Budućnost| Ekonomija| Gost autor| IT| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (1)

Predrag Brajovic RSS / 13.12.2019. u 23:48
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину -- најбољи за којег ја знам -- преносим у целини. Текст је 1) дугачак 2) вредан сваког трена ваше пажње 3) јер ћете после њега бити паметнији. Због обима, текст ће бити објављен из два дела. Данило се регистровао на Блог б92 као dbacko, па може да вам одоговара, ако умете да га питате. 
ПБ

Kratak dijalog o dva monetarna sistema sveta napisan u čast petstogodišnjice kačenja Luterovih "95 teza" na vrata crkve Svih Svetih u Vitenbergu.
 
Šta je Bitkoin i ko je tu gazda uopšte?

Niko. Niko od nas i svi mi zajedno. To je "samo" softver koji radi na računarima svih onih koji žele da se pridruže. Ni od koga ti ne treba dozvola. Ne postoji meta gde naciljati Tomahavk. Po svetu postoji toliko kopija ove računovodstvene knjige da ona može preživeti nuklearni udar (u žargonu se to zove "bubašvaba protokol"). Bitkoin se može preneti na računaru, mejlom, pismom, u glavi, u slici (steganografija), radio talasima... Jedna firma je čak platila lansiranje satelitskog repetitora koji pokriva Evropu, sever Afrike i dobar deo Azije namenjenog samo za prosleđivanje bitkoin transakcija. Korišćenje je besplatno. Ovakav softver se zove distribuiran jer nema jedan ili više centara sa privilegovanim učesnicima.
I Gutenbergova štamparska mašina je bila "samo" miks malo preciznijeg livenja, obrade drveta, poluge i tinte, začinjena cutting-edge telekomunikacionom tehnologijom tog doba - hartijom, ali ta otrovna kombinacija je promenila svet zauvek. Decentralizovala je pristup znanju i oslobodila najvažniju mrežu među ljudima od pisarskih centara moći - jezičku. Bitkoin koristeći se novom Gutenbergovom mašinom - internetom, oslobađa drugu najvažniju mrežu među ljudima - novčanu, koja prenosi signal o vrednosti.

Ne razumem. Kako to radi samo od sebe?

Soft skill-ovi su mrtvi, pripremi se na vreme za svet u kome caruje matematika. Doba disidenata pisaca, novinara, pesnika i glumaca je prošlo. Svako može da shvati, treba samo malo napora i želje. Sama srž ove tehnologije leži u zakonima brojeva. Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2, jer parna stepena funkcija gubi informaciju o znaku.
Koren je čudna funkcija. Problem kvadriranja dvojke ne možeš tek tako da rešiš unazad (inverzno). Možda sam ja krenuo od -2? Moraš da znaš neki dodatni uslov da bi izabrao pravu granu korena (pozitivnu ili negativnu) ili da probaš obe. Na kompjuteru ne bi mnogo potrajalo da zaista probaš obe grane. Ali! Postoji čitav jedan skup algoritama koji se zovu "kriptografske heš funkcije" (H). Pođimo od apsurdno velikog broja P (na primer od 55 cifara), stavimo ga u takav algoritam H i neka je rešenje broj J = H(P). Ovi algoritmi imaju čudesnu osobinu ireverzibilnosti. To znači da, imao li čak i najjači mogući sekvencijalni kompjuter, ne najjači postojeći, nego najjači koji termodinamika dozvoljava, u nameri da rešiš ovaj problem unazad, znajući J, a želeći da otkriješ P od koga smo krenuli ( P = H^-1(J) ) trebalo bi ti otprilike onoliko vremena koliko je Svemiru ostalo do njegove konačne termodinamičke smrti. Ovaj algoritam u Bitkoinu ima dve ključne uloge:

1. On čuva tvoju imovinu od drugih, tako da svako može da pristupi toj računovodstvenoj knjizi (zamisli da banka dozvoli da svako pristupi njenoj bazi podataka) a da opet ne može da ti je uzme. Zato Bitkoinu nisu potrebni adresa, zaposleni, direktori, obezbeđenje i revizori.
2. On čuva tuđu imovinu od tebe jer te sprečava da falsifikuješ transakciju i probaš dva puta da potrošiš isti novčić, kroz genijalno Satošijevo otkriće dokaza o radu (proof-of-work ili Nakamoto konsenzus). Novčana mreža je primer tzv. Vizantijske mreže, u kojoj se učesnici ne smatraju kooperantima nego suparnicima. Nakamoto konsenzus je rešenje kako ta mreža dolazi do zaključka šta je istina, kolika je nečija imovina, bez da se ikome predaje poverenje da za nas vodi tu knjigu evidencije imovine!

Sve do bloka postanja (genesis block) 3. januara 2009. morali smo da imamo računovođu (banka) kome predajemo poverenje da za nas vodi računovodstvenu knjigu novca. Ako on kaže prodavcu da ti imaš dinar sa kojim kupuješ robu, prodavac će mu verovati i robu će ti dati. Sada umesto poverenja imamo zakone brojeva. Bitkoin je jedna računovodstvena knjiga za celu planetu, agnostična na državne regulative i konačno, hvala Bogu, ne zahteva računovođu. Oci prosvetiteljstva su nam dali "Liberté, égalité, fraternité" i upozorili na vreme da je predstavnički sistem samo najmanje loša aproksimacija demokratije, zato je naš doprinos: "Vires in numeris!".

o_O Bojim se da mi i dalje ništa nije jasno.

Većina nas seda u avion u nadi da će poleteti. Ne moraš znati dinamiku fluida da bi negde otputovao. Daleko je prostije biti korisnik Bitkoina nego klijent banke. Za koju godinu koristićeš neki finansijski proizvod, a da ni ne znaš da u pozadini radi Bitkoin. Ali ako želiš da saznaš trebaće ti ne više od par nedelja da shvatiš najvažnije tehničke detalje. Za matematičku suštinu malo više od toga, ali ne moraš ići toliko duboko. To je zato što je on slobodna, potpuno otvorena tehnologija. Reci mi, gde to čovek može da sazna kako funkcioniše naš trenutni monetarni sistem, ta "džungla konfuzije" (Keynes)? Akademija i dalje predaje neistinu, da se Sunce vrti oko Zemlje (da je depozit stariji od kredita).

Kako to misliš: "Bitkoin oslobađa novac"?

To je pravo pitanje i najvažnija poruka:
Društvo je samo jedan veoma kompleksan graf. Svaki proces u društvu se može opisati učesnicima i njihovim vezama. Školovanje, vađenje pasoša, matičenje rođenih, venčanih, umrlih, katastar, uprava, carina, itd... Bez obzira na to što su neki procesi vrlo prosti, a neki beznadežno kompleksni, svi oni imaju jednu zajedničku osobinu da sačinjavaju hijerarhijski graf. To znači da svaka od ovih procedura da bi funkcionisala ima u osnovi neku listu ili knjigu evidencije (ledger), a nad njom piramidu odgovornih ljudi sa pravom upisa u nju koji su pečatom, potpisom ili ok dugmetom garanti istine (da je diploma odbranjena, carina plaćena, da se imovina poseduje, dete rođeno, ugovor važeći itd...). Ti ljudi su predstavnici kojima predajemo poverenje. Sve do interneta ljudi nisu imali drugi izbor da se umrežavaju osim ovog hijerarhijskog - predstavničkog (sa izuzetkom primitivnih plemenskih mikrozajednica). U ovakvoj topologiji mreže postoji nezgodan fenomen koji se zove korupcija. To je zloupotreba mreže od strane nekog od predstavnika i nije stvar mentaliteta nego je inherentni fenomen takve geometrije mreže. U svakom društvu postoje ubice koje se šetaju sa diplomatskim pasošima, mrtvi glasači, lažne diplome... Internet je prva horizontalna topologija umrežavanja ljudi u istoriji, a Bitkoin monetarni sistem koji koristi ovu osobinu interneta (peer-to-peer) kako bi izbacio posrednike iz novčane transakcije. To je po dizajnu necenzorabilan, transnacionalan, nehakabilan, u potpunosti definisan monetarni sistem koji ne zahteva predaju poverenja posrednicima da bi funkcionisao (trustless/ no counterparty risk). U srcu sistema je nesvakidašnje otkriće digitalne oskudnosti.

Gde je registrovan?

Bitkoin nije pravno lice, nije forex kockanje, ni akcija na berzi. Bitkoin je algoritam. Kao Pitagorina teorema. Znanje koje se više ne može vratiti nazad u bocu, niti se ljudi mogu naterati da se od njega oduče. Bitkoin sa velikim "B" je protokol, to je nova vrsta baze podataka bez administratora, u kojoj svaki korisnik ima istu ulogu i koja ima token (žeton, unos u bazi, to je bitkoin sa malim "b") koji može da menja vlasnika. Dinamika kreiranja tokena tokom vremena je regulisana protokolom, neizmenjiva od bilo kog korisnika i njihova količina nakon završetka te emisije će biti 21 milion. On je prvi programabilni novac. U transakciju se može implementirati i neka obligacija (ugovor), ne samo prosta razmena.

Znači to su neki virtuelni žetoni upotrebljivi na internetu?

"Virtuelni" je omiljeni pridev korporativnih medija. Nije virtuelna nego kriptovaluta jer je kriptografija čini mogućom i daleko realnijom od privatnog depozitnog novca.
Ovaj token nije obična informacija kao što je to mp3 fajl ili računovodstvena stavka na pasivi bilansa privatnog lica sa državnom licencom za depozitne poslove (banka). To je inertna informacija jer joj treba minimum fizičkog rada (mislim na veličinu u fizici) da bi nastala i pokrenula se. Kao zlato, samo bez mase. Naučili smo da ovaplotimo informaciju, napravimo od nje oskudnu tvar. I to je jedna divna istorijska simetrija. Moderna nauka - Galilejeva fizika je počela shvatanjem inertnosti materije, od toga da je pravolinijsko kretanje ravnomernom brzinom osnovno, a ne kružno kao što su mislile tadašnje usijane akademske glave, jer je enciklika na "savršenoj nebeskoj sferi". Otuda i jeretička kovanica za "nebesku mehaniku" Johana Keplera. Otkriće i oslobađanje kriptografskih heš funkcija od države, zasluga sajferpankera (cypherpunks), modernih pitagorejaca, i njihov religiozni odnos prema kriptografiji, doveo nas je do otkrića inertne informacije i to će otvoriti novu veliku stranicu istorije u kojoj je kriptografija osnov organizacije društva. Još uvek joj nismo dali ime, ali dobar kandidat je period omoćenja ili suverenosti individue, jer se istorija ne ponavlja, ali se rimuje (enlightment - prosvetiteljstvo, empowerment - omoćenje).

Ali ne smeju se tek tako dozvoliti te slobode, nastaće haos. Šta ako posluže za kupovinu droge i pranje novca?

Anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje treba braniti životom. Prva rečenica manifesta sajferpank pokreta je: "Privatnost je neophodan uslov za otvoreno društvo informatičkog doba. Privatnost nije tajna. Privatna stvar je nešto što se ne želi podeliti sa celim svetom, tajna je nešto što se ne želi podeliti ni sa kim. Privatnost je moć selektivnog otkrivanja sebe svetu".
"Svako ko se odriče prava na privatnost jer ‘nema šta da krije' se ne razlikuje od onoga ko se odriče prava na slobodu govora jer nema šta pametno da kaže" (Edward Snowden).
Ovog trenutka banka zna više o vama od vas samih. I to je posledica dizajna depozitnog novca. Dve najvažnije mreže među ljudima su jezička kojom serijalizujemo naše misli i novčana kojom prenosimo signal o vrednosti stvari oko nas. Svaki pokušaj ometanja ovih mreža treba da prepoznamo i sprečimo. Na vladama je da nađu načine da spreče protivzakonita ponašanja i obezbede oporezivanje bez diranja u anonimnost transakcije.

Neko mora da stoji iza svega toga. Čiji je taj Satoši Nakamoto?

Irelevantno. "Iza toga" je samo otvoren i svima dostupan programski kod. Bitkoin je recept, ideja, algoritam. Nije pravno lice. Da li je važno ko je zapravo bio Pitagora? Frensis Bekon? Vilijam Šekspir?

Postao je preskup. Mogu da ga priušte još samo bogati.

Novac sa dve decimale je samo istorijska posledica, verovatno nekada merne nepreciznosti kantara. Nije nikakav prirodni zakon da novac mora imati samo dve decimale. Bitkoin je deljiv na sto miliona delova. Možeš kupiti npr. hiljaditi deo bitkoina za 15 evra. Manje od 1% ljudi na planeti može imati više od jednog bitkoina, to je ogromna jedinica.

I šta onda? Da čekam da poraste pa da prodam?

Ne. Imaš priliku koju tvoji stari nisu imali. Da štediš u nečemu što ti nijedan diktator ne može obezvrediti, poreznik ili nasilnik oduzeti, službenik banke (na svoje slobodno tumačenje zakona) odbiti proslediti. Svakim danom je sve jače i rasprostranjenije platežno sredstvo. Čekaj dok ne budemo razmenjivali delove bitkoina na lokalnom buvljaku.

Ali, ovakav rast nije normalan. Ovo je balon koji mora da pukne.

Bitkoin je do sada imao 4 mehura. Prvi je bio jula 2010. kada je skočio sa $0.008 na $0.08. Drugi je bio "veliki mehur 2011." sa $0.06 na $31, da bi onda pao na $5. Treći je bio aprila 2013. sa $20 na $280, kada su se kiparske banke spasavale pleneći klijentske depozite (bail-in). Četvrti je bio velika kriza MtGox berze novembra 2013. kada je skočio sa $70 na $1200, pa nekoliko meseci kasnije pao na $200. Bitkoin je, naravno, i sada u balonu, koji se zove jedino slobodno neregulisano tržište na svetu. Višegodišnji trend rasta vrednosti bitkoina prati Metkalfeov (Metcalfe) zakon o vrednosti mreže. Ali na sitnijoj vremenskoj skali ta vrednost je vrlo volatilna jer mreže rastu u naletima, a na svakom od njih se dešava borba straha i pohlepe i novo otkrivanje fer cene. Ne zaboravi samo Kejnsov investicioni savet: "Tržište može mnogo duže da ostane iracionalno nego ti solventan".

Države jednog trenutka više neće dozvoliti ovo igranje.

Ovaj argument više svedoči o inferiornosti onoga ko ga izgovara nego o moći vlada. Evo spiska nekih državnih zabrana do sada: Hindu-Arapske cifre, štamparska mašina, slobodni izbori, podela vlasti, pruge, višespratnice, alkohol, saharoza, gramofon, zlato, homoseksualnost, marihuana, pornografija. Jedino što vlade i bankarski kartel mogu je da pokušaju moralno prokazivanje ideje u nadi da će većina od nas nasesti. TPPN! TPPN! (Terorizam, Pedofilija i naravno omiljeni opresivni zakon, naslednik Sokratovog kvarenja omladine, njegovo predikativno visočanstvo: pranje novca). Ali, bez većine nas to su samo zmajevi od papira. Ne zaboravi prvu lekciju renesansnog, prosvećenog čoveka: ti nisi objekat nad kojim se vrši istorija, ti si subjekat koji je menja.
Kada je 2000. Lars Ulrich iz Metallica-e lio suze pred Senatskim odborom za svojom intelektualnom svojinom u slučaju Napster, jedan koder pozvan kao veštak je lepo upozorio vladu SADa: "Zabranite Napster i pojaviće se nešto mnogo strašnije". Ugasili su ga. I još istog meseca dobili Bittorent protokol, koji je danas između ostalog i neizostavan deo mašinerije Bitkoin protokola, jer: "Internet tretira cenzuru kao kvar i meandrira oko nje" (John Gilmore, jedan od koderskih apostola i najuži krug sajferpankera).
"Čitave armije ne mogu zaustaviti ideju kojoj je došlo vreme" (Victor Hugo). Pokušati zabraniti Bitkoin bilo bi kao pokušati zabraniti psovke ili izraz za obim kružnice.

Priča se preko "virtuelnih" medija da je otkriće u stvari blokčejn ne Bitkoin?

Nakon potrošenih ismevanja i pretnji, ovo je preostala slamka sofista. Potcenjivački i sa visine, treba da ostavi utisak da se to deca igraju dok ne ulete veliki. Ali, kako kaže jedna od zen rekontri Patrijarha Pavla: "Ne kaže On da čovek ne živi o hlebu, nego da ne živi samo o hlebu". Blokčejn je osnova, ali je samo telo, bez tokena je zombi. Bitkoin je sa razlogom jedna vrlo spora i neefikasna baza podataka. Imperativ dizajna je da mora ispunjavati uslov da je bez korisničkih uloga i administratora. Jednostruko povezana lista heševa izrudarenih blokova (blockchain) je jedini poznat način da ovaj uslov implementiramo u programskom kodu. Dakle on rešava jedan vrlo uzak i specifičan problem. Svega smo spremni da se odreknemo da bi dobili osobinu da nema vlasnika. Ako Dojče banka želi napraviti blokčejn on će po definiciji biti zatvoren, sa administratorom. Ta kreatura će ili imati bezvredan token pa nije opasnost Bitkoinu ili će biti zombi bez tokena, a onda je kupovina Oracle licence mnogo pametniji izbor.

Bitkoin je deflatoran, niko neće hteti da ga troši. Kako onda može biti novac?

Ako je nešto omiljena disciplina ekonomista, to je guranje višestrukih oprečnih značenja u isti pojam. Postoje dve vrste deflacije koje nisu ni nalik jedna drugoj . Prva je deflacija privatnog bankarskog depozitnog novca. Kada se ekonomija nađe u stanju prezaduženosti (privatni dug je ključan!) banke više ne pozajmljuju. Odluka o puštanju kredita je isključivo pravo poslovne politike svake banke. Ako one smatraju da više nema kreditno sposobnih, kreditiranje može imati oštar pad. Kako se prethodni krediti isplaćuju, novac nestaje iz ekonomije u momentu otplate rate, a nov kreditni novac se ne kreira. Ovo dovodi do rasta vrednosti preostalog novca onome ko ga ima u rukama, a nije zadužen. Ostatak ekonomije se grabi da nakrpi za ratu sa sve manje novca u opticaju, koji sada mora još brže da menja ruke da bi svi isplatili rate, što dovodi do naglog rasta nenaplativih kredita, još manje kreditno sposobnih dužnika, pada ekonomske aktivnosti, zatvaranja firmi, nezaposlenosti, punih kafića i dnevnih žurki do konačnog raspada.
Druga vrsta deflacije, ona Bitkoinova, je nagrađivanje štediša, a ne rasipnika, odlaganje potrošnje i inhibiranje fenomena namernog zastarevanja (artificial obsolescence). Kada ograničeni novac obuhvati celu ekonomiju kao opna, vrednost njegove jedinice diše sa ukupnim izlazom cele ekonomije, raste kako ona raste i smanjuje se kako se ona kontrahuje. Bitkoin motiviše štednju ne potrošnju, dok je štednja toksični elemenat u sistemu privatnog bankarskog depozitnog novca, jer ga privremeno uklanja iz cirkulacije. Ovakva deflacija ne da nije štetna po društvo nego je poželjna. U poređenju sa ovim dinamika privatnog bankarskog novca je vožnja ili pod punim gasom ili kočenje iz sve snage.

A šta ćemo sa bitkoin aristokratijom? Polovinu do sada izdatih bitkoina poseduje 1%?

Analize distribucije vlasništva bitkoina su u najmanju ruku sumnjive. Ali bez obzira na njihovu istinitost one su irelevantne. Iako je pitanje pravde klizav teren za nekog iz sveta tvrdih veština, važno je razumeti kako etika isplivava iz dinamičkih osobina monetarnih sistema. Nije svaki jaz između bogatih i siromašnih isti.
Pre svega, ravnopravnost je jedna opasna kolektivistička zamka. Istinski evropski liberalizam i individualizam je nešto vrlo fino, tanano i nenametljivo. Nema testosteron i udobnost rulje desnice niti romantizam plejboja sa gitarom i Čeovom kapicom. Veliki statizmi 20. veka su imali svako etičko pravo da nastanu. Jedan iz horora fabričkih hala, a drugi iz horora rovova Prvog svetskog rata. Ali istorija je pokazala da nisu rešenje. Zasnivanje društva na etičko-moralnoj aksiomatici je prošlost. Etika treba biti posledica matematički pravilno dizajniranog monetarnog sistema. On je ključan za kanalisanje ljudske motivacije u pravom smeru.
Nema ekosistema u prirodi u kome su sve jedinke iste, ali postoje situacije kada imovinski jaz postaje neprihvatljiv kao danas. To je kada monetarni sistem dozvoljava ono što Nassim Taleb naziva "upijajuća stanja". Od imovinskog jaza daleko je važnije da li za svakog od nas važe ista pravila. Ako svaki ekonomski akter bez obzira na njegov imovinski položaj mora da preuzme rizik od gubitka svaki put kada donosi neku investicionu odluku onda to čini društvo takvim da je moguć prelaz kroz stanja siromašan-bogat-siromašan. Takvo društvo nema upijajuća stanja. Ali ako jednom dostignut položaj bogatog čini da taj akter više ne preuzima nikakav rizik ma kako lošu odluku doneo, onda to društvo ima aristokratiju. Monetarni sistem zasnovan na oskudnom (ograničenom) novcu u kome su pravila zadata protokolom, a ne hijerarhijskim predstavničkim procesom ima jednaka pravila za sve po definiciji. Bitkoin bogataš nije isto što i stariji VC partner sa vezama u centralnoj banci koja vrši kvantitativno olakšavanje tako što kreira kroz privatnu banku depozite njegovom fondu za 0% kamate. Ovaj prvi ako napravi lošu procenu zauvek je izgubio svoje koine. Ovaj drugi može da priušti 100 miliona gubitaka na web startape i da opet ima novih 100 miliona.

U redu, vratimo se na ekonomiju. Uveo si pojam oskudnosti koji si dužan objasniti. Ali pre toga: zašto bi uopšte trebalo smatrati bitkoin vrednim?

U samoj biti, pitanje vrednosti kao i lepote je misterija. Antropolozi i ekonomisti imaju neke maglovite ideje o tome kako među ljudima proliferiše saglasnost da je nešto vredno, ali su to sve ad hoc akademska opravdanja. U neverici gledaju kako im jedna gargantuantska mreža nastaje pred očima. Od nule, sama od sebe, bez arbitra iako je suparnička. Nešto što je do juče bilo predmet samo arheoloških iskopavanja. Fenomen koji se otima konvencionalnim akademskim objašnjenjima je već slomio dobar broj intelektualnih sujeta. Ovo pitanje je imalo smisla postaviti u januaru 2009. godine. Surova istina je da se danas više ne pitaš. Uskoro ćeš ih morati imati jer će taj pored tebe tražiti da mu u njima platiš.
"Kao što vrednost lopate dolazi od njene osobine da kopa, tako vrednost novca dolazi od toga koliko je dobro sredstvo razmene i čuvar vrednosti" (Carl Menger). Za bitkoinom vlada planetarni grabež. Ta potražnja postoji zbog njegovih jedinstvenih osobina koje nijedan novac pre njega nije imao.

Bitkoin je:
- Fungabilan: svaka jedinica novca isto vredi. Ne kao dijamant kod koga zavisi kako je brušen.
- Durabilan: kao (inertna) informacija po prirodi je nepropadljiv.
- Portabilan: može da promeni ruke anonimno iz jedne u bilo koju drugu tačku planete za 10 minuta. Ne kao depozitni novac koji ne voli da putuje vikendom i traži potpis bankarskog službenika. Dizajn transakcionog sistema koji banke koriste za plaćanja među sobom - SWIFT i dalje oponaša procedure sa telegrafskim porukama sa kraja 19. veka. Bitkoin protokol je za njega ono što je poslednji Ferrari Lusso za kočije. Sa druge strane, portabilnost je Ahilova peta zlata, jer za razliku od bitkoina ima masu. Zlato je uvek samo jedan korumpirani zakon daleko od konfiskacije. Ono jeste čuvar vrednosti, ali nije i transakcioni sistem kao Bitkoin.
- Oskudan: ovo je ključna karakteristika pravog novca jer čini da on bude čuvar vrednosti. Zlato može nastati samo u sudaru neutronskih zvezda i to je njegov garant oskudnosti, ali koliko zlata ima oko nas nije do kraja jasno. Još manje je jasno koliko ga ima na Mesecu na primer, koji će nam sutra biti na dohvat ruke. Bitkoinova garancija oskudnosti je jača od zlata, jer proizilazi iz osobina brojeva - iz ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija.
- U potražnji: U odnosu na konvencionalan novac, Bitkoin i dalje pokriva mali deo ekonomije, ali mreža raste neverovatnom brzinom. Ne dozvolite da vas ekonomski eksperti ubeđuju kako je ovo najbolji od svih svetova. Ne nasedajte na moralno prokazivanje (TPPN!), anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje se brani koliko i sloboda govora. Mislite svojom glavom. Napravite napor, obrazujte se o novcu. Izbor novca je politika, ne ekonomija. Od nas zavisi ishod.
I na sve to još: pseudoniman, neoporeziv, programabilan, imun na falsifikovanje, cenzuru i konfiskaciju. On diže pojam lične svojine na novu skalu. A sa tim i slobodu.

U redu, ali i dalje ne može biti novac jer ga ne priznaje država. Zar ne?

Da bi čovek istinski mogao ceniti veličinu ideje Bitkoina, neophodno je razumeti mehaniku današnjeg novca, a ta materija je minsko polje oprečnih mišljenja, neočekivanih obrta i suvišne, nedobronamerne kompleksnosti. Slučajnost ili ne, ali upravo u deceniji Bitkoina drmaju se temelji važeće akademske doktrine vezane za novac.
Novac je mreža za prenos informacije o vrednosti jednog ekonomskog dobra u odnosu na sva ostala. Ali kao što elektromagnetno polje ima nosioca - foton i novac mora imati neki svoj reprezent. To je ono što se dobija u trenutku prodaje dobra. U zavisnosti od prirode tog tokena moguća su dva dizajna novca. U oba slučaja, suština je misterija: naša saglasnost da je nešto vredno. Ali u 1. vrsti novca, tu vrednost pridajemo nečemu što je poreklom od majke prirode i nije opterećeno nikakvom ljudskom obligacijom (inherentno vredno - samo po sebi). U 2. vrsti novca, vrednost pridajemo kvantifikovanom socijalnom odnosu - obećanju (obligaciji) koje nakon zaključivanja postaje transferabilno. Vrednost vadimo iz nas samih.
Razlog zašto postoje dva pristupa u dizajnu novca je igra zbog koje nastaju i nestaju čitava društva - kredit.
Kredit je transakcija rasparena u vremenu, gde se u zamenu za novac sada, ekonomsko dobro dobija kasnije. U trenutku razmene to dobro još ne postoji. Ne postoji potražnja za njim. Ali nakon njegovog kreiranja društvo ima jedno novo ekonomsko dobro koje (bi trebalo) da uveća egzistencijalno blagostanje svih nas. Naravno, da u ovom idealnom slučaju govorim samo o produktivnom kreditu, ne o tvorevinama potrošačkog društva: dozvoljeni minus, kreditna kartica i potrošački kredit kojim samo dovlačiš tvoju buduću kupovnu moć u sadašnjost do bankrota. Neproduktivni krediti su jedan od toksičnih elemenata u ovom sistemu.
U 1. vrsti novca nosilac je neka objektivna tvar koja bi po pravilu trebalo biti oskudna i van ljudskog domašaja stvaranja. Neki istorijski primeri su: retke školjke, so, pirinač, buseni duvana (bucks), čudni kameni stećci u obliku diska ostrva Jap, dabrova koža, zlato, srebro, bitkoin. Da, bitkoin je 1. vrsta! Oskudnost je ključna osobina novca da bi bio čuvar vrednosti i nju ovde garantuje priroda. Na primer, garant oskudnosti zlata je što nastaje samo u sudaru neutronskih zvezda. Garancija oskudnosti bitkoina je još jača, jer sledi iz osobina brojeva (ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija). Ekonomija zasnovana na ovakvom novcu se zove ekonomija razmene (barter economy), jer su za akciju razmene (transakciju) potrebna samo dva aktera i taj prirodni token. Ovakav novac ne poznaje fenomen inflacije, ali zato ima druge dve ozbiljne mane.
Pristup kreditu je izuzetno težak. Zbog oskudnosti, neko će se upustiti u rizik pozajmljivanja retko i samo za visoku cenu. Ekonomija na njemu ne može da "gori", može samo vrlo sporo da "tinja" (možda je to i bolji recept za ljudsku sreću?). Drugi problem je što novac može da isteče iz jedne zajednice, zbog nekog poremećaja, da li nagle demografske promene, neuravnoteženog uvoza i izvoza, rata i slično. Treba li zajednica da nestane? Zajednica neće nestati nego će upravo iznedriti novac 2. vrste.
Ekonomija zasnovana na drugom tipu novca, koji je kvantifikovani socijalni odnos, se zove monetarna ekonomija. U njoj je svaka transakcija triangularna, tj. potrebne su tri strane za razmenu: kupac, prodavac i poseban agent u ekonomiji koji izdaje ta cirkulirajuća obećanja. Taj specijalni akter nije država, nego privatna banka. Pogađaš, ovde je pristup kreditu lak, jer je novac po definiciji neograničen. Ali da bi neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, mora postojati proces kojim se on uklanja iz ekonomije. Ako taj proces zakaže, nastaje fenomen inflacije - najrazornije sile koja kida sve niti društva.
Zapravo u takvoj ekonomiji sav novac mora biti istovremeno dug. Odatle ona engleska poslovica: "Gold is the money of kings, silver is the money of gentlemen, barter is the money of peasants - but debt is the money of slaves".
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.


 
 
 (29.12.2017. tekst je u celosti objavljen na Medijumu na OVOM LINKU)


Komentari (351)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

Goran Vučković Goran Vučković 10:00 17.12.2019

Re: Samo da prijavim

Razmenom. Zamena mi nije problem ako se sertifikat samo obnavlja a root i intermediate sertifikati ostaju isti.

Aha, hvala - u poslednjih godinu-dve je poteralo bilo malo i sa root sertifikatima, zbog zamene onih sa SHA-1.
amika amika 21:32 14.12.2019

Два ланца

Prvog avgusta konfirmacioni skorovi za Bitcoin će možda postati nepouzdani na neodređen vremenski period, najavljeno je na sajtu bitcoin.org. Šta to znači? Ukratko, bilo koji bitcoin koji dobijete nakon tog datuma moći će da nestane ili da se pretvori u tip bitcoina koji drugi ljudi neće prihvatati kao uplatu.

- U periodu od 1. avgusta do sredine novembra uplovljavamo u još neispitane vode. Scenario u kome se u tom periodu mogu pojaviti dva lanca-klona, tj. "chain-split" je malo verovatan, ali moguć. Bitcoin neće umreti po 141. put, ali ako se dupliranje lanca dogodi, to će imati negativan uticaj na rast mreže i cenu izraženu u dekretnom (fiat) novcu – objašnjava Danilo Backović iz zajednice Blockchain Srbija.


Izvor: Startit | Nedelja, 16.07.2017.| 13:28
dbacko dbacko 14:58 15.12.2019

Re: Два ланца

amika
Prvog avgusta konfirmacioni skorovi za Bitcoin će možda postati nepouzdani na neodređen vremenski period, najavljeno je na sajtu bitcoin.org. Šta to znači? Ukratko, bilo koji bitcoin koji dobijete nakon tog datuma moći će da nestane ili da se pretvori u tip bitcoina koji drugi ljudi neće prihvatati kao uplatu.

- U periodu od 1. avgusta do sredine novembra uplovljavamo u još neispitane vode. Scenario u kome se u tom periodu mogu pojaviti dva lanca-klona, tj. "chain-split" je malo verovatan, ali moguć. Bitcoin neće umreti po 141. put, ali ako se dupliranje lanca dogodi, to će imati negativan uticaj na rast mreže i cenu izraženu u dekretnom (fiat) novcu – objašnjava Danilo Backović iz zajednice Blockchain Srbija.


Izvor: Startit | Nedelja, 16.07.2017.| 13:28


Sajt koji redovno održava čitulje bitkoinu:

https://99bitcoins.com/bitcoin-obituaries/


U trenutku kada sam davao tak komentar je zaista umro 141. put. Otada još više od 200 :)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:44 14.12.2019

Anketa, prognozirajte budućnost bitcoina

Pre nešto više od 2 godine sam postavio anketu na Twitteru sa pitanjem:

Is bitcoin a bubble or something to stay for long time? If bitcoin is bubble, when it will burst?

Odgovori su tada bili:

24% - It will burst in 1 month
23% - It will burst in 1 year
15% - It will burst in 5 years
38% - No, it is not bubble.

Dakle, prva i druga grupa su omašile, a sada čekamo da vidimo za treću.

Sada sam opet postavio isto pitanje, da bi videli razliku.

Ko želi da učestvuje u novoj anketi ili vidi kako se kreću rezultati, ovo je link.


munjara munjara 21:59 14.12.2019

digitalni dukati

[youtube]http://youtu.be/5M7kEVexvoA[/youtube]
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:14 14.12.2019

Re: digitalni dukati

Ево га линк у употребном облику.

munjara munjara 08:20 15.12.2019

Re: digitalni dukati

Predrag Brajovic
Ево га линк у употребном облику.


Hvala Brajo
u čemu je problem bio
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:13 15.12.2019

Re: digitalni dukati

u čemu je problem bio

Нисам успео да схватим.
G.Cross G.Cross 22:10 14.12.2019

R-N-R

Postoje dva ključna momenta.
Prvo je napuštanje zlatnog standarda a drugi dozvola penzioni fondovima da igraraju na berzi.

Već od tad novac ne postoji.
Sto bi rekli moji drugovi Marks i Spenser novac ima tri uloge. Odavno već nema makar jednu.

Ne znam mnogo ali verujem
Blockchain je mnogo više i bolje od Bitcoina.
dbacko dbacko 00:22 16.12.2019

Re: R-N-R

G.Cross
Postoje dva ključna momenta.
Prvo je napuštanje zlatnog standarda a drugi dozvola penzioni fondovima da igraraju na berzi.

Već od tad novac ne postoji.
Sto bi rekli moji drugovi Marks i Spenser novac ima tri uloge. Odavno već nema makar jednu.


Pozdrav komradu Austrijancu

Nažalost, razočaraću te da ne delim entuzijazam bitkoin javnosti za austrijskom školom. Ne želim da vidim svet u kome je niti zlato niti bitkoin jedini novac. Mislim da je bitkoin javnost trenutno u popriličnoj ideološkoj klopci pojačanoj Maks Kajzerovim loženjem na zlato i onim popularnim štivom "Bitcoin standard" od Amousa. Učiti monetarnu istoriju od Safejdana je kao učiti političku ekonomiju od Radomana Božovića. Knjiga koja je na mene ostavila posebno uticaj, a odnedavno je u public domain-u je Zarlenga, 2003: "The lost science of money".

Mislim da je čak i jedan Szabo jednog momenta rekao: "Short distance - debt, long distance -gold". Mistični zlatni standard je možda postojao u antici, ali svakako ne u doba gde ga goldbugovi smeštaju. Zlato je neminovno u sistemu da on ne zapadne u represiju kao danas, ali oduvek je bilo SoV i sredstvo za setlment
između jurisdikcija i aktera koji nemaju međusobno poverenje. Društva su unutar jedne jurisdikcije uvek imala u većoj ili manjoj meri dugovni novac.

Keen (daje kredit Polany-ju za to) kaže: "Capitalism was never about stability. It's the only evolutionary economic system. It's about adaptation".

Njegova srž je u dugovnom novcu. On omogućuje in-front finance, tj. mogućnost proizvodnog procesa bez prethodne štednje, jer nastaje u momentu ulaska u dug. Zato je samo onaj sistem koji se služi takvom tehnologijom novca ograničen sa demand strane, tj. samo potražnjom. Svaki drugi, od teokratije do partijske petoletke, pa do misaonog slobodnog ekonomskog sistema zasnovanog na zlatu je ograničen sa supply strane i nema mogućnost adaptacije.

Na primeru:

Zamislimo društvo koje ima potrebu za parnom mašinom. Dakle postoji potražnja (demand). Na zlatnom standardu, nije dovoljno da postoji inženjer koji zna da organizuje podelu rada, nabavi polazna sredstva i napravi je. Potrebno je ili da ima prethodnu ušteđevinu ili da nađe nekog ko ima ušteđevinu i dovoljno je lud da ulazi u taj rizik.

U sistemu dugovnog novca, novac se stvara za tu priliku.

Svestan sam da realna izvedba ovoga ne liči ni na šta, ali hteo sam da izvučem esenciju smisla dugovnog novca. Ovo je jedna Kejnezijanska kritika zlata, ali mislim da je na mestu.

Ograničenje naravno mora da postoji i tu i dolazi do zloupotrebe. Jer žeđ za novcem je neutaživa, tj. potražnja je neograničena (svako ima neku ideju je l'). Neko mora da odlučuje o tome da li taj kredit da pusti. Privatna banka ne samo da kreira novac ona ga i alocira. I tu imamo 2 pristupa dizajnu : Anglo-SAksonski i Nemački.

Nemački je "Hajekovski" u skladu sa njegovim "distribution of knowledge in the society". A takav dizajn je delila i kraljevina i SFRJ. Na početku prošlog veka smo imali ekipu koja je znala kako se stvara država.

Naime:

Anglo-Saksonski: pet banaka drže 85% svih depozita. Svaka banka je profitna organizacija koja radi isključivo u korist shareholdera. Šerholdere interesuje samo ROE, ne interesuje ih rizik ulaganja u produktivnost. Sve odluke o tome ko u ekonomiji dobija novac pri puštanju kredita su ekstremno centralizovane.

Nemački: trenutno ~2600 banaka. Između 2 rata su imali jednog trenutka ~20000. Veći deo banaka su neprofitne, komunalne sa izrazito lokalizovanim dejstvom koje kreditiraju male biznise isključivo za produktivne svrhe (za šta dugovni novac i služi). Odluke o tome ko dobija kredit su ekstremno distribuirane, onako kako je distribuirano "knowledge in the society".

Analiza nemačkog sparkassen sektora banaka:
https://www.civitas.org.uk/publications/the-german-sparkassen-savings-banks/



Ne znam mnogo ali verujem
Blockchain je mnogo više i bolje od Bitcoina.



"Blokčejn" je samo jedan servilan korporativni pojam bez značenja. Garanciju oskudnosti kriptovalute daju:

1 - Ireverzibilnost kriptografske heš funkcije, koja u protokolu mora biti upotrebljena u 2 svrhe: za držanje i razmenu tokena (na paru privatni-javni ključ) i za dokaz u uloženom radu kroz PoW algoritam.

2 - Distribuirano stanje mreže.

Samo bitkoin ispunjava oba uslova. Bilo kakav korporativni blokčejn po definicij ne ispunjava 2.


mlatisa mlatisa 22:20 14.12.2019

По јутру се дан познаје

Ипак прочитах текст и рекао бих да ме интуиција није преварила. Делује пропагандистички и не одговара на суштину приче, а то је зашто Биткоин има икакву вредност?

Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност. Некад је то било злато, али је оно у међувремену истиснутио неким дериватима који се ослањају на целокупан БДП државе која новац емитује. Долар (САД) је до неких 70тих имао златну подлогу. Биткоин као своју суштинску основу нема ништа. Чак би могли да кажемо да као основу има негативну вредност, тј. трошак за струју.

Ако желите да плаћате нешто изложени сте великим ризицима због огромне флуктуације. У протеклој години око 3к минимум до око 12к максимум. Што ће рећи да желите да купите Ферари за муком стечени новац и купите одговарајућу количину биткоина а за месец дана вам пропадне 75%. Мора се рећи да слично може десити у случају новца који креира држава. Довољно је сетити се 1993. године. Ипак, то је пре изузетак него правило.

Ако биткоин посматрате као инвестицију опет сте у проблему зато што он нема у својој основи ништа.

Може се погледати шта каже Ворен Бафет ЛИНКЛИНК.

Са друге стране, заиста постоји потреба за таквим инструментом као што је Биткоин пошто су трансакције јако скупе. Свратите само до оближњег Western Uniona па ћете да видите.

Други аспект је приватност, пошто у овом тренутку се чува свака ваша трансакција у Србији и то трајно. Нисам сигуран за трансакције по основу кредитних картица, али за слање новца важи.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:44 14.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност. Некад је то било злато, али је оно у међувремену истиснутио неким дериватима који се ослањају на целокупан БДП државе која новац емитује.



Овде је провалија неразумевања.

Само ћу једном да пробам: новац је договор, трансфер узајамног поверења између странака који размењују вредност, у ком је држава валидатор тог трансфера и те вредности. А државу може да штампа новац као свој БДП, што, рецимо USA, годинама ради и радила је, у огромним, масовним вредностима. У једном периоду USA je 10% свог БДПА штампала.

* After the crash of 2008, the Fed and other central banks handed out trillions of dollars to the banks and finance houses whose actions had precipitated the crisis. This money did not go into the real economy but passed straight into the coffers of the financial oligarchs. Now, more unlimited cash is to be made available to the financial elites as they seek to slash the wages and conditions of workers.

*извињавам се на извору, мрзи ме да тражим неки мање идеолошки обојен, ко хоће -- наћи ће истоветне чињенице и другде

Новац је мера, новац није вредност.
G.Cross G.Cross 23:19 14.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Predrag Brajovic
Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност. Некад је то било злато, али је оно у међувремену истиснутио неким дериватима који се ослањају на целокупан БДП државе која новац емитује.



Овде је провалија неразумевања.

Само ћу једном да пробам: новац је договор, трансфер узајамног поверења између странака који размењују вредност, у ком је држава валидатор тог трансфера и те вредности. А државу може да штампа новац као свој БДП, што, рецимо USA, годинама ради и радила је, у огромним, масовним вредностима. У једном периоду USA je 10% свог БДПА штампала.

* After the crash of 2008, the Fed and other central banks handed out trillions of dollars to the banks and finance houses whose actions had precipitated the crisis. This money did not go into the real economy but passed straight into the coffers of the financial oligarchs. Now, more unlimited cash is to be made available to the financial elites as they seek to slash the wages and conditions of workers.

*извињавам се на извору, мрзи ме да тражим неки мање идеолошки обојен, ко хоће -- наћи ће истоветне чињенице и другде



Brajo nije reč o novcu, koji kao što rekoh, ne postoji već neko vreme, nego o ne postojanju "clearance" sistema.

Kad bi ljudi mogli da plaćaju jedni drugima velike sume van "clearance" sistema bilo bi nemoguće praćenje i naplacivanje VAT, poreza na profit itd. Sistem bi pao. Nema novca za obrazovanje, zdravstvo itd.
Sistem bi se raspao.

Ovaj je daleko od dobrog ali makar funkcioniše.

Bajdvej kako je moguće da niko uključujući deep state ne zna ko je kreirao Bitcoin?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:21 14.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Kad bi ljudi mogli da plaćaju jedni drugima velike sume van "clearance" sistema bilo bi nemoguće praćenje i naplacivanje VAT, poreza na profit itd. Sistem bi pao. Nema novca za obrazovanje, zdravstvo itd.
Sistem bi se raspao.

Данило ће одговарати на ово.
G.Cross G.Cross 23:47 14.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Predrag Brajovic
Kad bi ljudi mogli da plaćaju jedni drugima velike sume van "clearance" sistema bilo bi nemoguće praćenje i naplacivanje VAT, poreza na profit itd. Sistem bi pao. Nema novca za obrazovanje, zdravstvo itd.
Sistem bi se raspao.

Данило ће одговарати на ово.


Jel se iko seća SDK (služba društvenog knjigovodtsva)?
U uslovima elektronskih placanja komercijalne banke (koje su i deo clearing sistema) su u tom delu krvopije i pljačkaši ekonomskog sistema.

To treba globalno rešiti i moguće je i samo je pitanje dobre volje vlastodrzaca.
maliperica maliperica 10:22 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Predrag Brajovic


Новац је мера, новац није вредност.


Tako je. Mera - moći.
docsumann docsumann 10:47 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

zar nije, danas, i tradicionalan novac, odnosno njegova količina i vrijednost, ustvari (pro)račun koji izvrši stohastički algoritam kompletnog finansijkog tržišta.
od kada nema svoju podlogu u zlatu, vrijednost dolara je kalkulacija
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:51 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Управо тако: новац је тек мера.
Ако дозволиш неком да једини он има право да држи његов лењир, дао си му моћ.
dbacko dbacko 15:54 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

mlatisa
Ипак прочитах текст и рекао бих да ме интуиција није преварила. Делује пропагандистички и не одговара на суштину приче, а то је зашто Биткоин има икакву вредност?

Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност. Некад је то било злато, али је оно у међувремену истиснутио неким дериватима који се ослањају на целокупан БДП државе која новац емитује. Долар (САД) је до неких 70тих имао златну подлогу. Биткоин као своју суштинску основу нема ништа. Чак би могли да кажемо да као основу има негативну вредност, тј. трошак за струју.

Ако желите да плаћате нешто изложени сте великим ризицима због огромне флуктуације. У протеклој години око 3к минимум до око 12к максимум. Што ће рећи да желите да купите Ферари за муком стечени новац и купите одговарајућу количину биткоина а за месец дана вам пропадне 75%. Мора се рећи да слично може десити у случају новца који креира држава. Довољно је сетити се 1993. године. Ипак, то је пре изузетак него правило.

Ако биткоин посматрате као инвестицију опет сте у проблему зато што он нема у својој основи ништа.

Може се погледати шта каже Ворен Бафет ЛИНКЛИНК.

Са друге стране, заиста постоји потреба за таквим инструментом као што је Биткоин пошто су трансакције јако скупе. Свратите само до оближњег Western Uniona па ћете да видите.

Други аспект је приватност, пошто у овом тренутку се чува свака ваша трансакција у Србији и то трајно. Нисам сигуран за трансакције по основу кредитних картица, али за слање новца важи.



Teško je odgovarati na ovakve postove. Sadrže veliku količinu nabacanih zabluda i zahtevaju puno enegije stvarno, jer će samo da otvore nove frontove....


Razumem zašto vas toliko boli to pitanje. Ono tera čoveka na beskonačnu petlju. Ali nemojmo postajati besni zbog toga.

Volatilnost nije odlika bitkoina nego ljudskih socijalnih dinamičkih sistema kada oni nisu upravljani centralno. Zlato je šetalo od 200 do 3500 dolara u zadnjih 20 godina. CHF je u jednom satu otišao 20% gore, to su trilioni koji su se slili. Čak i kada imate aktera SNB koji može da stvori beskonačno CHF jednim upisom u Oracle formu sistem opet može da izgubi kontrolu. Veći sistem je teže pomeriti.


Evo jednog modela koji možda može da vam smiri muke:

[url=https://medium.com/@100trillionUSD/modeling-bitcoins-value-with-scarcity-91fa0fc03e25][/url]
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:09 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност.

Не, немају.
Да имају, ово доле не би било могуће.






Новац је мера.
Којој држава/банке/зелени гуштери који владају светом/Дафина држи лењир.
Е, сад, што неки мисле да је добро да држава и банке држе лењир, а не Дафина и гуштери, то јест да има суштинеске разлике између та два случаја, то већ није до мене...

Последња новчаница је из Мађарске: On June 3, 1946 the Hungarian National Bank (Magyar Nemzeti Bank) issued the 100 Million Billion (P-136) or 100 Quintillion pengő. 100 Quintillion is equivalent to 100,000,000,000,000,000,000 or 10^20!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:41 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Volatilnost


Volatilnost je jedna velika misterija za nas ekonomske laike.

Evo jedan primer: Znam konkretan stan u Beogradu, čija je vrednost u 10 godina (od 1998. do 2008.) išla od 700 DEM (nemačkih maraka) po metru kvadratnom, što je otprilike 380 Eura, pa do 2.100 Eura u jednom periodu.

Dakle od 380 do 2.100 eura. Da li je to volatilnost novca ili nekretnine tj. m2 stana ili oboje i u kojoj meri svakog od ta dva?
istrajan05 istrajan05 19:43 15.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

Predrag Brajovic
Управо тако: новац је тек мера.
Ако дозволиш неком да једини он има право да држи његов лењир, дао си му моћ.

Novac, bio mera ili ne, nije centar moći, nego samo refleksija, tj. odraz.
Izvorište moći je sila, elementarna, 'hardverska' - odnosno, strah od sile.
dbacko dbacko 00:35 16.12.2019

Re: По јутру се дан познаје

G.Cross
Predrag Brajovic
Новац који креирају државе у својој основи иимају неку вредност. Некад је то било злато, али је оно у међувремену истиснутио неким дериватима који се ослањају на целокупан БДП државе која новац емитује.



Овде је провалија неразумевања.

Само ћу једном да пробам: новац је договор, трансфер узајамног поверења између странака који размењују вредност, у ком је држава валидатор тог трансфера и те вредности. А државу може да штампа новац као свој БДП, што, рецимо USA, годинама ради и радила је, у огромним, масовним вредностима. У једном периоду USA je 10% свог БДПА штампала.

* After the crash of 2008, the Fed and other central banks handed out trillions of dollars to the banks and finance houses whose actions had precipitated the crisis. This money did not go into the real economy but passed straight into the coffers of the financial oligarchs. Now, more unlimited cash is to be made available to the financial elites as they seek to slash the wages and conditions of workers.

*извињавам се на извору, мрзи ме да тражим неки мање идеолошки обојен, ко хоће -- наћи ће истоветне чињенице и другде



Brajo nije reč o novcu, koji kao što rekoh, ne postoji već neko vreme, nego o ne postojanju "clearance" sistema.

Kad bi ljudi mogli da plaćaju jedni drugima velike sume van "clearance" sistema bilo bi nemoguće praćenje i naplacivanje VAT, poreza na profit itd. Sistem bi pao. Nema novca za obrazovanje, zdravstvo itd.
Sistem bi se raspao.

Ovaj je daleko od dobrog ali makar funkcioniše.

Bajdvej kako je moguće da niko uključujući deep state ne zna ko je kreirao Bitcoin?



Pod clearance mislite na "clearing" (to je samo predfaza za "settlement" koji je konačni ishod).

* Država ne prikuplja podatke o oporezivanju nadgledajući RTGS sistem centralne banke za setlment, nego bilansi moraju da se dostave.

* Država ne mora da oporezuje pre nego što potroši :) I dokle god zadovoljava sva 4 uslova monetarne suverenosti, javni dug je apsolutno nevažna cifra ma kolika da je. Uslovi monetarne suverenosti: da ima svoju valutu, da ima svoju centralnu banku, da nijedan jedini javni i pravatni dug nije indeksiran u stranoj valuti, da kurs valute slobodno pliva u odnosu na strane.

* Na kraju krajeva, oporezivanje nije jedini način da se napravi vrtić

* Oporezivanje je apsolutno najkorumpiraniji pravni proces u istoriji države uvek i svuda.


alselone alselone 02:29 15.12.2019

Bitkoin kao koncept je zanimljiv

ali je meni zanimljiviji fundamentalniji koncept distributet ledgera na osnovu kog je napravljen bitkoin.

DL ima veliki pocencijal i uspešno je implementiran za različite industrije. Na primer u elektroenergetici. Dozvoliće nama malim igračima koji imamo neke svoje male resurse, solare, toplotne pumpe, električke automobile, grejanje, klimatizaciju, bojlere, baterije i slično, da se organizujemo male zajednice i bez centralnog autoriteta pravimo transakcije trgovine energijom.
dbacko dbacko 00:37 16.12.2019

Re: Bitkoin kao koncept je zanimljiv

alselone
ali je meni zanimljiviji fundamentalniji koncept distributet ledgera na osnovu kog je napravljen bitkoin.

DL ima veliki pocencijal i uspešno je implementiran za različite industrije. Na primer u elektroenergetici. Dozvoliće nama malim igračima koji imamo neke svoje male resurse, solare, toplotne pumpe, električke automobile, grejanje, klimatizaciju, bojlere, baterije i slično, da se organizujemo male zajednice i bez centralnog autoriteta pravimo transakcije trgovine energijom.


"Blokčejn" je samo jedan servilan korporativni pojam bez značenja. Garanciju oskudnosti kriptovalute daju:

1 - Ireverzibilnost kriptografske heš funkcije, koja u protokolu mora biti upotrebljena u 2 svrhe: za držanje i razmenu tokena (na paru privatni-javni ključ) i za dokaz u uloženom radu kroz PoW algoritam.

2 - Distribuirano stanje mreže.

Samo bitkoin ispunjava oba uslova. Bilo kakav korporativni blokčejn po definicij ne ispunjava 2.
dolazel dolazel 04:53 15.12.2019

gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Ja sam navikao na gluposti na blogu b92 ali ovo je prevrsilo svaku meru. savetovati ljudima da kupuju bitkoin??? pa vi ljudi niste normalni...sto im ne savetujete da se klade na konjske trke to je kudikamo bezbednije.
skoro nista sto je ovde navedeno kao prednost bitkoina nije tacno. cak 2/3 processing power iz mreze bitkoina se nalazi u Kini (toliko o decentralizaciji - recimo da Kina odluci da ugasi ove servere, sta onda?) a od toga polovina se nalazi samo u jednoj provinciji - Sicuan. Bitkoin takodje nije bezbedan - algoritam je star i sa pojavom sve jacih racunara i posebno quantum computing-a SHA-256 enkripcija koju koristi bitkoin ce biti stvar proslosti.
o ekonomskim detaljima da ne raspravljamo jer autor pokazuje duboko, duboko, duboko nepznavanje i nerazumevanje ekonomije i ekonomskih procesa i zakona i shodno tome kolicina pogresnih i netacnih zakljucaka u tekstu je velika.

ne, svet nece propasti, frakcionalno bankarstvo takodje, niti ce keynes zastariti. bitkoin je novotarija, pri tome delom vec kopirana u obliku drugih kriptovaluta. sa te strane je jedino bitkoin zanimljiv - blockchain ima siroku primenu koja svakim danom dobija sve vise poklonika. ali kupovanje samog bitkoina je ekstremno, ekstremno rizicno. mozete izgubiti sav novac i to tako brzo da necete stici da reagujete. ako bas insistirate, mozete ga imati kao samo DEO portfolia i to je sve sa jasnom predstavom o riziku i mogucnosti gubitka cele sume.
martin_krpan martin_krpan 08:19 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

sto im ne savetujete da se klade na konjske trke to je kudikamo bezbednije.


MLM bugarski vozići. Spremi narativ, identifikuj društvene "weak spots" i eksploatiši. Mora naravno da rulji zasija: Dr. Mr. fizičar u bankarskom sektoru,...



The truth and lies are getting harder to tell apart when there is so much contradictory information online.
dbacko dbacko 15:46 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican


dolazel
Ja sam navikao na gluposti na blogu b92 ali ovo je prevrsilo svaku meru. savetovati ljudima da kupuju bitkoin??? pa vi ljudi niste normalni...sto im ne savetujete da se klade na konjske trke to je kudikamo bezbednije.


Tekst ne prodaje nikome bitkoin. Zlato je 2003 (kada je Đomlas Dinkić mislio da je odlična prilika prodati 20t) vredelo 280E/unci, danas je 1500E/unci. Nije bitkoin volatilan. Ljudski socijalni sistemi kada nisu vođeni centralno su volatilni. Stabilnost je privid.


skoro nista sto je ovde navedeno kao prednost bitkoina nije tacno. cak 2/3 processing power iz mreze bitkoina se nalazi u Kini (toliko o decentralizaciji - recimo da Kina odluci da ugasi ove servere, sta onda?) a od toga polovina se nalazi samo u jednoj provinciji - Sicuan.


U tome je lepota njegove konstrukcije. Kinezi neće da ga ugase, jer bitkoin se hrani ljudskom pohlepom i pretvara je u još veći heš rejt.

Distribuirano stanje mreže nije konstanta. I kuda će to ići samo će vreme pokazati. Moje prognoza je da će nadživeti petrodolar.



Bitkoin takodje nije bezbedan - algoritam je star i sa pojavom sve jacih racunara i posebno quantum computing-a SHA-256 enkripcija koju koristi bitkoin ce biti stvar proslosti.


Bitcoin koristi dvostruku enkripciju SHA256 preko RIPEMD160 da dobije BTC adresu od javnog ključa. Kvantni računar od 12 kjubita je naučna fantastika. Da bi se *pokušao* razbiti bitkoin potreban je kva računar od 256 kjubita. Ovaj argument je lakmus test nedbronamerne kritike


o ekonomskim detaljima da ne raspravljamo jer autor pokazuje duboko, duboko, duboko nepznavanje i nerazumevanje ekonomije i ekonomskih procesa i zakona i shodno tome kolicina pogresnih i netacnih zakljucaka u tekstu je velika.


Gde?

ne, svet nece propasti, frakcionalno bankarstvo takodje, niti ce keynes zastariti. bitkoin je novotarija, pri tome delom vec kopirana u obliku drugih kriptovaluta. sa te strane je jedino bitkoin zanimljiv - blockchain ima siroku primenu koja svakim danom dobija sve vise poklonika.


Ovo deluje kao uvod u šilovanje rendom korporativnog eth klon šitkoina.

Svet neće. Frakciono bankarstvo je mit. Ono ne postoji. Banci nisu potrebne rezerve centralne banke da kreira depozit. Kada je prof Werner napravio eksperimentalni dokaz uzevši kredit na live sistemu na svoje ime (!), u maloj Nemačkoj landesbanci na atomskom nivou analitike glavne knjige je dokazao ono što je zakonodavcu u Engleskoj kada je pisao zakon o falsifikovanju 1727. bilo jasno. Centralne banke su brže bolje požurile nakon tog članka "How banks create money, and why other firms can't do the same" (koji je najskidaniji naučni članak u istoriji Elseviera) da izađu iz ormana i same to priznale: BoE 2014 (quartally bulletin), Bundesbanka 2016, Bank of Sweden 2016. Guverner SNBa 2016.



ali kupovanje samog bitkoina je ekstremno, ekstremno rizicno. mozete izgubiti sav novac i to tako brzo da necete stici da reagujete. ako bas insistirate, mozete ga imati kao samo DEO portfolia i to je sve sa jasnom predstavom o riziku i mogucnosti gubitka cele sume.


"Don't invest more than you can afford to lose"
aureus aureus 16:27 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Peščanik je prije mjesec dana objavio zanimljiv članak "Granice ekonomije" u kojem autor tvrdi da ni britanskim parlamentarcima nije jasno kako nastaje novac, odnosno da imaju pogrešnu predstavu o njegovom nastanku.

LINK.

DIO:

Britanija je puna čarobnog drveća na kom raste novac, kao i svaka druga razvijena ekonomija. To drveće su „banke“. Pošto moderni novac nije ništa više od kredita, banke mogu da ga proizvode doslovno ni iz čega, i to čine jednostavnim odobravanjem zajmova. Gotovo sav novac koji danas kruži Britanijom proizvele su banke na taj način. Ali najveći deo javnosti to ne zna. Takođe, nedavna anketa britanske istraživačke organizacije Private Money pokazala je da oko 85 odsto članova parlamenta nema pojma kako nastaje novac (većina veruje da se štampa u Kraljevskoj kovnici).

Prirodom svog posla ekonomisti znaju dosta o bankarskom poslovanju, a opet su veliki deo 20. veka proveli raspravljajući o tome šta se tačno događa kada klijent banke podnese zahtev za odobravanje zajma. Jedna škola mišljenja tvrdi da banke iznos zajma povlače iz raspoloživih sredstava iz sopstvenih rezervi, druga da tako nastaje novi novac, ali samo kroz efekat monetarno-kreditne multiplikacije (pa tako zajam u krajnjoj instanci ipak ima pokriće u nečijoj penziji u nekom penzijskom fondu). Tek manjina – uglavnom heterodoksnih ekonomista, postkejnsijanaca i zagovornika moderne monetarne teorije – zastupa ono što se naziva „modelom bankarskog kreiranja novca“: bankari potezom pera stvaraju novac, uvereni da će klijent svoj zajam od milion dolara ionako samo premestiti na druge račune, pa će se na nivou sistema potraživanja i dugovanja svakako poništiti. Sa ovog stanovišta, zajmovi nisu utemeljeni na depozitima, već su depoziti proizvod zajmova.

Nikome nije palo na pamet da se zaposli u banci i iz prve ruke ispita šta se stvarno događa kada klijent banke zatraži kredit, sve dok 2014. nemački ekonomista po imenu Richard Werner nije učinio upravo to i tako otkrio da službenici koji odobravaju kredite ne proveravaju raspoloživa sredstva banke, rezerve, niti bilo šta drugo. Jednostavno proizvode novac ni iz čega, uz pomoć malo „čarobnog praha“, kako se on izrazio.

docsumann docsumann 16:54 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Peščanik je prije mjesec dana objavio zanimljiv članak "Granice ekonomije" u kojem autor tvrdi da ni britanskim parlamentarcima nije jasno kako nastaje novac, odnosno da imaju pogrešnu predstavu o njegovom nastanku.

LINK.


zanimljiv članak.

hipotetičko pitanje, kad bi se umjesto ljudima, odluke o kreditima i finansijskim poslovanjima prepustile softverima sa potpuim praćenjem stanja, da li bi svjetska ekonomija zaribala ili proradila u turbo modu?
aureus aureus 17:02 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

docsumann

hipotetičko pitanje, kad bi se umjesto ljudima, odluke o kreditima i finansijskim poslovanjima prepustile softverima sa potpuim praćenjem stanja, da li bi svjetska ekonomija zaribala i proradila u turbo modu?

Progutao sam knedlu misleći da ću morati sam da odgovaram, al' na sreću - pitanje je javno i svima postavljeno.
maksa83 maksa83 17:08 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

hipotetičko pitanje, kad bi se umjesto ljudima, odluke o kreditima i finansijskim poslovanjima prepustile softverima sa potpuim praćenjem stanja, da li bi svjetska ekonomija zaribala i proradila u turbo modu?

Te odluke manje više jesu već prepuštene računarima, nakuca se u njih ovo-ono-i-to i autput je "može kredit", "ne može kredit", "može takav-i-takav kredit".

Ako je verovati Cathy O'Neil, algoritmi trenutno ne rade za ljude - Weapons of Math Destruction.
docsumann docsumann 17:39 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Te odluke manje više jesu već prepuštene računarima, nakuca se u njih ovo-ono-i-to i autput je "može kredit", "ne može kredit", "može takav-i-takav kredit".


mislio sam na potpuno autonomne sisteme, koji ne samo odobravaju i provjeravaju kredite, već i donose strateške odluke o investiranjima.
ako izbaciš iz igre ljudsku lakomislenost i pohlepu, nelegalna poslovanja, balone, kakvu bi ekonomiju imao?
docsumann docsumann 17:45 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Ako je verovati Cathy O'Neil, algoritmi trenutno ne rade za ljude - Weapons of Math Destruction.


ima kod Hararija slikoviti prikaz šta se može desiti sa neopreznim inputom moćnom algoritmu.

ako zatražiš od njega da ti izračuna broj Pi, algoritam će pokušati da sebi obezbjedi što moćniji hardver i napajanje, pa će u tom cilju pobiti sve ljude, preuzeti sve resurse, dok ne krene da se širi svemirom, pokoravajući i eksploatišući galaksije, zarad potrage za sve dubljim decimalama, ravno ka beskonačnosti.
nsarski nsarski 17:47 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

ako izbaciš iz igre ljudsku lakomislenost i pohlepu, nelegalna poslovanja, balone, kakvu bi ekonomiju imao?


Jbg, docs, poslednja mantra je da nema ekonomije bez lakomislenosti i pohlepe. Baloni su, koliko razumem, posledica.
docsumann docsumann 17:48 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

aureus
docsumann

hipotetičko pitanje, kad bi se umjesto ljudima, odluke o kreditima i finansijskim poslovanjima prepustile softverima sa potpuim praćenjem stanja, da li bi svjetska ekonomija zaribala i proradila u turbo modu?

Progutao sam knedlu misleći da ću morati sam da odgovaram, al' na sreću - pitanje je javno i svima postavljeno.



izvinjvama se, imao sam lapsus na samo kraju tog komentara, nije "i" nego "ili"
docsumann docsumann 17:50 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

nsarski
ako izbaciš iz igre ljudsku lakomislenost i pohlepu, nelegalna poslovanja, balone, kakvu bi ekonomiju imao?


Jbg, docs, poslednja mantra je da nema ekonomije bez lakomislenosti i pohlepe. Baloni su, koliko razumem, posledica.


možda algoritam provali da su manji (kontrolisaniji) baloni ponekad neophodni.
u svakom slučaju proračunaće to racionalno, bez sjaja dolarskog znaka u očima
docsumann docsumann 17:52 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican


Jbg, docs, poslednja mantra je da nema ekonomije bez lakomislenosti i pohlepe


vjerujem da možemo i da se ne složimo sa tim.

a vjerovatno će nakon još nekoliko teških lomova, ljudi biti primorani da finansije prepuste u "ruke" mašine

nsarski nsarski 18:08 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

vjerujem da možemo i da se ne složimo sa tim.


Možemo, ali kako onda objasniti ono ludilo u Holandiji oko lala, na primer?

Zapravo, tema je mnogo ozbiljnija nego što izgleda ovako površno gledano.
Ne bih da razglabam, ali od kada je sveta i veka, ljudi veruju u bajke i veruju u čuda, veruju da neka čistačica može da preko noći postane princeza (Pepeljuga, Dragica Nikolić, itd.), jer to se, na opšte zaprepašćenje i dešava. U svetu takvog mentalnog sklopa (sentimenta) i postati bogataš preko noći nije nemoguće.

S druge strane, niko, ali niko, ne može da postane prvak sveta u skoku u dalj preko noći, osim ako ne vežba godinama, ne odriče se skoro svega, ne podredi svoj život tom cilju, i ako ima i dobre predispozicije i upornost, onda možda i postane prvak sveta. Dok se ne pojavi bolji, odlučniji, sposobniji i talentovaniji.

Such is the world.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:08 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Ljudski socijalni sistemi kada nisu vođeni centralno su volatilni.

А сваки високо централизовани (вођен централно) систем је склон колапсу, ка ком неминовно иде.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:25 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

S druge strane, niko, ali niko, ne može da postane prvak sveta u skoku u dalj preko noći, osim ako ne vežba godinama, ne odriče se skoro svega, ne podredi svoj život tom cilju, i ako ima i dobre predispozicije i upornost, možda i postane prvak sveta. Dok se ne pojavi bolji, odlučniji, sposobniji i talentovaniji.

Тек сам у последње време почео да разумем једну дубоку поделу, света, коју нисам успео добро да формулишем: свет је подељен на домен наратора и домен чинитеља, на енглеском би то било narrators and doers. У прве спадају, наравно, литерате, новинари, историчари, али и економисти, правници, црквењаци, политичари. У другој су инжињери, ковачи, бербери, столари, аутомеханичари, земљорадници, кувари. Први живе на рачун своје нарације и њеног ефекта, а други на рачун онога што створе.

Банкари су најбољи пример оних из прве групе који се претварају да припадају другој.

У ствари, банкари су црква са свим својим чинодејствовањима и књигама настала око doera.
maksa83 maksa83 18:28 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

mislio sam na potpuno autonomne sisteme, koji ne samo odobravaju i provjeravaju kredite, već i donose strateške odluke o investiranjima.

Da, ovo je trejderski holy grail, i svakog ko je umočio prste u ML svrbi da trejduje. Koliko znam, uspeh je ograničen, pošto ti procesi prosto trenutno nisu podložni postojećim alatima.

Postoji doduše ovaj tip koji tvrdi da je od $5K napravio $200K, i to trgujući isključivo šitkojn:

Lessons learned building an ML trading system that turned $5k into $200k

Da li je to stvarno bilo tako, ne znam, ali iz onoga što ja znam o finansijskim tržištima rekao bih da jako dobro zna šta priča, da se vrlo razume i u mikrostrukturu, i u podatke, i da je uradio sve domaće iz domena.

ako izbaciš iz igre ljudsku lakomislenost i pohlepu, nelegalna poslovanja, balone, kakvu bi ekonomiju imao?

Valjda je to onda onaj, kako beše ... komunizam?
nsarski nsarski 18:33 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Банкари су најбољи пример оних из прве групе који се претварају да припадају другој.

У ствари, банкари су црква са свим својим чинодејствовањима настала око doera.


Da citiram čuvenog Enciklopedistu Denisa Dideroa: Ljudi će biti slobodni tek kada poslenji advokat na ovom svetu bude udavljen crevima poslednjeg bankara na svetu.

(Istina, u originalu, on je govorio o poslednjem kralju i poslednjem svešteniku, ali suština je ista.)
docsumann docsumann 19:56 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

docsumann
Ako je verovati Cathy O'Neil, algoritmi trenutno ne rade za ljude - Weapons of Math Destruction.


ima kod Hararija slikoviti prikaz šta se može desiti sa neopreznim inputom moćnom algoritmu.

ako zatražiš od njega da ti izračuna broj Pi, algoritam će pokušati da sebi obezbjedi što moćniji hardver i napajanje, pa će u tom cilju pobiti sve ljude, preuzeti sve resurse, dok ne krene da se širi svemirom, pokoravajući i eksploatišući galaksije, zarad potrage za sve dubljim decimalama, ravno ka beskonačnosti.


ustvari ovo bi bio dobar sporedni detalj u SF romanu: davno (greškom) pokrenuti algoritam koji uveliko osvaja svemir i pretvara ga u izvor sirovina i energije, sa samo jednom svrhom - izračunavanja broja Pi.
kao neki besmisleni tehnološki cunami koji se širi svemirom.

edit:
naravno, pretpostavljam da nešto slično već postoji u SF literaturi
istrajan05 istrajan05 20:00 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Predrag Brajovic
S druge strane, niko, ali niko, ne može da postane prvak sveta u skoku u dalj preko noći, osim ako ne vežba godinama, ne odriče se skoro svega, ne podredi svoj život tom cilju, i ako ima i dobre predispozicije i upornost, možda i postane prvak sveta. Dok se ne pojavi bolji, odlučniji, sposobniji i talentovaniji.

Тек сам у последње време почео да разумем једну дубоку поделу, света, коју нисам успео добро да формулишем: свет је подељен на домен наратора и домен чинитеља, на енглеском би то било narrators and doers. У прве спадају, наравно, литерате, новинари, историчари, али и економисти, правници, црквењаци, политичари. У другој су инжињери, ковачи, бербери, столари, аутомеханичари, земљорадници, кувари. Први живе на рачун своје нарације и њеног ефекта, а други на рачун онога што створе.

Банкари су најбољи пример оних из прве групе који се претварају да припадају другој.

У ствари, банкари су црква са свим својим чинодејствовањима и књигама настала око doera.

Ovo nije daleko od moga shvatanja.
No, ja, ipak, tu 'podelu' definišem nešto drugačije.
Moje osnovne grupe su 'vođe', tj. lideri, te 'sledbenici', tj. folouveri.
Bankari mogu da budu, i te kako, vođe - a ne samo naratori.
Konkretan proizvod ne mora da bude samo burek, hleb, elektronska ploča, a niti parče softvera.
Konkretan proizvod je sve za šta je neko spreman da plati - parama ili bilo čim drugim što za toga koji plaća predstavlja vrednost.
docsumann docsumann 20:50 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

No, ja, ipak, tu 'podelu' definišem nešto drugačije.
Moje osnovne grupe su 'vođe', tj. lideri, te 'sledbenici', tj. folouveri.





dolazel dolazel 22:26 15.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

Ljudski socijalni sistemi kada nisu vođeni centralno su volatilni.


Najbolje da malo bolje proucis ekonomsku istoriju Sovjeta, Kine i Severne Koreje ili recimo Japana pre Meiji perioda pa da ne pises ovakve gluposti.

Kinezi neće da ga ugase


Jel ti stvarno verujes da znas sta Komunisticka Partija Kine hoce ili nece?

Moje prognoza je da će nadživeti petrodolar.




Kvantni računar od 12 kjubita je naučna fantastika.


To isto su rekli i Zil Vernu pre nesto vise od 100 godina.

Banci nisu potrebne rezerve centralne banke da kreira depozit.


Nikad nisu ni bile potrebne. I centralna banka nema "rezerve".

Frakciono bankarstvo je mit. Ono ne postoji.


Oh, itekako postoji. To sto je regulativa losa i sto NEKE banke rade to sto rade je drugo. Werner je samo ukazao na nesto sto je javna tajna u bankarskom sistemu odavno.

Zlato


Zlato nije novac. Ako zanemarimo nakit i neku sitnu primenu u industriji, zlato nema neku upotrebnu vrednost osim kao nesto u sta mozes da spucas visak para ako ih imas. E sad uvek ima trenutaka u ljudskoj istoriji kada se izgubi poverenje u sistem, drzavu, regulativu i u takvim situacijama zlato dobija na vrednosti. Ili, sto je slucaj od skora, postoji visak para u sistemu koji se preliva malo na sve strane pa i u zlato. Ali to ne znaci da je zlato dobra investicija, posebno dugorocno gledano.

Biktoin je mnogo, mnogo gori od zlata. Bitkoin NIJE novac i tesko da ce ikada to postati. Nema nikakvu vrednost, upotrebljivost je skoro pa nebitna, postoje mnogo savrseniji i bolji sistemi za placanje koji pri tome vuku mnogo manje resursa. Bitcoin mining je ekstremni zagadjivac planete (to nikako da spomenes) i trenutno proizvodi greenhouse gasses na novou jedne Sri Lanke ili Jordana.

Ulazite u bitkoin ako morate ali na sopstveni rizik. Ali ima toliko boljih, plemenitijih, potrebnijih i isplativijih investicija. Razmislite.






dbacko dbacko 00:39 16.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

docsumann
Peščanik je prije mjesec dana objavio zanimljiv članak "Granice ekonomije" u kojem autor tvrdi da ni britanskim parlamentarcima nije jasno kako nastaje novac, odnosno da imaju pogrešnu predstavu o njegovom nastanku.

LINK.


zanimljiv članak.

hipotetičko pitanje, kad bi se umjesto ljudima, odluke o kreditima i finansijskim poslovanjima prepustile softverima sa potpuim praćenjem stanja, da li bi svjetska ekonomija zaribala ili proradila u turbo modu?



"Potpunim praćenjem stanja" :) Drugim rečima Bog Otac ?

Hayek: "Distribution of knowledge in human society"
docsumann docsumann 07:12 16.12.2019

Re: gluposti!!! bitkoin je veoma rizican

"Potpunim praćenjem stanja" :) Drugim rečima Bog Otac ?


naravno, zvučalo to nama orvelovski ili ne, sistem će, gonjen potrebom za eliminisanje (katastrofalnih) grešaka koje se u postojećem stanju javljaju kao periodična neminovnost, težiti sve većoj automatizaciji i povezanosti.
munjara munjara 08:18 15.12.2019

sekundarna emisija

Autor je dobro, ali ne dovoljno da raja skonta,objasnio problem kreditnog novca i sekundarne emisije banaka . Balon koji mora puknut i povući će za sobom "civilizaciju"
zlato je primarni izlaz iz toga , kriptovalute sekundarni. Libertarijanci (Mizes,Hope,Hyek) odavno ukazuju na problem fiat novca i sekundarne emisije
dbacko dbacko 14:25 15.12.2019

HVALA

Još jednom hvala do zemlje Peđi na ovoj izloženosti javnosti.

Za sve koji žele da saznaju više o tehničkom aspektu Bitkoin protokola a plaše se računara, neka nađu strpljenja za ovaj izvrstan članak iz pera profesora prava (!?)

https://scholarship.law.wm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2936&context=facpubs

koji pravi sve vreme analogiju između bitkoina i katastra, jer bitkoin to i jeste: knjiga vlasništva. Vrhunsko štivo.

Sada ću krenuti u odgovaranje ljudima i unapred se izvinjavam na izlomljenim mislima i pravopisnim greškama, jer ovde imamo posla sa jednom renesansnom sintezom znanja koja me prevazilazi. Članakje namenjen da bude provokacija, ulazna droga, koja treba tek da indukuje interesovanje ljudi i prebaci sraman nivo na kojem novinari tretiraju ovu temu. Živimo (nažalost) u jednom izuzetnom vremenu.
aureus aureus 15:08 15.12.2019

Re: HVALA

dbacko

Živimo (nažalost) u jednom izuzetnom vremenu.

Pa sad...sve sporo i mrljavo.
Kakvim sam se sve čudima i otkrićima nekad nadao do 2020, pa ništa.
Sve zbog naučnika spavalica, inženjera lenjivaca i krupnog kapitala koji usporava progres...
nsarski nsarski 16:47 15.12.2019

Novac

Ovaj crtani film (vidi dole) prilično precizno objašnjava novac, kredite i ostale manipulacije. Sve se, kako kaže Brajović, zasniva na poverenju u sistem.
Naime, nadamo se i verujemo da neko neće da zapali sav taj papir po sefovima ili ugasi internet.

Kada ulove sve ribe u morima i sve životinje na zemlji i sve ptice na nebu, tek tada će ljudi uvideti da novac ne može da se jede. (Indijanska poslovica)

Ono što mene odbija od kriptovaluta, a i od novca (špekulacija sa novcem da budem precizniji), je spoznaja da, u tom sistemu, vrednost koju čovek poseduje može da se uveća za hiljadu ili više puta preko noći.
Pred krah 2008. godine, Volstrit ljudi su postajali ozbiljni milioneri preko noći, onaj koji je 2010. imao 1 (jedan) bitkoin (praktično bezvredan tada) sad ima oko $8000.

Meni izgleda potpuno neprirodno da se iz skoro ničega može doći do neizmernog bogatstva u kratkom vremenu. Ništa se u prirodi tako ne dešava. To je kao kad bi tvoja njiva od 1 hektara neke godine rodila 10 miliona tona pšenice, što je apsurd.
Takve stvari su moguće samo u velikom sistemu, kao što je lutrija (tj legalizovana kocka pod kontrolom vlasti), gde bezvredni papirić može da ti donese nezamislive milione. Ja u takve stvari, kao temelj ekonomije, jednostavno ne verujem.

I, evo obećanog filma o novcu.


maksa83 maksa83 17:11 15.12.2019

Re: Novac

Meni izgleda potpuno neprirodno da se iz skoro ničega može doći do neizmernog bogatstva u kratkom vremenu.

Dešavalo se. U jednom trenutku si bio neka zabačena peščana vukojebina u kojoj iz peska povremeno brboćbrboć pućka nešto masno leplijvo crno, a u sledećim si neki Qatar i ne znaš šta ćeš sa parama.
docsumann docsumann 17:17 15.12.2019

Re: Novac

Takve stvari su moguće samo u velikom sistemu, kao što je lutrija, gde bezvredni papir može da ti donese nezamislive milione. Ja u takve stvari jednostavno ne verujem.


nekako se čini da u osnovi jednačine, koja određuje vrijednost novca, stoji ljudska iracionalnost
aureus aureus 17:17 15.12.2019

Re: Novac

maksa83
Meni izgleda potpuno neprirodno da se iz skoro ničega može doći do neizmernog bogatstva u kratkom vremenu.

Dešavalo se. U jednom trenutku si bio neka zabačena peščana vukojebina u kojoj iz peska povremeno brboćbrboć pućka nešto masno leplijvo crno, a u sledećim si neki Qatar i ne znaš šta ćeš sa parama.

Bez varanja, molim.
Ne radi se o trenucima nego o godinama i decenijama, eventualno o trenucima raspoređenim u različite godine i decenije.

Osim ako se ne radi o stilskoj figuri, što je dosta vjerovatno. Onda može.
nsarski nsarski 17:26 15.12.2019

Re: Novac

maksa83
Meni izgleda potpuno neprirodno da se iz skoro ničega može doći do neizmernog bogatstva u kratkom vremenu.

Dešavalo se. U jednom trenutku si bio neka zabačena peščana vukojebina u kojoj iz peska povremeno brboćbrboć pućka nešto masno leplijvo crno, a u sledećim si neki Qatar i ne znaš šta ćeš sa parama.


Da, slažem se, ali ovde su bile u pitanju geografsko-istorijske okolnosti. Svetu je tada bila potrebna nafta. Sto godina ranije, najveće bogatstvo Katara su bili biseri, ali taj izvoz je propao jer su Japanci smislili industrijsku proizvodnju bisera.

Mada, i ta vrstva bogatstva, gledana na duže staze, je bubble. Kad nestane gasa (Qatar nema značajne rezerve nafte, ali gasa ima na pretek), odoše na doboš. Oni sve uvoze, čak i fizičare, iz inostranstva - podatak iz prve ruke. Kao onomad kako su prošli naši prijatelji iz ostrvske zemlje Nauru--LINK

Na sličan, suprotan, način, može bogatstvo i da nestane u trenu - udari grad, ili zemljotres, ili cunami i sav trud nestane.

aureus aureus 17:27 15.12.2019

Re: Novac

Kao onomad kako su prošli naši prijatelji iz ostrvske zemlje Nauru--LINK

Simpatična, mala zemlja, zeznula se misleći da će da živi od fosfata...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:47 15.12.2019

Re: Novac

Mada, i ta vrstva bogatstva, gledana na duže staze, je bubble. Kad nestane gasa (Qatar nema značajne rezerve nafte, ali gasa ima na pretek), odoše na doboš. Oni sve uvoze, čak i fizičare, iz inostranstva - podatak iz prve ruke. Kao onomad kako su prošli naši prijatelji iz ostrvske zemlje Nauru--LINK

Највећи инвестициони фонд на свету је Норвешки нафтни државни фонд. Формиран је када су Норвежани нашли нафту, и ти типови тамо укапирали да је то једнократно богатство неједнократне земље -- то јест да оно што се сада зарађује треба делом и сачувати за будуће генерације Норвежана. У овом трену, када сам нешто одока рачунао, сваки Норважанин има око 200.000€ у том фонду. Поред овог главног фонда Норвежани имају још један мањи, који је у државном власништву, али он локално пласира новац унутар земље и у окружење. Норвешки државни нафтни фонд* пре неку годину купио је вредне некретнине у Оксфорд стриту, наравно у Лондону, као инвестицију. Реч је, опет ако сам добро упамтио, о некретнинама намењеним за комерцијално издавање, вероватно приземни локали итсл.

Богатства се могу сачувати.

На жалост, ми у Србији немамо с тим концептом среће, јер богатства су и очувани средњовековни градови и компаније и фабрике старе 100-200 година, а нама најстарија зграда у Србији је нека сиротица у Цара Душана, с почетка 18. века. Лондонђани имају метро из 19. века а ми ћемо наш тек да градимо.

* Тренутна вредност му је 1100 МЛРД долара. Узгред, зато ми она прича да је из Србије однета 51 МЛРД долара звучи као немогућа, када се пореди са овако нечим: немамо ми те паре слободне, свако по 8000€, и нисмо их ни имали, да нам их покраду. Но, добро, можда грешим...
jinks jinks 16:49 15.12.2019

...

Šta bi sve moglo da se desi kao posledica postojanja više različitih kripto-valuta paralelno u opticaju.

Šta određuje njihovu različitu cenu, kao i da li sve imaju fiksan maksimalan broj jedinica koji se mogu naći u opticaju (kao što bitkoin ima ograničenje 21e6). Šta će se desiti sa bitkoinima kada dostignu taj ukupan broj od 21e6 (da li će se desiti nešto posebno, ili novo, neuobičajeno za postojeći finansijski sistem, ili će se očekivati od tržišta da kaže svoje).
dbacko dbacko 01:19 16.12.2019

Re: ...

jinks
Šta bi sve moglo da se desi kao posledica postojanja više različitih kripto-valuta paralelno u opticaju.


Bitkoin nema suparnika. Samo on zadovoljava oba uslova koji garantuju oskudnost tokena u kruženju:

1 - Ireverzibilnost kriptografske heš funkcije, koja u protokolu mora biti upotrebljena u 2 svrhe: za držanje i razmenu tokena (na paru privatni-javni ključ) i za dokaz u uloženom radu kroz PoW algoritam.

2 - Distribuirano stanje mreže.

I istorija je to i pokazala. Bitkoin je imao papsku šizmu u avgustu 2017. Dakle to nije bio nov šitkoin koji je počeo mrežu od nule. To je bilo cepanje bitkoin mreže. U tom trenutku svako ko je imao N BTCa dobio je i N BCH šitkoina u mreži koja je upravo pretendovala da pojede bitkoin. Razlog cepanja je bio konflikt oko veličine bloka. Cena bitkoina se nije prepolovila kao posledica toga. A vrlo brzo pogrešna odluka o proizvoljnoj veličini bloka u BCH mreži je dovela do vrlo vidljivog ugrožavanja uslova2 što je tržište uvidelo i cena tog šitkoina se istopila.



Šta određuje njihovu različitu cenu,


Upravo stav tržišta o ozbiljnosti garancije o oskudnosti tokena.


kao i da li sve imaju fiksan maksimalan broj jedinica koji se mogu naći u opticaju (kao što bitkoin ima ograničenje 21e6). Šta će se desiti sa bitkoinima kada dostignu taj ukupan broj od 21e6 (da li će se desiti nešto posebno, ili novo, neuobičajeno za postojeći finansijski sistem, ili će se očekivati od tržišta da kaže svoje).


Broj tokena ne mora biti isti i samo je pitanje izbora skale.

Trenutak prestanka emisije novih bitkoina i nastavak rada mreže u stanju u kome kompenzacija majnerima dolazi samo od naknada nije trivijalan problem. Mnogi pokušavaju da ga modeluju, ali moram priznati da mi gomila neophodnih polaznih predpostavki ne uliva poverenje u te modele...

Mislim da postoji realna opasnost nakon tog faznog prelaza da i bitkoin zapadne u istu istorijsku nevolju kao zlato. Razlog zašto je zlato završilo u rukama pružaoca kastodi usluga je što ima masu, a kod BTCa to može biti suviše velika naknada za on-chain transakciju. To bi ugrozilo ključnu ideju suverenosti koju on nosi: da svako drži svoje vlasništvo pod svojim privatnim ključem bez rizika solvencije trećeg lica.


nsarski nsarski 01:59 16.12.2019

Re: ...

Kolega (i ja sam fizičar), da li si ikada imao priliku da upoznaš Nikolu Miljkovića, fizičara, koji je posle diplome na ETF i Fizici i Matematici otišao na postdiplomske studije u Prinston, tamo štampao par veoma značajnih radova i napustio celu stvar te postao Quant na Volstritu?

Ako nisi, evo jednog uvoda Nikola Miljković (1964 - 2015) u njegov život i rad. U ranoj karijeri, on je štampao radove sa Dejvidom Gross-om, Nobelovcem, A nonperturbative solution of D = 1 string theory

Tada nisu postojale kriptovalute, ali jedan zakon je važio: free market ekonomija ima magičnu moć da sve dovede u red (invisible hand, kako se nekad kaže). Kao što sada znamo, free market ekonomija ima centralnog kontrolora, a to je onaj koji ima najveće oružje i vojnu nadmoć.
Meni se čini da ti i dalje veruješ u free market economy, gde matematika, ili kompjuterska logika ako želiš, zapravo presuđuje prilikom odluka. Nažalost, nije tako.
Ti možeš da poseduješ koliko god hoćeš novca ili bitkoina i odličan biznis plan, ali kad ti priđe neko s pištoljem u čelo, on će te naterati da napraviš odluke koje nikad nisi želeo da napraviš (da mu pokloniš novac, zlato ili prebaciš bitkoine na njegov račun - ili kako se to već zove). Ili ima moć da ugasi sve servere, da zatvori banke. U takvoj situaciji, ako nemaš kantu masti i džak brašna u podrumu, ti si mrtav čovek. Tu svaki ekonomsko-matematički rezon prestaje. Pravila igre više ne postoje. I počinje disaster capitalism iz čuvene "šok doktrine".

Titani koji sada kontrolišu te stvari neće nikada odustati od te kontrole. Ideja da će bitkoin tu nešto da promeni je, po mom mišljenu, slična ideji da će pesma Evrovizije da proizvede mir u svetu i ljubav među narodima.
G.Cross G.Cross 17:29 15.12.2019

Seriously?

Danilo, prvo borbro dosao na Blog.
Tekst je izuzetno interesantan. Ipak jdna zamerka.

SVE osim bitkoina i njegovog bezgrešnog začeća je prevara.


Ovaj, jel objasnjenje za bezgresno zacece isto kao u Bibliji ?

Pomoz Bitkoin prijatelju.
Bitkoin ti pomogao.

Jel se zna zasto se ne zna ko je kreirao Bitcoin ?
Mislim provalili ljudi ko je Banksy a za Bitcoin se jos ne zna.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:58 15.12.2019

Re: Seriously?

G.Cross
Jel se zna zasto se ne zna ko je kreirao Bitcoin.


Čovek se zove Luka Bistrić, a neki kažu da je pravo ime i prezime Svetislav Mudrić. Ne pitajte me kako znam.
G.Cross G.Cross 21:05 15.12.2019

Re: Seriously?

Dragan Pleskonjic
G.Cross
Jel se zna zasto se ne zna ko je kreirao Bitcoin.


Čovek se zove Luka Bistrić, a neki kažu da je pravo ime i prezime Svetislav Mudrić. Ne pitajte me kako znam.


Koliko ja mogu da desifrujem tvoju skrivenu poruku u pitanju je Luka Modric.

I neka je, kad već nije Luka Doncic.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:12 15.12.2019

Re: Seriously?

G.Cross
Koliko ja mogu da desifrujem tvoju skrivenu poruku u pitanju je Luka Modric.


Nije. U pitanju je neka "druga logika".
maksa83 maksa83 21:22 15.12.2019

Re: Seriously?

Čovek se zove Luka Bistrić, a neki kažu da je pravo ime i prezime Svetislav Mudrić. Ne pitajte me kako znam.

Ja sam mislio da je Sredoje Mudrić.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:24 15.12.2019

Re: Seriously?

maksa83
Ja sam mislio da je Sredoje Mudrić.


Ipak Svetislav. Proverio sam transkripciju pa prevod. Mogao bi biti i Luka, u nekoj aproksimaciji.
dbacko dbacko 01:31 16.12.2019

Re: Seriously?

G.Cross
Danilo, prvo borbro dosao na Blog.
Tekst je izuzetno interesantan. Ipak jdna zamerka.

SVE osim bitkoina i njegovog bezgrešnog začeća je prevara.


Ovaj, jel objasnjenje za bezgresno zacece isto kao u Bibliji ?

Pomoz Bitkoin prijatelju.
Bitkoin ti pomogao.

Jel se zna zasto se ne zna ko je kreirao Bitcoin ?
Mislim provalili ljudi ko je Banksy a za Bitcoin se jos ne zna.


Satoši 3. januara 2009 uključuje prvi nod i majner - njegov laptop. BingBang. U tom Kosmosu je sam do 9. januara kada se uključuje kriptografska legenda i sajferpanker Hal Finney. **

Od 3. do 9. januara BTC mreža kuca na prazno i na svakih 10min pada jedan blok... čvok 50BTC...čvok 50BTC...čvok 50BTC...čvok 50BTC...čvok 50BTC...

Koliko neko mora da voli svoje čedo da nijedan jedini od tih ~900 000 nikada ne takne?


** TRIVIA: Dorian Nakamoto, stariji inženjer u okolini SFa, u trenutku kada ga je Newsweek 2014. iskopao kao "Satošija" živeo je 2 ulice od Hal Finija

Naravno njegov fejs pred kamerama je momentalno postao maskota bitkoina:


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:34 15.12.2019

Tokenizacija aseta

Tokenizacija aseta (imovine) postoji kod nas odavno. Nije to nova stvar i povezana je sa blokčejnom i kriptovalutama. Kome nije jasno neka pogleda ovaj video.

maksa83 maksa83 18:39 15.12.2019

Re: Tokenizacija aseta

Tokenizacija aseta (imovine) postoji kod nas odavno. Nije to nova stvar i povezana je sa blokčejnom i kriptovalutama. Kome nije jasno neka pogleda ovaj video

Ovo k'o MS licence...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:41 15.12.2019

Re: Tokenizacija aseta

Kome nije jasno neka pogleda ovaj video.

:))))))))))))))

-- Kako ne mož' da razumeš?!
nsarski nsarski 18:49 15.12.2019

Re: Tokenizacija aseta


Tokenizacija aseta (imovine) postoji kod nas odavno. Nije to nova stvar i povezana je sa blokčejnom i kriptovalutama. Kome nije jasno neka pogleda ovaj video

Haha, Pleski, ovi su se izgubili u relativizmu prostorno-vremenskog kontinuuma. Mešaju vreme sa drugim količinama.

Takođe, ne zaboravi da takođe decenijama postoji i čitava zatvorska ekonomija koja je zasnovana na ozbiljnoj valuti zvanoj cigarete.
istrajan05 istrajan05 20:12 15.12.2019

Re: Tokenizacija aseta

Dragan Pleskonjic
Tokenizacija aseta (imovine) postoji kod nas odavno. Nije to nova stvar i povezana je sa blokčejnom i kriptovalutama. Kome nije jasno neka pogleda ovaj video.


Jooooj!
Kada god ovo pogledam, zaboli me stomak od smeha.
G.Cross G.Cross 21:47 15.12.2019

Flash news

Izvinjenje za trol.

I informacija za Docsa.
U Rumuniji uhapšen bivši šef policije anti drog jer je u jednoj wellnes klinici u sklopu seansi klijentima prodavao DMT.


docsumann docsumann 20:21 17.12.2019

Re: Flash news

G.Cross
Izvinjenje za trol.

I informacija za Docsa.
U Rumuniji uhapšen bivši šef policije anti drog jer je u jednoj wellnes klinici u sklopu seansi klijentima prodavao DMT.


ovo sam pronašao na Romania Journal e-izdanju

“The three used to host sessions where participants used to take DMT- dimethyltryptamine, a high-risk drug which contains Ayahuasca“,



ovo kao da su napisali da je kod optuženog nađena opojna droga marihuana koja sadrži džoint
djapica djapica 21:53 15.12.2019

kako je ovo dobro!

Neverovatno koristan i prijatan tekst. Izgleda da DBacko razume temu duboko i siroko, ali mi je jos zanimljiviji taj njegov altruizm da podeli svoja znanja sa sto sirim auditorijem. Takva altruizim je vrlo zarazan i puna podrska ovakvim tekstovima ljudima.

Sto se tice bitkoina, meni se cini da je to nesto sto ce kroz pedesetak godina posmatrati kao istorijski momenat u istoriji covecanstva - verovatno ima puno toga vise nego puke simbolike da su prvi koini iskopani na pepelu velike finansijkse krize 2008.

Ko god moze da kupi jedan koin sada (oko $7k) i u stanju je da ga sacuva narednih dvadeset godina, sanse da ce taj koin tada vredeti milion dolara su vece od 50% - moj subjektivni osecaj, da se odma' ogradim.

Bilo je ovde nekoliko zanimljivih komentara: prvo, da li velike banke, vlade, korporacije, itd, hoce da uniste bitkoin. Odgovor je, DA - NARAVNO! Spalili bi ga sa zemljom jos juce. Problem je taj sto je bitkoin tesko, skoro nemoguce unistiti. I to je jedini razlog zbog cega jos postoji. Da ga je moguce unistiti, ne bi ni postojao.

Sto se tice rudarenja i ljudi koji ga rudare, to je poprilicno stresan posao. Ljudi koje prave ozbiljne pare su bitkoin menjacnice. Zamiljivo je poredjenje za zlatnom groznicom u Kaliforniji, kada su ljudi rudarili zlato. Da li je 1849 neko od rudara znao da ce sto godina kasnije zlato biti korisceno kao osnov za vrednost valute i da ce ekonmska snage drzave biti proporcionalna rezervama zlata?
Bitkoin ima potencijal da zameni zlato, u tom smislu, za pedesetak godina. Ako se to desi, imati jedan bitcoin danas, je isto sto i iskopati i sacuvati zlatnu polugu 1849. Za razliku zlatne poluge koja je teska ko sam djavo i nezgodna za cuvanje dugog vremenskog perioda, bitkoin je mnogo lakse sacuvati - niko ne moze da vam ga uzme ni unisti, mozete bukvalno da zapamtite broj i prenesete ga deci i unucima.

A evo i malo trivije, kada je rudare u San Francisku 1849 tresla zlatna groznica, proteini su bili na ceni, pa je jedno jaje kostalo citav dolar, dok je bilo divljih ptica. Kada su ih sve potamanili na obali, cena je skocila na 3 dolara, sto bi u danasnje vreme bili oko 100 dolara za jedno jaje. Jaja su se tada "nabavljala" na malim kamenim ostrvima, udaljenim pedesetak kilometara od San Francisca. Divlje ptice su tamo bile zasticene od ljudi i bilo ih je oko pola miliona u koloniji. Velike bele ajkule su i tada patrolirale oko tih obala. Pad u vodu je bio ravan sigurnoj smrti u to doba, ali su ljudi ipak veslali da kradu jaja. Ptice su jedva prezivele (kolinija se spustila sa pola miliona na oko 5000 za par godina), dok nisu poceli da uzgajaju kokoske u okolini San Franciska u to doba.

Ziveo bitkoin!
Zivela Srbija!


maksa83 maksa83 22:24 15.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

Da li je 1849 neko od rudara znao da ce sto godina kasnije zlato biti korisceno kao osnov za vrednost valute i da ce ekonmska snage drzave biti proporcionalna rezervama zlata?

Nije baš da je imao da reši neki složen sistem pošto je zlato bilo mera i jedinca bogatstva prethodni 3K godina. Inače zlatna podloga je uvedena kojih par stotina godina pre toga i bataljena i u Americi i u Engleskoj već tridesetih godina XX veka, a danas je ne koristi niko.
djapica djapica 23:52 15.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

maksa83
Da li je 1849 neko od rudara znao da ce sto godina kasnije zlato biti korisceno kao osnov za vrednost valute i da ce ekonmska snage drzave biti proporcionalna rezervama zlata?

Nije baš da je imao da reši neki složen sistem pošto je zlato bilo mera i jedinca bogatstva prethodni 3K godina. Inače zlatna podloga je uvedena kojih par stotina godina pre toga i bataljena i u Americi i u Engleskoj već tridesetih godina XX veka, a danas je ne koristi niko.


Mislim da je to i jedna od glavnih poenti teksta - da je dolar ostao vezan za zlato ne bi mogao da se stampa toliko. Intrizicka vrednost zlata se ne menja, ali je od pocetka ekonmoske krize 2008 visestruko poskupelo. A centralne banke ga gomilaju i ekonomska jacina zemalja je manje vise propoporcionalna kolicinama zlatnih rezervi.

Vecina bitkoina ce biti iskopana u narednih desetak godina - kada se to desi, i kada bude distrubiran po celom svetu, niko vise nece moci da manipulise valutama na nivou centralne banke, zemlje, ili nacije.
dbacko dbacko 00:50 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

Hvala na lepim rečima Đapice. Živeo !
istrajan05 istrajan05 08:24 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

djapica
maksa83
Da li je 1849 neko od rudara znao da ce sto godina kasnije zlato biti korisceno kao osnov za vrednost valute i da ce ekonmska snage drzave biti proporcionalna rezervama zlata?

Nije baš da je imao da reši neki složen sistem pošto je zlato bilo mera i jedinca bogatstva prethodni 3K godina. Inače zlatna podloga je uvedena kojih par stotina godina pre toga i bataljena i u Americi i u Engleskoj već tridesetih godina XX veka, a danas je ne koristi niko.


Mislim da je to i jedna od glavnih poenti teksta - da je dolar ostao vezan za zlato ne bi mogao da se stampa toliko. Intrizicka vrednost zlata se ne menja, ali je od pocetka ekonmoske krize 2008 visestruko poskupelo. A centralne banke ga gomilaju i ekonomska jacina zemalja je manje vise propoporcionalna kolicinama zlatnih rezervi.

Vecina bitkoina ce biti iskopana u narednih desetak godina - kada se to desi, i kada bude distrubiran po celom svetu, niko vise nece moci da manipulise valutama na nivou centralne banke, zemlje, ili nacije.

Vidim da si ushićen bitkoinima - pa, pretpostavljam, i dobro informisan.
Zanima me, ako znaš, zbog čega se koristi termin 'rudarenje' za nekakvo sutupavo trošenje struje?
Čemu eufemizmi?
Zašto se tako i ne zove?
I meni najznačajnije pitanje --- zašto iko misli da bitkoin nije kontrolisana rabota koju je neko pokrenuo sa određenim ciljem - a koji, gotovo sigurno, nije namenjen tome da se hardveraši, softveraši i ostala 'boranija' obogate?
Kako je moguće da pismeni ljudi veruju u te bajke?
Već sam ovde negde rekao, a neko na drugi način i ponovio - izvor moći, i njen osiguravatelj, je sila - gola sila zasnovana na vojnoj moći.
Sve ostalo je manjeg značaja.
aureus aureus 11:31 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

meni najznačajnije pitanje --- zašto iko misli da bitkoin nije kontrolisana rabota koju je neko pokrenuo sa određenim ciljem - a koji, gotovo sigurno, nije namenjen tome da se hardveraši, softveraši i ostala 'boranija' obogate?
Kako je moguće da pismeni ljudi veruju u te bajke?

Eee, nije to ništa, Istrajni. Bio je s nama jedan bloger koji se stalno pitao kako je moguće da pametni ljudi vjeruju da se desilo slijetanje na Mjesec.
Interesantan bloger, mačkama naklonjen.
djapica djapica 12:30 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

Vidim da si ushićen bitkoinima - pa, pretpostavljam, i dobro informisan.
Zanima me, ako znaš, zbog čega se koristi termin 'rudarenje' za nekakvo sutupavo trošenje struje?
Čemu eufemizmi?
Zašto se tako i ne zove?
I meni najznačajnije pitanje --- zašto iko misli da bitkoin nije kontrolisana rabota koju je neko pokrenuo sa određenim ciljem - a koji, gotovo sigurno, nije namenjen tome da se hardveraši, softveraši i ostala 'boranija' obogate?
Kako je moguće da pismeni ljudi veruju u te bajke?
Već sam ovde negde rekao, a neko na drugi način i ponovio - izvor moći, i njen osiguravatelj, je sila - gola sila zasnovana na vojnoj moći.
Sve ostalo je manjeg značaja.


Moje asocijacije na rudarenje su rudnici u Koloradu: od srebra i zlata, do uranijuma. I unistavanje predivne prirode. Od kopanja zlata i srebra se priroda oporavila u poslednjih stotinak godina, a od uranijuma jos nije, uprokos decenisjkim naporima da se priroda ocisti.

Manjak emaptije i visak pohlepe (obicno ide jedno sa drugim) svih ucesnika u porcesu je nesto sto prati rudarenje. Tako je i sa bitkoinom. Najvise se kopa u Kini. Posao je surov, tezak, rizican, prljav, neregulisan - ubaci bilo koji pridev koji ide uz rudarenje i nacices slicnosti.

Sto se tice trosenja struje, to je bio i moj argument protiv te "novotarije" pre sest-sedam godina. A struja se trosi pa se trosi. Svaka osoba sa viskom empatije dovodi u pitanje trosenje struje.
I Stuilc se pitao zbog cega primatima nikada ne iskljucuju elelktriku (kad ionako retko citaju) ((a i to sto citaju krive stvari citaju...)) (((pa zasto im onda ne iskljuciju elektriku?!?))).
maksa83 maksa83 12:36 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

A struja se trosi pa se trosi.

Po drugom zakonu termodinamike to što se troši a ne mora da se troši povećava entropiju i tako ubrzava dolazak toplotne smrti univerzuma, čime ugrožava Svemir (nebitno), nas kao vrstu (nebitno) i Srbiju kojoj je konačno krenulo (nije nebitno).
djapica djapica 13:53 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

maksa83
A struja se trosi pa se trosi.

Po drugom zakonu termodinamike to što se troši a ne mora da se troši povećava entropiju i tako ubrzava dolazak toplotne smrti univerzuma, čime ugrožava Svemir (nebitno), nas kao vrstu (nebitno) i Srbiju kojoj je konačno krenulo (nije nebitno).


Kolko je potrebno replika da dva srbina od bitkoina dodju do rasprave o entropiji svemira :)

Ma, u pravu si. Pustimo mi Svajcarce i Amere da povecavaju entropiju univerzuma sa bitkoinom. Koji ce to nama?!? :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:48 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

Od kopanja zlata i srebra se priroda oporavila u poslednjih stotinak godina, a od uranijuma jos nije, uprokos decenisjkim naporima da se priroda ocisti.


Nah, ne izgleda to tako strašno. Ako živiš u Naturiti, Nukli i Uravanu, paziš malo da deca ne odu da ti se igraju baš oko rudnika i po jalovini, ako je nisu već počistili, i sve ostalo je ok. Ovi rudnici zlata su mnogo gori, pogotovu ako su koristili leaching (gold cyanidation), to sve sad ima Superfund cite status.

Btw, priroda oko ovih gradova-rudnika je fenomenalna, možda najlepši deo države. Mada slabo naseljeno. A u Nukli su imali ono neko komunstičko uređenje, a i do skoro zakonom bilo obavezno da svaka kuća mora da drži lično naoružanje. Čudan svet tamo živi.
istrajan05 istrajan05 18:19 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

aureus
meni najznačajnije pitanje --- zašto iko misli da bitkoin nije kontrolisana rabota koju je neko pokrenuo sa određenim ciljem - a koji, gotovo sigurno, nije namenjen tome da se hardveraši, softveraši i ostala 'boranija' obogate?
Kako je moguće da pismeni ljudi veruju u te bajke?

Eee, nije to ništa, Istrajni. Bio je s nama jedan bloger koji se stalno pitao kako je moguće da pametni ljudi vjeruju da se desilo slijetanje na Mjesec.
Interesantan bloger, mačkama naklonjen.

Ma!
Svakakvih budala ima!
istrajan05 istrajan05 18:22 16.12.2019

Re: kako je ovo dobro!

djapica
Vidim da si ushićen bitkoinima - pa, pretpostavljam, i dobro informisan.
Zanima me, ako znaš, zbog čega se koristi termin 'rudarenje' za nekakvo sutupavo trošenje struje?
Čemu eufemizmi?
Zašto se tako i ne zove?
I meni najznačajnije pitanje --- zašto iko misli da bitkoin nije kontrolisana rabota koju je neko pokrenuo sa određenim ciljem - a koji, gotovo sigurno, nije namenjen tome da se hardveraši, softveraši i ostala 'boranija' obogate?
Kako je moguće da pismeni ljudi veruju u te bajke?
Već sam ovde negde rekao, a neko na drugi način i ponovio - izvor moći, i njen osiguravatelj, je sila - gola sila zasnovana na vojnoj moći.
Sve ostalo je manjeg značaja.


Moje asocijacije na rudarenje su rudnici u Koloradu: od srebra i zlata, do uranijuma. I unistavanje predivne prirode. Od kopanja zlata i srebra se priroda oporavila u poslednjih stotinak godina, a od uranijuma jos nije, uprokos decenisjkim naporima da se priroda ocisti.

Manjak emaptije i visak pohlepe (obicno ide jedno sa drugim) svih ucesnika u porcesu je nesto sto prati rudarenje. Tako je i sa bitkoinom. Najvise se kopa u Kini. Posao je surov, tezak, rizican, prljav, neregulisan - ubaci bilo koji pridev koji ide uz rudarenje i nacices slicnosti.

Sto se tice trosenja struje, to je bio i moj argument protiv te "novotarije" pre sest-sedam godina. A struja se trosi pa se trosi. Svaka osoba sa viskom empatije dovodi u pitanje trosenje struje.
I Stuilc se pitao zbog cega primatima nikada ne iskljucuju elelktriku (kad ionako retko citaju) ((a i to sto citaju krive stvari citaju...)) (((pa zasto im onda ne iskljuciju elektriku?!?))).

Eeee, neka si mi odgovorio!
Ako ništa drugo ne donese bitkoinisanje, makar će dokazati da je perpetum mobile moguć!
Koliko vidim, to za vaš bitkoinoviće uopšte nije sporno već sada.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:07 15.12.2019

IEEE

Zanimljiva lista govornika (posebno odakle dolaze), tema i slično: IEEE Global Blockchain Summit.

Ne znam da li je ovo ostvareno: Wall Street Firms to Move Trillions to Blockchains in 2018.
munjara munjara 08:57 16.12.2019

gruntovnica

Onaj ko napravi srpski katastar na blockchain bazi a prije riješi sve zavrzlame imovine treba tri nobela dobiti
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 11:31 16.12.2019

Mozda nije u redu

Da se svojim sunarodnicima prodaju muda za bubrege, zarad narcisoidnog samozadovoljavanja?
Mislim, epski pesnici - negdashnji a i sadashnji - su "pesnici", pa ljudi mogu da to tretiraju sa "o pesniche sa dugom kosom..." ili sa "... svaka mu je ko njegosheva..." - i imaju izbor. Ali kad ta nauka/informatika/matematika autoritativno nastupe - tu nema brale zajebancije... sve je dokazano, i samo ako si glup necesh razumeti...
I tako... Lechi ta matematika i kurje oko, i reumu, i ishijas i pranje novca i finansiranje terorizma, demokratiju, i saso mange lechi... Nema shta ne lechi. Ovo zmijsko ulje je najbolje zmijsko ulje, jer je koren iz zmijskog ulja +/-, dokazano, prst u dupe.

Hmmmm...
Shta hocu da kazem (kao pesnik sa dugom kosom)...?
- Bitcoin nije commodity (sirovina/polu-proizvod/proizvod)
- Bitcoin nije currency (nor it is a financial instrument of any kind)=ni valuta, niti hartija od vrednosti
- Bitcoin nije bond/stock/note (nije ugovor, niti je vlasnishtvo)

Pa shta je onda?

"Paaaaa... sve po malo" (i nishta po mnogo).
Bitcoin je promise/bet izmedju dva ili vishe ludaka, koji govore potpuno nerazumljivim jezikom - nejasnim ni njima samima, a josh manje drugima. Bez svedoka i sudije. Bez, zaista, ichega.

Sad, neke loshe chike (sa pravim kapitalom) mozda koriste bitcoin da zaobidju neke dosadne protokole (krivichne i druge) i takse, ili da pomognu ibrahimu da dodje do svojih 62 ili vishe devica, ili da privremeno (na bazi uber algoritama i znanja) zavrte svoj kapital... To je moguce.
Uvek ima loshih chika.
Ali... recimo da ih nema... Onda je bitcoin zivotna investicija, bre. Jer - distribucija, matematika, demokratija, zmijski rep i testis od labuda ne mogu da omanu.

Uglavnom - braco i drugarice Serblji - ako kupujete "bitcoin", moj savet (koji niste trazili) je da to iskljucivo radite u SPEKULATIVNE svrhe... i vishe kao "day trading" stuff. Nikako kao "holding" investiciju. A na "rudarenje" zaboravite.
Javio mi se poznanik skoro i reche potroshio je $20K za mining-rig...:)))) i da je "investirao" oko $100K u "cash" bitcoin :))))))) Kad mi je rekao shta planira, pre nekoliko godina, mislio sam da se zavitlava - ali ipak mu rekoh da kupi rental property instead...
(BTW - mislim da ga je bilo sramota da mi kaze koliko je ZAISTA ulozio i izgubio... my guess is 2-3 times more)
Rachuna da je "puko" (citiram) oko pola toga (+/- josh ohoho), i na kraju mi reche da je trebalo da ga upozorim, ali da se nada/siguran je da je u tome buducnost :))))))
Neka buducnost jeste, jer nigda nije bilo a da nekak nije bilo... Rekoh, jeste... buducnost. A i dzemperi treba od nechega da se prave.

So, svim pesnicima-nauchnicima - pretty please, and cherry on top, keep your BS and snake oil to yourself. If you were so smart - you wouldn't be you in the first place. Make sense?
Jeste Backovicu, tebi pricham.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:04 16.12.2019

ijao brate Srbine

e ne može Srbin a da na bude magaloman pa to ti je
mogao si lijep tekst da napišeš o bitcoinu al ne odolje da propovjedi ipak i poneku o suštini bitka pa da prosvjetli i raju..
jašta..
toliko ti tu imaš netačnih opisa da je stvar groteskna..
al evo da pojednostavimo na dve..

veliš ti, bitkoin "diše" (il bješe pulsira) sa ekonoijom pa je zato bitkoinova deflacija poželjna za sistem..
pa bil elaborariao imasmo li još u istoriji primjera kad je novac tako disao i pulsirao sa ekonomijom i što napustismo taj sistem?

e a uz to, veliš ti, kod tog današnjeg novca ima te korupcije, e a kod bitkoina nema.. aha.. ajde da ti vjerujemo za bitkoin da tu prevare nema i ne može biti, nije kriv bitkoin što je drugarca Ruža Ignjatova (guglajte, stvar se ne smije propustiti) bila nestašna..
e dakle nek je i tako..
al ajde lebati objasni u čemu je koruptivni problem tog običnog novca koji sad koristimo..
taj evro, dolar, dinar, pa koja je korupcija tačno tu problem? Inflacija? Il bješe deflacija?
tjah..

nego koruptivne oligarhije što se tiče...
Varufkais.. Adults in the room.. Ko nije ćito da ćita..
korupcije brale ima u mjeri koja se teško da pojmiti.. al da će da je rješi bitcoin.. pa to jebote moraš kod Raduleta u stranku pa da povjeruješ..
ja da sam ti ja bi oćekivala poziv
maksa83 maksa83 12:12 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

e ne može Srbin a da na bude magaloman pa to ti je

Matlab!!!!

Sunceti, ko brata rođenog da sam opet video!!!

Pa de si bre ženo...

Varufkais.. Adults in the room.. Ko nije ćito da ćita..

Vaistinu da ćita.

(Brajović na aparatima.)
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:33 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

maksa83
e ne može Srbin a da na bude magaloman pa to ti je

Matlab!!!!

Sunceti, ko brata rođenog da sam opet video!!!



a valjda sestru jebogati..
maksa83 maksa83 12:39 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

a valjda sestru jebogati..

Tanak sam sa sestrama pa mi ovaj izraz ostao tako sa bratom.

Emiveruješ da sam juče kad je ovaj tekst iznišao pomislio "e de je sad Matlab da diskutuje...".
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:44 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

maksa83
a valjda sestru jebogati..

Tanak sam sa sestrama pa mi ovaj izraz ostao tako sa bratom.

Emiveruješ da sam juče kad je ovaj tekst iznišao pomislio "e de je sad Matlab da diskutuje...".


pa ono jes, gdje ovo da oćutim..
mada ne znam ima li na blogu još elana da se pobijemo ko ljudi..
s ovim Englezima ne mož čovjek ni da se povata za vratove kako treba, fakat mi nedostaje..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:37 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

maksa83
e ne može Srbin a da na bude magaloman pa to ti je

Matlab!!!!

Sunceti, ko brata rođenog da sam opet video!!!

Pa de si bre ženo...

Varufkais.. Adults in the room.. Ko nije ćito da ćita..

Vaistinu da ćita.

(Brajović na aparatima.)

:))))))

Ко ми још једном каже да немам шарма... из мртвих враћам људе!
djapica djapica 14:29 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

newimprovedtadejus
e ne može Srbin a da na bude magaloman pa to ti je
mogao si lijep tekst da napišeš o bitcoinu al ne odolje da propovjedi ipak i poneku o suštini bitka pa da prosvjetli i raju..
jašta..


Sto Srbin megaloman, pobogu sestro?
Vidis da se covek zove Danilo Backovic!

Da je pisao Srbin, teskt bi izgledao ovako:
Uzmemo par milijardi iz deviznih rezervi - Mi Srbi, naravno - pa kupimo bitkoin, za sve novce.
Sacekamo desert godina, pa prodamo za 100 milijardi.
1: Milijardu odma vratimo u banku!
2: 20 potrosimo na dva nuklerna reaktora (10 milijardi po komadu).
3: Kupimo milion elektricnih kamiona, aviona, auta (50000 po komadu) za 50 milijardni.
4: Za ostale pare elektrifikujemo pruge i puteve i iznajmimo sve hotele na jadranu i planinama na 100 godina.
5: Zakonom zabranimo motore na unutrasnje sagorevanje, pizze na drva, i CUMUR. Sto za rostilj, sto za grejanje!
5: Stranci mogu da dodju, ali samo elektricnim vozom ili kolima.
6: Zabranimo i avione putnicke - samo ratno vazduplohovstvo i komercijalne ostavimo. Zabranimo im i da nas prelecu.

Pa bog da nas vidi za deset godina, da prodisemo ko ljudi.
maksa83 maksa83 14:44 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

Zakonom zabranimo motore na unutrasnje sagorevanje, pizze na drva, i CUMUR. Sto za rostilj, sto za grejanje!

Obavestio moderaciju.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:55 16.12.2019

Re: ijao brate Srbine

Predrag Brajovic


Ко ми још једном каже да немам шарма... из мртвих враћам људе!


ma ajde molim te, ko je još tebi odsustvo šarma spočitavao.. gluposti

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana