Biz| Ekonomija| Eksperimenti u blogovanju| IT| Tehnologija

Startap - gde?

Dragan Pleskonjic RSS / 22.06.2019. u 14:58

Recimo da imate odličnu ideju i želite da pokrenete visoko-tehnološki startap. Jedno od pitanja koje se postavlja je gde ga pokrenuti, u kojoj zemlji i u kom gradu? Koji faktori bi uticali na ovu odluku? 

Da li biste ga pokrenuli u Srbiji? Po vašem mišljenju, koji su argumenti za, a koji su protiv tj. za pokretanje negde drugde (i gde)? 

Ovu temu otvaram na blogu sa namerom da što više učesnika u diskusiji da realna mišljenja, činjenice, stavove i preporuke koje mnogim mladim (i ne sam mladim) ljudima, koji se spremaju da pokrenu svoje firme, mogu pomoći da donesu ovu značajnu odluku.

Edit: Implicitno, pitanje je i šta bi trebalo uraditi, promeniti, unaprediti, da bi se što više domaćih i stranih preduzetnika odlučilo da svoje startape upravo baziraju u Srbiji? Drugim rečima: šta treba uraditi da Srbija bude prepoznata kao startap zemlja (engl. startup friendly country)?

P.S. Prošlo je 15 meseci otkako nisam pisao ovde na blogu, a nisam ni pratio dešavanja. Verovatno sam dosta toga propustio.

Atačmenti



Komentari (293)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nepopustljiv nepopustljiv 05:12 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

maksa83
Mada - Maksa se uglavnom šegači i sve očas pretvori u sprdnju.

Plave oči, sklonost ka raku jetre i izreku "ko zajebavanje ozbiljno shvata njega treba ozbiljno zajebavati" u paketu prenosimo s kolena na koleno.

Dabogda ova sklonost ka bolesti nestala u ovom kolenu.
Što se tiče plavih očiju - i ja ih imam - i ne žalim se.
A za zajebavanje - za to sam uvek.
Srdačno, čovečansko, ...
floki floki 08:36 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

za regensburg momci mogu samo da se složim, pet godina smo tamo živeli, ćera mi je rođena u regensburgu, sva bitna klinka što je rođena na dunavu

samo alse, 9 meseci terenskog rada... moli boga da poštar i komšija nisu zgodni tipovi

ovo što maksa priča za berlin je skroz tačno, mislim i za evropski okvir, ne samo nemački...

nemačka mlađa populacija je više hipsterska i tako, ali je cela država i dalje birokratska, formalna, to baš i ne u prilog startup atmosferi...
birokratija je efikasna, ali nije jednostavna... tako da je amerika tu sigurno bolja

a što se para tiče, pa jasno je da će to u americi ići lakše, pa ne reketiraju džabe ceo svet dolarom već 70 godina...
alselone alselone 08:39 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

samo alse, 9 meseci terenskog rada... moli boga da poštar i komšija nisu zgodni tipovi


Pa jasno, kažem kako je to bilo direktno sa faksa i da sada nema šanse da bih prihvatio. Jednog mog drugara je žena zezala kad se vratio kući sa posle višemesečnog odusustva, dočekuje ga na vratima i kao ćerci se obraća - evo tate, ali pravog, ne onog što dođe svako veče.
maksa83 maksa83 08:48 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Jednog mog drugara je žena zezala kad se vratio kući sa posle višemesečnog odusustva, dočekuje ga na vratima i kao ćerci se obraća - evo tate, ali pravog, ne onog što dođe svako veče.

Među auto-prevoznicima (što mi kažemo kamiondžijama) je pre mobilnih telefona postojao običaj da kad se vraćaju sa neke duže ture stanu u nekom motelu/kafani pred Beogradom i jave se kući telefonom da stižu, da ne bude neprijatnih iznenadženja...

alselone alselone 08:54 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Među auto-prevoznicima (što mi kažemo kamiondžijama) je pre mobilnih telefona postojao običaj da kad se vraćaju sa neke duže ture stanu u nekom motelu/kafani pred Beogradom i jave se kući telefonom da stižu, da ne bude neprijatnih iznenadženja...


Dobra praksa.

Ja sam 2017. bio 120 dana na putu (što je najgore, iscepkano, na po par dana) i onda hop! naiđem na tuđu košulju među svojim vešom.


Dobro, vlasnik košulje je i dalje bio tu, ženin ćale, ali dobro, morao sam malo da se zezam tada a i danas kad krenem da prepričavam nekim ljudima se odmah oči otvore, vole da čuju dobar trač pa to ti je.
maksa83 maksa83 09:05 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

i onda hop! naiđem na tuđu košulju među svojim vešom.

Irci (koji su ekstremna frakcija Srba) imaju celu pesmu o tome:

alselone alselone 09:10 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Irci (koji su ekstremna frakcija Srba) imaju celu pesmu o tome:


Sad pročitah, dobra je. Baš mi liči na irski fazon.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:49 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Što se tiče plavih očiju - i ja ih imam - i ne žalim se.
A za zajebavanje - za to sam uvek.


Mi plavooki smo svi rodbina..

Posto nas plavookih nema mnogo na toj beli svet isti nam je tatko - onaj jedan jedini kome je taj gen onomad mutirao.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:55 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Irci (koji su ekstremna frakcija Srba) imaju celu pesmu o tome:


Fiddle im para vredi
(a i ajris lep za slusanje.. bejbi bAj xexe)
maksa83 maksa83 11:06 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Mi plavooki smo svi rodbina..

Posto nas plavookih nema mnogo na toj beli svet isti nam je tatko - onaj jedan jedini kome je taj gen onomad mutirao.

Manje više prekjuče, tj. pre 6000-10000 godina.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:58 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

maksa83
Mi plavooki smo svi rodbina..

Posto nas plavookih nema mnogo na toj beli svet isti nam je tatko - onaj jedan jedini kome je taj gen onomad mutirao.

Manje više prekjuče, tj. pre 6000-10000 godina.


E taj veseljak nas rasadio po svetu..

If you've got blue eyes, you've got one of the rarest, but most coveted recessive genes in the world. In fact, only about 17 percent of the world's population has blue eyes.

"The mutations responsible for blue eye colour most likely originate from the north-west part of the Black Sea region, where the great agricultural migration of the northern part of Europe took place in the Neolithic periods about 6,000 to 10,000 years ago," the researchers report in the journal Human Genetics.Jan 31, 2008.
srdjan.pajic srdjan.pajic 12:45 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

a što se para tiče, pa jasno je da će to u americi ići lakše, pa ne reketiraju džabe ceo svet dolarom već 70 godina...


Pa da nije tako, već biste se poubijali između sebe nekoliko puta, ložili i ciklon-Beovali komšije i manjine, kao onomad, ili biste već bili Putinova kučka. A taj servis - košta .

Ili ovo, što reče pleki, za sankcije u vidu zabrane uvoza retkih zemlji i metala - pa zato valjda plaćamo porez za ovoliku armiju, da prosto ode tamo i uzme to što nam treba.

(ovde zaležem u rov i čekam da prođe galama )

Šalu na stranu, moja gospoja radi za veliku nemačku korporaciju (par milijardi dolara godišnjeg prometa, to je jedna od onih vaših porodičnih firmi koja postoji od ~18. veka, prave medicinsku i naučnu lab opremu, centrala im je u Getingenu, ali je onaj deo koji stvarno pravi pare - ovde kod nas, negde valjda u Konektikatu, onda u Koloradu i na Portoriku. I, naravno, beneficije za zaposlene su sve po američkom sistemu: dve i po nedelje godišnjeg i par nekih letećih dana za praznike i to je to, neplaćeno trudničko. Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.


srdjan.pajic srdjan.pajic 13:03 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Ovo je dovelo do problema piraterije - ljudi kupe pravo skupo brendirano pojačalo, "iskopiraju ga" profajlerom i vrate pojačalo prodavcu ("nisam zadovoljan" ) i tako u krug dok ne pokupe sve što im treba. Bukvalno hardver ispiratizuju softverom (ok, drugim hardverom tj. specijalizovanim kompjuterom koji softverom odglumi proizvoljan drugi hardver). Nikakva ekskluziva, viđam zadnjih par godina tu kutiju ovde po svirkama, doduše onih profi bendova što sviraju po corporate žurkama.


Da, ponekad zaboravim koliko su to niske učestanosti, mislim na audio opseg, sa sve oversemplingom, to se sad sve toliko lako i kvalitetno digitalizuje i posle drnda u softeru da su svakakve zezalice postale moguće. Ono što me pomalo plaši je što su zašli već duboko u mikrotalase sa svim tim digitalnim čudima, da su dobri stari radio-i (baseband, konverzije, međučestanost, a sad već i sam front-end, sem finalnog izlaznog stepena i antene, već duže vreme softver koji trči na nekim FPGA-jevima.

Jedino još ciglu ne mogu da peku digitalno, ni metal da seku i vare...



maksa83 maksa83 13:03 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.

Samo da ti kažem, tj. da se nadovežem na ono sa gitarama da vrhunski muzički softver i prateće elektronske džidžabidže pravi firma iz najopuštenije i najqrcosviračkije zemlje možda ne baš nasvijet, ali svakako u Evropi - IK Multimedia iz Modene, Italija. Opasna ekipa.
srdjan.pajic srdjan.pajic 13:16 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

maksa83
Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.

Samo da ti kažem, tj. da se nadovežem na ono sa gitarama da vrhunski muzički softver i prateće elektronske džidžabidže pravi firma iz najopuštenije i najqrcosviračkije zemlje možda ne baš nasvijet, ali svakako u Evropi - IK Multimedia iz Modene, Italija. Opasna ekipa.


A kolika je to firma? U smislu broja zaposlenih i godišnjeg obrta?

I Ducati pravi odlične motocikle (povremeno me zasvrbi da kupim jedan), i ovde su jako na ceni iako se kvare, teško popravljaju (loše organizovana mreža za servisiranje, delove dovlaće iz Italije), moraju stalno nešto da se cinculiraju, pojede ih ovaj naš benzin sa etanolom. Ali jako lepo izgledaju na putu i entuzijaste ih vole.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:21 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic
Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.


Gde ovo postoji?

Btw: The Case for Doing Nothing - niksen.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:41 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic
za sankcije u vidu zabrane uvoza retkih zemlji i metala - pa zato valjda plaćamo porez za ovoliku armiju, da prosto ode tamo i uzme to što nam treba.


U ovom konkretnom slučaju je najava zabrane izvoza iz Kine, ako novine ne lažu.
shone shone 13:45 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?



Što se tiče plavih očiju - i ja ih imam - i ne žalim se.




A za zajebavanje - za to sam uvek.
Srdačno, čovečansko, .
srdjan.pajic srdjan.pajic 13:53 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Dragan Pleskonjic
srdjan.pajic
Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.


Gde ovo postoji?

Btw: The Case for Doing Nothing - niksen.


Pa u Nemaćku: link. Moja gospoja kaže da u njihovoj centrali u Getingenu imaju 30-satno radno vreme.

edit: imam neku drugaricu ovde u Bolderu koja radi u kompaniji koja je uvela onu neku foru da imaš slobodnih dana koliko god hoćeš (sve plaćeno). I, kao što se verovatno očekivalo - to ne koristi niko. I dalje ljudi uzmu dve do tri nedeje odmora, a ni to ne odjednom, nego rade ko blesavi.



niccolo niccolo 15:16 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Irci (koji su ekstremna frakcija Srba) imaju celu pesmu o tome:

Ja nju prvi put čuo u Dablinu, u nekom pabu...posle guglovao da je nađem na netu pri čemu sam bio zapamtio tipa samo onaj deo as drunk as drunk could be
maksa83 maksa83 15:18 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Ja nju prvi put čuo u Dablinu, u nekom pabu...

Ih pa to je njihova ITEBESAMSITKAFANO...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:31 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

maksa83
Ih pa to je njihova ITEBESAMSITKAFANO...


Pa sad mora i ovo:


nepopustljiv nepopustljiv 16:40 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic

...
I, naravno, beneficije za zaposlene su sve po američkom sistemu: dve i po nedelje godišnjeg i par nekih letećih dana za praznike i to je to, neplaćeno trudničko. Ne može da se pravi ozbiljna firma gde ti zaposleni stalno nešto izvoljevaju, rade 30 sati nedeljno i imaju osam nedelja godišnjeg odmora.


Braća Nemci su dokazali da može - i dokazuju isto godinama.
Imaju najduže godišnje odmore, najviše neradnih prazničkih dana - tako da, oni, u prinicpu, rade 10 meseci godišnje.
I uz takvu bahatost - uspeli su da obezbede solidan život svim zaposlenima - od čistačice do akademika.
Dakle - ipak može.
Uz dobru organizaciju.
Osamdesetih godina sam čitao neku njihovu studiju kojom su dokazivali da se cca 80 procenata uspešnosti nekog entiteta zasniva na organizaciji.
Elementi su, potom, veoma lako zamenjivi.
Itd...
Dakle, braćo Nemci, ne nasedajte na tlapnje braće Amerikanaca o potrebi 16-časovnog radnog vremena svih 7 dana u nedelji.
floki floki 17:46 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

standard u nemackoj je 35 do 42 sata radna nedelja, zavisno od branse i 5 ili 6 nedelja odmora, isto zavisno od branse...
ovo za 30 sati nedeljno i 8 nedelja godisnjeg nisam cuo nigde za ovih 15+ g ovde, ali mozda i postoji...

ja sam prvih pet godina radio 35 sati nedeljno i sve sto prekovremeno bude sam imao posle slobodne dane... 6 nedelja godisnjeg garantovano, par drzavnih praznika su bili preko toga i jos par dana kad se nakupi prekovremeno...
i eto, pravili smo, pa, jedne od najboljih profi audio sistema na svetu (electro voice i dynacord)

eto, moze i bez toga da se bude rob, mada ne znam hoces li mi poverovati da moze, posto ti se dopada da si rob, jbg :)

to stanje (kao kad crnci robovi u kuci onima sto dirince na polju ne daju unutra u "nasu kucu" ) se racionalnom argumentacijom ne moze popraviti...
b92_wen b92_wen 17:59 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic
To pod pretpostavkom da nemačka država nije zainteresovana da zaštiti kritične tehnologije kao što bi uradila (i radi) bilo koja druga ozbiljna država. Ja mislim da je to pogrešna pretpostavka, i ne bih to gledao kao neki kriterijum za odluku gde da izmestim-osnujem startap.

Ne poznajem poslovno okruženje u Nemačkoj


Pa čoveče, Amerika već sprema te mere i govori na sav glas da će da spreči ovo/ono, dok to Nemačka ni ne pominje nego se otvara sve više. I ti sad pričaš da su to pretpostavke. Nisu pretpostavke nego se već dešava.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:07 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

i eto, pravili smo, pa, jedne od najboljih profi audio sistema na svetu (electro voice i dynacord)


Čekaj, jel si ti u te firme upao kad su one već imale razvijen biznis, ili si bio deo njihove startap faze?
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:10 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

b92_wen
srdjan.pajic
To pod pretpostavkom da nemačka država nije zainteresovana da zaštiti kritične tehnologije kao što bi uradila (i radi) bilo koja druga ozbiljna država. Ja mislim da je to pogrešna pretpostavka, i ne bih to gledao kao neki kriterijum za odluku gde da izmestim-osnujem startap.

Ne poznajem poslovno okruženje u Nemačkoj


Pa čoveče, Amerika već sprema te mere i govori na sav glas da će da spreči ovo/ono, dok to Nemačka ni ne pominje nego se otvara sve više. I ti sad pričaš da su to pretpostavke. Nisu pretpostavke nego se već dešava.


Nisi dobro razumeo napisano, ajde probaj ponovo da pročitaš, ali polako.
floki floki 18:13 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

koji crni startap, postoje od kraja rata...
no svejedno - ja nemam nameru da sagorevam na poslu da bi gazda tukao profit i mene tapsao po ramenu, to pali kod naivnih tipova...

da imam svoju firmu i da radim za svoj dzep, onda to i ima smisla... ali, posto nemam, onda ovako - ponasam se skroz kapitalisticki prema tome sto im prodajem (vreme rada) - sto manje radim a sto skuplje da to prodam... i ne zalim se, nimalo, za sada
b92_wen b92_wen 18:22 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic
Nisi dobro razumeo napisano, ajde probaj ponovo da pročitaš, ali polako.


Prvo si odvalio, a sada izigravaš duhovitog baju. Ne bih te više zadržav'o, sam ćeš da se češeš gde te ne svrbi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:34 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

da imam svoju firmu i da radim za svoj dzep, onda to i ima smisla... a


Pa o tome pričamo sve vreme, o tome je blog. Ne o običnom day job-u, što bi rekli.



srdjan.pajic srdjan.pajic 18:36 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

b92_wen
srdjan.pajic
Nisi dobro razumeo napisano, ajde probaj ponovo da pročitaš, ali polako.


Prvo si odvalio, a sada izigravaš duhovitog baju. Ne bih te više zadržav'o, sam ćeš da se češeš gde te ne svrbi.


Nisi morao ni ovoliko da se trudiš.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:40 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

srdjan.pajic
Pa o tome pričamo sve vreme, o tome je blog. Ne o običnom day job-u, što bi rekli.


Da, ogromna je razlika pokretati startap i biti zaposlen u firmi/korporaciji za platu.

Nisam čuo startapera koji ima normalno radno vreme. Većina i kad spava, sanja o poslu. Neko uživa, a nekome su to more, buđenje noću, bilo da iskrsne nova ideja ili nova sekiracija.

Nije lako startaper biti.
aureus aureus 18:47 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

Dragan Pleskonjic
srdjan.pajic
Pa o tome pričamo sve vreme, o tome je blog. Ne o običnom day job-u, što bi rekli.


Da, ogromna je razlika pokretati startap i biti zaposlen u firmi/korporaciji za platu.

Nisam čuo startapera koji ima normalno radno vreme. Većina i kad spava, sanja o poslu. Neko uživa, a nekome su to more, buđenje noću, bilo da iskrsne nova ideja ili nova sekiracija.

Ili da se mora odgovoriti na mejl nekome u drugoj vremenskoj zoni da bi pokazao da pružaš kvalitetan i brz Customer Service.
Nećeš valjda da ti ode a ti još nisi vratio ni uloženo...
floki floki 18:50 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

sve je to jasno oko startapa, ko voli i hoće, puno sreće i svaka čast...

ni pajićeva žena ne radi u startapu, a ni švabe u getingenu (mnogo super gradić, moja lepśa polovina je tamo radila doktorat, pa me samo lepe uspomene vežu za taj period...)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:53 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

aureus
Ili da se mora odgovoriti na mejl nekome u drugoj vremenskoj zoni da bi pokazao da pružaš kvalitetan i brz Customer Service.
Nećeš valjda da ti ode a ti još nisi vratio ni uloženo...


Ili te zove telefonom u neko nedoba da mu objasniš kako i zašto nešto (ne) radi i to iz ko zna koje vremenske zone. A to traje dok ste vas par startaperskih entuzijasta sve u firmi: softverske arhitekte, programeri, podrška, održavanje, biznis dev, administracija, finansijeri, marketing i šta sve ne.
alselone alselone 18:59 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

sve je to jasno oko startapa, ko voli i hoće, puno sreće i svaka čast...

ni pajićeva žena ne radi u startapu, a ni švabe u getingenu (mnogo super gradić, moja lepśa polovina je tamo radila doktorat, pa me samo lepe uspomene vežu za taj period...)


E, Floki, nikad se nisi izjašnjavao na temu javnog ili da ne kažem pozadinskog šovinizma u Njemačku pogotovo prema nama Vlasima sa Balkana. Ovo malo što znam a da hoće da pričaju nisu baš oduševljeni ali to je sve mješalica posao varijanta pa ne bih baš uzimao zdravo za gotovo što kažu.
floki floki 21:13 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

alselone
sve je to jasno oko startapa, ko voli i hoće, puno sreće i svaka čast...

ni pajićeva žena ne radi u startapu, a ni švabe u getingenu (mnogo super gradić, moja lepśa polovina je tamo radila doktorat, pa me samo lepe uspomene vežu za taj period...)


E, Floki, nikad se nisi izjašnjavao na temu javnog ili da ne kažem pozadinskog šovinizma u Njemačku pogotovo prema nama Vlasima sa Balkana. Ovo malo što znam a da hoće da pričaju nisu baš oduševljeni ali to je sve mješalica posao varijanta pa ne bih baš uzimao zdravo za gotovo što kažu.


pa nisi me nikad ni pitao... :)

šta ja znam, stranac je stranac, dokle god imaš drugačije prezime, pitaće te odakle si, makar bio i peta generacija ovde...

no to je i normalno i meni ne smeta...

šta neko o meni misli, boli me baš, dok me ne dira na bilo koji način

švabe su nas puno gledale pre kroz gastarbajter filter - uglavnom slabo pismeni, vredni ljudi koji rade jeftinije üoslove, samo takve su i mogli da vide, uz pokojeg krimosa (inače ja imam dobrog drugara blizu mene ovde, koji je i iz mog sela, stariji više od 20g od mene, ovde je ihahaj odavno i živeo sa onim nekim ćentom u istom stanu tada...)

to se menja dosta, polako, dosta normalnog, obrazovanijeg sveta našeg ima, pa je i generalni utisak drugačiji...

među kolegama je to sve ok, u proseku je to sve normalan svet, slično kao i kod nas....

a ovaj na baušteli, često će da ispriča da ga šef švaba drkeljiše zato što je srbin, a ne zato što je zabušant, ne zna jezik, pravi pizdarije...

u nemačkoj obrazovni sistem prilično rano sortira decu (svu decu), pa su tu došljaci malo više pogođeni ako nisu obrazovani bolje jer ne rade sa decom, deca slabije nemački pričaju...

naša šmizla ide u gimnaziju (ovde osnovna traje samo 4 godine), samo jedan razred ima gde su probrana deca sa darom za prirodne nauke, i tu ima pa preko 30% dece koji imaju bar tatu ili mamu strance... od ex yu samo je ona tu, inače slovenski narodi, kinezi i tako... uglavnom slovenska žica u tom razredu ima najbolje rezultate (dve ruskinje bliznakinje i ova naša...)
edit: a da, ima još jedna mala kojoj je baba izbosne, ona je isto super vredno i pametno dete
gedza.73 gedza.73 21:53 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

A kolika je to firma? U smislu broja zaposlenih i godišnjeg obrta?

da ne veruješ kakav je to kraj. baš tu, skoro par ulica dalje, uzimao nekad neke delove (to kod nas nije bilo ni u naznakama).
ako bude porodična večina odlučila (a da me pre toga ne izmore) možda skočim pa da ti slikam par fotografija okoliša.

kad kreneš ka Mn nema dela gde neko porodično preduzeće nešto ne pravi u evropskim okvirima. Napravi krug od jedno sto km od Mn i imaju industriju kojoj teško mogu da pariraju... da se ujedem za jezik a i da neko ne postavi mapu šta smo sve mi imali. (i da je samo tu. Piemonte, prema granici sa FR, tu im je negde i kasarna za karabinjere, Veneto, Bozen i okolina...)

Čovek ima tri sina, mašinci, u fazi projektovanja imaju narudžbenice.

Drugi lik je 'leteći', radio u jednoj velikoj kompaniji pa se osamostalio danas drži porstor od It preko Balkana do Rusije (radi za drugu koja ima sestrinsku firmu u USA), treći sad ima vrhunski hotel (promenio posao kojim se bavio još od sedamdesetih)... zamisli da na primer jedan Ferrari izađe u susret lokalnom preduzetniku poviše Limidi di Soliera (opet sedamdesetih) i pozajmi mu tunel za testiranje nečega. A u tom mestu imaš firmu (od nekoliko drugih poznatih) koja je u svom sektoru u evropskom vrhu.

Mada dok sam bacio pogled gde je Maksina firma (via dell' industria bila okidač) ima i drugih primera. JEdan momak, dobar lik bio, malo precenio sposobnosti i tržište pa se zbog dugova ubio a firma i danas postoji.

Italijani su u sektoru male i srednje privrede (u mnogim oblastima od poljoprivrede, preko tekstilne, drvne, metalske, prehrambene...imaju u ponudi u velikom trgovinskom lancu prizrensku salamu sa albanskim orlom a suva šljiva je poreklom Čile, Argentina i Kalifornija) u samom vrhu. Prave praktične, dobre mašine (poslednjih godina i oni pomalo počinju sa fušerisanjem)... nemačke firme imaju poslovnu saradnju sa italijanskim proizvođačima od kojih kupuju mašine i zaokružuju svoju ponudu.

dolaze ljudi iz Maroka, Tunisa...

Baš skoro pričam sa sinom da u jednom malom krugu od tridesetak hiljada stanovnika ima nekoliko preduzeća (sve porodične, sve nastale sedamdesetih) toliko jakih da cela centralna Srbija nema (a nije ni imala) niti jednu domaću tog ranga.

drugačije izgrađen preduzetnički mentalitet, drugačiji pristup poslu a iza sebe već imaju godine tog sistema i modni brend Made in Italy.



Milan Novković Milan Novković 22:13 26.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

floki
... to se menja dosta, polako, dosta normalnog ...

Dobra fora na ovu temu, i to baš kod Dragančeta, koja slučajnost:

- Cifre su mi se pomešale, možda grešim, i dosta, al Draganče neka ispravlja - možda baš dok je on bio "auf dem ersten Leben" (ovo je lupetanje, stavio "first violin" u Google prevodilac, pa na latinski, pa nemački - ja se svako malo igram sa ovim prevodiocem iz profesionalne, bukvalno, deformacije) firme koja je možda prilazila i 100 ljudi u Beogradu dobijemo mi naš najveći posao od ECB (Evropska Centralna Banka - statistički office), pobedili IBM, Accenture, UBS, ... moramo da se hvalimo)

- Dogovorimo se da će Beograd to i da vodi i da radi, nači ključ u ruke, i oni počnu da šalju ekipe u Frankfurt na vizije, zahteve, arhitekure, test-planove (ovi što bi trebali da crtaju po tablama, al smo se, valjda, dogovorili da njih treba u njivu).

- Elem, "ovi" su - jedan dvostruki državni pobednik iz fizike (jugoslovenski, još onomad), drugi je dobacivao do državnih takmičenja iz matematike, jedan s gnušanjem gledao na sve što je iko ikad uradio u svetu na temu string klasa, multi-tredinga, frejmwokova i pisao svoje, nemoš ko čovek da se najedeš u restoranu od njihovog lateralnog razmišljanja i pričanja ...

- I u jednom trenutku ih Nemci bojažljivo upitaju a kakve su to škole u Srbiji i šta su oni završili ...

- ... i sad, dovde je sve tačno, ali je moguće da smo odgovor podesiki kako nam odgovara, nači urbana legenda, prepričavanjem s kolena na koleno - oni su kobajagi rekli pa ok su škole, i mi smo nako, ok, a ako bude problema onda će iz Srbije doći oni najbolji

A Englezi su fini, što reče Pekić ovde kao stranac možeš da budeš srećan ako ne izigravaš Engleza, za Nemce, valjda, nije rekao ništa, to je prosto, treba da radiš ko čovek, u Francuskoj da pričaš perfektan Francuski, i u Americi da imaš love
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:28 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

ni pajićeva žena ne radi u startapu, a ni švabe u getingenu (mnogo super gradić, moja lepśa polovina je tamo radila doktorat, pa me samo lepe uspomene vežu za taj period...)


Moja žena radi u korporaciji koja je pre ~dve godine kupila startap u kome je radila. I posao joj se nije nimalo promenio, R&D, jedino je malo oladila sa long hours, a i zdravstveno osiguranje je nešto bolje. Mada generalno nije nešto zadovoljna, korporacija, još nemačka, niko ništa ne radi, samo nešto menadžuju ko nenormalni, i mršte se, za najgluplju sitnicu da je nabavi treba joj brdo papira, i bar mesec dana čekanja, a za malo veću siitnicu meću VP-ja na avion da dođe iz Getingena da malo klima glavom, šef je drnda, da se pokaže i dobaci do penzije iduće godine, mada im je ona praktično jedini naučnik koga ovde imaju da radi u klin rumu, a neće ni tehničara da joj kupe. I, šta će, počela je da traži drugi posao.

Tako sam i ja onomad radio u korporaciji, izdržao oko dve godine i smorio se. Mada, sad sa sitnom decom, ne bih se baš upuštao u neki preduzimački poduhvat koji bi tražio uobičajeno angažovanje.



jadragoljub jadragoljub 00:56 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

kad smo već kod pajitja i njegovog boldera i tih startapova.
elem u njegov komšiluk postoji firms PSAudio, cca 38 zaposlenih, prave pojačala, nemog zapantim kolko nula ima u ceni, meleon. mislim firma počela sedamdesetih ka proizvođači prepredpojačalla za gramofonske glave. danas su ajkule , i po ceni i po kvalitetu , a i o lovi, daklem tolko godine tolki poso , čista ezoterija po kvalitetu, 38 zaposlenih.
meni je to pamet . opstati na tržištu tolike godine i to manufakturom.
koji bre ferariji i ostali bentliji, uostalom bentli i PSAudio su tu po načinu proizvodnje, manufaktura ništa traka i serijska proizvodnja, al ajde.
ova j razgovor počeo da liči na onu o leonardu
- a kudegaje leonardo, enega pravi lakove da lakira sliku. a degaje slika, a pa jošgu neje počeja da gu pravi.
tako este se i vi prebacilimlogo na veličinu i zaradu a premalo na početakkako pokrenuti.
bar se meni tako čini.
nepopustljiv nepopustljiv 05:21 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

gedza.73

...

Baš skoro pričam sa sinom da u jednom malom krugu od tridesetak hiljada stanovnika ima nekoliko preduzeća (sve porodične, sve nastale sedamdesetih) toliko jakih da cela centralna Srbija nema (a nije ni imala) niti jednu domaću tog ranga.

drugačije izgrađen preduzetnički mentalitet, drugačiji pristup poslu a iza sebe već imaju godine tog sistema i modni brend Made in Italy.


Eeeee, ali oni nisu imali dragoga druga Titu - i sve benefite toga predivnog doba.
I nisu smeli da spavaju u vreći za spavanje gde im se ćefne.
I vlada im se menjala svaki čas - a ne kao naš Faraon - stabilno do kraja vremena.
floki floki 09:45 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

ada generalno nije nešto zadovoljna, korporacija, još nemačka, niko ništa ne radi, samo nešto menadžuju ko nenormalni, i mršte se, za najgluplju sitnicu da je nabavi treba joj brdo papira, i bar mesec dana čekanja, a za malo veću siitnicu meću VP-ja na avion da dođe iz Getingena da malo klima glavom, šef je drnda, da se pokaže i dobaci do penzije iduće godine, mada im je ona praktično jedini naučnik koga ovde imaju da radi u klin rumu, a neće ni tehničara da joj kupe. I, šta će, počela je da traži drugi posao.


видиш, моја жена је радила у шведско-немачкој фирми прилично дуго и супер јој је било, док ту фирму није купио амерички mylan (то је фармацеутска гангстерска екипа, позната по скандалу са епипеном у америци, иначе је фирму основао и направио србин из лике, милан пушкар, пре се и звала милан, али су после променили... он је био и главни док није умро, од тада доминирају муфљузи у спрези са конгресом... чиста олигархија)

е кад су амери преузели, почело је баш то - састанчење и политика нон стоп, хаос, ништа се не зна, циркус, катастрофа

жени су нудили да постане ускоро неки сениор директор на глобалном нивоу за сву биостатистику, али је она то све отерала у три материне и после ево, десет година, прешла у мању, опет немачку, породичну фирму да ради...
много опуштеније, за исте паре практично, лагано...

тако да, нема ту правила, бар их ја не видим... ја сам радио и у мањим и у већим фирмама, па и у некој врсти стартапа на почетку и било је свега

бар колико ја видим, у великој, можда и највећој мери ти атмосфера на послу па скоро и цео посао зависи не од тога колико је фирма добра или велика, мала него какав ти је шеф...


apacherosepeacock apacherosepeacock 09:56 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

(то је фармацеутска гангстерска екипа, позната по скандалу са епипеном у америци, ина


Epipen u Americi 600$ a u Kanadi 60$.. (bese?)
floki floki 10:10 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

apacherosepeacock
(то је фармацеутска гангстерска екипа, позната по скандалу са епипеном у америци, ина


Epipen u Americi 600$ a u Kanadi 60$.. (bese?)


te fore, a onda ga po evropi i nema da se kupi iako je preko potreban, mylan ne može dovoljno da napravi jer su "potrebe" za američko tržište ogromne...

a ogromne su zato jer su tata i mama od direktorke mylana, preko svojih političkih veza, progurali zakon da je epipen obavezan da bude u svakoj školi i to ne znam koja količina (što jeste dobro u osnovi, ako neko dete dobije anafilaktički šok da može da se spasi)

e kad je taj zakon stupio na snagu, onda je cena krenula sa skyrocketing, a rok trajanja epipena je 6 meseci, pa onda škole kupuju svakih 6 meseci nove, po sve većoj i većoj ceni, a stare bacaju...

bio priličan skandal, ni ne znam kako se rešio, sećam se da je ta direktorka bila u kongresu valjda na "ribanju"...

možda sam neki detalj od ove priče pogrešno razumeo/zapamtio/interepretirao, ali suština je, bar po meni, čista oligarhija

sada je mylan u novom skandalu jer su dogovarali cene sa drugim proizvođačima generičkih lekova, a kolovođa cele priče je izrealska teva, tek su to mafijaši par ekselans...
maksa83 maksa83 10:29 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

sada je mylan u novom skandalu jer su dogovarali cene sa drugim proizvođačima generičkih lekova, a kolovođa cele priče je izrealska teva, tek su to mafijaši par ekselans...

Nema mafije do farmakomafije...

Doduše samo ih u Americi puštaju da tako divljaju, ali ceo njihov zdravstveni sistem je FUBAR...

Ne znam jesam pominjao, neki programerski sajt (možda i nije bio, možda je bila i Quora), neko pitao "koji je najzajebaniji programerski intervju na kom ste bili?" i javi se neki tip i opiše kako je to izgledalo, prijavio se na neki oglas i dobijao prilično netrivijalne (NP problemi) zadatke da rešava, mahom neke varijante problema ruksaka, i prođe, i prime ga, i kaže "prviih nedelju dana nisam kapirao kakav to oni softver prave, a onda sam shvatio da je to SAS (Software As Service) za lekare koji im pomaže da napumpaju račune", kaže da je dao otkaz sledeće nedelje. Nebitno šta je on uradio u toj situaciji, kako god - postoje firme koje ti kao lekaru nude uslugu optimizacije računa ali na drugu stranu, tako da bude što veći. Ludnica...

gedza.73 gedza.73 10:30 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

I vlada im se menjala svaki čas

ima kod njih svačega. jedan od stereotipa je da su Italijani neradni. Italijani su daleko, daleko radniji od Jugoslovena.

ono što je njima išlo na ruku je američka sfera uticaja i prelazak na savezničku stranu četres treće. za razliku od nas. što je opet navelo vodu na italijanksu stranu a nas osakatilo na dug vremenski period.
u komunističkom bloku su imali jeftinu radnu snagu (Topola je šila uniforme za Agip pumpe a plate bile na nivou Jura korporacije) i jeftine sirovine.

daleko je It od idealnog (na jugu se reketiraju velike firme, ribari u krivovlovu se biju sa karabinjerima, od sitnih do krupnih prevara, radionice se zatvaraju ili otpuštaju radnike, 'ne javlja mi se na mail ni na telefon, dužan mi pare, sutra idem ga ubijem', 'kažu mi kako fakturu od 200 K ostavljamo na stranu i nadamo se boljim vremenima a šta ćemo kad nam sva proizvodnja ide preko njih', voćari kukaju na konkurensciju sa Istoka, stočari na mleko iz Francuske, babe bi da spale muslimane, radnici da proteraju Rumune što snižavaju cenu rada, neki se čak sele u Bg, neki u Argentinu, neki u švajcarsku ili Nemačku, hale se prodaju ili izdaju, industrijske zone se sve ređe održavaju kao nekada, ogromni dugovi, populizam...)

ali, kad već je spomenuto košenje, cela SFRJ je išla kod Terpina u nabavku freza ili samohodnih kosačica (sa dodatkom za snopovezivanje) sa Acme i Lombardini motorima


U Švedskoj ima preduzeće sa preko pedeset Merloa iz Kunea. a mi kladionica, kockarnica i navijači.
Neke velike tajkunske firme iz Srbije su nabavljale skoro celokupnu mehanizaciju od italijanskih porodičnih preduzeća.


IMa jedna firma koja je od većih u preradi papira. NJen vlasnik (sada pokojni) ima mnogo dobar muzej (malo dalje od sedišta fabrike).

na drugoj strani seljak u štalama u kojima danas nema krava (kad se setih muzeja) ima enorman kapital u starim poljoprivrednim alatkama. Od dreša B & P na Fiatu do traktora sa početka prošlog veka.

Kad pričaš sa ljudima in vivo iz različitih sektora, različitog obrazovnog nivoa, imovnog stanja, uporediš njihova razmišljanja, njihov stil, pristup poslu sa našim vidiš u stvari koliko smo mi generalno sjebani kao društvo i koliko se vrtimo u krug.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:46 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

te fore, a onda ga po evropi i nema da se kupi iako je preko potreban, mylan ne može dovoljno da napravi jer su "potrebe" za američko tržište ogromne...


Ma jezivi su.

Sad sam potrazila koliko kosta u NL negde izmedju 50 i 100 evra (2 injekcije). S tim sto je za decu pokriven osiguranjem ili se neka sitnija cifra doplacuje.

Da, vidim po stampi (NL) da je ta firma Mylan i ovde snabdevac (jedan od..), onda neka pomada za ekcem i akne, promenom vlasnika kompanije (Novum Pharma Chicago), poskupela 1.100 procenata.

To je samo jedan primer, jos kazu da na kutiji pomade pise da 'nema garancije za efikasnost tj. moguce da pomaze'. Sastojci pomade inace u Americi kostaju plus minus 30$.

Itd.



nepopustljiv nepopustljiv 11:01 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

gedza.73

...

Kad pričaš sa ljudima in vivo iz različitih sektora, različitog obrazovnog nivoa, imovnog stanja, uporediš njihova razmišljanja, njihov stil, pristup poslu sa našim vidiš u stvari koliko smo mi generalno sjebani kao društvo i koliko se vrtimo u krug.

Šta ima veze!?
Ali smo mi zato imali Faraona Titu i crveni pasoš!
Jebote!
floki floki 11:12 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

maksa83

Nema mafije do farmakomafije...

Doduše samo ih u Americi puštaju da tako divljaju, ali ceo njihov zdravstveni sistem je FUBAR...

Ne znam jesam pominjao, neki programerski sajt (možda i nije bio, možda je bila i Quora), neko pitao "koji je najzajebaniji programerski intervju na kom ste bili?" i javi se neki tip i opiše kako je to izgledalo, prijavio se na neki oglas i dobijao prilično netrivijalne (NP problemi) zadatke da rešava, mahom neke varijante problema ruksaka, i prođe, i prime ga, i kaže "prviih nedelju dana nisam kapirao kakav to oni softver prave, a onda sam shvatio da je to SAS (Software As Service) za lekare koji im pomaže da napumpaju račune", kaže da je dao otkaz sledeće nedelje. Nebitno šta je on uradio u toj situaciji, kako god - postoje firme koje ti kao lekaru nude uslugu optimizacije računa ali na drugu stranu, tako da bude što veći. Ludnica...




ma najveća mafija, bez konkurencije, su bankari :)
bailout je primer najveće pljačke u istoriji, odnosno "preraspodele imovine od dole na gore"...

posle njih, mrtva trka između oružja i farmacije

fresenius ovde, na primer, je drugi po veličini vlasnik klinika po nemačkoj i onda lepo oni svoje proizvode prodaju svojim klinikama a račune plaća zdravstveno osiguranje, tj obični radnici, mi, ovce u toru

kad si pomenuo SAS, ja pomislio da je to SAS za statističare (to moja žena koristi)
taj SAS ima svoju open source varijantu, zvanu "R", to se na univerzitetima koristi, možeš ih uporediti kao matlab i octave, na primer...
maksa83 maksa83 11:19 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

kad si pomenuo SAS, ja pomislio da je to SAS za statističare (to moja žena koristi)
taj SAS ima svoju open source varijantu, zvanu "R", to se na univerzitetima koristi, možeš ih uporediti kao matlab i octave, na primer...

Meni je prva asocijacija na SAS oni engleski specijalci.

Znam za R, to je baš jako počelo da se nosi u modi, dotle da smo još pre 9 godina morali da obezbedimo interfejs za dovaćanje podataka iz R-a (na glup način doduše, preko COM objekta, ali protokol je binaran i lakše je da izložiš .NET bibilioteku kao COM objekat nego da je opet praviš u C-u da bi bila multiplatformska a desktop platforma je zapravo jedna jedina na svetu, koliko god se pravili da ih ima 3). Sad je u tim data mining svetovima postao popularan skoro kao Python.
floki floki 13:38 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

ja se time nisam nikad petljao, osim kad je žena počela da radi postdoc na TUM-u, pa imali neki super server pod linuxom a admin im samo instalirao R, pa je kilavo radilo... ništa brže nego na običnom kompu

sećam se da sam ja onda od kuće preko ssh u njenom userspace svukao sav source pa ga na toj mašini i iskompajlirao, onda je letelo u božju mater, bilo bar 10x brže nego pre, tako da je žena prvi put videla da ima neke vajde od mog petljanja linuxom i konzolom...
Milan Novković Milan Novković 13:47 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

floki
ja se time nisam nikad petljao, osim kad je žena počela da radi postdoc na TUM-u, pa imali neki super server pod linuxom a admin im samo instalirao R, pa je kilavo radilo... ništa brže nego na običnom kompu

sećam se da sam ja onda od kuće preko ssh u njenom userspace svukao sav source pa ga na toj mašini i iskompajlirao, onda je letelo u božju mater, bilo bar 10x brže nego pre, tako da je žena prvi put videla da ima neke vajde od mog petljanja linuxom i konzolom...

Nači u rubrici Vajda od tebe sad stoje dve stavke:

1. Unošenje uglja u podrum
2. Ssh expert



Moram da se pohvalim, moja žena ima i treću stavku:

3. Expert klimač glavom (ko ono kuče u kolima)
floki floki 14:06 27.06.2019

Re: Šta kažu drugi?

биће да је кухиња на првом месту кад је вајда од мене у питању... надам се :)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:11 24.06.2019

Kako nas (neki) drugi vide

Izveštaj: GLOBAL SOFTWARE MARKETPLACE INSIGHTS: EASTERN EUROPE

Isečak:

EDUCATION

In general, Eastern Europe offers an extremely high-quality education because the culture puts a high value on learning from childhood through university. This is further enhanced by the legacy of the vigorous FSU (Former Soviet Union) educational system which persists today in the many excellent math and science programs available in the region. Overall, Eastern Europe has an ample supply of quality universities with a strong emphasis on sciences and has been producing well-trained IT graduates for many years.

In addition, the FSU educational culture values challenging problem solving which translates nicely into the skills needed for software development. As a rule, Eastern European software developers will seek an elegant solution for a problem rather than using a cheap workaround (unless absolutely necessary). This devotion to doing things right, and leveraging all available technologies and intellectual prowess to the smallest of problems, has helped the region become the renowned software powerhouse it is today.

In addition to their software-friendly mindset, Eastern Europeans are increasingly proficient in English. In a 2017 report by EI, Poland ranked #11 out of 80 countries for English proficiency. Serbia, Romania, Hungary, and Czech Republic were close behind and ranked #16, #17, #19, and #20, respectively.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:14 24.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

In general, Eastern Europe offers an extremely high-quality education because the culture puts a high value on learning from childhood through university.


Pa ne znam, eno su mirela i tasa kukali i zapomagali na sav glas pre neki dan zbog nedostatka elementarne pismenosti kod mladih naraštaja (sa posebnim naglaskom na geekovima i IT-jevcima) i zalagali se za nepopularne (nehumane) metode silovanja studenata sa gramatikom i/ili književnošću na svim godinama studija, osnovnih i master, a ni doktoranti verovatno ne bi bili pošteđeni. Stiče se utisak da pisci tog Izveštaja nisu baš najbolje upoznati sa situacijom na terenu (ili mi ne spadamo u Istočnu Europu).


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:10 24.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

srdjan.pajic
Pa ne znam, eno su mirela i tasa kukali i zapomagali na sav glas pre neki dan zbog nedostatka elementarne pismenosti kod mladih naraštaja (sa posebnim naglaskom na geekovima i IT-jevcima) i zalagali se za nepopularne (nehumane) metode silovanja studenata sa gramatikom i/ili književnošću na svim godinama studija, osnovnih i master, a ni doktoranti verovatno ne bi bili pošteđeni.


Erhm... postoji priličan broj onih koji nisu baš vični usmenoj i pisanoj reči i pravopisu. To viđamo i po novinskim portalima, gde ne bi očekivali brojne omaške, a ne samo među inženjerima. Nego imao bih par pitanja vezano za tu temu:
- Šta su radili u osnovnoj i srednjoj školi, ako su polupismeni došli do fakulteta?
- Primetio sam da, među gikovima, veliki broj njih ne ume dobro rukom da crta na tabli kada se diskutuje softverska ili mrežna arhitektura i slično. Da li treba uvesti i likovno obrazovanje kao predmet na fakultetima?

P.S. Na jednom sajmu sam kupio nekoliko knjiga koje obrađuju temu naše gramatike, pravopisa, pravopisnih dilema i slično. Ono što me iznenadilo je da različiti autori imaju različite preporuke. I pitanje: koji je pravopis na snazi, odnosno koju knjigu i autora preporučujete?

Stiče se utisak da pisci tog Izveštaja nisu baš najbolje upoznati sa situacijom na terenu (ili mi ne spadamo u Istočnu Europu).


Mi spadamo i tamo i ovamo, a možda ni tamo ni ovamo. U stvari smo most između istoka i zapada i to bi trebali da iskoristimo.

Prošle godine nas je posetio jedan profesor iz Amerike, koji je značajno ime u oblasti poslovanja, startapa i Venture Capitala. Posle duže priče, došli smo do toga da je nabolje da se pozicioniramo upravo kao most. Treba da povezujemo, a ne da razdvajamo. Andrićeva "Na Drini ćuprija" je bila jedna od tema razgovora i inspirisala je ideju. Mogao bih dosta da napišem o ovome, ali ne bih bez njegove saglasnosti.

Milan Novković Milan Novković 23:05 24.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic
srdjan.pajic
Pa ne znam, eno su mirela i tasa kukali i zapomagali na sav glas pre neki dan zbog nedostatka elementarne pismenosti kod mladih naraštaja (sa posebnim naglaskom na geekovima i IT-jevcima) i zalagali se za nepopularne (nehumane) metode silovanja studenata sa gramatikom i/ili književnošću na svim godinama studija, osnovnih i master, a ni doktoranti verovatno ne bi bili pošteđeni.


Erhm... postoji priličan broj onih koji nisu baš vični usmenoj i pisanoj reči i pravopisu. To viđamo i po novinskim portalima, gde ne bi očekivali brojne omaške, a ne samo među inženjerima. Nego imao bih tu par pitanja:
- Šta su radili u osnovnoj i srednjoj školi, ako su polupismeni došli do fakulteta?
- Primetio sam da, među gikovima, veliki broj njih ne ume dobro rukom da crta na tabli kada se diskutuje softverska ili mrežna arhitektura i slično. Da li treba uvesti i likovno obrazovanje kao predmet na fakultetima?
...

Muy bien, sehr gut paralela (ne pričam ni jedan jezik, samo se foliram)

Kad smo kod IT sistem arhitekata, tj kad si ih potegao, ja predlažem ne crtanje na tabli nego ručnu berbu kukuruza. Naime, hands-eye koordinacija, motor skills - da se klip očisti, pa efikasno otkidanje kao energy efficient potez inače ode šaka, koren palca pogotovo, pa tako 10 sati dnevno - unparalleled, pogotovo ako se ...

... takmičiš u njivi ...

... sa ženama (muškarci su boraija za pobediti - em polu-kilavi em samo nešto drobe tipa partizani-čenici) ...

... i igrom neverovatnog slučaja Tasa je opet asociran i sa ovim, iako podosta indirektno:

Njegova koleginica sa posla, biologija, je moja drugarica i bivša komšinica iz Prigrevice, a njena majka, Tetka Anđa, neverovatno divna žena, je neverovatno brzo brala kukuruz, Tetka Nena iz Titove isto, i divna, i brzina, pa moja keva istom brzinom.

Jesam reko da su muškarci bili boranija i nisu mogli da se nose sa njima, mislim da jesam, a mene bi prvih godina dve od njih tri stavile između sebe i pomagale mi (kukuruz se seje u redovima - ovo je za decu iz grada), tu i tamo mi oberu poneki klip kako zaostanem pa bih ja po brzini bio u grupi sa njima, gospoda što nosi pantalone podosta iza nas iako sam ja žene samo usporavao.

Onda sam ja počeo da obraćam pažnju na to kako su one toliko brze - klasična mehanika, kvantna mehanika, kretanje glave i očiju, rad nogu i ruku, šaka pogotovo, forward planning,... i naučio na kraju da budem brz kao i one, bez njihove pomoći, ako mi baš trgne pena i malo brži minut-dva, ali baš na mišiće, jedva, i na ograničen rok ...

... a one ko da ne rade, s lakoćom, ko da levitiraju kroz one kukuruze, uvek nasmejane, iako ni ne zaklapaju tih 10 sati, ni dan danas ne kapiram ni tu energiju, ni tehniku.

Vežbanje crtanjem na tabli je za sissies
maksa83 maksa83 23:09 24.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Kad smo kod IT sistem arhitekata, tj kad si ih potegao, ja predlažem ne crtanje na tabli nego ručnu berbu kukuruza. Naime, hands-eye koordinacija, motor skills - da se klip očisti, pa efikasno otkidanje kao energy efficient potez inače ode šaka, koren palca pogotovo, pa tako 10 sati dnevno

Jedan ex kolega se pre petnaestak godina otisnuo u svet i radio po trejderskim firmama. U jednoj od njih (u, mislim, Irskoj) vlasnik firme je primao trejdere tako što kandidatima zakaže partiju pokera i posmatra ih. To je bio ceo intervju. Kolega je trejdere iz te firme a i trejdere generalno zvao "majmuni sa pištoljima".
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 00:05 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

... a one ko da ne rade, s lakoćom, ko da levitiraju kroz one kukuruze, uvek nasmejane, iako ni ne zaklapaju tih 10 sati, ni dan danas ne kapiram ni tu energiju, ni tehniku.

Vežbanje crtanjem na tabli je za sissies


E pa kad si već otvorio temu onda imam još jednu interesantnu "vežbu".

Kosidba običnom ručnom kosom, snaga mišića i veština kosca da sa minimumom napora pokosi što više i bolje. Jul mesec i velike vrućine, livada planinska, trava oštra i tvrda tkzv. jarac. Kosi se od jutra do mraka. I tako dan za danom, preko mesec dana. Kad se pokosi određeni deo i osuši, skupi se seno u plastove, pa nastavi kosidba. Pauze dve dnevno za doručak i ručak, ne više od pola sata svaka.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:03 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Nego imao bih par pitanja vezano za tu temu:
- Šta su radili u osnovnoj i srednjoj školi, ako su polupismeni došli do fakulteta?
- Primetio sam da, među gikovima, veliki broj njih ne ume dobro rukom da crta na tabli kada se diskutuje softverska ili mrežna arhitektura i slično. Da li treba uvesti i likovno obrazovanje kao predmet na fakultetima?


Pitanja su dobra, samo si zakasnio, prošao je taj Tasin blog pre nedelju dve.

Milan Novković Milan Novković 08:52 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic
... a one ko da ne rade, s lakoćom, ko da levitiraju kroz one kukuruze, uvek nasmejane, iako ni ne zaklapaju tih 10 sati, ni dan danas ne kapiram ni tu energiju, ni tehniku.

Vežbanje crtanjem na tabli je za sissies


E pa kad si već otvorio temu onda imam još jednu interesantnu "vežbu".

Kosidba običnom ručnom kosom, snaga mišića i veština kosca da sa minimumom napora pokosi što više i bolje. Jul mesec i velike vrućine, livada planinska, trava oštra i tvrda tkzv. jarac. Kosi se od jutra do mraka. I tako dan za danom, preko mesec dana. Kad se pokosi određeni deo i osuši, skupi se seno u plastove, pa nastavi kosidba. Pauze dve dnevno za doručak i ručak, ne više od pola sata svaka.

To

I posle toga abstract factories, medijatori, fasade, chains of responsibility i ostale popljoprivredne goodies dođu tako prirodno

Doduše vi ste baš bili hard-core, mi smo počinjali taman kad svane, a pošto se rosa osuši postaje dosta teže i mi max još sat-dva posle toga kosili, al zato svako jutro buđenje u 4.

Meni se zalomilo oko Plitvičkih jezera, strinina familija, iako su moji iz Like nego sva bliža rodbina kolonizovana u Vojvodinu.

Sećam se još kako sam skupljao hrabrost da pitam da li mogu da se odraslima pridružim. Naime, najdraži oko mene u detinjstvu su imali sitan bag u sistemima ponašanja i bilo je dosta zezanja ako bih se ponašpao previše naivno (nije da me je prečesto doticalo), ne daj bože da dozvolim ćaletu ili stricu da me olako pobede u šahu, morao sam da pružim respektabilan otpor, em gubim, em sam predmet netrivijalnog zezanja (jedva čekam da Alseov sin počne da ga bedi u šahu, iz čiste "pakosti" a plus mi je stric bio baš težak za pobediti, jedno vreme najbolji u selu.

Al ovi ljudi u Lici, to sve fini ljudi i politički korektni, čim sam spomenuo ženju da se oprobam u košenju trave Čika Jovo se baci na ledinu da mi naoštri kosu, naklepće prvo (huh, ako me vidi Tasa kako sam izmodifikovao ovu reč najebo sam, plašim se) - baš me interesuje koliko ljudi danas zna šta je to "klepati kosu" i kako se radi.

Nači odrasli tada u toj Lici bili mnogo fini i profesionalni ljudi, naučiše me za čas, tu sam brzo postao brz kao oni, muškarci, jbg, iako stvarno nemam priim-jedbi, nego zamišljam kako bi bilo da su i žene kosile, i toliko su me posle hvalili
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:04 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Milan Novković
To

I posle toga abstract factories, medijatori, fasade, chains of responsibility i ostale popljoprivredne goodies dođu tako prirodno

Doduše vi ste baš bili hard-core, mi smo počinjali taman kad svane, a pošto se rosa osuši postaje dosta teže i mi max još sat-dva posle toga kosili, al zato svako jutro buđenje u 4.


Dok je rose u travi, nešto i možeš da odsečeš ručnom kosom. Kasnije tokom dana, kada se trava "raspari" od sunca, onda nastaju muke. Obično se onda plasti (skuplja) ono što se prethodnih dana pokosilo. Jedva čekaš kišu da „omekša“ trava, tako se lakše kosi. A posle čekaš sunce da je osuši da bi skupio.

Trava sitna i ako ne odsečeš do "crne zemlje" onda ima manje sena, a ti si loš kosac. A to je onda loša reputacija i sve što uz to ide.

Tu su nas učili odgovornosti u poslu, kvalitetu rada, štednji, efikasnosti, planiranju koje zavisi od atmosferskih prilika i koječega još itd.

A ovi današnji programeri rade u klimatizovanim prostorijama, na odličnoj opremi, sede na savremenim stolicama, tu je kafa, sokovi, hrana, igračke... I opet se nešto bune.
nikvet pn nikvet pn 09:07 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic

Kosidba običnom ručnom kosom, snaga mišića i veština kosca da sa minimumom napora pokosi što više i bolje. Jul mesec i velike vrućine, livada planinska, trava oštra i tvrda


Да, косач по врелцу знојан весла косом по ливади; мученик, рекло би се, али жене на то другим очима гледају, памте и вребају... Добар косач је ето тако ничим изазвано оглашен и изложен похоти женској - стоп - госн Чер ће ово боље знати описати.
nepopustljiv nepopustljiv 11:12 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic
Milan Novković
To

I posle toga abstract factories, medijatori, fasade, chains of responsibility i ostale popljoprivredne goodies dođu tako prirodno

Doduše vi ste baš bili hard-core, mi smo počinjali taman kad svane, a pošto se rosa osuši postaje dosta teže i mi max još sat-dva posle toga kosili, al zato svako jutro buđenje u 4.


Dok je rose u travi, nešto i možeš da odsečeš ručnom kosom. Kasnije tokom dana, kada se trava "raspari" od sunca, onda nastaju muke. Obično se onda plasti (skuplja) ono što se prethodnih dana pokosilo. Jedva čekaš kišu da „omekša“ trava, tako se lakše kosi. A posle čekaš sunce da je osuši da bi skupio.

Trava sitna i ako ne odsečeš do "crne zemlje" onda ima manje sena, a ti si loš kosac. A to je onda loša reputacija i sve što uz to ide.

Tu su nas učili odgovornosti u poslu, kvalitetu rada, štednji, efikasnosti, planiranju koje zavisi od atmosferskih prilika i koječega još itd.

A ovi današnji programeri rade u klimatizovanim prostorijama, na odličnoj opremi, sede na savremenim stolicama, tu je kafa, sokovi, hrana, igračke... I opet se nešto bune.

Dobri poznavaoci tvrde da je košenje najteži seljački posao?
Milan Novković Milan Novković 11:38 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

nepopustljiv
Dragan Pleskonjic
Milan Novković
To

I posle toga abstract factories, medijatori, fasade, chains of responsibility i ostale popljoprivredne goodies dođu tako prirodno

Doduše vi ste baš bili hard-core, mi smo počinjali taman kad svane, a pošto se rosa osuši postaje dosta teže i mi max još sat-dva posle toga kosili, al zato svako jutro buđenje u 4.


Dok je rose u travi, nešto i možeš da odsečeš ručnom kosom. Kasnije tokom dana, kada se trava "raspari" od sunca, onda nastaju muke. Obično se onda plasti (skuplja) ono što se prethodnih dana pokosilo. Jedva čekaš kišu da „omekša“ trava, tako se lakše kosi. A posle čekaš sunce da je osuši da bi skupio.

Trava sitna i ako ne odsečeš do "crne zemlje" onda ima manje sena, a ti si loš kosac. A to je onda loša reputacija i sve što uz to ide.

Tu su nas učili odgovornosti u poslu, kvalitetu rada, štednji, efikasnosti, planiranju koje zavisi od atmosferskih prilika i koječega još itd.

A ovi današnji programeri rade u klimatizovanim prostorijama, na odličnoj opremi, sede na savremenim stolicama, tu je kafa, sokovi, hrana, igračke... I opet se nešto bune.

Dobri poznavaoci tvrde da je košenje najteži seljački posao?

Ne zapošljavati takve "poznavaoce" kao konsultante

Ideja za biznis: naplaćivati finoj a radoznaloj klijenteli visoke fees da se vode na selo kakvo je nekad bilo na teške poslove, par nedelja.

Nisam ja smislio, u Viktorijanskoj Engleskoj su postojale Victorian Workhouses <-- LINK - Google mi izbacio link i mrzi me da čitam, ali sam davno odgledao TV serijal ' napravili sada slično okruženje i vodili ljude da se oprobaju par nedelja - dal veliki procenat, ili većina, nije izdržala, a to je onomad bilo dobrotvorno okruženje za one koji nemaju kuću i nemaju za hranu - primer posova, kolko bejaše, tipa 350-400 radnih sati mesečno (ovo nagađam) - pravljenje šodera od kamena metodom tucanja, pravljenje koštanog brašna od koski metodom Avanovanja i Tučkovanja (ko voli može da proba ovo i u kućnim uslovima nekoliko dana, 12 sati dnevno, za minimalne, proste obroke) ...

... a razlika u našem poimanju dikensovih nedobrotvornih okruženja pre i posle upoznavanja sa ovim workhouses je ko Pride and Prejudice i WW1 dokumentarca.
nepopustljiv nepopustljiv 12:00 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Milan Novković
nepopustljiv
Dragan Pleskonjic
Milan Novković
To

I posle toga abstract factories, medijatori, fasade, chains of responsibility i ostale popljoprivredne goodies dođu tako prirodno

Doduše vi ste baš bili hard-core, mi smo počinjali taman kad svane, a pošto se rosa osuši postaje dosta teže i mi max još sat-dva posle toga kosili, al zato svako jutro buđenje u 4.


Dok je rose u travi, nešto i možeš da odsečeš ručnom kosom. Kasnije tokom dana, kada se trava "raspari" od sunca, onda nastaju muke. Obično se onda plasti (skuplja) ono što se prethodnih dana pokosilo. Jedva čekaš kišu da „omekša“ trava, tako se lakše kosi. A posle čekaš sunce da je osuši da bi skupio.

Trava sitna i ako ne odsečeš do "crne zemlje" onda ima manje sena, a ti si loš kosac. A to je onda loša reputacija i sve što uz to ide.

Tu su nas učili odgovornosti u poslu, kvalitetu rada, štednji, efikasnosti, planiranju koje zavisi od atmosferskih prilika i koječega još itd.

A ovi današnji programeri rade u klimatizovanim prostorijama, na odličnoj opremi, sede na savremenim stolicama, tu je kafa, sokovi, hrana, igračke... I opet se nešto bune.

Dobri poznavaoci tvrde da je košenje najteži seljački posao?

Ne zapošljavati takve "poznavaoce" kao konsultante

Ideja za biznis: naplaćivati finoj a radoznaloj klijenteli visoke fees da se vode na selo kakvo je nekad bilo na teške poslove, par nedelja.

...

Milane, da li si boldovanim mislio da je tvrdnja netačna?
Milan Novković Milan Novković 12:15 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

nepopustljiv
...
Milane, da li si boldovanim mislio da je tvrdnja netačna?

Morao sam, iako ona nije loša ljudi konsultantskog nivoa bi morali bolje da znaju.

Pošto Draganče potpunije bloguje od mene jedan teži "poslić" je sakriven u njegovoj priči.

Naime, kad ti ti naočiti muškarci, nauljenih bicepsa i torzoa što pucaju od snage, za kojima žene, što bi Nikvet rekao, seku vene, dobacuju suvo seno gore u potkrovlje u Augustu, ti si ga gore, batice, ako ti se tako posrećilo, najebo - ne zato što si damama nevidljiv, tu ti čak ni to više nije na pameti, ... ali pokvario bih ti uživanje u probanju ako bih sad iskustvo "pojasnio"

Imam ja više primera, ali čemu kvariti iznenađenja ako može da se ode na par nedelja u neko nemašinizovano selo i prepustiti seljacima na upotrebu, rabljenje (ne "seljankama", to može da se proba na sve strane

Nači za konsultantski posao ti treba in-depth knowledge, osim ako ti klijenti nisu suckers
nepopustljiv nepopustljiv 13:12 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Milan Novković
nepopustljiv
...
Milane, da li si boldovanim mislio da je tvrdnja netačna?

Morao sam, iako ona nije loša ljudi konsultantskog nivoa bi morali bolje da znaju.

Pošto Draganče potpunije bloguje od mene jedan teži "poslić" je sakriven u njegovoj priči.

Naime, kad ti ti naočiti muškarci, nauljenih bicepsa i torzoa što pucaju od snage, za kojima žene, što bi Nikvet rekao, seku vene, dobacuju suvo seno gore u potkrovlje u Augustu, ti si ga gore, batice, ako ti se tako posrećilo, najebo - ne zato što si damama nevidljiv, tu ti čak ni to više nije na pameti, ... ali pokvario bih ti uživanje u probanju ako bih sad iskustvo "pojasnio"

Imam ja više primera, ali čemu kvariti iznenađenja ako može da se ode na par nedelja u neko nemašinizovano selo i prepustiti seljacima na upotrebu, rabljenje (ne "seljankama", to može da se proba na sve strane

Nači za konsultantski posao ti treba in-depth knowledge, osim ako ti klijenti nisu suckers

Ali ja tvrdnju o težini košenja nisam čuo iz druge ruke (tj. od konsultanata), nego od (samih) seljaka.
Milan Novković Milan Novković 13:40 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

nepopustljiv
Milan Novković
nepopustljiv
...
Milane, da li si boldovanim mislio da je tvrdnja netačna?

Morao sam, iako ona nije loša ljudi konsultantskog nivoa bi morali bolje da znaju.

Pošto Draganče potpunije bloguje od mene jedan teži "poslić" je sakriven u njegovoj priči.

Naime, kad ti ti naočiti muškarci, nauljenih bicepsa i torzoa što pucaju od snage, za kojima žene, što bi Nikvet rekao, seku vene, dobacuju suvo seno gore u potkrovlje u Augustu, ti si ga gore, batice, ako ti se tako posrećilo, najebo - ne zato što si damama nevidljiv, tu ti čak ni to više nije na pameti, ... ali pokvario bih ti uživanje u probanju ako bih sad iskustvo "pojasnio"

Imam ja više primera, ali čemu kvariti iznenađenja ako može da se ode na par nedelja u neko nemašinizovano selo i prepustiti seljacima na upotrebu, rabljenje (ne "seljankama", to može da se proba na sve strane

Nači za konsultantski posao ti treba in-depth knowledge, osim ako ti klijenti nisu suckers

Ali ja tvrdnju o težini košenja nisam čuo iz druge ruke (tj. od konsultanata), nego od (samih) seljaka.

I prvoručni seljak ume da bude konsultant

Košenje jeste teško, ali je posh-težak seljački posao, ti tvoji su fini, posh seljaci

To ti je kao Huči koji veštačko đubrivo po kukuruzima posipa iz air-conditioned traktora, kabina sa prigušenim šumom, Bahov koncert za dve violine ide, a ne ručno, na 35 stepeni, iz kante u jednoj ruci, pa pogrbljen
aureus aureus 13:40 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic

A ovi današnji programeri rade u klimatizovanim prostorijama, na odličnoj opremi, sede na savremenim stolicama, tu je kafa, sokovi, hrana, igračke... I opet se nešto bune.

Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.
A manje ih hvale.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:42 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus
Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.


Što jes' jes', i to kudikamo veći.

P.S. Radio sam i jedno i drugo i to dugi niz godina, tako da govorim "iz prve ruke".
Milan Novković Milan Novković 14:03 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic
aureus
Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.


Što jes' jes', i to kudikamo veći.

P.S. Radio sam i jedno i drugo i to dugi niz godina, tako da govorim "iz prve ruke".

Dupli konsultant, i to pravi, i IT i seljak

Tj nudiš sve konsultantske usluge, ko što oni u Bluz Braders slušaju sve vrste muzike, i Kantri i Vestern

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:14 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Milan Novković
Dupli konsultant, i to pravi, i IT i seljak


A šta da se radi kada kažu: Srbija je zemlja 2P: programiranja i poljoprivrede.
alselone alselone 14:20 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

jedva čekam da Alseov sin počne da ga bedi u šahu, iz čiste "pakosti"


Učio sam ga pomalo da karta šaha ali vidim da ga nije privuklo. Onda sam ga učio da igramo QIII ali ni to, hoće Fortnite.

Tako da moram čekati da još poraste i da se "zadovoljim" loptom, plivanjem i skijanjem.
razmisljam razmisljam 15:53 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic

P.S. Na jednom sajmu sam kupio nekoliko knjiga koje obrađuju temu naše gramatike, pravopisa, pravopisnih dilema i slično. Ono što me iznenadilo je da različiti autori imaju različite preporuke. I pitanje: koji je pravopis na snazi, odnosno koju knjigu i autora preporučujete?


Не бих баш да се закунем, али мислим да су тренутно важећи

1. Ова граматика

и

2. Овај правопис
aureus aureus 16:08 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

razmisljam
Dragan Pleskonjic

P.S. Na jednom sajmu sam kupio nekoliko knjiga koje obrađuju temu naše gramatike, pravopisa, pravopisnih dilema i slično. Ono što me iznenadilo je da različiti autori imaju različite preporuke. I pitanje: koji je pravopis na snazi, odnosno koju knjigu i autora preporučujete?

1. Ова граматика

и

2. Овај правопис

Oh, drugarica Razmišljalica!

Ruku na srce, ne držim se u potpunosti tog poslednjeg pravopisa. Imam zamjerke na pisana slova, slova u kurzivu, velika slova i još neke...
razmisljam razmisljam 16:26 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus

Ruku na srce, ne držim se u potpunosti tog poslednjeg pravopisa. Imam zamjerke na pisana slova, slova u kurzivu, velika slova i još neke...


Имај ти замерке на шта год хоћеш - одвољети - али ово је Правопис који је тренутно важећи. Баш малочас сам утврдила да је препоручен од надлежног министарства.
Исто важи и за Граматику на коју сам дала линк, па ти сад види шта ћеш и како ћеш.

Узгред, мени најжалије што су ми отели право на цртицу између два презимена . ( У то име, поздрав за Чарлија, а он ће већ знати зашто. )
aureus aureus 16:30 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

razmisljam
aureus

Ruku na srce, ne držim se u potpunosti tog poslednjeg pravopisa. Imam zamjerke na pisana slova, slova u kurzivu, velika slova i još neke...


Имај ти замерке на шта год хоћеш - одвољети - али ово је Правопис који је тренутно важећи. Баш малочас сам утврдила да је препоручен од надлежног министарства.
Исто важи и за Граматику на коју сам дала линк, па ти сад види шта ћеш и како ћеш.

Узгред, мени најжалије што су ми отели право на цртицу између два презимена . ( У то име, поздрав за Чарлија, а он ће већ знати зашто. )

Vidiš.
Pojedinim pravopisnim rješenjima baš znaju da zeznu poštenu Vojvođanku.

Ne bih se osvrtao na dijelove pravopisa za koje držim da su sumnjivi. Najgore su promjene koje ne popravljaju ništa nego se unesu onako...
razmisljam razmisljam 16:38 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus

Najgore su promjene koje ne popravljaju ništa nego se unesu onako...


Са овим се потпуно слажем, али шта ми то вреди кад је тако како је.
Milan Novković Milan Novković 16:53 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

razmisljam
Dragan Pleskonjic

P.S. Na jednom sajmu sam kupio nekoliko knjiga koje obrađuju temu naše gramatike, pravopisa, pravopisnih dilema i slično. Ono što me iznenadilo je da različiti autori imaju različite preporuke. I pitanje: koji je pravopis na snazi, odnosno koju knjigu i autora preporučujete?


Не бих баш да се закунем, али мислим да су тренутно важећи

1. Ова граматика

и

2. Овај правопис

Uredno skinuto na vade mecum laptop, hvala u moje ime - donosio sam ja velike knjižurine pre, kako jezičari na blogu postanu kritično glasni, al džaba, jedva sam čekao da se knjige zagube negde u haosu u kući
aureus aureus 17:00 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

razmisljam
aureus

Najgore su promjene koje ne popravljaju ništa nego se unesu onako...


Са овим се потпуно слажем, али шта ми то вреди кад је тако како је.

Ništa ne vrijedi.
Zato predlažem da se ne sjekiramo mnogo nego da nešto prezalogajimo (svako kod sebe, naravno).
Ja sam sinoć pravio salatu od paradajza (volujskig srca), krastavaca, paprike, crnog luka i sira. Sve to lijepo posoljeno i posuto maslinovim uljem.

Ko večera samo salatu - neka bira kvalitetne sastojke, ne smije biti kompromisa sa ukusom.
Drugo je kad se salata jede uz pasulj il' kakvu drugu čorbu.
nepopustljiv nepopustljiv 17:16 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus
razmisljam
aureus

Najgore su promjene koje ne popravljaju ništa nego se unesu onako...


Са овим се потпуно слажем, али шта ми то вреди кад је тако како је.

Ništa ne vrijedi.
Zato predlažem da se ne sjekiramo mnogo nego da nešto prezalogajimo (svako kod sebe, naravno).
Ja sam sinoć pravio salatu od paradajza (volujskig srca), krastavaca, paprike, crnog luka i sira. Sve to lijepo posoljeno i posuto maslinovim uljem.

Ko večera samo salatu - neka bira kvalitetne sastojke, ne smije biti kompromisa sa ukusom.
Drugo je kad se salata jede uz pasulj il' kakvu drugu čorbu.

Da bi ta salata bila potpuna - trebalo bi da je poplašiš parčićima pržene slaninice.
To bi onda bilo štogod.
aureus aureus 17:28 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

nepopustljiv

Da bi ta salata bila potpuna - trebalo bi da je poplašiš parčićima pržene slaninice.
To bi onda bilo štogod.

Ne volim slaninu, stresem se kad nehotice progutam parčence.
Možda samo ako je dobro prošarana i ako nije poprimila neki neobični miris. A i to tanko izrezano, uz luk i sir.
Pržena slanina - no-no.
Kuvana - još gore.

Čudim se ljudima koji vole slaninu.
Ne nešto puno, mislim - različiti su ukusi, a i ljudsko je pravo da neko voli slaninu. Ipak...

Primjer sa slaninom rado koristim u objašnjenju zašto homoseksualci treba da imaju sva prava.
Kao što neko voli slaninu, tako neko voli isti pol. Ja ne volim slaninu ali ne sporim pravo drugima da je vole. Paralela je jasna.
nepopustljiv nepopustljiv 17:37 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus
nepopustljiv

Da bi ta salata bila potpuna - trebalo bi da je poplašiš parčićima pržene slaninice.
To bi onda bilo štogod.

Ne volim slaninu, stresem se kad nehotice progutam parčence.
Možda samo ako je dobro prošarana i ako nije poprimila neki neobični miris. A i to tanko izrezano, uz luk i sir.
Pržena slanina - no-no.
Kuvana - još gore.

Čudim se ljudima koji vole slaninu.
Ne nešto puno, mislim - različiti su ukusi, a i ljudsko je pravo da neko voli slaninu. Ipak...

Primjer sa slaninom rado koristim u objašnjenju zašto homoseksualci treba da imaju sva prava.
Kao što neko voli slaninu, tako neko voli isti pol. Ja ne volim slaninu ali ne sporim pravo drugima da je vole. Paralela je jasna.

Iz tvoje paralele ja, ipak, nisam uspeo da saznam da li si ti homoseksualac ili ne?
Mislim, baš me briga - nego toliko o paralelama.
Usput - ko ne voli slaninu, taj ne zna šta je dobro.
I to ne makar kakvu, ne tu fensi prošaranu - nego onu ordinarnu, tzv. sapunjaru.
Kakvu sam kupio na slaninijadi u Kačarevu.

aureus aureus 17:47 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

nepopustljiv
aureus

Ne volim slaninu, stresem se kad nehotice progutam parčence.
Možda samo ako je dobro prošarana i ako nije poprimila neki neobični miris. A i to tanko izrezano, uz luk i sir.
Pržena slanina - no-no.
Kuvana - još gore.

Čudim se ljudima koji vole slaninu.
Ne nešto puno, mislim - različiti su ukusi, a i ljudsko je pravo da neko voli slaninu. Ipak...

Primjer sa slaninom rado koristim u objašnjenju zašto homoseksualci treba da imaju sva prava.
Kao što neko voli slaninu, tako neko voli isti pol. Ja ne volim slaninu ali ne sporim pravo drugima da je vole. Paralela je jasna.

Iz tvoje paralele ja, ipak, nisam uspeo da saznam da li si ti homoseksualac ili ne?
Mislim, baš me briga - nego toliko o paralelama.
Usput - ko ne voli slaninu, taj ne zna šta je dobro.
I to ne makar kakvu, ne tu fensi prošaranu - nego onu ordinarnu, tzv. sapunjaru.
Kakvu sam kupio na slaninijadi u Kačarevu.


Šta je bitno?
Neko uživa u slanini, neko u intimnim odnosima sa istim polom. Neko se strese na ukus slanine, a neko na prizor dvije osobe istog pola u intimnom odnosu.
Ali prava su prava, a paralela razumljiva.

Tačno je da možda više ljudi voli slaninu nego što upražnjava intimne odnose sa istim polom.

Slažem se i da je sa aspekta slaninarske ortodoksije prošarana slanina fensi slanina.
Ali samo nju mogu da podnesem. I to tanko rezanu, sa crnim lukom i sirom. A i to samo ako kosim, a nema ništa drugo. I ako sam na ručku kod nekoga. Ne bih je sam kupovao, njet.
maksa83 maksa83 17:54 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Čudim se ljudima koji vole slaninu.

Nema tog jela koje se ne može popraviti sa malo slanine.
nepopustljiv nepopustljiv 17:56 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

maksa83
Čudim se ljudima koji vole slaninu.

Nema tog jela koje se ne može popraviti sa malo slanine.

Сагласан !

razmisljam razmisljam 17:58 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Milan Novković

Uredno skinuto na vade mecum laptop, hvala u moje ime - donosio sam ja velike knjižurine pre, kako jezičari na blogu postanu kritično glasni, al džaba, jedva sam čekao da se knjige zagube negde u haosu u kući


Само још и да почнеш уредно да завирујеш у обе књиге.*

*Ова реченица не имплицира твоје скилсе у писању, него те само охрабрује да проширујеш језичке видике, тек да не буде забуне.

И, наравно - нема на чему.
aureus aureus 18:01 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

maksa83
Čudim se ljudima koji vole slaninu.

Nema tog jela koje se ne može popraviti sa malo slanine.

Ne bih se iznenadio ako se ispostavi da je slaninarski lobi jak.
Milan Novković Milan Novković 20:55 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

maksa83
Čudim se ljudima koji vole slaninu.

Nema tog jela koje se ne može popraviti sa malo slanine.

Bacon and Egg Ice Cream @ The Fat Duck

jadragoljub jadragoljub 21:18 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

- Primetio sam da, među gikovima, veliki broj njih ne ume dobro rukom da crta na tabli kada se diskutuje softverska ili mrežna arhitektura i slično. Da li treba uvesti i likovno obrazovanje kao predmet na fakultetima?

nemoj da im daješ ideje, ovi kako su ludi ima da to ozbiljno prihvate.
kod nas itako laici u obrazovanju misle da je opšta kultura važnija od stručne. i to još od komunističkog doba pa i u kapitalizm ( uslovno rečeno kapitalizmu jer ovo ne liči ni na šta)
jadragoljub jadragoljub 21:38 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Uredno skinuto na vade mecum laptop

kako si skinuo, meni opera samo otvori pdf al nema opciju da skinem.
ne bi ja alme udaviše ste tačke i zapete.
aureus aureus 21:41 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

jadragoljub
Uredno skinuto na vade mecum laptop

kako si skinuo, meni opera samo otvori pdf al nema opciju da skinem.
ne bi ja alme udaviše ste tačke i zapete.

Možda je Opera otkrila da skidaš previše sadržaja nelegalno, pa ti ne da?
Milan Novković Milan Novković 23:12 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

jadragoljub
Uredno skinuto na vade mecum laptop

kako si skinuo, meni opera samo otvori pdf al nema opciju da skinem.
ne bi ja alme udaviše ste tačke i zapete.

Ja ne koristim Operu Dragoljube, na Firefoxu imam dugmiće, a Internet za tebe predlaže:

How can I download PDF from opera?

Scroll down and click the PDF documents option. Next to Download PDF files instead of automatically opening them in Opera, set the toggle switch to the on or off position. Close the Settings tab and now any PDF should be opened in Opera or be downloaded based on your choice in the previous step.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:57 25.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Dragan Pleskonjic
aureus
Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.


Što jes' jes', i to kudikamo veći.

P.S. Radio sam i jedno i drugo i to dugi niz godina, tako da govorim "iz prve ruke".


Ručno košenje - čemu?
aureus aureus 00:30 26.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

srdjan.pajic
Dragan Pleskonjic
aureus
Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.


Što jes' jes', i to kudikamo veći.

P.S. Radio sam i jedno i drugo i to dugi niz godina, tako da govorim "iz prve ruke".


Ručno košenje - čemu?


Teško da ta djevojčica može da pokosi više od Dragana Pleskonjića kad je on u formi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:40 26.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

aureus
srdjan.pajic
Dragan Pleskonjic
aureus
Prave znatno veći BDP po glavi stanovnika od ovih što ručno kose.


Što jes' jes', i to kudikamo veći.

P.S. Radio sam i jedno i drugo i to dugi niz godina, tako da govorim "iz prve ruke".


Ručno košenje - čemu?


Teško da ta djevojčica može da pokosi više od Dragana Pleskonjića kad je on u formi.


Jel ima nekih dronova-kosačica? Ako nema, eto ideje za startap. Kod nas je sastavni deo svake kosačice brat Meksikanac. Tako da bi dronovi rešili i problem imigracije.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:01 26.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

Ručno košenje - čemu?


Nije u pitanju košenje dvorišta i travnjaka da bi lepo izgledali, nego većih livada da bi se skupilo dovoljno sena za stoku za zimu.

Radi se o vremenu kad i nije bilo toliko mehanizacije. Ni danas mehanizacija ne može da kosi po brdovitim i planinskim livadama na neravnom i nagnutom terenu, koji je uz to krševit i ima puno drveća, žbunja, krtičnjaka i slično. Tu ima dosta kamenja i ostalog što može da ošteti mašinu. Takođe, trava je planinska, kratka i sitna, tako da mora dobro da se pokosi, da bi se skupilo dovoljno sena. Većinom se takve livade, u ovo vreme, više i ne kose, što je rezultat svekolikog progresa.

Davno bilo, samo se sećam tog vremena. Verujem da većina čitalaca ovde nije imala priliku da to vidi i proba, na njihovu sreću.
floki floki 08:21 26.06.2019

Re: Kako nas (neki) drugi vide

mene je moj matori učio malo da kosim kad sam bio klinac, on ima pokošene kvadratne kilometre u rukama...
ćale je bio ekspert da otkuje kosu (prvi stepen oštrenja) pa posle da je kamenom, "brusom" naoštri da bude kao žilet... za pojasom drveni "vodijer", ako se dobro sećam, pa se onda kosa navlaži ponekad... pokreti prstima prilikom oštrenja su bili super...
a to je bila prestiž veština kod ljudi u bosni... kad se skupe njih nekoliko da kose livadu, prvi kosibaša mora da bude najbolji, najizdržljiviji, najbrži
dešavalo se da mlađi momci hoće da budu prvi, da se dokažu, a na drugo mesto stane neki iskusni matorac, pa krene da mu kosi u pete, ovaj mora da zapne kao sivonja da mo pobegne, pa kolabira na sred livade...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana