov posle nekog vremena ponovo izraste jer sirće ne doaka korenu. Ali bar ne dobiješ rak, kao od glifosata.


srdjan.pajic srdjan.pajic 20:48 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

šta su dolme, a


Sarmice od vinove loze.
alselone alselone 20:48 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

To je i dalje 5-% koncentracija.




Haha, da li dobiješ stopostotnu koncentraciju ako dodaš sto posto petopostotnog rastvora?
zilikaka zilikaka 21:03 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Mada, što reče gore huči, korov posle nekog vremena ponovo izraste jer sirće ne doaka korenu. Ali bar ne dobiješ rak, kao od glifosata.

Probali i mi pre nekoliko godina, ali na mestima gde i ne treba ništa da niče, na stazama. Ideja bila da tražimo nešto bezopasno, zbog kerova.
ZA te potrebe kupili esenciju sirćetne kiseline, malo razredili (jer je ono stvarno otrov, al pravi) i prskali.
Kerovi nisu dirali, bilo im gadno. Trava počela da kunja, ima gde se i sparušila, al neke ozbiljne rezultate nismo imali.
Na kraju shvatili da je najbolji i jedini pravi lek da zapneš i počupaš to što se pojavi.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:08 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Na kraju shvatili da je najbolji i jedini pravi lek da zapneš i počupaš to što se pojavi.


Jaoooo, kad bi samo znala kako Roundap radi posao baš u takvim situacijama....poprskaš, doduše sačekaš da prođe neko vreme.....i posle toga čisto.
Eventualno ponoviš još jednom dva puta u toku godine....i nema ni travčice.

A i ne dobija se rak, pusti Srkija, nema on pojma :)
nepopustljiv nepopustljiv 21:12 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

srdjan.pajic
nepopustljiv
srdjan.pajic
A ako hoćeš da budeš domaćin čovek, da ti sve uvek bude uredno i bez korova, onda glifosat:)


E, ja sam našao 30-% sirće (za one koji ne znaju, kuhinjsko sirće je oko 5%), i sad se spremam da im nanu naninu, mislim tim korovima. To je za spot-prskanje, jer je neselektivno. Video sam da se koristi i kad treba da promeniš pH vrednost zemljišta (moja gospoja je to nedavno radila u ovim kutijama gde joj je bašta, ali u obrnutom smeru, jer je zemlja bila kisela, pa je dodavala nešto drugo, neku bazu, da podigne pH na nominalno. Saćemo da vidimo kakve će joj biti tivice i paradajzovi, i da li ta hemija valja ili ne. )

A evo, krenula nam i vinova loza, biće lišća za dolme (grožđe nije nikakvo, a i pojedu ga tice i veverice).


Stavi 6-tostruku količinu kuhinjskog sirćeta - i dođe ti na isto (6 x 5 = 30).


E, kur dođe na isto. To je i dalje 5-% koncentracija.
...

Lol!
zilikaka zilikaka 21:12 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Jaoooo, kad bi samo znala kako Roundap radi posao baš u takvim situacijama

E, moj ti, znaš kad smo ga još dovlačili iz MAđarske, kad ga kod nas nije bilo a tamo išao na slobodno. Mislim da je odavno ukinut.
KAžem, nismo hteli zbog kerova.
Stalno se tu okolo motaju, ovaj veliki i radoznalica do te mere da sve mora da overi, pa da se ne potruju.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:25 03.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Mislim da je odavno ukinut.


Jesi li sigurna?
Ja mislim da nije.
Znam da je vođena neka kampanja, da se nešto glasalo u EU oko toga, i da su rezultati glasanja bili iznenađujuće povoljni po glifosate, tj za njihovu uoptrebu.

Za Mađarsku znam da je liberalnija od Srbije po pitanju upotrebe sredstava zaštitu jer su kod njih dozvoljeni antibiotici u biljnoj proizvodnji a kod nas ne, pa se otud švercuje.
Za glifosate konkretno ne znam, ali zaludilo bi me.

edit
i ne boj se za kera, ništa mu neće faliti garant.
Iz iskustva govorim, ne pitaj me kakvog :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:38 04.06.2019

Re: Sunce kalaisano

Iz iskustva govorim, ne pitaj me kakvog :)


I ja to kažem, bolje da ga ne pitaš.

srdjan.pajic srdjan.pajic 04:48 04.06.2019

Re: Sunce kalaisano

zilikaka
Mada, što reče gore huči, korov posle nekog vremena ponovo izraste jer sirće ne doaka korenu. Ali bar ne dobiješ rak, kao od glifosata.

Probali i mi pre nekoliko godina, ali na mestima gde i ne treba ništa da niče, na stazama. Ideja bila da tražimo nešto bezopasno, zbog kerova.
ZA te potrebe kupili esenciju sirćetne kiseline, malo razredili (jer je ono stvarno otrov, al pravi) i prskali.
Kerovi nisu dirali, bilo im gadno. Trava počela da kunja, ima gde se i sparušila, al neke ozbiljne rezultate nismo imali.
Na kraju shvatili da je najbolji i jedini pravi lek da zapneš i počupaš to što se pojavi.


Pa da, još sam nalazio kojekakve recepte po internetu, gde dodaš malo deterdženta za sudove (samo par kapi), i još nešto, to kao pomaže da se sirće zalepi za biljku. I tako poprskao neku eksperimentalnu aleju korova, prvi put - ništa, onda sam ih overio u glavu još jednom, i onda su pocrneli i uginuli, kao i travica okolo (mora dobro da se gađa). E, sad, sa ovom esencijom je verovatno ista priča, samo će da sagori brže.

Ma, isprskao bih ja sa raundapom, da nije kancerogen i otrovan i opasan po sve, mačke, decu, hučija, mačke, i tako dalje. Tako da i ja uglavnom kopam sa onom viljuškom savijen u pasu, što mi sve teže pada kako pedeseta vreba iza ugla, mada u nekim delovima travnjaka polako gubim bitku protivu napasti i razmišljam da to sve lepo izbetoniram i tu dignem jednu velelepnu šupu (atelje) za alat i druga materijalna sredstva, i a u pm.


angie01 angie01 14:22 01.06.2019

ovako da mi sloze boje...

milisav68 milisav68 14:38 01.06.2019

Re: ovako da mi sloze boje...

The Sun Always Shines On TV

cassiopeia cassiopeia 15:34 01.06.2019

Eee,

Ovako divan jesenji dan nismo imali ni u novembru.

Danas na pitanje kakvo je vreme, odgovaram da nisam merodavna. Ipak sam ja žena u specifičnim godinama. Kad je drugima hladno, meni vruće i obrnuto.
zilikaka zilikaka 16:15 01.06.2019

Re: Eee,

Ovako divan jesenji dan nismo imali ni u novembru

Skoro sam pričala kako termometar šaljemo na zimovanje.
Bio i danas.
omega68 omega68 16:23 01.06.2019

Re: Eee,

Пита муж супругу:
-Где ћеш за Нову годину?
Она одговара
-Где хоћеш, само немој по коси
Черевићан Черевићан 16:25 01.06.2019

крк

apsolutno rasulo

зими млако а
ка лету свеже,
шаљива природа
играма посеже
shone shone 16:29 01.06.2019

Re: крк

шаљива природа
играма посеже



omega68 omega68 16:56 01.06.2019

svima koji lože

Zimi ti zima
uleti ti vruće
zilikaka zilikaka 17:08 01.06.2019

Re: svima koji lože

omega68
Zimi ti zima
uleti ti vruće


Ima raznih škola mišljenja, nego, kako se ti držiš po tom pitanju?
G.Cross G.Cross 20:35 01.06.2019

Trešnjocid

Berem tako danas tresnje u basti i jedem i i skupljam kospice u plasticnu kesu i odjednom mi sine da ja u stvari pravim Trešnjocid,

Jer evoluciona svhra jedenja trešanja je da ih pojedes sa sve kospicom i posereš sto dalje da košpice odu što dalje i nova stabla izrastu.

Mi kada jedemo tresnje, lubenice, dinje itd bez kospica mi cinimo trešnje,lubenico dinjo genocid;


Sram nas bilo

vcucko vcucko 20:58 01.06.2019

Re: Trešnjocid

G.Cross
Berem tako danas tresnje u basti i jedem i i skuoljam kospice u plasticnu kesu i odjednom mi sine da ja u stvari pravim Trešnjocid,

Jer evoluciona svhra jedenja trešanja je da ih pojedes sa sve kospicom i posereš sto dalje da košpice odu što dalje i nova stabla izrastu.

Mi kada jedemo tresnje, lubenice, dinje itd bez kospica mi cinimo trešnje,lubenico dinjo genocid;


Sram nas bilo


Da. Samo što su koštice od voća uglavnom prilično otrovne za ljude. Ako i ne baš otrovne, štetne u svakom slučaju.
Dobro, i ja sam kao klinac sušio i jeo ono iz koštice kajsije. Pa posle čitao da sam mogao isto tako i malo badem-cijanida da uzmem. Bio bi sličan efekat.
G.Cross G.Cross 21:09 01.06.2019

Re: Trešnjocid

. Samo što su koštice od voća uglavnom prilično otrovne za ljude



Da narocito Bademi, Orasi , LJesnici, Kestenovi i ostale neprijateljske vocke koje hoce da pobiju ljucki rod.

Treba priznati, mi ljudi mi smo generelano govoreci Voćkocidni

I nemo da mi neko kaze da sam ljucki autošovinista.
zilikaka zilikaka 21:23 01.06.2019

Re: Trešnjocid

Dobro, i ja sam kao klinac sušio i jeo ono iz koštice kajsije. Pa posle čitao da sam mogao isto tako i malo badem-cijanida da uzmem. Bio bi sličan efekat.


Ih, ko to nije jeo. Mada, dok razbiješ koštice, presedne ti. Teško da možeš da se predoziraš.

E, al što se te koštice sa sve sadržajem dobro lože. Budu kao koks.
Milan Novković Milan Novković 21:30 01.06.2019

Re: Trešnjocid

vcucko
...Dobro, i ja sam kao klinac sušio i jeo ono iz koštice kajsije. Pa posle čitao da sam mogao isto tako i malo badem-cijanida da uzmem. Bio bi sličan efekat.

Ti si iz koštica uzimao Amigdalyn ("vitamin" B17) - kompleksan molekul, iako u njemu ima i cijanid.

U velikim količinama jeste opasan, tj dosta otrovan, u malim ...
... ne znam dal je "vreme" za "teorije", pre 23:00

Meni kad je jedan pajtos, od najboljih, dobio rak celu sam knjigu pročitao, od nekoliko stotina stranica - on je zakasnio i otišao u večna lovišta, svašta ima i ima pomalo prostora za open mind

(za one koji ne znaju - to što ima cijanida u nekom jedinjenju ne znači obavezno i da je ono (jako) otrovno - npr, do neke tamo prošlosti (ne pratim poslednjih nekoliko godina) većina vitamina B12 iz health-shopova, onih najboljih, je jednu molekularnu grupu u filtraciji B12 vitamina zamenjivala cijanidom, za one najbolje si plaćao i po 10-20 evra za kutiju.

Onda su rekli hm, za cijanid, promenili filtere i počeli tu grupu da zamenjuju jednom drugom, neuro-toksičnom.

A B17, the story goes, sa nekim "proteinima" (ne sećam se, teško da su proteini) na površini samo cancer ćelija prelazi u cijanid i ubija ćelije, dok ta hemikalija ne postoji na površini zdravih ćelija.

U to vreme su dosta kružile priče kako u krajevima gde se jedu te koštice u malim količinama nema uopšte slučajeva raka, Hunza Valley je najpopularnija priča.

Na kraju, pajtos nije ni u šta to verovao, pa nije ni čitao, ali sam ja pored knjige pročitao i stotine drugih stranica, razna Meksika, Kube itd su imali bolnice gde su ljudi išli - ima neke male istine, ja mislim, toksičnost je verovatno veća nego što "pozitivci" pričaju, a Hunza, Indijanci pre belaca (imali i oni svoje oaze bez cancera, ne svi, čak i kad su bili već belci tamo al dok se nisu razmahali sa mek donaldsima, i sličnim) itd su najverovanije imali dobar genom i jak imuni sistem, pa nice režim života


G.Cross G.Cross 21:49 01.06.2019

Re: Trešnjocid

Milan Novković
vcucko
...Dobro, i ja sam kao klinac sušio i jeo ono iz koštice kajsije. Pa posle čitao da sam mogao isto tako i malo badem-cijanida da uzmem. Bio bi sličan efekat.

Ti si iz koštica uzimao Amigdalyn ("vitamin" B17) - kompleksan molekul, iako u njemu ima i cijanid.

U velikim količinama jeste opasan, tj dosta otrovan, u malim ...
... ne znam dal je "vreme" za "teorije", pre 23:00

Meni kad je jedan pajtos, od najboljih, dobio rak celu sam knjigu pročitao, od nekoliko stotina stranica - on je zakasnio i otišao u večna lovišta, svašta ima i ima pomalo prostora za open mind

(za one koji ne znaju - to što ima cijanida u nekom jedinjenju ne znači obavezno i da je ono (jako) otrovno - npr, do neke tamo prošlosti (ne pratim poslednjih nekoliko godina) većina vitamina B12 iz health-shopova, onih najboljih, je jednu molekularnu grupu u filtraciji B12 vitamina zamenjivala cijanidom, za one najbolje si plaćao i po 10-20 evra za kutiju.

Onda su rekli hm, za cijanid, promenili filtere i počeli tu grupu da zamenjuju jednom drugom, neuro-toksičnom.

A B17, the story goes, sa nekim "proteinima" (ne sećam se, teško da su proteini) na površini samo cancer ćelija prelazi u cijanid i ubija ćelije, dok ta hemikalija ne postoji na površini zdravih ćelija.

U to vreme su dosta kružile priče kako u krajevima gde se jedu te koštice u malim količinama nema uopšte slučajeva raka, Hunza Valley je najpopularnija priča.

Na kraju, pajtos nije ni u šta to verovao, pa nije ni čitao, ali sam ja pored knjige pročitao i stotine drugih stranica, razna Meksika, Kube itd su imali bolnice gde su ljudi išli - ima neke male istine, ja mislim, toksičnost je verovatno veća nego što "pozitivci" pričaju, a Hunza, Indijanci pre belaca (imali i oni svoje oaze bez cancera, ne svi, čak i kad su bili već belci tamo al dok se nisu razmahali sa mek donaldsima, i sličnim) itd su najverovanije imali dobar genom i jak imuni sistem, pa nice režim života

:


Ima ona baba koja je ostala da živi u Chernobylu. 82 godine. Pobili joj sve zivotinje a ona ostala.
Kaze svi koji su otišli su pomrli a ja nisam .
Well I svi ostali koji su ostali osim nje su pomrli.

Sto ti kazes, no McDonald's, genom, jak imuni sistem i khm ne znam ovo oko " nice rezim života"


zilikaka zilikaka 22:06 01.06.2019

Re: Trešnjocid

Ima ona baba koja je ostala da živi u Chernobylu

Očigledno pratiš seriju. I ja. Nego, nisam baš sigurna da je svemu verovati. Sećam se jednog sjajnog dokumentarca gde je išla hronološka rekonstrukcija. Slično jeste al nije baš tako.
Ipak su ovi morali da nakite radi dramskog zapleta.

Evo, u seriji rečeno da su se preostali psi hranili jedni drugima, a Nikvet nas učio da pas nije kanibal. Nikad. Čak se to koristilou sudskom dokazivanju prisustva psećeg mesa u mešavini.

...svašta čovek nauči na ovom mestu
G.Cross G.Cross 22:10 01.06.2019

Re: Trešnjocid

zilikaka
Ima ona baba koja je ostala da živi u Chernobylu

Očigledno pratiš seriju. I ja. Nego, nisam baš sigurna da je svemu verovati. Sećam se jednog sjajnog dokumentarca gde je išla hronološka rekonstrukcija. Slično jeste al nije baš tako.
Ipak su ovi morali da nakite radi dramskog zapleta.

Evo, u seriji rečeno da su se preostali psi hranili jedni drugima, a Nikvet nas učio da pas nije kanibal. Nikad. Čak se to koristilou sudskom dokazivanju prisustva psećeg mesa u mešavini.

...svašta čovek nauči na ovom mestu


Gledao sam seriju ali ima i na DW dokumentarac o babi. Pravoj babi, ne glumici.

Probaću da nadjem link.

Milan Novković Milan Novković 22:19 01.06.2019

Re: Trešnjocid

G.Cross
Milan Novković
vcucko
...Dobro, i ja sam kao klinac sušio i jeo ono iz koštice kajsije. Pa posle čitao da sam mogao isto tako i malo badem-cijanida da uzmem. Bio bi sličan efekat.

Ti si iz koštica uzimao Amigdalyn ("vitamin" B17) - kompleksan molekul, iako u njemu ima i cijanid.

U velikim količinama jeste opasan, tj dosta otrovan, u malim ...
... ne znam dal je "vreme" za "teorije", pre 23:00

Meni kad je jedan pajtos, od najboljih, dobio rak celu sam knjigu pročitao, od nekoliko stotina stranica - on je zakasnio i otišao u večna lovišta, svašta ima i ima pomalo prostora za open mind

(za one koji ne znaju - to što ima cijanida u nekom jedinjenju ne znači obavezno i da je ono (jako) otrovno - npr, do neke tamo prošlosti (ne pratim poslednjih nekoliko godina) većina vitamina B12 iz health-shopova, onih najboljih, je jednu molekularnu grupu u filtraciji B12 vitamina zamenjivala cijanidom, za one najbolje si plaćao i po 10-20 evra za kutiju.

Onda su rekli hm, za cijanid, promenili filtere i počeli tu grupu da zamenjuju jednom drugom, neuro-toksičnom.

A B17, the story goes, sa nekim "proteinima" (ne sećam se, teško da su proteini) na površini samo cancer ćelija prelazi u cijanid i ubija ćelije, dok ta hemikalija ne postoji na površini zdravih ćelija.

U to vreme su dosta kružile priče kako u krajevima gde se jedu te koštice u malim količinama nema uopšte slučajeva raka, Hunza Valley je najpopularnija priča.

Na kraju, pajtos nije ni u šta to verovao, pa nije ni čitao, ali sam ja pored knjige pročitao i stotine drugih stranica, razna Meksika, Kube itd su imali bolnice gde su ljudi išli - ima neke male istine, ja mislim, toksičnost je verovatno veća nego što "pozitivci" pričaju, a Hunza, Indijanci pre belaca (imali i oni svoje oaze bez cancera, ne svi, čak i kad su bili već belci tamo al dok se nisu razmahali sa mek donaldsima, i sličnim) itd su najverovanije imali dobar genom i jak imuni sistem, pa nice režim života

:


Ima ona baba koja je ostala da živi u Chernobylu. 82 godine. Pobili joj sve zivotinje a ona ostala.
Kaze svi koji su otišli su pomrli a ja nisam .
Well I svi ostali koji su ostali osim nje su pomrli.

Sto ti kazes, no McDonald's, genom, jak imuni sistem i khm ne znam ovo oko " nice rezim života"

Da, neki ljudi prosto imaju takvu kombinaciju gena, imunog i "režima" života:
- Ishrana
- Vežbanje i spavanje
- Psihički profil (odustvo stresa)

Ipak, razlike u velikim probevima velikih regiona umeju da idu i u redove veličina.

Hunza Dolina je posebna i fascinantna priča, čudesna, ali nećemo njih, iumimo Indiju - oni imaju i po nekoliko desetina puta manje učestale slučajeve raka, u proseku.

Prost primer ishrane, i ovde se slaže većina i profesionalaca: Turmeric Curcumin je ogromna pomoć, od usporavanja mutacija do pomaganja oko programirane smrti cancer ćelija, i Indusi ga imaju dosta u ishrani. Priče o hrani su ogromne, to sd više i nije tajna da će 40% sada živih Amera dobiti rak uglavnom zbog hrane.

Vežbanje i spavanje - da ne ulazim u detalje, imuni

Stres - otvara ti pore u crevima pa ti mnogo više žubreta ulazi u krvotok, imuni ume da pravi i kolateralnu štetu, itd - tema je ogromna.
vcucko vcucko 22:37 01.06.2019

Re: Trešnjocid

G.Cross


Ima ona baba koja je ostala da živi u Chernobylu. 82 godine. Pobili joj sve zivotinje a ona ostala.
Kaze svi koji su otišli su pomrli a ja nisam .
Well I svi ostali koji su ostali osim nje su pomrli.


Hm.
Uzevši u obzir dva parametra:
- to se desilo pre 33 godine
- mladi ljudi sigurno nisu bili među ostajućima, zna se ko se u takvim situacijama miri sa sudbinom i ostaje
i nije neka vest da su svi ostali pomrli.

I blago rečeno nije istina da su svi pomrli. Dobar deo stanovništva iz tog kraja je raseljen npr. u Jugru (Hanti-mansijski autonomni okrug) u zapadnom Sibiru, tada novotkriveno nalazište nafte, danas naftno-gasni raj gde su plate i standard viši nego u Moskvi i Piteru zajedno. Tako da ne verujem da potomci imaju nešto protiv.
Nije valjda da američke TV-serije uzimaš zdravo za gotovo
shone shone 22:47 01.06.2019

Re: Trešnjocid

Gledao sam seriju ali ima i na DW dokumentarac o babi. Pravoj babi, ne glumici






Atomski mrav Atomski mrav 23:33 01.06.2019

Re: Trešnjocid

jadragoljub jadragoljub 23:53 01.06.2019

Re: Trešnjocid

vrlo a izrazito čudno, pre neki dan-mesec gledo neku reportažu kao lečnicinaučnjaci utvrdili da se kod mladih ljudi pojavljuje imunitet na rak. kao biće ga sve manje narednih xxxx
alselone alselone 06:41 02.06.2019

Re: Trešnjocid

vrlo a izrazito čudno, pre neki dan-mesec gledo neku reportažu kao lečnicinaučnjaci utvrdili da se kod mladih ljudi pojavljuje imunitet na rak. kao biće ga sve manje narednih xxxx


Bilo bi mi zanimljivo posmatrati kako evolucija rešava problem bolesti koje se u principu dešavaju u kasnijim godinama, posle perioda parenja. Jer ako su geni prošireni a preživljavanje mladunaca u ovom sistemu ne zavisi od preživljavanja roditelja, da li evolucija uošpšte i vidi rak kao problem.
jadragoljub jadragoljub 08:31 02.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
vrlo a izrazito čudno, pre neki dan-mesec gledo neku reportažu kao lečnicinaučnjaci utvrdili da se kod mladih ljudi pojavljuje imunitet na rak. kao biće ga sve manje narednih xxxx


Bilo bi mi zanimljivo posmatrati kako evolucija rešava problem bolesti koje se u principu dešavaju u kasnijim godinama, posle perioda parenja. Jer ako su geni prošireni a preživljavanje mladunaca u ovom sistemu ne zavisi od preživljavanja roditelja, da li evolucija uošpšte i vidi rak kao problem.

mene je ta vest zapanjila tako da uopšte nisam uspeo da razmišljam dalje, što kod mene znači da nisam pre toga nešto se udubljivao , a posle nije više ništa o tome izašlo.
sad ti ideš u dobrom pravcu ali šta ako priroda ne koristi gene već uticaje hemikalija na organizam. i evo sad si mi tim pitanjem protreso kafez u mozgu i čini mi se da je bilo reči o raku pluća, gde očekuju sve maniji broj i to , valjda, i kod pušača.
ne bih dalje dok se ne setim ostalih detalja ili naiđem ponovo na vest.
alselone alselone 09:02 02.06.2019

Re: Trešnjocid

sad ti ideš u dobrom pravcu ali šta ako priroda ne koristi gene već uticaje hemikalija na organizam.


Ne može tako. Evolucija može da ima samo jedan mehanizam - gene. Ti se sa njima rodiš i ako vrede, prenose se dalje a ako ne vrede, nestanu. To što ti uradiš ili naučiš u toku života ne može da utiče na to što imaš u genima (osim posredno preko kapaciteta učenja). Tako da, sada kada bi se pojavio virus koji ubija ljude sa 65 godina, kako navrši 65, tako vene i svene kao cvet. Rekao bih da evolucija nikada ne bi izgradila mehanizam protiv tog virusa osim možda slučajno prilikom mutacije, pa i tada, pitanje je koliko bi se on proširio, jer ne bi bio forsiran priliko razmnožavanja.
jadragoljub jadragoljub 10:56 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Ne može tako.

idalje si na pravom putu ali ideš sredinom po iscrtanoj liniji pa ne vidiš onaj rascepkani azvalt koji se pretvara u poljanu.
recimo tvoji naslednici nisu 100% ti sa tvvojim genima, mutacija, svi smo mutacija u odnosu na roditelje jer su napravljene nove kombinacije, povučeni neki atavistički geni iz ' vukojebine genetskih prostora '
drugo od samog formiranja i života svašta deluje na organizam i utiče da geni sad mutiraju izloženi spoljnim uticajima, to n e tvrdim ja već oni koje sam čitao. tako da , recimo, otpornost na duvan stvaraju zbog izloženosti njemu, ne direktnim pušenjem , već ono što zli nepušači zovu pasivnimpušenjem. kao što sam ja naviko da me konji ujedaju, gaze, ritaju pa mi se povećala tolerancija na bol i smanjen strah i panika od svega toga, i tu je neki gen prilagođen. kao što je bilo da deca nasleđuju talenat na zanimanja svojih roditelja, neki neuroni su se prilagodili tom načinu razmišljanja.
naravno ovo nije nikakva ' nauka' što pričam, čista apstraktna tvorevina logičkog sleda. tako da verovantno ima dosta rupa zbog nedostatka činjenica, stručnih.
kao što zili uspeva da sve ovo o kompostu pretvori u inženjeriski problem, mozak i iskustvo su pronašli činjenice iz te struke.
zilikaka zilikaka 11:01 02.06.2019

Re: Trešnjocid

To što ti uradiš ili naučiš u toku života ne može da utiče na to što imaš u genima (osim posredno preko kapaciteta učenja

Hm, baš si upetljao.
Jeste da se ne prenosi genima ali neke veštine, naročito lova, a pre svega prilagođavanje, (što je opet veština), su ključni za opstanak vrste, pa i za evoluciju, ako hoćeš.
Evo, bila kod Koste priča o životinjama, pa ko šta lovi...
Kad smo shvatili da imamo problem sa pacovima iz komšiluka, silno sam se raspitivala šta je efikasno. Tad mi jedan s posla nudio mače njihove mačke, koja lovi pacove.
Kaže da ih po selu razgrabe jer ih mati stvarno nauči veštini koja je em bitna za opstanak, em ovde posredno takvi mačići nađu dom, a ne budu udavljeni čim se rode, što je bio uobičajen način rešavanja tog problema.
alselone alselone 11:06 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Hm, baš si upetljao.


Jesam. Ali sam hteo da kažem kako ovo nije moguće:

i tu je neki gen prilagođen.

Gen je gen i sa njim smo rođeni i ne menja se. Ne možemo u toku života promeniti svoje gene uticajem sredine i onda ih takve izmenjene preneti dalje.
nikvet pn nikvet pn 11:08 02.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
kako evolucija rešava problem bolesti koje se u principu dešavaju u kasnijim godinama, posle perioda parenja. Jer ako su geni prošireni a preživljavanje mladunaca u ovom sistemu ne zavisi od preživljavanja roditelja, da li evolucija uošpšte i vidi rak kao problem.


Врло занимљиво питање. Али садржи констатацију која делимично не стоји - после периода парења - сложенијим врстама је потребно да потрају дуже због заштите неспособних младунаца, као и због наредне репродукције; и још због укупног репродуктивног периода једне јединке. Све то се реперкутује на опстанак врсте па је генетика силом селекције оставила родитељима баш те гене који обезбеђују потомство довољно дуго и довољно бројно.

А после тога?

Рак је, хм, неконтролисано нетачно размножавање ћелија. Свако ткиво има свој репаративни потенцијал генетски задат. Нпр. цревне ресице се замењују на 48 сати. За просечан љ.век од 75 година х 180 пута годишње цифра је 13500 замена без грешке. А са друге стране постоји нервно и хрскавичаво ткиво чији је репаративни потенцијал практично нула.

Тај број је фабрички уграђен већ самом диференцијацијом ткива у феталном добу и предвиђен је да покрије репродуктивни период и животне недаће које јединка те врсте за века свога може очекивати. После тог испуњеног задатка, успешног слања својих гена у будућност, са еволуционе стране јединка постаје биолошки небитна и преостаје јој да чека истек рока задатог геномом.

Рак је, дакле, са еволуционог становишта итекако предвиђен и потребан; то је једна метла којом чува ресурсе природе од непотребне потрошње јединки које су свој задатак обавиле.

Према томе ми смо састављени од ткива као ауто од делова са ограниченим роком. А механизам неограничености броја тачних репарација (лек за рак) још увек није откривен: а ка'ће не знамо.

alselone alselone 11:10 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Али садржи констатацију која делимично не стоји - после периода парења - сложенијим врстама је потребно да потрају дуже због заштите неспособних младунаца, као и због наредне репродукције;


Upravo sam to i rekao u sledećoj rečenici. Kod ljudi danas preživljavanje mladunaca ne zavisi od preživljavanja roditelja.
jadragoljub jadragoljub 11:13 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Gen je gen i sa njim smo rođeni i ne menja se. Ne možemo u toku života promeniti svoje gene uticajem sredine i onda ih takve izmenjene preneti dalje.

e viš, ja našo da geni mutiraju, što pobija tvoju tvrdnju, inače bi svi bili dlakavi ko majmuni,mnogim ljudima to recimo predstavlja problem ne shvatajući da smo se oblačeći kožu ulovljenih životinja smanjili potrebu za krznom, pa se onda pojavi neki jadnik kome se prirodno vrati taj gen pa nosu đempir ispod majce.
geni mutiraju, nači menjaju se i stvaraju nove osobine. kako objasniti da smo od niskih , zdepastih snagatora postali visoki i slai u odnosu na pretke.
alselone alselone 12:33 02.06.2019

Re: Trešnjocid

e viš, ja našo da geni mutiraju, što pobija tvoju tvrdnju,


Geni mutiraju ali u prilikom rekombinacije gena, tj. prilikom zaceća. Ne tokom razvoja jedinke (uopšteno gledano), jer mi nemamo jedan gen koji kada izmutira to se onda prenese na potomke, nego se geni nalaze u svakoj ćeliji. Tako da, ako tebi izmutira gen koji određuje koliko će se brzo tvoja koža rehabilitovati posle ujeda konja (iako ovo zvuči kao na filmu), to ne znači da je isti gen mutirao u tvom spermatozoidu i da će se preneti na potomka.

Ako jedan gen izmmutira u jednoj ćeliji, to je pre recept za rak nego za supermoć koju nisi imao do tada.
mesan mesan 14:02 02.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
sad ti ideš u dobrom pravcu ali šta ako priroda ne koristi gene već uticaje hemikalija na organizam.


Ne može tako. Evolucija može da ima samo jedan mehanizam - gene. Ti se sa njima rodiš i ako vrede, prenose se dalje a ako ne vrede, nestanu.

Možda ne utiče direktno na ovaj razgovor, ali uopšteno mislim da nisi sasvim u pravu, naime danas je epigenetika nauka u cvatu.

Poenta je da "aktivnost" gena može biti promenjena spoljnim faktorima, a ta aktivnost dalje može da bude nasledna.
Čuveni eksperiment, ako se dobro sećam, je bio da uzmeš genetski iste pacove, ali jednog mnogo stresiraš (elektrošokovi i to) i načiniš ga neurotikom.
Onda gledaš njihovo potomstvo (pacovi valjda nemaju "kulturu", tako da se nasleđuje samo biološki deo), i ispostavlja se da deca onog izdrndanog pacova budu veči nervčici. Isto propagiraju kroz generacije i neke bolesti, a proverili su da nije došlo do mutacije u genima, koliko se sećam toga.

Kod ljudi je jedan od tih efekata, kako veruju, vezan za glad, vrlo grubo, pošto se ne sećam tačno: potomci generacije koja je gladovala ima "poremećaj" pa im se promeni "sposobnost" gojenja (tj. aktivnost gena vezanih za hormone stresa, insulin...), iako geni sami po sebi nisu mutirani. E, ali to je komplikovana priča, nešto ima razlike među ženskom i muškom populacijom, itd., ali ozbiljni ljudi o tome pričaju (mislim da sam čuo prvi put kod Roberta Sapolskog).

Kako bilo, mene iritira onaj izgovor za sve: "kako mi je zapisano"... radije bih imao u vidu mogućnost da životne navike mogu da utiču i biološki i kulturološki na potomstvo...
kosta.babic kosta.babic 14:44 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Jer evoluciona svhra jedenja trešanja je da ih pojedes sa sve kospicom i posereš sto dalje da košpice odu što dalje i nova stabla izrastu.

Time se bave ptice
jooscout jooscout 14:49 02.06.2019

Re: Trešnjocid

mesan


Možda ne utiče direktno na ovaj razgovor, ali uopšteno mislim da nisi sasvim u pravu, naime danas je epigenetika nauka u cvatu.

Poenta je da "aktivnost" gena može biti promenjena spoljnim faktorima, a ta aktivnost dalje može da bude nasledna.

Kako bilo, mene iritira onaj izgovor za sve: "kako mi je zapisano"... radije bih imao u vidu mogućnost da životne navike mogu da utiču i biološki i kulturološki na potomstvo...


Ne, ne, ne... epigenetika proučava promene fenotipa koje nisu uzrokovane promenom DNK sekvence, ne govori o tome, i još nijednom nije dokazano*, da se ta izmena može preneti na potomstvo. Ona proučava fenomene gašenja i aktiviranja gena u različitim tkivima tokom razvoja (otud iako sve ćelije imaju identičnu DNK, one se razvijaju da budu mišićna, nervna ćelija i sl.), tokom razvoja tumorskih ćelija (u kojima se tumor supresor gen deaktivira, otud od normalne ćelije datog tkiva dobijemo kanceroznu ćeliju izmenjenih karakteristika), uticaj sredine na ekspresiju raznih gena (najčuveniji je eksperiment sa Agouti miševima. Dva miša, monozigotska blizanca, u zavisnosti od majčine ishrane izgledaju sasvim različito: jedan je debeo, žut i bolestan drugi je braon, mršav i zdrav. Ovo je naravno preko mere uprošćeno ), medjutim, nijedna od tih promena se ne nasledjuje.
Što se tiče upotrebe u razvojnoj psihologiji, čuvena je studija sa potomcima preživelih iz Holokausta o kojoj pričaš, ali sami autori su bili prinudjeni da objave demanti, jer je studija na veoma nekorektan način prikazana u medijima, filmovima, romanima...ideja da se navike, osobine ličnosti i slično prenose jeste zavodljiva, i dilema nature or nurture je jedan od svetih gralova nauke, dokaza za to, medjutim nema. evo članka autora originalne studije

*jedini mehanizam za koji se misli da bi mogao da bude svrstan u epigenetske promene koje se nasledjuju je genetički imprinting, pojava u kojoj se jedan od alela deaktivira u zavisnosti da li je poreklom od majke ili oca.
Komplikovana tema, i nisam sigurna da odgovara na alseloneovo pitanje.
milisav68 milisav68 14:57 02.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
Ako jedan gen izmmutira u jednoj ćeliji, to je pre recept za rak nego za supermoć koju nisi imao do tada.

E, sve je to u povoju, i rak i genetika je smešno mali period u odnosu na postojanje zemlje i evoluciju.

Baš skoro mi izletelo na nekoj mreži - zanimljivost - neki Japanac preživeo i Hirošimu i Nagaski, i nije umro od raka/radijacije, već od starosti.

To je ekstreman primer, neke moje generacije su rasle uz manje hemije, ali smo "preživeli" Černobil, i `99. što će reći zakačili smo površno te neke otrove.

Sa druge strane, vakcine su banalno rečeno umrtvljeni virusi, odnosno izlaganje organizma "umanjenim dejstvom", i tako dobijaš otpornost organizma.

Šta hoću da kažem, već sad imaš tri generacije koje su "primile vakcinu", i neki od njih su verovatno počeli da stvaraju otpornost gena na neke izazivače raka.

Znam da tu ima uticaja i ishrana i način života, ali to bi onda bio peškir od komentara.
alselone alselone 14:59 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Baš skoro mi izletelo na nekoj mreži - zanimljivost - neki Japanac preživeo i Hirošimu i Nagaski, i nije umro od raka/radijacije, već od starosti.


Znaš kako ja to vidim - telo može da podnese određen nivo otrova. Pa tako ako si kao nekada jeo zdravo, pio čistu vodu i trčao po čisto vazduhu, pušenje cigara ti i ne može nešto nauditi, a danas ako jedeš hranu punu otrova raznih fela, piješ lošu vodu a dane provodiš sedeći u zatrovanom vazduhu, pušenje može biti samo kap koja će da prelije čašu.
alselone alselone 15:00 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Komplikovana tema, i nisam sigurna da odgovara na alseloneovo pitanje.


Ne direktno ali u širem smislu svakako i hvala ti na prilogu.

alselone alselone 15:14 02.06.2019

Re: Trešnjocid

Dva miša, monozigotska blizanca, u zavisnosti od majčine ishrane izgledaju sasvim različito: jedan je debeo, žut i bolestan drugi je braon, mršav i zdrav. Ovo je naravno preko mere uprošćeno ), medjutim, nijedna od tih promena se ne nasledjuje.

mesan mesan 15:48 02.06.2019

Re: Trešnjocid

jooscout
još nijednom nije dokazano*, da se ta izmena može preneti na potomstvo.

Dva miša, monozigotska blizanca, u zavisnosti od majčine ishrane izgledaju sasvim različito: jedan je debeo, žut i bolestan drugi je braon, mršav i zdrav.

Hvala na stručnom javljanju, čini mi se da smo drugačije koristili pojam "nasledno", zbog čega meni tvoje dve gorecitirane tvrdnje deluju kontradiktorno: ako majčin stil života utiče na to kako će ispasti potomstvo (iako potomstvo ima identični genetski sastav), nije li upravo po definiciji došlo do "nasleđivanja" ne-genetske osobine?

Možda strogo razdvajaš da li se promena prenosi na potonje generacije ili ne?
Što me opet zbunjuje, jer one studije gladi gledaju unuke i još kasnije potomke...

Svakako se treba čuvati nadrinauke u ovom polju, koje ima puno!
jooscout jooscout 16:20 02.06.2019

Re: Trešnjocid

mesan


Hvala na stručnom javljanju, čini mi se da smo drugačije koristili pojam "nasledno", zbog čega meni tvoje dve gorecitirane tvrdnje deluju kontradiktorno: ako majčin stil života utiče na to kako će ispasti potomstvo (iako potomstvo ima identični genetski sastav), nije li upravo po definiciji došlo do "nasleđivanja" ne-genetske osobine?



Svakako se treba čuvati nadrinauke u ovom polju, koje ima puno!


DNK je ista, ista informacija je prenešena, a pročitano je na dva različita načina. Oba miša će dati iste unuke babi. Nasledno, ako pričamo o biologiji i genetici, i ima samo jedno jedino značenje, nema širokih tumačenja. O pojmu heritability, već možemo da diskutujemo, ali kod poligenetskih osobina (visina, IQ, itd). Čakšta Više, veliki umovi današnjice trenutno mačuju na tu temu i vrlo je zanimljivo, bojim se kad bih probala da prenesem ne bih umela na pravi način. Ili bar ne ukratko. ili bar ne nedeljom a počela sezona kupanja. :) (ovo tek toliko da ne ispadne da trolujem zili temu)
jadragoljub jadragoljub 12:58 03.06.2019

Re: Trešnjocid

ovo tek toliko da ne ispadne da trolujem zili temu)

one čak naprotiv, mislim da je zilina tema bila o svemu i svačemu dakle ničemu samo da se izbegne ' večna' tema partizani vs ćetnici.
teo ja da te zovnem da kažeš nešto o ovome jer si jedina kvalifikovana da pričaš o genima, al brate ja te ništa nisam razumeo u prvom javljanju.
osnovno pitanje oko koga ja i als lomimo glave je
da li je moguća mutacija, ne znam kako drugačije nazvati, gena, recimo razvijanje gena ili stvaranje novog gena koji bi nastao delovanjem spoljašnjig uzroka. j ja mislim da je cela darvinova teorija zasnovana na tome da su vrste zbog uslova razvijale nove gene koji su davali nove osobine da bi se prilagodile novim izazovima sredine. ukratko.
cassiopeia cassiopeia 13:05 03.06.2019

Re: Trešnjocid

one čak naprotiv, mislim da je zilina tema bila o svemu i svačemu dakle ničemu samo da se izbegne ' večna' tema partizani vs ćetnici.






Upravo si otvorio Pandorinu kutiju.
jooscout jooscout 19:18 03.06.2019

Re: Trešnjocid

jadragoljub
al brate ja te ništa nisam razumeo u prvom javljanju.

osnovno pitanje oko koga ja i als lomimo glave je
da li je moguća mutacija, ne znam kako drugačije nazvati, gena, recimo razvijanje gena ili stvaranje novog gena koji bi nastao delovanjem spoljašnjig uzroka. j ja mislim da je cela darvinova teorija zasnovana na tome da su vrste zbog uslova razvijale nove gene koji su davali nove osobine da bi se prilagodile novim izazovima sredine. ukratko.


Brate, ni ja tebe ne razumem, života mi.
Odgovor na pitanje, kako si ga postavio je: da! Ne može kraće nikako, mada, slutiš, komplikovanije je od toga. Na ono drugo je: partizani!

No ja nisam razumela da se vi oko toga sporite, jer ste počeli od raka, kako evolucija vidi rak (ovo samo naslućujem šta bi značilo)? Ako sam ja lepo razumela obe vaše teorije, više je u pravu on.
alselone alselone 19:47 03.06.2019

Re: Trešnjocid

osnovno pitanje oko koga ja i als lomimo glave je
da li je moguća mutacija, ne znam kako drugačije nazvati, gena, recimo razvijanje gena ili stvaranje novog gena koji bi nastao delovanjem spoljašnjig uzroka. j ja mislim da je cela darvinova teorija zasnovana na tome da su vrste zbog uslova razvijale nove gene koji su davali nove osobine da bi se prilagodile novim izazovima sredine. ukratko.


Samo da dodam da to nije bilo potpuno pitanje jer se oko ovog dela slažemo, a nismo se slagali oko dela da je moguće tu mutaciju preneti na potomke. Dakle, rodim se sa genima koji su mi dodeljeni, onda uticajem sredine promenim gene i onda ih takve izmenjene prenesem dalje. Ja kažem da ne može, ti kažeš da može, a svi nas kuliraju ko da smo četvrti Tasin post u nedelju dana.
jooscout jooscout 20:02 03.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
osnovno pitanje oko koga ja i als lomimo glave je
da li je moguća mutacija, ne znam kako drugačije nazvati, gena, recimo razvijanje gena ili stvaranje novog gena koji bi nastao delovanjem spoljašnjig uzroka. j ja mislim da je cela darvinova teorija zasnovana na tome da su vrste zbog uslova razvijale nove gene koji su davali nove osobine da bi se prilagodile novim izazovima sredine. ukratko.


Samo da dodam da to nije bilo potpuno pitanje jer se oko ovog dela slažemo, a nismo se slagali oko dela da je moguće tu mutaciju preneti na potomke. Dakle, rodim se sa genima koji su mi dodeljeni, onda uticajem sredine promenim gene i onda ih takve izmenjene prenesem dalje. Ja kažem da ne može, ti kažeš da može, a svi nas kuliraju ko da smo četvrti Tasin post u nedelju dana.

Ja vas ne kuliram, alselone u pravu si. Osim, ako, kao sto si rekao, se to ne desi i u polnim ćelijama.
alselone alselone 20:13 03.06.2019

Re: Trešnjocid

Ja vas ne kuliram, alselone u pravu si.

Ma to se ja šalim, Drangoljub je moj drug.
jadragoljub jadragoljub 20:35 03.06.2019

Re: Trešnjocid

Ja kažem da ne može, ti kažeš da može, a svi nas kuliraju ko da smo četvrti Tasin post u nedelju dana.

upravo si reko ono što sam i ja pomislio, mi bre krvca do kolena oni gledaju ptičice
Ja vas ne kuliram, alselone u pravu si. Osim, ako, kao sto si rekao, se to ne desi i u polnim ćelijama.

pa gde će da se desi? zar polne ćelije ne prenose sadašnje stanje DNK a ne predhodno?
ja kolko vasrazumem ispada da se ništa ne menja u DK a mi svakom generacijom smo drugačiji, uporedi srpe iz 19 stoleća i srpe iz 21. ima li sličnosti. o jednakosti neću ni da pričam.
mislim kako će evolucija da se izvrši ako jedinka koja razvije gen otpornosti na cocacolu ne može da taj gen prenese na potomke, pomoću rabadžijskih kola koje vuku klajsdejli ili modifikovanim genom ?
vi stvarno kočite evoluciju. darvin bi vas se odreko
nikvet pn nikvet pn 20:37 03.06.2019

Re: Trešnjocid

Uh bre Alse... Davno sam to čitao ali urezalo se.

Isto pitanje imao je, i potrudio se da na njega da odgovor... hm... dr Mengele. Moglo mu se. Cilj akcije bio je masovna sterilizacija robova. Da ne kvare arijevsku rasu a da očuvaju radnu sposobnost. Sredstvo - rö zraci. Traži se beskrvno, masovno i jeftino samo treba naći tačnu dozu.

Da ne detaljišem - našao je.



alselone alselone 20:40 03.06.2019

Re: Trešnjocid

ja kolko vasrazumem ispada da se ništa ne menja u DK


Ne, ne, apsolutno se menja, ali ne u toku jednog života, nego i jedino prilikom stvaranja novog života.


mislim kako će evolucija da se izvrši ako jedinka koja razvije gen otpornosti na cocacolu ne može da taj gen prenese na potomke, pomoću rabadžijskih kola koje vuku klajsdejli ili modifikovanim genom ?

Geni se ne razvijaju nego se sa njima radjamo. I naravno da su drugačiji nego kod roditelja zbog dva osnovna mehanizma, rekombinacije, prlikom koje se mešaju geni roditelja, i mutacije u kom se slučajno menjaju. Tako da je svaki novi život različit. I to su karte koje su podeljene i sa njima se igra partija. Sledeća podela u sledećoj partiji.
alselone alselone 20:52 03.06.2019

Re: Trešnjocid

Osnovni mehanizam evolucije je u principu prost. Podeli ti karte pa sa njima odigramo život. Ako naše karte vrede, ići će dalje a ako ne vrede neće. To idenje dalje znači da će se mešati sa isto tako odabranim kartama koje su takođe vredele, verujući da će biti još bolje. Nekada budu ali nekada ne.

I ne zaboravi Dragoljube da su geni u svakoj ćeliji. Dakle, ako se promeni gen u ćeliji kože, to apsolutno ne znači ništa sa razmnožavanjem, geni koji se nalaze u spermatozoidima su i dalje oni originalni jer nastaju replikacijom nad originalnom DNK. Još "gore" je kod jajnih ćelija koje nastanu na početku i ne nastaju kasnije, tako da ni ne mogu da "uhvate" promene o kojima pričaš.
jadragoljub jadragoljub 22:04 03.06.2019

Re: Trešnjocid

tu smo negde al ne mogu više
jadragoljub jadragoljub 07:01 04.06.2019

Re: Trešnjocid

Dakle, ako se promeni gen u ćeliji kože, to apsolutno ne znači ništa sa razmnožavanjem, geni koji se nalaze u spermatozoidima su i dalje oni originalni jer nastaju replikacijom nad originalnom DNK. Još "gore" je kod jajnih ćelija koje nastanu na početku i ne nastaju kasnije, tako da ni ne mogu da "uhvate" promene o kojima pričaš.

e sad tu nastaje veliki problem, kako onda uopće bilo koja mutacija gena uspeva da pređe na sledeću generaciju ako je tako ko što pričaš. ovo bi moglo u mnogo dugačak prepisivačko dopisivački razgovor da se pretvori.
prvo da pođemo od onogapočetka da su primetili da se povećava otpornost na rak pluća. kad su onda te promene započele na genima? pre tisuću god., al pre tisuću godina nije postojao duhan koji bi terao ćelije- gena čega već da mutiraju. pa onda jeste da se jajne ćelije formiraju u 3 ili tako nekako mesecu i da tu nema dodavanja gena, ali to je samo polovina gen. spirale, druga polovina ide od muškinja a tu se stvaraju na dnevnom režimu , znači nose i promene. ali kako sad odrediti doba za razmnožavanje? ispada po tebi da su promene nemoguće, pošto je doba razmnožavanja , kod ljudi , svedeno na mali vrem. period, recimo 10 godina. 20-30e kod većine, iskoraci u ranijem i kasnijem dobu su sada ekstremi zanemarljivih veličina. to je bar uvreženo mišljenje nas koji nemamo uvid u statistiku razmnožavanja po godinama u ljudi.verovatno zato se i period mutacije dešava milenijumima dok se stvori dovoljan broj nosioca tih mutiranih gena da bi se prenosili razmnožavanjem.plus nepredvidljiva podela u kombinovanju .
sve prateći tvoju i skautovu logiku dolazimo do nemogućnosti mutacije a time i do rušenja darvina.
e sad ima nešto , zahvaljujući leonardu, ni krivom ni dužnom, neki su došli do zaključka da su deca rođena u kombinaciji što mlađe devojče i što starije muškarče detešce biva inteligentnije jer muškarče prenosi mudrost stečenu boginama, tu pada tvoja teorija o tome da su polne ćelije nepromenljivih genetskih poruka, bar u delu muških informacija prenetih spermatozoidima. ispada da se oni stvaranjem na dnevnom nivou obogaćuju promenama na ćelijama tvorca tih spermatozoida. a opet te kombinacije mator čič i mlađahno devojče su u periodu divljaštva bile veće nego u današnjoj civilizaciji, opet fali statistika.
ali ako pođemo da se promene, bar što se tiče da mi mislimo da su nam svaka sledeća generacija dece pametnija od roditelja ustvari promašaj i samo lični doživljaj koji nema naučnog osnova.
mnogo pitanja malo odgovora.
alselone alselone 07:11 04.06.2019

Re: Trešnjocid

Dragoljube, nemam šta da ti kažem što nisam rekao. Nije moja materija pa ne znam mnogo više detalja, ali osnovna teza je jednostavna. Promene stečene u toku života se ne prenose genima.

Verujem da to lako možeš da iščitaš online.

I još jednom da ti pomenem. Ženske jajne ćelije se stvaraju prilikom fetalnog života, u materici. Ne proizvode se nove kasnije. Znači, ne postoji mehanizam kojim bi žena prenela stečene promene na svoj plod.

Skoro jednako je i za muškarca, samo se stvaraju novi spermatozoidi ali se stvaraju u odnosu na bazu sa kojom smo rođeni a ne lokalne promene po ćelijama.

I još nešto. Svaka ćelija ima DNK. Ako izmutira jedan gen u jednoj ćeliji to je ništa, morali bi jednako mutirati sve ćelije jednog organa da bi se organ drugačije ponašao. To je nemoguće.
alselone alselone 07:15 04.06.2019

Re: Trešnjocid

neki su došli do zaključka da su deca rođena u kombinaciji što mlađe devojče i što starije muškarče detešce biva inteligentnije jer muškarče prenosi mudrost stečenu boginama,


Ovo sigurno nije tačno.
jadragoljub jadragoljub 07:28 04.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone
neki su došli do zaključka da su deca rođena u kombinaciji što mlađe devojče i što starije muškarče detešce biva inteligentnije jer muškarče prenosi mudrost stečenu boginama,


Ovo sigurno nije tačno.

vođena statistika i ona to govori, ali samo u delu da je to dobitna kombinacija a ne poništava druge kombinacije godine-pamet. samo kaže da je veća, statistički, verovatnoća.
jooscout jooscout 11:39 04.06.2019

Re: Trešnjocid

jadragoljub


prvo da pođemo od onogapočetka da su primetili da se povećava otpornost na rak pluća.


Druže moj dragi Dragi :) Pa što ne reče odmah, sad znam šta si čitao. Uporedjivali su genom ljudi različitog doba i našli razlike u učestalosti varijante gena odgovornog za pušačke navike (kodira jednu subjedinicu nikotinskog receptora) i jednog gena koji se povezuje sa Alchajmerovom bolešću. Medjutim, ako išta, zaključak je da se evolucija dešava i to ne različitim, nego baš mehanizmom koji ti je alselone opisao. Takodje, tu postoji i faktor statistika, da se ne upuštam sada, posebno jer bi i meni trebalo da neko dobjasni :) Veličina uzorka, uporedjivanje dve populacije sa malo klimavim, arbitrarnim karakteristikama itd. Utušismo narod ovde :)
jadragoljub jadragoljub 22:44 04.06.2019

Re: Trešnjocid

Veličina uzorka, uporedjivanje dve populacije sa malo klimavim, arbitrarnim karakteristikama itd. Utušismo narod ovde :)

koliko je mutiranih ćelija potrebno da bi se aktivirao gen i uneo novu informaciju. to je majka svih pitanja.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:23 04.06.2019

Re: Trešnjocid

koliko je mutiranih ćelija potrebno da bi se aktivirao gen i uneo novu informaciju.


Joj Dragoljube, pa najpre razjsni sebi štaje gen a šta ćelija, šta mutira i šta prenosi osobine.

Dovoljno je da mutira gen u jednoj jedinoj ćeliji i da ta promenjena osobina postane nasledna, ali ako je ta ćelija polna.
Ili ako se razmnožava bespolno, vegetativno, kloniranjem, onda ne mora da bude polna.
jadragoljub jadragoljub 23:30 04.06.2019

Re: Trešnjocid

Dovoljno je da mutira gen u jednoj jedinoj ćeliji i da ta promenjena osobina postane nasledna, ali ako je ta ćelija polna.

pa pričamo o nepolnim ćelijama, koliko ćelija pluća treba da razvije rezistenciju na rak pluća da bi se to prenelo na gen polne ćelije.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:50 04.06.2019

Re: Trešnjocid

koliko ćelija pluća treba da razvije rezistenciju na rak pluća da bi se to prenelo na gen polne ćelije.


Nikad se tako neće preneti, ako u genetskom kodu rezistentnost već nije upisana.
Ali ako je rezistencija inicirana nekim možda recesivnim (prikrivenim, slabijim) genom, koji je već tu ali ga "pokriva" dominantan, pa još ako se ta rezistencija pokaže kao dobra za vrstu, mehanizmom koji je opisan evolucija će takve jedinke forsirati i eto rezistentnosti kod potomaka tog pretka, a kroz neke hiljade i milione godina i generacija to može da postane odlika cele vrste.
jadragoljub jadragoljub 23:56 04.06.2019

Re: Trešnjocid

u genetskom kodu rezistentnost već nije upisana.

al kako se upisuje? šta je natera da se upiše?
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:05 05.06.2019

Re: Trešnjocid

al kako se upisuje? šta je natera da se upiše?


Ili se nasledi već postojeća, ili mutira gen u polnoj ćeliji.
Pozitivne, dobre mutacije.
Ili, što će se valjda uskoro dešavati, genetskom modifikacijom neki novi ljudski Monsanto tako našteluje.
jadragoljub jadragoljub 00:50 05.06.2019

Re: Trešnjocid

hoochie coochie man
al kako se upisuje? šta je natera da se upiše?


Ili se nasledi već postojeća, ili mutira gen u polnoj ćeliji.
Pozitivne, dobre mutacije.
Ili, što će se valjda uskoro dešavati, genetskom modifikacijom neki novi ljudski Monsanto tako našteluje.

pa da al kakve veze ima jajna elija i pluća, nikakve a rak deluje na plućne ćelije, kako onda jajna ćelija zna da treba da mutira, ko je monsanto u tom slučaju.
alselone alselone 01:30 05.06.2019

Re: Trešnjocid

Dragoljube,

jooscout je po svemu sudeći dal mikrobilog, dal genetičar, dal lekar, u svakom slučaju neko ko je učio makar nešto o tome.

HCM je završio poljoprivredu, znači učio je osnove genetike.

ja sam učio genetske algoritme, tj. softversku reprezentaciju evolucije.

Odakle ti crpiš svoju samouverenost? Citiraj neki ćlanak, knjigu, naučni rad, pa da diskutujemo
jooscout jooscout 05:35 05.06.2019

Re: Trešnjocid

alselone


jooscout je po svemu sudeći dal mikrobilog, dal genetičar



Molekularni ali smer biomedicina. U principu nebitno, ali me podseti na pokojnog oca, kojem sam strašno zamerala što ne razlikuje, do smrti je govorio mikro, i onda "dobro, de, pa isto je" (imala sam tetku koja je govorila "nuklearni" , nije mogla da me razlikuje od zeta, nuklearnog fizičara). E sad, kad mene stiže srednje doba, skroz ga razumem, ova deca po familiji su mi svi IT nešto, bojim se da kažem ko je programer ko web devolper, ništa ne razumem. :)
Kako bilo, Drakče, sad mi je jasno šta ti ni jasno, poslaću ti, ima sad kratkih video klipova, sve lepo objašnjeno. Bože, šta je sve danas deci na raspolaganju za učenje, dodje mi da ponovo idem u školu. Mi sve kopirane ruske zbirke, nigde slike, pa zamišljaj Perice. :)
jadragoljub jadragoljub 07:04 05.06.2019

Re: Trešnjocid

Odakle ti crpiš svoju samouverenost?

kako si uspeo da dođeš do samouverenosti? ja samo postavljam pitanje koje mi nije jasno a na koje ne dobijam odgovor.
e sad ako vas X vređa što nisam zadovoljan vašim odgovorima... to gore po vas i vaše titule kojima pokušavaš da me uplašiš da ne pitam više.
ps
za skauta sam znao šta je i pre nego se javila dole.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana