Ekonomija| Gost autor| IT| Nauka| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (2)

Predrag Brajovic RSS / 18.12.2019. u 18:19
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину преносим у два дела. Ово је његов други део, у чијим коментарима можете наставити расправе са оног првог. Претходни део НАЛАЗИ СЕ НА ОВОМ ЛИНКУ.
 
ПБ
 
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.

bO9WcT9h.jpg?1

 

Stilizovani prikaz bilansa sa dve računovodstvene situacije koje za banku znače kraj poslovanja i opisom kako do njih dolazi. Levi scenario se po pravilu nikada ne događa, jer šta je to nenaplativ kredit? Sliku izradio: miloseviclawyer.com

Samo trenutak... A kamata? Nju ne spominješ?

U ovom grmu leži zec, ali ne onako kako to misle pesnici. Nije Gospod Hristos izlomio tezge u hramu zbog kamate. Kamata je cena za koju je izdavač tih obećanja spreman da preuzme rizik da mu dužnik ne vrati obećano. Da, u trenutku stvaranja depozitnog novca (puštanja kredita) kamata nije stvorena. Zato je ukupan dug u ekonomiji uvek veći od ukupne količine novca u opticaju i sistem se ne može zatvoriti. Ali, zabluda koja kruži okolo je da je to razlog što ovakav sistem proizvodi novac (dug) eksponencijalno: da bi se, navodno, isplatili prethodni krediti koji vuku i kamatu sa sobom. Ne, to nije tačno. Zabluda dolazi od nerazumevanja mernih jedinica. Iznos kredita je kao koordinata (RSD), a kamata je brzina (RSD/god). To su različite veličine (stock vs flow of money). U teoriji, mogli bi se svi krediti (različitog tenora) isplatiti i sa jednim jedinim dinarom ako bi on dovoljnom brzinom menjao ruke. Problem leži u tome šta banka naknadno uradi sa primanjima od kamate, jer samo je iznos kredita potrebno ukloniti iz ekonomije, dobit od kamate ne. Nju bi banka trebalo u celosti da vrati u kruženje. Ali to ne radi, jer želi da obogaćuje svoje akcionare, a i regulativa (vrlo zgodna koincidencija) zahteva da uvećava svoj kapital. I to na našu žalost, na duže staze radi eksponencijalno. I niko to ne može da joj zabrani.

Dobro, pa na šta se to onda misli kada se spomene novac u zakonima?

Dinar je samo oznaka za jedinicu mere, kao kilogram ili sekund. Postoje dve različite tvari koje se mere tom istom jedinicom i obe su novac 2. vrste, tj. transferabilna obećanja, ali su različite tvari kao drvo i metal.
Rekli smo da je u monetarnoj ekonomiji svaka transakcija triangularna. Potrebna su dva ne-banka ekonomska aktera i banka. Akteri razmenjuju stavke na pasivi privatne banke, koje ona proizvodi jer samo ona ima računovodstvenu kategoriju depozita. A šta ako u ekonomiji postoji više od jedne banke? Tada mora postojati još jedan krug drugačijeg novca. U njemu su privatne banke ekonomski akteri, a nad-banka ili centralna banka je proizvođač obećanja. I taj novac je depozitni novac, tj. kružeće obećanje, ali je pasiva centralne banke, njena obaveza ka privatnim bankama. Zove se rezerva.
Dakle, u ekonomiji sa više banaka uvek postoji hijerarhija novca. Depozitni novac privatnih banaka je naša imovina, a njihova obaveza; depozitni novac centralne banke je privatnim bankama imovina, a centralnoj banci obaveza. Rezerve kruže samo u računovodstvenoj knjizi centralne banke, čiji klijenti mogu biti samo banke i državni trezor i ta tvar iako merena u dinarima, nema kupovnu moć. Ako vlada želi da obavi neku transakciju sa bilo kojim ne-banka akterom u ekonomiji prvo mora pretvoriti svoje trezorske rezerve u kreditni novac privatne banke. Vlada naloži centralnoj banci da prosledi rezerve trezora nekoj privatnoj banci sa daljom instrukcijom kom ne-banka akteru u ekonomiji sa računom u toj istoj banci, ona treba da poveća depozit u istom iznosu. Privatna banka osim što je izvor cirkulirajućih obećanja (kreditnog novca) i lice od poverenja za setlment (poravnanje) svih novčanih transakcija ne-banka aktera, takođe je i posrednik u kome se rezerve centralne banke pretvaraju u privatni kreditni novac i obrnuto (moneychanger ).
Kada god država spomene reč novac u zakonima implicitno se misli uvek i samo na rezerve ili njihov materijalni ekvivalent: keš i kovanice. To zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) uopšte nije novac koji koristi ostatak ekonomije izuzev banaka. Vlada to zna i opet nije gadljiva na privatni depozitni novac. Svaki put kada uplatiš porez, taj novac privremeno(!) nestaje iz ekonomije, jer se iz depozitnog novca privatne banke pretvori u rezerve na računu trezora kod centralne banke. Pojaviće se opet kada ga trezor prosledi nekoj državnoj ustanovi da ga potroši, opet kroz privatnu banku.
Evropska društva su imala vrlo gorka iskustva sa štampanjem novca od strane vlada. SAD upravo obrnuto. To društvo je cvetalo kad god je imalo državni novac, a ubija ga jedna centralna banka. Današnji novac je zato jedna čudna istorijska tvorevina potrebe, pohlepe i polupromišljenosti slobodnog tržišta, koji nastaje van suverena (dakle nije fiat, iako svi koristimo taj žargon) obostranim dobrovoljnim pristankom dužnika i privatne banke u procesu kreditiranja, a nestaje otplatom tog kredita. U krugu rezervi, izuzetno brzo struji zanemarljivo mala količina jednog novca bez kupovne moći i služi da se dve privatne banke poravnaju svaki put kada neki od depozita u njima preleće iz jedne u drugu. Rezerve su ono jedino do čega je jednoj privatnoj banci stalo. Te žetone ona ne može da proizvede ad infinitum, jer su žetoni centralne banke. I naravno stalo joj je, da joj vratiš dug, inače će doći po svoju funtu živog mesa (zato plaća licencu vladi). Samo, bez žetona centralne banke se može ostati preko noći, a gomila nenaplativih kredita na bilansu se mogu poturati pod tepih jako dugo. Sve dok neko ne vikne da je car go.
Svakoga ko ovo jednom razume, ne može a da ne zaboli stomak na sofizam da kriptovaluta ne može imati vrednost, jer nije potkrepljena državom.

Spomenuo si fiat. Šta uopšte znači ta reč?

Fiat lux (neka bude svetlo)! Neutoljiva glad svakog vladara da uzme prerogativ bogova i stvori ni iz čega nešto.
Ovaj fenomen je najbolje shvatiti na primeru. Dinar, funta, dolar... Sve su to nekada davno bile jedinice za merenje težine srebra ili zlata. Zamisli da imaš teg težine 100 dinara, terazije i prodaješ maline. Kupac se pojavi sa par grumenja zlata i želi maline u vrednosti od 100 dinara. Maline ćeš dati za onoliko grumenja koliko terazije pokažu da teže 100 dinara. Nevažno kog oblika je grumen i ima li na sebi neku facu, dokle god je bez primesa. Međutim, niotkuda, pojavi se ekipa do te mere nasilna i organizovana da skalira svoje nasilje do nivoa države. Odmah donese zakon da svaki grumen težine 1 dinar mora da bude u obliku novčića. Sa jedne strane mora biti otisnut lik glavonje, a sa druge da piše 1 dinar, tako da više nisu potrebne terazije da provere kako novčić zaista teži 1 dinar pri razmeni. Nakon izvesnog vremena lokalna ekipa nasilnika se zakači sa susjedima i treba im zlata za vojsku plaćenika. Ali zlato je oskudno, ne može da se napravi. Međutim glavonja ima ideju. Otisnuće rupu u sredini novčića ili će mu okrznuti krajeve ili će pomešati zlato i bakar, a ostaviti na njemu i dalje oznaku 1 dinar. To je fiat. Tačnije: fiat denarii! Rasparivanje jedinice mere od deklarisane vrednosti (face value). Glavonja je sebi stvorio kupovnu moć prividno ni iz čega. Za manje od jednog dinara zlata može da kupi robu i usluge u ekonomiji od jednog dinara. U stvari, ovo je samo iluzija. Surova istina je da je oteo po malo imovine od svih ostalih, jer jedna jedinica novca sada svakome vredi manje. Ovakva igra bez izuzetka uvek završi na nuli. Naglo i nasilno. Rimsko carstvo je udžbenički primer.
Termin fiat je danas žargon za svaki novac koji nije kriptovaluta što je u osnovi greška, jer izuzev kovanica, novac već dugo vremena nije fiat. Jedino što suveren i dalje pravi i prodaje centralnoj banci su kovanice. Ako ga izrada kovanice od 1 dinar košta 5 para, a centralna banka je kupi tako što trezoru uveća depozit rezervi za 1 dinar, suveren je ni iz čega stvorio 95 para (seigniorage). Kovanice su istorijski reziduum fiata. Suveren je sveo sebe na sramotni sitniš.

Hmm... Mora li zaista ovako? Sve ovo počinje da mi izgleda kao jedno veliko zamešateljstvo dvostrukog knjigovodstva?

Pravo u metu, dragi moj Sagredo. Pravo u metu. Venecija 1494. Alkoholizam, prejedanje, sifilis i pussy galore. Sa izuzetkom organske ishrane, nesečene robe i lajf-koučeva to je kudikamo opis finansijske metropole i danas. Armija perverzno bogatih snobova sa previše slobodnog vremena - humus za umetnost, nauku i startape. Knjiga je koštala kao skuplji laptop i bila omiljeni statusni simbol. Naročito ako je velika i debela poput Paćolijeve (Luca Pacioli) enciklopedije matematike. Hindu-Arapske cifre su još uvek bile sporne, jer: "Svaki dobri hrišćanin mora biti prezriv prema matematici" (Sv. Avgustin), a štamparska mašina tek nedavno unapređena da može otiskivati crteže. Dvostruko knjigovodstvo je samo 9. poglavlje tog renesansnog remek-dela fra Luke Paćolija iz koga je i Leonardo naučio perspektivu. U školi tom otkriću, pleksusu današnjeg sveta, ne pridaju ni blizu značaj koji mu pripada. Uči se da je njegova poenta korekcija greške, a dvostruko knjigovodstvo je u stvari izvorni blokčejn. Svako dobro koje menja vlasnika, ta transakcija, ostaje zabeležena na 2 mesta, jednom akteru na izlazu (pasivi), a drugome na njegovom ulazu (aktivi) na taj način povezujući celu ekonomiju u jedan tok i omogućavajući reviziju i arbitražu.
Bez tog mehanizma današnji novac i kapitalizam su nemogući. Možda najbolja definicija kapitalističke ekonomije je: "Money is nothing, that you get for something, before doing anything" (novac ni od čega, dobiješ samo kada založiš nešto, pre nego što kreneš praviti bilo šta). Ne zaboravi, makroekonomija su finansije, finansije računovodstvo, a računovodstvo pravo. Tamno srce sveta leži u definicijama računovodstvenih kategorija. Zabluda je misliti da je svet zao i beznadežan jer korporacije imaju samo jedan cilj - da uvećaju profit. Naprotiv to je racionalno ponašanje. Ali mi smo ti koji definišemo šta je profit! McDonalds je izuzetno profitabilan, zato što prebacuje dijabetes kao trošak na bilans društva. Monsato takođe, jer ekocid nije definisana računovodstvena kategorija troška, nego je "eksternalizacija". Sve je u zakonima.

Znači kao što neka firma ode u banku po kredit, tako i država dobije kredit od centralne banke?

Ne. Država je jedini klijent centralne banke koji je to sam sebi zabranio. Tačno, i za krug rezervi - depozitnog novca centralne banke, važi isto pravilo kao i kod depozitnog novca privatne banke. Centralna banka pogoni isti softver kao i privatna. Rezerva nastaje kada centralna banka pusti kredit. Njeni klijenti, privatne banke mogu dobiti kredit sa ili bez obezbeđenja. U tom krugu jako brzo kruži vrlo mala količina novca u poređenju sa novcem ostatka ekonomije. Ti krediti su obično vrlo kratkog tenora. Takođe još češći je slučaj da banke međusobno jedne drugima bilateralno pozajmljuju već postojeće rezerve (money markets). Upravo se u ovom reaktoru dogodila kriza 2008. Banke su trgovale sa egzotičnim finansijskim hartijama do te mere da su se jednog trenutka našle kao rogovi u vreći. Nikome nije bilo jasno ko je solventan, a ko više nije zbog ogromnih gubitaka na tim hartijama i međusobno pozajmljivanje rezervi je praktično stalo, a kao posledica toga i procesiranje svih transakcija. Od tada sistem rapidno gubi kontakt sa zdravim razumom, a centralne banke eksponencijalno kreiraju nove rezerve da bi vratile te leševe u solventno stanje. Nekada vrlo restriktivne po pitanju šta sme biti obezbeđenje kredita u činu kreiranja rezerve privatnoj banci, a danas primorane da ih kreiraju eksponencijalno, centralne banke uzimaju tragična obezbeđenja poput akcija Pepsija, Diznija, Fejsbuka, toksičnih finansijskih derivata (da ih sklone sa knjiga privatnih banaka) i trilione korporativnih obveznica sa negativnom kamatnom stopom. Ne zaboravi da rezerve nemaju kupovnu moć! Da bi centralna banka kupila nečiju akciju u tom procesu "kvantitativnog olakšavanja" (nad našom imovinom) ona mora naložiti privatnoj banci da za taj iznos uveća nečiji depozit i tako se kreira nov novac u našem krugu ekonomije van standardnog kanala kreiranja uzimanjem kredita od privatne banke. Posledica toga je razarajući jaz u bogatstvu koji danas postoji u svetu. Malo ko razume da mehanizam quantitative easing-a (QE) pretvara jednu benignu instituciju, do juče samo kliring kuću privatnih banaka u omnipotentnog aktera beskonačnog budžeta, bez mogućnosti bankrotstva, koji ide okolo po ekonomiji i kroz privatne banke stvara nekima(?) za 0% kamate, milijarde svežih depozita. Od 2008. imamo svako pravo da se upitamo: "Zašto ti da, a ja ne?".
U svakom slučaju, jedini klijent centralne banke koji ne može da se direktno zaduži je državni trezor. Suveren je samog sebe tako ograničio. Ako želi da potroši neki novac, na plate, vrtiće ili puteve, on mora da se dokopa već postojećeg depozitnog novca privatnih banaka jer je samo to novac sa kupovnom moći. I za to ima dva načina. Može da odštampa obveznicu. Kada nađe kupca, privatna banka tada smanji depozit kupcu za iznos vrednosti obveznice, a isti iznos rezervi prebaci trezoru na njegov depozit u centralnoj banci. Drugi način je da ubira porez. Tada banka umanji depozit onome ko porez plaća, a onda, kao u prethodnom slučaju, za isti iznos se uveća rezerva državnom trezoru u knjizi centralne banke. Kada trezor želi da potroši taj novac, centralna banka prosledi njegove rezerve i instrukciju privatnoj banci koja onda uveća depozit javne institucije kojoj se prosleđuje novac. I u jednom i u drugom slučaju nije bilo stvaranja novog novca, nego samo promena vlasništva već postojeće količine privatnog depozitnog novca u ekonomiji. To čini oporezivanje mehanizmom redistribucije vlasništva i u teoriji bi trebalo ići u korist manje bogatih. Polako ulazi u modu i treći način da suveren uzme kredit kod privatne banke kao bilo ko drugi od nas. Kao vrhunac poniženja suverena, ovo je i dalje retkost i dovodi do povećanja privatnog depozitnog novca u opticaju jer banka pušta nov kredit.
Ali, nezahvalno je tražiti opšte stavove u načinu finansiranja država. Na primer, Velika Britanija se dugo oslanjala na dozvoljeni minus kod svoje centralne banke. EU regulativa joj je to zabranila. Ona je poštovala taj zakon, dok joj je to odgovaralo, ali kada je 2008. udarila kriza, ona je opet uvela taj mehanizam ne obazirući se ni trenutka na zakon. UK sme, a Srbija ne sme. I? Šta ćeš sad?

Pa zašto Srbija ne dozvoli sebi dozvoljeni minus, kada je centralna banka ionako narodna?

Zaista neke centralne banke su privatne, neke nisu. Jedine centralne banke koje su važne su i privatne: FED, BoE, BoJ, ECB, SNB. Ali, još jedna uvrežena zabluda je da je upravo to ključni bag u sistemu. Nije. Većina profita centralne banke koji dolazi od držanja državnih dugovnih hartija, bez obzira na to ko joj je vlasnik, a država uvek ima udeo u upravljanju i postavljanju izvršnih funkcija, ionako biva vraćeno državi. U svetu se vodi jedna vrlo nepravedna utakmica između nacija, jer većina njih mora da živi od poreza, a upravo najmoćniji imaju trikove da to u nekoj meri izbegnu. Po pravilu, što je društvo moćnije to je teže naći liniju odvajanja trezora od centralne banke. To se zove monetarna suverenost i prerogativ je samo najmoćnijih društava. U suštini ne više od pet: SAD, Velika Britanija, Kina, Japan i Švajcarska. Naravno da sve države tu muvaju i ko zna kakva korisnička prava imaju u sistemu centralne banke, ne zaboravi da su to sve hijerarhijski procesi koji su inherentno koruptivni. Za razliku od Bitkoina, večito fluidni konvencionalni monetarni sistem ni jednog trenutka nije do kraja definisan.
Prerogativ monetarne suverenosti je daleko teže dobiti od teritorijalne. Za teritorijalnu ti trebaju moćna leđa i naoružane face na granici. Za monetarnu moraš da budeš potreban svetu. Samo tada se tvoj žeton koga pravi centralna banka traži. Tek sa tim dolaze trikovi dolaženja do novca van oporezivanja. Dozvoljeni minus britanskog trezora zaista znači da država ima udeo u kreiranju novca. Uveća sebi iznos rezervi, a onda ih prebaci na račun neke privatne banke i naloži joj da uveća depozit neke javne ustanove u njoj. I voilà, nov privatni kreditni novac je kreiran u ekonomiji bez puštanja kredita.

Dobro, ali zar nisi jednog trenutka tvrdio da je ovo bolji sistem od novca 1. vrste gde spada i Bitkoin?

Kružeća obećanja su neminovnost, ne mogu se iskoreniti. Društvo će uvek spontano iznedriti kreditni novac na manje ili više sofisticiran način čim oseti potrebu ili pretnju. Na zlatu se rat može samo izgubiti. Lako dostupan kredit omogućava da društvo raste kada i koliko ono želi. Ceo mehanizam, uključujući i tu osobinu da je vremenom izolovao vlade od čina kreiranja novca ima smisao koliko i vrlo pametna istorijska izolacija crkve. Ali, kao nekada državne fiat valute i ovaj privatni kreditni novac uporno iznova propada.
Bitkoin, bezdugovni novac, je čamac za spasavanje u tim kobnim vremenima. Sa njim rasparuješ svoju sudbinu od sudbine kreditnog novca u raspadu.
"Ne postoji način da se izbegne konačni kolaps izazvan kreditnom ekspanzijom. Alternativa je jedino da li će kriza doći brže usled dobrovoljnog odustanka od dalje ekspanzije kredita ili kasnije kao konačna katastrofa valute u kojoj je izražen". Sa ovom promisli fon Mizesa (Ludwig von Mises) iz "Teorije novca i kredita" treba da počne svaki kurs iz makroekonomije. Dinamika kreditnog novca, ne biva u konačnom ciklusu, nego prevodi sistem iz jedne fiksne tačke nezaduženosti u drugu totalne prezaduženosti nakon koga je neophodan reset u vidu deflatornog ("...dobrovoljni odustanak...") ili inflatornog ("...konačna katastrofa...") kraha.
Nesporna eksperimentalna činjenica, na podacima UK i SAD za poslednjih 120 godina je da ovaj sistem nema kočnice. On mahnito kreira novac (kredite), a onda naglo staje. Na duži period količina novca u opticaju raste eksponencijalno i njegova uloga čuvara vrednosti se raspada. Stotine kreditnih kriza u svetu samo od "privremene" vladine uredbe Ričarda Niksona, tj. ukidanja monetarne funkcije zlata 1971. i gubitak vrednosti rezervne svetske valute dolara za 92% od 1913. su činjenice. Još jedna nesporna eksperimentalna činjenica, na primeru SAD, je da ekonomija raste eksponencijalno od 1650. godine sa prosečnim rastom od 2.9%. Ključno pitanje je: da li monetarni sistem nameće eksponencijalni rast ekonomije ili je obrnuto, ekonomija nameće eksponencijalni rast kredita, tj. depozita u opticaju? Ako je tačno ovo prvo, onda je sistem disfunkcionalan i ne radi kako je zamišljen, jer umesto da servisira ekonomiju, ona servisira njega. Ako eksponencijalni rast ekonomije nije održiv, onda ovakav monetarni sistem uopšte nije moguć.
Centralna banka troši ogromnu energiju na privid kako je za volanom kreditne ekspanzije. Tu bajku zove "transmisioni mehanizam". Dajdžest ove dogme se može naći i u doktorskoj disertaciji Jorgovanke Tabaković (nije šala). Da si prišao jednom centralnom bankaru pre 1980. i rekao mu da se količina privatnog depozitnog novca u ekonomiji može kontrolisati kamatnom stopom na rezerve centralne banke koje ona kreira u procesu kreditiranja banaka, smejao bi ti se u lice. Danas ako mu tvrdiš da se to može postići regulacijom minimuma obaveznih rezervi, kao što se to radilo do 1980. opet će ti se smejati u lice. U stvari, istina je da je centralna banka, do QE-a, bila samo običan refinansijer, kliring kuća privatnih banaka. Jedino što centralna banka može je da utiče na cenu (kamatu) i količinu depozita koje ona stvara. Te rezerve ne samo da nisu u dodiru sa spoljnom ekonomijom nego ih ima mizerno malo u odnosu na kreditni novac privatnih banaka. Uspeh centralne banke u obuzdavanju količine kreditnog novca privatnih banaka u opticaju je jedna tužna nula kroz celu njihovu istoriju.
Privatne banke sa druge strane vrlo brižljivo iznutra gaje kulturu privida kako strašna centralna banka zadaje pravila igre. Regulativa kojoj se podređuju privatne banke u ograničavanju emisije depozita usvaja i nadgleda centralna banka, tačno, ali kao i u slučaju računovodstvenih standarda i ovo je međunarodni standard. Naravno, došao iz kuhinje nadnacionalne privatne institucije, registrovane kao banka i u vlasništvu najvećih privatnih banaka zvane BIS - arhitektonske alegorije Vavilonske kule, smeštene u miru švajcarskog gradića Bazela poznatog po najvećem broju bordela po glavi stanovnika. Srpski guverner tamo dolazi jednom u dva meseca na kratki poslovni ručak, a onda bude isprašen kući. Nakon ručka, pet najjačih privatnih računovodstvenih knjiga sveta se povlače na zatvoreni sastanak.
Autoregulativa se svodi na vrlo konvoluirani matematički postupak klasifikacije i stohastičke simulacije prepun magičnih cifara na presudnim mestima, da bi se emitovanje depozita (kreditiranje) ograničilo količinom kapitala banke. Njen sporedni efekat je upravljanje rizicima (od insolvencije i nelikvidnosti), važnija agenda je da sve privatne banke koriste iste kriterijume procene rizika kako bi se postigao efekat da se ceo sektor ekspandira i kontrahuje kao jedan. Zašto? Jer to privatnim bankama garantuje minimalno korišćenje rezervi centralne banke, žetona koje one ne mogu da proizvedu.
Dakle, ako banka želi da emituje više depozita (kredita) mora da poveća svoj kapital. A to može da uradi na sledeće načine:
- Dokapitalizacijom: emitovanjem još akcija, ovo smanjuje procenat vlasništva koje nosi jedna akcija, što ugrožava postojeće vlasnike (dilution).
- Smanji aktivu: proda nekretnine, opremu u vlasništvu ili podeli otkaze.
Napravi kratku pozajmicu od centralne banke (repo) samo za ovu potrebu (trik se zove window dressing i banke ga obavljaju na kraju računovodstvenog perioda da ulepšaju bilans)
- Emituje svoje korporativne obveznice za prodaju. Ova akcija uklanja novac iz ekonomije na određeno vreme trajanja obveznice.
- Ne potroši profit i ne isplati dividende. Ova akcija reklasifikacije profita na stavku retained earnings uklanja novac iz ekonomije na neodređeno vreme. Dakle, postoji vrlo važna razlika kada banka uveća kapital i kada bilo koji drugi ekonomski akter ne-banka uveća kapital. U slučaju banke to uklanja novac iz kruženja na neodređeno vreme, sve dok banka ne odluči da ga potroši na sebe. Ali što više kredita želi da emituje, to više novca mora tu da stoji nepotrošeno. Ovakva akcija obogaćuje postojeće akcionare.
Ne zaboravi, u idealnom slučaju trebalo bi da postoji samo jedan mehanizam za uklanjanje kreditnog novca iz kruženja: otplata (produktivnog) kredita. Svaki drugi je za sistem toksičan: štednja (koja ga uklanja na kratak period), kolaps banke koji briše ceo bilans i uvećavanje kapitala banke.
Veza eksponencijalnog rasta ekonomije i novca u opticaju nije jasna. Ali akcija povlačenja novca iz opticaja poreklom od dobiti od kamate na kapital banke je dokazano jedan faktor koji izaziva obaveznost rasta.

Recimo da monetarni sistem kreditnog novca zaista zahteva večni eksponencijalni rast da se ne raspadne. Zašto ne bi mogli večno tako da rastemo?

Jer postoje nepotkupljivi zakoni, oni od majke prirode. Jedan od njih, koji nam sreću kvari, je Štefan-Bolcmanov, a onaj najgori, zbog koga nikada nećemo postati bogovi je II zakon termodinamike. Kakvu god mašinu napravio, njen krajnji rezultat osim korisnog rada mora biti i nešto toplote. A naš svemirski brod koji nam daje život - Zemlja ima samo jedan način da oslobodi tu toplotu u okolni vakuum Svemira - zračenjem. Štefan-Bolcman nam onda govori, kolika mora biti njena temperatura, ako se mora osloboditi izvesne količine toplote. Danas oslobađamo oko 12TW toplote. Ako nastavimo da rastemo eksponencijalno istim tempom kao poslednjih 300 godina, oko 2400. godine prosečna temperatura na Zemlji mora biti 100 stepeni celzijusa. Slažeš se da je ovo apsurd?
Ova analiza nema nikakve veze sa efektom staklene bašte i problematikom klime i ugljen-dioksida, Štefan-Bolcman je do te mere kristalno jasan, da sa loncem poznatih dimenzija, nešto vode, termometrom i štopericom možeš izmeriti temperaturu na površini Sunca. I to je školski zadatak. Dakle, ako monetarni sistem zaista zahteva eksponencijalni rast ekonomije da bi postojao u ovoj formi, onda tvrdim sledeće: šta će biti sa dolarom 2020. ne znam. Ali ono što znam sa apsolutnom sigurnošću je da već 2150. njega ovakvog neće biti, jer je termodinamička nemogućnost.

Zašto onda države ne bi napravile svoje kriptovalute? Zar time ne bi i Bitkoin postao suvišan?

To je jedna stvar koju države sigurno neće nikad uraditi. Razmisli šta to znači za novčani poredak? Temelj monetarne ekonomije je da banka kreira novac u činu puštanja kredita. Ako centralna banka napravi kriptovalutu, vraćamo se u stanje fiat valute, tj. državnog novca i barter ekonomije, jer banke postaju samo medijatori, a depozitni novac centralne banke (sada rezerve) bi postale jedino sredstvo plaćanja sa kupovnom moći. Sa druge strane, Bitkoin ne bi ni osetio ovaj potez, jer njegov status najvećeg lanca otvorenog pristupa bez administratora ne bi bio izazvan jednom običnom zatvorenom bazom sa kontrolom pristupa i vladinim sisadminom. Svaki kripto maksimalista bi trebalo da priželjkuje ovako glup potez vlada. Tehnologija kriptovalute je istinski šah-mat vladajućoj ekonomskoj dogmi.

Po ovome onda ne vidim da imamo izbora? Ili imamo bezdugovni novac i sporu ekonomiju razmene sa teško izvodljivim kreditiranjem ili imamo sofisticiranu monetarnu ekonomiju koja mora imati banku za triangularnu transakciju i u njoj uvek nekog ko odlučuje kome i kada pustiti kredit, tj. stvoriti novac. I da igramo tu igru dok ne spržimo Zemlju?

Možda da se svi odreda izmenimo, počnemo da meditiramo i raširimo kosmičku duhovnost tako da svaki od nas poput anđela može da čini samo dobro? Onda je svejedno kakav monetarni sistem imamo.
Problem nije trivijalan, ali pre Gutenberga, dok su pisari bili centri kontrole pismenosti, mislili smo da je svet ravan i star 6000 godina, a žena nastala od muškog rebra. Nakon što smo oslobodili jezičku mrežu otkrili su nam se večni zakoni prirode zapisani jezikom matematike kojima je i Tvorac odlučio da se povinuje. Nekada smo decenijama plaćali harač da nam se zarobljeni kralj vrati iz zatočeništva. Kada nam je Gutenbergova mašina omogućila da postanemo programeri pisanog jezika - gramatike i pravopisa, shvatili smo da je kralj smrtan, samo je ustav besmrtan. Danas, centri kontrole kreiranja novca ulažu divovski trud u stvaranje privida da su izaslanici nevidljive ruke tržišta. Da bolje znaju kom mlekaru dati kredit od ostalih mlekara, kom poljoprivredniku od ostalih poljoprivrednika. Iza tog vela stoji samo lamentiranje nad finansijskim izveštajima kreditnih odbora koji da se sutra zamene bacanjem fer novčića, ekonomija ne bi osetila razliku. Sve što ti lažni proroci rade jeste da puštaju indulgencije svojim prisnima. Kako ekonomska nauka kaže: misalokacija kapitala.
Do 3. januara 2009. nismo imali izbora, jer smo transakcije mogli obavljati samo kroz njih. Izbor je duša Bitkoina. Sada imamo naše cevi za prenos vrednosti. A to što kroz njih teče nije ugroženo u kriznim vremenima kada obećanja počnu da se krše, jer nije opterećeno dugom i ima čvrstu garanciju oskudnosti. Kreditni novac neće otići, ali više nismo u nemilosti bankara. Sada jedni druge držimo u šakama. Čovečanstvo je sazrelo za novo vreme u kome se privatnost transakcije, pravo raspolaganja imovinom neometeno nacionalnim granicama i dobrovoljno oporezivanje vidi kao elementarno pravo.
Sledeći korak istorije će biti distribuirana (p2p) kriptografska mreža kreditnog novca, u kome odluka o puštanju kredita biva oslobođena od centara kotrole, bitkoin postaje rezerva, nenaplativ kredit jasno definisan, a otplata kredita dobrovoljna, motivisana teorijom igara implementiranom u antifragilnu logiku protokola. Možda će upravo ovakav sistem pokazati da je kreditni novac moguć bez obaveznosti rasta. Banke će uspeti tek na tren da podignu glavu i vide obris tog asteroida u naletu...

r3rsOibh.jpg

Portret fra Luke Paćolija, nepoznatog autora (sumnja se i na Da Vinčija). Fratar drži levu ruku na Euklidovim Elementima, desnom demonstrira jedan od dokaza. Dodekaedar, Jedno od 5 savršenih platonskih tela stoji na kopiji njegove ‘Summa de arithmetica, geometria. Proportioni et proportionalita'. Za anonimnog studenta se smatra de je niko drugi do Albreht DIrer. Telo koje visi do pola napunjeno vodom je simbol vojvodske palate Urbina. Na slici je i neobjašnjivo prisustvo jedne muve. 



Komentari (366)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:09 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83
gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika

Misliš ona teorija zavere da su banke krenule da dele kredite šakom i kapom i Peri i Miki i Lazi i Tajronu i Hezusu pošto su shvatile da je preprodaja tih kredita mnogo unosan posao, ali da niko neće da ih kupi ako ih ne samelješ i pomešaš sa manje lošim kreditima? Napraviš viršle i napišeš na kutiji foie gras? Pri tome jedne drugima ja-tebi-ti-meni osiguravale te gredite (neko otključao tu mogućnost, skroz slučajno, tako mu došlo), i to se tako zamrsi da do dana današnjeg niko ne zna koliko je to para (što nam samo po sebi govori odosta o prirodi novca), i onda se sve završi tako što jedna banka propa'ne a za ove ostale se naštampa para da se pokrije njihova kocka, i zbog cele stvari ne najebe nijedna individua ni institucija?

Skroz k'o ravna zemlja i HAARP...


ne.. to su sakrivene istine..
mislim na laži
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:12 21.12.2019

Re: još ovo

.B. uložio je u avio kompanije 9.6 milijardi dolara..
mani se..

Па знам :)
Објавио сам то нешто раније на Твитеру, делове из чланка о томе да Бафет сада улаже у ту индустрију.
Како ти рече -- ergodicity.
Данас то има смисла, његово улагање.

Cheap.
Идеш не у расправу, већ у побијање.
Мене то замара.

Доле су докази за моје тврдње, да је Бафет констатовао познату ствар, о авио-компанијама као агрегатним губиташима, и о тиоме да знам да је уложио паре сада у авио-индустрију, јер цитирам раније чланак о томе на Твитеру.

1) Warren Buffet: Airlines have been perennial money losers
2) Моја Твитер објава од пре једног сата.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:16 21.12.2019

Re: još ovo

Misliš ona teorija zavere da su banke krenule da dele kredite šakom i kapom i Peri i Miki i Lazi i Tajronu i Hezusu pošto su shvatile da je preprodaja tih kredita mnogo unosan posao, ali da niko neće da ih kupi ako ih ne samelješ i pomešaš sa manje lošim kreditima? Napraviš viršle i napišeš na kutiji foie gras? Pri tome jedne drugima ja-tebi-ti-meni osiguravale te gredite (neko otključao tu mogućnost, skroz slučajno, tako mu došlo), i to se tako zamrsi da do dana današnjeg niko ne zna koliko je to para (što nam samo po sebi govori odosta o prirodi novca), i onda se sve završi tako što jedna banka propa'ne a za ove ostale se naštampa para da se pokrije njihova kocka, i zbog cele stvari ne najebe nijedna individua ni institucija?


NINJA LOAN DEFINTION
maksa83 maksa83 12:46 21.12.2019

Re: još ovo

ne.. to su sakrivene istine..
mislim na laži

Šta su laži? Da je igra nameštena i da ne važe ista pravila za ljude/grupe sa puno para i ljude/grupe sa manje pare? To je fact of life, zaboga - pa ti živiš u money loundering capital of the world, možeš da zamisliš koja količina malih ljudi bude zajebana u svakonevnom prometu, koliko je tu opljačkanih firmi i otetih resursa, celi narodi bivaju sjebavani, a high finance u tome učestvuje bez trunke zadške.

Inače ja tekst shvatam kao jednu kad-bi-SVI-ljudi-na-sveEeetu-baš-kao-SVA-deca-na... erotićnu fantAziju koja nema baš velike šanse da se ostvari (zapravo nema nikakve, da je bitcoin ikakva pretnja postojećem sistemu na celu stvar bi se prosto obrušile države, bio bi prosto stavljen van zakona i tu je pjesmi kraj, ovako je ostavljen kao yet another lottery, bože moj, kladite se na konje, kladite se na trke pasa, kladite se ako hoćete i na percepciju vrednosti heš funkcije).

Mislim, čemu tolika drama, osim ako nije "ovi Englezi su tako dosadni, kad hoće da te uvrede kažu 'Oh, really?' dajte neko ozbiljno mazanje fecesom".

Verujem i da i od "al' ste vi glupi (a ja nisam) šta ste pustili da vam se ovde piše..." kapne mao endorfina, ko voli...

denovo denovo 13:35 21.12.2019

Re: još ovo

ne.. to su sakrivene istine..


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:25 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83
ne.. to su sakrivene istine..
mislim na laži

Šta su laži? Da je igra nameštena i da ne važe ista pravila za ljude/grupe sa puno para i ljude/grupe sa manje pare? To je fact of life, zaboga - pa ti živiš u money loundering capital of the world, možeš da zamisliš koja količina malih ljudi bude zajebana u svakonevnom prometu, koliko je tu opljačkanih firmi i otetih resursa, celi narodi bivaju sjebavani, a high finance u tome učestvuje bez trunke zadške.

Inače ja tekst shvatam kao jednu kad-bi-SVI-ljudi-na-sveEeetu-baš-kao-SVA-deca-na... erotićnu fantAziju koja nema baš velike šanse da se ostvari (zapravo nema nikakve, da je bitcoin ikakva pretnja postojećem sistemu na celu stvar bi se prosto obrušile države, bio bi prosto stavljen van zakona i tu je pjesmi kraj, ovako je ostavljen kao yet another lottery, bože moj, kladite se na konje, kladite se na trke pasa, kladite se ako hoćete i na percepciju vrednosti heš funkcije).

Mislim, čemu tolika drama, osim ako nije "ovi Englezi su tako dosadni, kad hoće da te uvrede kažu 'Oh, really?' dajte neko ozbiljno mazanje fecesom".

Verujem i da i od "al' ste vi glupi (a ja nisam) šta ste pustili da vam se ovde piše..." kapne mao endorfina, ko voli...


Шта мислиш, јесу ли ово што су сјебали цео свет имали CFA?
maksa83 maksa83 14:38 21.12.2019

Re: još ovo

Шта мислиш, јесу ли ово што су сјебали цео свет имали CFA?

Tipujem na MBA sa prestižnih Univerziteta, ovi sa CFA su "samo izvršavali naređenja". Nije da ih je neko puškom ter'o, nego masnim bonusima.

To je ta trickle down ekonomija, samo trickle presuši do prizemlja firme...
budjelar budjelar 14:41 21.12.2019

Re: još ovo

newimprovedtadejus
uz napomenu da moj prigovor na tekst uopšte nije to što je bitcoinu nemoguće utvrditi realnu cijenu pa se time tu radi o kocki..
ja prigovaram na opširno a površno, senzacionalističko i pogrešno pisanje o problemima savremenog monetarnog i finansijskog sistema..

that said
ima razlika
taj džank bond i penny stock je fond plata za neke ljude koji u tim kompanijama rade.. to što je neko uzeo da trguje vlasništvom u njihom izvoru hljeba nasušnog je druga stvar..
ali te akcije, obeveznice pa i derivati na njih imaju neku vrlo realnu i vrlo opipljivu stvar kao podlogu..
u tom smislu kocka njima može da ima i mnogo surovije posljedice od kocke bitkoinom..
eto jedna razlika
ako bismo zašli u domen regulative bilo bi ih još mnogo više..

ali za mene poenta nije u tome dal je bitkoin kocka.. pa šta ako jeste.. nije jedina, neka cvjeta hiljadu cvjetova..

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme..
kapiram da vas većina nije ni čitala tekst da ukapira da tekst to predlaže al opet.. već i naslov je sugestivan..
tužna mi je ta srpska spremnost da se padne na prvu teoriju zavjere u ponudi..
gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika

Dakle ti si jedna dobra dušica koja hoće da spasi svekoliki srpski sirotinjski narod da se ne upeca na ovu priču objavljenu na blogu i ne počne da se kocka bitcoinima? O pa to je takvo dobročinstvo, izvinite, nismo na vreme primetili.

I još uz to ćeš da nam kažeš kako te banke, posrednici, pejment provajderi, fondovi, berze, brokeri, akcije, bondovi, derivati i ostale andromolje super funkcionišu, kako je sadašnji svetski finansijsko-monetarni svet maltene savršen, harmoničan itd. I pri tom živiš i radiš u gradu i u sektoru koji je poznat kao najveća praonica prljavog novca današnjice. I to ti je sve okej.

Ti, u stvari, braniš postojeći sistem koji pljačka siromašne da bi bogatiji bili još bogatiji. I još kad se pojavi neko ili nešto, što bilo realno bilo imaginarno, pokrene, uradi ili napiše nešto što se ne uklapa u taj pogled na svet, onda ga proglasiš neobrazovanim, nepismenim, neukim, nestručnim i objasniš nama ostalima koliko je on opasan element.

Šta si se toliko okomila na Danila? Nešto te je zabolelo žestoko čim ovako pišeš. Nemoj nas ubeđivati da to radiš iz duboke ljubavi prema „sirotinjskom srpskom narodu“ spašavajući ga da ne zabrazdi pogrešnim putem.

A tekući monetarno-finansijski sistem globalno je toliko poremećen da mu nema popravke. Još ga samo rakete, avioni, tenkovi i drugo oružje, uz stotine hiljda vojnika, čuvaju. Ali mogu kako hoće, ali ne i do kad hoće.

Pitanje je vremena kada će biti veliki reset tog sistema i da li će biti kroz rat ili nekako malo bezbolnije.




istrajan05 istrajan05 14:43 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83
ne.. to su sakrivene istine..
mislim na laži

Šta su laži? Da je igra nameštena i da ne važe ista pravila za ljude/grupe sa puno para i ljude/grupe sa manje pare? To je fact of life, zaboga - pa ti živiš u money loundering capital of the world, možeš da zamisliš koja količina malih ljudi bude zajebana u svakonevnom prometu, koliko je tu opljačkanih firmi i otetih resursa, celi narodi bivaju sjebavani, a high finance u tome učestvuje bez trunke zadške.

Inače ja tekst shvatam kao jednu kad-bi-SVI-ljudi-na-sveEeetu-baš-kao-SVA-deca-na... erotićnu fantAziju koja nema baš velike šanse da se ostvari (zapravo nema nikakve, da je bitcoin ikakva pretnja postojećem sistemu na celu stvar bi se prosto obrušile države, bio bi prosto stavljen van zakona i tu je pjesmi kraj, ovako je ostavljen kao yet another lottery, bože moj, kladite se na konje, kladite se na trke pasa, kladite se ako hoćete i na percepciju vrednosti heš funkcije).

Mislim, čemu tolika drama, osim ako nije "ovi Englezi su tako dosadni, kad hoće da te uvrede kažu 'Oh, really?' dajte neko ozbiljno mazanje fecesom".

Verujem i da i od "al' ste vi glupi (a ja nisam) šta ste pustili da vam se ovde piše..." kapne mao endorfina, ko voli...


Pa ko to spori?
Tadejus?
Pa to uopšte nije sporno da - otakada je sveta i veka, jači kinje slabije i otimaju od slabijih.
Pa neće, valjda, otimati od jačih.
Ono što mene zanima je kako to da niko ne želi da 'diskutuje' o tome ko je pokrenuo taj (bitkoin) 'lanac Svetog Antuna'.
Cilj je potpuno jasan - da neko (jači) zaradi (od slabijih).
A to što se nađe 'korisnih idiota' koji će podržavati takve akcije - pa to nije ništa novo, niti to treba nešto specijalno zamerati ljudima.
Pa još uvek ima onih koji se dive dragom drugu Titi - ne možemo zbog toga da ih odbacimo.
Dakle, jedino suvislo pitanje je - ko je pokrenuo ovu bitkoinizaciju.
Cilj je jasan - kao i uvek. Neko je već napisao - da se uzima piksla - i to ne mala.
Ja mislim da je to 'Rotšild, Rokfeler i Vartburg' ekipa - kao i svuda gde ima parica, tu su oni. Najjednostavnija trgovina je trgovina parama - jer ima najmanje fizičkih propertija o kojima mora da se vodi računa i koje otežavaju transakcije.
istrajan05 istrajan05 14:45 21.12.2019

Re: još ovo

budjelar
newimprovedtadejus
uz napomenu da moj prigovor na tekst uopšte nije to što je bitcoinu nemoguće utvrditi realnu cijenu pa se time tu radi o kocki..
ja prigovaram na opširno a površno, senzacionalističko i pogrešno pisanje o problemima savremenog monetarnog i finansijskog sistema..

that said
ima razlika
taj džank bond i penny stock je fond plata za neke ljude koji u tim kompanijama rade.. to što je neko uzeo da trguje vlasništvom u njihom izvoru hljeba nasušnog je druga stvar..
ali te akcije, obeveznice pa i derivati na njih imaju neku vrlo realnu i vrlo opipljivu stvar kao podlogu..
u tom smislu kocka njima može da ima i mnogo surovije posljedice od kocke bitkoinom..
eto jedna razlika
ako bismo zašli u domen regulative bilo bi ih još mnogo više..

ali za mene poenta nije u tome dal je bitkoin kocka.. pa šta ako jeste.. nije jedina, neka cvjeta hiljadu cvjetova..

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme..
kapiram da vas većina nije ni čitala tekst da ukapira da tekst to predlaže al opet.. već i naslov je sugestivan..
tužna mi je ta srpska spremnost da se padne na prvu teoriju zavjere u ponudi..
gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika

Dakle ti si jedna dobra dušica koja hoće da spasi svekoliki srpski sirotinjski narod da se ne upeca na ovu priču objavljenu na blogu i ne počne da se kocka bitcoinima? O pa to je takvo dobročinstvo, izvinite, nismo na vreme primetili.

I još uz to ćeš da nam kažeš kako te banke, posrednici, pejment provajderi, fondovi, berze, brokeri, akcije, bondovi, derivati i ostale andromolje super funkcionišu, kako je sadašnji svetski finansijsko-monetarni svet maltene savršen, harmoničan itd. I pri tom živiš i radiš u gradu i u sektoru koji je poznat kao najveća praonica prljavog novca današnjice. I to ti je sve okej.

Ti, u stvari, braniš postojeći sistem koji pljačka siromašne da bi bogatiji bili još bogatiji. I još kad se pojavi neko ili nešto, što bilo realno bilo imaginarno, pokrene, uradi ili napiše nešto što se ne uklapa u taj pogled na svet, onda ga proglasiš neobrazovanim, nepismenim, neukim, nestručnim i objasniš nama ostalima koliko je on opasan element.

Šta si se toliko okomila na Danila? Nešto te je zabolelo žestoko čim ovako pišeš. Nemoj nas ubeđivati da to radiš iz duboke ljubavi prema „sirotinjskom srpskom narodu“ spašavajući ga da ne zabrazdi pogrešnim putem.

A tekući monetarno-finansijski sistem globalno je toliko poremećen da mu nema popravke. Još ga samo rakete, avioni, tenkovi i drugo oružje čuvaju. Ali mogu kako hoće, ali ne i do kad hoće.

Pitanje je vremena kada će biti veliki reset tog sistema i da li će biti kroz rat ili nekako malo bezbolnije.





Izvini se Tadejus za sve ove uvrede!
budjelar budjelar 14:48 21.12.2019

Re: još ovo

istrajan05
Izvini se Tadejus za sve ove uvrede!


Jel? Gde vidiš uvrede?

I ko si ti da to zahtevaš?
maksa83 maksa83 14:49 21.12.2019

Re: još ovo

Ja mislim da je to 'Rotšild, Rokfeler i Vartburg' ekipa - kao i svuda gde ima parica, tu su oni.

Sad mi je malo smešno ono tvoje aplaudiranje na Matalb rant o sirotinji sklonoj teoriji zavere. Šalim se, nije malo nego onako srednje-puno.

istrajan05 istrajan05 15:03 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83
Ja mislim da je to 'Rotšild, Rokfeler i Vartburg' ekipa - kao i svuda gde ima parica, tu su oni.

Sad mi je malo smešno ono tvoje aplaudiranje na Matalb rant o sirotinji sklonoj teoriji zavere. Šalim se, nije malo nego onako srednje-puno.


Ne znam šta je to 'Matlab rant'.
No, što se tiče teorija zavere - pa, da ti to kažem jednostavno.
Ja u teorije zavere ne verujem - iz prostog razloga što tu nema nikakve specijalne teorije, niti zavere.
To je sve tako vidljivo, da mi počesto nije jasno - kako to da, pismeni i pametni ljudi ne veruju svojim očima nego što luđim konstrukcijama.
Eee, da - nemoj mi reći da ti misliš da to nije pokrenula pomenuta ekipa?!
Jebote - pa to bi bilo prestrašno!
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 15:04 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83

Šta su laži? Da je igra nameštena i da ne važe ista pravila za ljude/grupe sa puno para i ljude/grupe sa manje pare? To je fact of life, zaboga - pa ti živiš u money loundering capital of the world, možeš da zamisliš koja količina malih ljudi bude zajebana u svakonevnom prometu, koliko je tu opljačkanih firmi i otetih resursa, celi narodi bivaju sjebavani, a high finance u tome učestvuje bez trunke zadške.

Inače ja tekst shvatam kao jednu kad-bi-SVI-ljudi-na-sveEeetu-baš-kao-SVA-deca-na... erotićnu fantAziju koja nema baš velike šanse da se ostvari (zapravo nema nikakve, da je bitcoin ikakva pretnja postojećem sistemu na celu stvar bi se prosto obrušile države, bio bi prosto stavljen van zakona i tu je pjesmi kraj, ovako je ostavljen kao yet another lottery, bože moj, kladite se na konje, kladite se na trke pasa, kladite se ako hoćete i na percepciju vrednosti heš funkcije).

Mislim, čemu tolika drama, osim ako nije "ovi Englezi su tako dosadni, kad hoće da te uvrede kažu 'Oh, really?' dajte neko ozbiljno mazanje fecesom".
Verujem i da i od "al' ste vi glupi (a ja nisam) šta ste pustili da vam se ovde piše..." kapne mao endorfina, ko voli...


kakva drama?

ponavljam, to su sakrivene istine, to da je igra namještena, sitna slova, ili ako hoćeš jel bješe securitized loans, jesi o tome pisao na prethodnoj strani.. to su sve istine.. istine koje su sakrivene od šire javnosti..
a ja sam govorila o lažima..
a laž je recimo da kad bi svi ljudi na svijetu prestali da koriste dolar, juan i evro da bi onda svijet bio bolje mjesto..
ne bi..
bio bi gore..
jer smo takvu situaciju imali nebrojeno puta, kad je školjka bila novac, pa so, pa bakar, pa srebro, pa zlato.. pa dodaj po želji..
ograničena ponuda novca je problem..
i jedan od osnovnih razloga zašto je napušten zlatni standard..
i sad koliko god neko fantazirao da je to baš super i treba da ga vratimo nije..
a laž je onoga ko to tvrdi da zna šta priča, da je proučio sav raspoloživ materijal na tu temu i da zaista nudi neko novo rješenje..
nije..
i ne nudi..
samo laže pa ako prođe prođe..
plivamo u moru takvih tvrdnji eksperata raznih i ni ukazivanje na elementarne činjenice ne pomaže..
ljudi pa to smo imali..
kako je moguće da neko sad dođe i plasira ideju da je super da svi prihvatimo isti novac kome ćemo ograničiti zauvijek ukupnu količinu i da se nekom čini da je to rješenje..
kao super je, samo eto jbg kao neće se ostvariti, to je problem, al da može to bi super radilo..
aman..
nemoguće da ne vidiš da je taj predlog na dlaku isti tome kako su ljudi istorijski rješavali problem razmjene..

ali ajde i to.. možda i nije očigledno..
meni tu šta je tragedija to je to odustajanje od principa.. kao eto mi smo za kvalitet, odgovornost, izvrsnost, bunimo se ako nam je nepismena kokoš premijerka ali ako nam se tema učini zanimljivom onda to sve pada u vodu i posisamo komplet teorije mlađašnog fizičara kako treba urediti globalni monetarni sistem i ništa nam se tu ne učini malo problematično..
pa kako prijatelju.. kako
jel ima neki princip kog se uvijek držimo pa nam ne promiču onda svako malo vesla za posisavanje..
kako ti odlučuješ čemu vjeruješ a čemu ne..
ja se slažem da ne može uvijek samo mainstream.. mora i fringe.. al opet mora da ima neki filter.. kako si povjerovao da je ovo dobar tekst i da govori istinu samo eto nije sprovodivo u djelu?
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 15:08 21.12.2019

Re: još ovo

istrajan05

Ono što mene zanima je kako to da niko ne želi da 'diskutuje' o tome ko je pokrenuo taj (bitkoin) 'lanac Svetog Antuna'.
Cilj je potpuno jasan - da neko (jači) zaradi (od slabijih).


ne vjerujem..
ali to po meni uopšte nije važno ko ga je i kako napravio..
nit ga smatram zlom..
to uopšte nije moja poenta
istrajan05 istrajan05 15:14 21.12.2019

Re: još ovo

newimprovedtadejus
maksa83

Šta su laži? Da je igra nameštena i da ne važe ista pravila za ljude/grupe sa puno para i ljude/grupe sa manje pare? To je fact of life, zaboga - pa ti živiš u money loundering capital of the world, možeš da zamisliš koja količina malih ljudi bude zajebana u svakonevnom prometu, koliko je tu opljačkanih firmi i otetih resursa, celi narodi bivaju sjebavani, a high finance u tome učestvuje bez trunke zadške.

Inače ja tekst shvatam kao jednu kad-bi-SVI-ljudi-na-sveEeetu-baš-kao-SVA-deca-na... erotićnu fantAziju koja nema baš velike šanse da se ostvari (zapravo nema nikakve, da je bitcoin ikakva pretnja postojećem sistemu na celu stvar bi se prosto obrušile države, bio bi prosto stavljen van zakona i tu je pjesmi kraj, ovako je ostavljen kao yet another lottery, bože moj, kladite se na konje, kladite se na trke pasa, kladite se ako hoćete i na percepciju vrednosti heš funkcije).

Mislim, čemu tolika drama, osim ako nije "ovi Englezi su tako dosadni, kad hoće da te uvrede kažu 'Oh, really?' dajte neko ozbiljno mazanje fecesom".
Verujem i da i od "al' ste vi glupi (a ja nisam) šta ste pustili da vam se ovde piše..." kapne mao endorfina, ko voli...


kakva drama?

ponavljam, to su sakrivene istine, to da je igra namještena, sitna slova, ili ako hoćeš jel bješe securitized loans, jesi o tome pisao na prethodnoj strani.. to su sve istine.. istine koje su sakrivene od šire javnosti..
a ja sam govorila o lažima..
a laž je recimo da kad bi svi ljudi na svijetu prestali da koriste dolar, juan i evro da bi onda svijet bio bolje mjesto..
ne bi..
bio bi gore..
jer smo takvu situaciju imali nebrojeno puta, kad je školjka bila novac, pa so, pa bakar, pa srebro, pa zlato.. pa dodaj po želji..
ograničena ponuda novca je problem..
i jedan od osnovnih razloga zašto je napušten zlatni standard..
i sad koliko god neko fantazirao da je to baš super i treba da ga vratimo nije..
a laž je onoga ko to tvrdi da zna šta priča, da je proučio sav raspoloživ materijal na tu temu i da zaista nudi neko novo rješenje..
nije..
i ne nudi..
samo laže pa ako prođe prođe..
plivamo u moru takvih tvrdnji eksperata raznih i ni ukazivanje na elementarne činjenice ne pomaže..
ljudi pa to smo imali..
kako je moguće da neko sad dođe i plasira ideju da je super da svi prihvatimo isti novac kome ćemo ograničiti zauvijek ukupnu količinu i da se nekom čini da je to rješenje..
kao super je, samo eto jbg kao neće se ostvariti, to je problem, al da može to bi super radilo..
aman..
nemoguće da ne vidiš da je taj predlog na dlaku isti tome kako su ljudi istorijski rješavali problem razmjene..

ali ajde i to.. možda i nije očigledno..
meni tu šta je tragedija to je to odustajanje od principa.. kao eto mi smo za kvalitet, odgovornost, izvrsnost, bunimo se ako nam je nepismena kokoš premijerka ali ako nam se tema učini zanimljivom onda to sve pada u vodu i posisamo komplet teorije mlađašnog fizičara kako treba urediti globalni monetarni sistem i ništa nam se tu ne učini malo problematično..
pa kako prijatelju.. kako
jel ima neki princip kog se uvijek držimo pa nam ne promiču onda svako malo vesla za posisavanje..
kako ti odlučuješ čemu vjeruješ a čemu ne..
ja se slažem da ne može uvijek samo mainstream.. mora i fringe.. al opet mora da ima neki filter.. kako si povjerovao da je ovo dobar tekst i da govori istinu samo eto nije sprovodivo u djelu?

Amin!
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 15:15 21.12.2019

Re: još ovo

budjelar
Dakle ti si jedna dobra dušica koja hoće da spasi svekoliki srpski sirotinjski narod da se ne upeca na ovu priču objavljenu na blogu i ne počne da se kocka bitcoinima? O pa to je takvo dobročinstvo, izvinite, nismo na vreme primetili.

ne

budjelar
I još uz to ćeš da nam kažeš kako te banke, posrednici, pejment provajderi, fondovi, berze, brokeri, akcije, bondovi, derivati i ostale andromolje super funkcionišu, kako je sadašnji svetski finansijsko-monetarni svet maltene savršen, harmoničan itd. I pri tom živiš i radiš u gradu i u sektoru koji je poznat kao najveća praonica prljavog novca današnjice. I to ti je sve okej.

i ne

budjelar

Ti, u stvari, braniš postojeći sistem koji pljačka siromašne da bi bogatiji bili još bogatiji.

i ne

budjelar

I još kad se pojavi neko ili nešto, što bilo realno bilo imaginarno, pokrene, uradi ili napiše nešto što se ne uklapa u taj pogled na svet, onda ga proglasiš neobrazovanim, nepismenim, neukim, nestručnim i objasniš nama ostalima koliko je on opasan element.
Šta si se toliko okomila na Danila? Nešto te je zabolelo žestoko čim ovako pišeš. Nemoj nas ubeđivati da to radiš iz duboke ljubavi prema „sirotinjskom srpskom narodu“ spašavajući ga da ne zabrazdi pogrešnim putem.

A tekući monetarno-finansijski sistem globalno je toliko poremećen da mu nema popravke. Još ga samo rakete, avioni, tenkovi i drugo oružje, uz stotine hiljda vojnika, čuvaju. Ali mogu kako hoće, ali ne i do kad hoće.

Pitanje je vremena kada će biti veliki reset tog sistema i da li će biti kroz rat ili nekako malo bezbolnije.


ovo poslednje da..
i to sam par puta i ponovila..
da sistem ima ozbiljnih problema.. i ne vjerujem da će implodirati ili eksplodirati ali po nečijim leđima u više navrata sigurno hoće pući pa nije loše procjeniti po čijim pa ne biti vlasnik tih leđa..
a to nije lako..

ono zbog čega se ja okomljavam na sirotog Danila i branioce je što se predstavljaju da su razumjeli problem (a nisu) i još gore znaju i rješenje (a ono to očigledno nije)..
a taj princip po kom društvo sa pivom ispred dragstora zna rješenje za sve probleme je po meni propast društva i ja sam protiv toga uvijek izlizivala tastaturu na blogu..
a onda je svako prema svojim mogućnostima to oduvijek tumačio kao zalaganje za bogatune, napad na sirotinju, zabrinutost za vlastitu profesionalnu budućnost i šta sve ne..
istrajan05 istrajan05 15:17 21.12.2019

Re: još ovo

newimprovedtadejus
istrajan05

Ono što mene zanima je kako to da niko ne želi da 'diskutuje' o tome ko je pokrenuo taj (bitkoin) 'lanac Svetog Antuna'.
Cilj je potpuno jasan - da neko (jači) zaradi (od slabijih).


ne vjerujem..
ali to po meni uopšte nije važno ko ga je i kako napravio..
nit ga smatram zlom..
to uopšte nije moja poenta

Meni jeste važno!
Ne toliko da ću sada biti sprečen da slušam muziku.
Da li je zlo - u to nisam siguran.
Pretpostavljam da jeste.
maksa83 maksa83 15:19 21.12.2019

Re: još ovo

kako ti odlučuješ čemu vjeruješ a čemu ne..

A valjda ko i svi, na osnovu nekog genotipa, fenotipa, saznanja i 'vako ili 'nako stečenog senzibiliteta.

Mislim, ne verujem ni u jednu seriju koju gledam niti mislim da ona predstavlja neko ispravno ustrojstvo sveta, pa opet gledam, isto tako kad je moj posao u pitanju čitam i stvari sa kojima se ne slažem, moš se probere neki grumen zlata u gomili uglja.
kako si povjerovao da je ovo dobar tekst i da govori istinu samo eto nije sprovodivo u djelu?

Ja sam, kao što sam već u par navrata priznao - jeftina kučka, meni dosta da me nasmeješ ili zabaviš ili ispričaš dosadnu priču na zanimljiv način (a realno, malo je stvari dosadno kao bankarski i monetarni sistem, eventualno je dosadnije čitanje Ugovora, ako nisi niccolo, i zato je dobro što postoji i niccolo), i meni je ovo zanimljivo napisano. Takođe sam već eksplicitno rekao da nemam vrednosni sud o tekstu, o njegovoj validnosti, je l' on predstavlja istinu, smernice za svetlu budućnos, itd. Nemam pojma, ne znam dovoljno i zato se u to ne udubljujem. To su stvari veće od mene.

Ono što ti nama kolektivno ovde imputiraš je da smo našli neku novu religiju i da se klatarimo u zanosu k'o krpelji pred kockom azota, da se sjatilo ovo malo preostalih čitalaca ovog mesta i upustilo u gromoglasni aplauz. Pa, nije, ovo je pročitalo u vr' glave des' ljudi (pre zapravo 5, ako i toliko), i od svega toga koliko vidim Brajović leže na rudu, ostali bi da pričaju o nečem drugom. Zato ne razumem čemu drama, proglašavanje nas za pećniske ljude koje je šaman omađijao, itd. Došo čovek ispričo svoju priču, neko se slaže neko se ne slaže, nekom glupo nekom pamentno neko slegne ramenima i ode da radi nešto drugo, nou big dil.
istrajan05 istrajan05 15:32 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83
kako ti odlučuješ čemu vjeruješ a čemu ne..

A valjda ko i svi, na osnovu nekog genotipa, fenotipa, saznanja i 'vako ili 'nako stečenog senzibiliteta.

Mislim, ne verujem ni u jednu seriju koju gledam niti mislim da ona predstavlja neko ispravno ustrojstvo sveta, pa opet gledam, isto tako kad je moj posao u pitanju čitam i stvari sa kojima se ne slažem, moš se probere neki grumen zlata u gomili uglja.
kako si povjerovao da je ovo dobar tekst i da govori istinu samo eto nije sprovodivo u djelu?

Ja sam, kao što sam već u par navrata priznao - jeftina kučka, meni dosta da me nasmeješ ili zabaviš ili ispričaš dosadnu priču na zanimljiv način (a realno, malo je stvari dosadno kao bankarski i monetarni sistem, eventualno je dosadnije čitanje Ugovora, ako nisi niccolo, i zato je dobro što postoji i niccolo), i meni je ovo zanimljivo napisano. Takođe sam već eksplicitno rekao da nemam vrednosni sud o tekstu, o njegovoj validnosti, je l' on predstavlja istinu, smernice za svetlu budućnos, itd. Nemam pojma, ne znam dovoljno i zato se u to ne udubljujem. To su stvari veće od mene.

Ono što ti nama kolektivno ovde imputiraš je da smo našli neku novu religiju i da se klatarimo u zanosu k'o krpelji pred kockom azota, da se sjatilo ovo malo preostalih čitalaca ovog mesta i upustilo u gromoglasni aplauz. Pa, nije, ovo je pročitalo u vr' glave des' ljudi (pre zapravo 5, ako i toliko), i od svega toga koliko vidim Brajović leže na rudu, ostali bi da pričaju o nečem drugom. Zato ne razumem čemu drama, proglašavanje nas za pećniske ljude koje je šaman omađijao, itd. Došo čovek ispričo svoju priču, neko se slaže neko se ne slaže, nekom glupo nekom pamentno neko slegne ramenima i ode da radi nešto drugo, nou big dil.

Nisi ginekolog, ali možeš da pogledaš!

U to ime, jedna grozničava 'd sejm old song' od starih kršina - Mrla i Vilija.



E, da ... ponekada sretnem Vladu u Knezu. Istina, ne znam poslednji puta kada je to bilo, no, svejedno.


vrabac_onaj vrabac_onaj 15:38 21.12.2019

Re: još ovo

Ja pročitao ceo tekst i deluje mi kao ložnjava ali opet zabavna ložnjava.
(pri tome mislim da se i sam autor loži, dakle ne pripisujem mu neke nepoštene i manipulativne namere).
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 15:39 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83

Ono što ti nama kolektivno ovde imputiraš je da smo našli neku novu religiju i da se klatarimo u zanosu k'o krpelji pred kockom azota, da se sjatilo ovo malo preostalih čitalaca ovog mesta i upustilo u gromoglasni aplauz. Pa, nije, ovo je pročitalo u vr' glave des' ljudi (pre zapravo 5, ako i toliko), i od svega toga koliko vidim Brajović leže na rudu, ostali bi da pričaju o nečem drugom. Zato ne razumem čemu drama, proglašavanje nas za pećniske ljude koje je šaman omađijao, itd. Došo čovek ispričo svoju priču, neko se slaže neko se ne slaže, nekom glupo nekom pamentno neko slegne ramenima i ode da radi nešto drugo, nou big dil.


pa ne kolektivno.. nego pojedinima vama pa i tebi..
ne znam što se teoliko uvrjedio na tu vatru, valjda je jasno da smatram da ste pećinski ljudi svakako ne bih dolazila da sa vama o čemu komuniciram.. ali ajde.. ako moram i ja tebi da kažem da ti se ko bratu radujem da bi shvatio da mi pričinjava zadovoljstvo da sa tobom o nečemu "popričam" mogu i to..
makso, baš si mi nedostajao..
jel sad ok?
a ako se vratiš na onaj prvi dio bloga stvar je tamo definitivno predstavljena kao velika mudrost..
kako ste bili krenuli stigli bi i do danila za predsjednika..
a bogme i bivalo je da se izglasavaju ljudi i bukvalno za predsjednike i džabe je bilo govoriti..
čekaj, stani, koči.. da nematu tu poneki znak da bi nešto moglo i po zlu tu da pođe..
a kod ovog danila ih ima isto poneki
e pa eto ja to tako i rekoh..
svojim, ne pretjerano prijatnim, stilom..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:04 21.12.2019

Re: još ovo

Brajović leže na rudu

Не, не леже, него каже да ће неко ново решење да се појави.

-- Рњао, неће!
-- Хоће, хоће, биле су шкољке, даброве коже, били племенити метали, па fiat новац, па златна подлога, па... сада ништа, већ бајка како незнаштасвестојиизановцакојиемитујебанкаилиштампајуЕЦБиАмерика.

Хоће, дакле, хоће, јер је ово данас пречесто мамбо-џамбо ваћарење великих светских bankstera и њихове касте, ваћарење које у кризама ломи кичме малима, па је то прошло једном, па је ваћарење прошло други пут, па трећи пут, па ће у једном трену да не прође...

И то ће бити неки механизам-валута-можда биткоин који ће бити независан од влада и банкара.

-- То је немогуће.
-- Па, тако су били немогући ватрени коњ, челична птица која лети, ТВ у џепу, пут на Месец, скупштина УН, електронско банкарство, декларација о људским правима...

Јао, спајаш неспојиве ствари???
-- Не, не спајам, људске институције мења технологија: националне државе немогуће су без ватреног коња, који је спојио географске регионе у целину. Па је то чинио и авион (и носачи авиона).

Сада то ради интернет.
mali_macak mali_macak 08:33 22.12.2019

Re: još ovo

vrabac_onaj
Ja pročitao ceo tekst i deluje mi kao ložnjava ali opet zabavna ložnjava.
(pri tome mislim da se i sam autor loži, dakle ne pripisujem mu neke nepoštene i manipulativne namere).

Pa da!
To je baš tako kako kažeš.
Sećam se sličnog loženja - u neka pradavna vremena.
Neka 'arhitektura mikroprocesora' - i pred nama dva profesora ... jedan iskusan, old skul, te drugi, mladi, nju ejdž.
Obojica vrh vrhova.
Sećam se oduševljenja mladoga kako 'kada se umrežimo', papir nam neće biti potreban.
Jebote - samo što je ignorisao činjenicu da se i proizvođači periferika - štampača, kopira, skenera, takođe nešto pitaju.
I ne da se potrošnja papira nije smanjila, nego se 'ustostručila'.
Istina, da ne pominjem sada bisere ovoga old skul profesora - u njihovoj blagoj prepirci - i to samo na jednom času.
Stoga, da mudro zaključim - i sa bitkoinom će biti kako bude!
docsumann docsumann 18:24 20.12.2019

sa World Economic Forum-a

da novac ispari u digitalno agregatno stanje i ne zvuči tako strašno, no što ako se slično desi sa nama samima...

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:30 20.12.2019

Валидација

Брајовићи
Лазар (син) Предрагов, Предраг Радисавов, Радисав Перов, Перо Лазарев, Лазар Николин, Никола Башов, Башо Николин, Никола Станков, Станко Радев, Раде Мартинов, Мартин Перованов, Перован Васков, Васко Перков, Перко Митров, Митар Станков, Станко Вуксанов, Вуксан Брајов, Брајо Павков, Павко Митров, Митар Бијелог Павла.

Ово је, јасно је, мушка линија потомака Лазара Брајовића, мог сина. За њу се, махом, мисли да није поуздана, бар тако учен свет каже. Тој песмици био сам у селу и ја учен, као клинац, седамдесетих, и понављао сам оно Радисав Перов, Перо Лазарев, Лазар Николин, Никола Башов, Башо Николин, Никола Станков, Станко Радев, те бих ту негде стао, запетљао се.

После сам одрастао, и био скептичан да је ова мушка линија тачна. Читајући ово о биткоину помислио сам да ипак јесте. Зашто?

Првих 4-5 потомака, значи мој ђед, ђед мога оца, па и прађед његов и отац прађедов (Лазар и Никола), јесу дохватљиве фигуре, о којима постоји живо памћење, које је мом оцу пренео његов отац, а мој отац мени. Тако је тај ђед мог оца Лазар неки штркља, са носурдом (мој брат од стрица је тај тип), а Никола је унук другог Николе, по чијем се надимку зове један од катуна Брајовића, Ћићов катун (надимак Ћића=стриц одмила).

Него, читајући како учесници у мрежи биткоина валидирају све претходне трансакције, схватио сам да се и овде то одиграва, у овом мом стаблу. Ја лично валидирам све негде до Николе Башовог, а даље... па даље, уназад, валидирају моји рођаци по селу, којима је тај исти Башо предак, али су они из друге линије, не из моје линије где је Башу син Никола, већ је он имао још синова.

И онда је наш родослов тачан, само ако се и они сложе са мном како иде даље уназад, од Баша назад у историју. А ту песмицу треба да потврде и следећи из села, који се ту негде укључују у моју мушку линију.

Како сам схватио у овој презентацији, тако некако и биткоин добије потврде своје аутентичности, од стране других учесника у мрежи.
G.Cross G.Cross 22:34 20.12.2019

Re: Валидација

Predrag Brajovic
Брајовићи
Лазар (син) Предрагов, Предраг Радисавов, Радисав Перов, Перо Лазарев, Лазар Николин, Никола Башов, Башо Николин, Никола Станков, Станко Радев, Раде Мартинов, Мартин Перованов, Перован Васков, Васко Перков, Перко Митров, Митар Станков, Станко Вуксанов, Вуксан Брајов, Брајо Павков, Павко Митров, Митар Бијелог Павла.

Ово је, јасно је, мушка линија потомака Лазара Брајовића, мог сина. За њу се, махом, мисли да није поуздана, бар тако учен свет каже. Тој песмици био сам у селу и ја учен, као клинац, седамдесетих, и понављао сам оно Радисав Перов, Перо Лазарев, Лазар Николин, Никола Башов, Башо Николин, Никола Станков, Станко Радев, те бих ту негде стао, запетљао се.

После сам одрастао, и био скептичан да је ова мушпка линија тачна. Читајући ово о биткоину помислио сам да ипак јесте. Зашто?

Првих 4-5 потомака, значи мој ђед, ђед мога оца, па и прађед његов и отац прађедов (Лазар и Никола), јесу дохватљиве фигуре, о којима постојим живо памћење, које је мом оцу пренео његов отац, а мој отац мени. Тако је тај ђед мог оца Лазар неки штркља, са носурдом (мој брат иод стрица је тај тип), а Никола је унук другог Николе, по чијем се надимку зове један од катуна Брајовића, Ћићов катун (надимак Ћића=стриц одмила).

Него, читајући како учесници у мрежи биткоина валидирају све претходне трансакције схватио сам да се и овде то одиграва, у овом мом стаблу. Ја лично валидирам све негде до Никоел Башовог, а даље... па даље, уназад, валидирају моји рођаци по селу, којима је тај исти Башо предак, али су они из друге линије, не из моје линијегде је Башу син Никола, већ је он имао још синова.

И онда је наш родослов тачан, само ако се и они сложе са мном како иде даље уназад, од Баша назад у историју. А ту песмицу треба да потврде и следећи из села, који се ту негде укључују у моју мушку линију.

Како сам схватио у овој презентацији, тако енкако и биткоин добије потврде своје аутентичности, од стране других учесника у мрежи.


Brajo,

Odgledah danas kako mozak u stvari pamti i kako rasporedjuje delice sećanja određenih da budu zapamćeni po neuronskim mrežama širom mozga.

Liči mnogo na Blockchain.
Blockchain je budućnost.

Bitcoin je skam.
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:38 20.12.2019

Re: Валидација

Predrag Brajovic


Како сам схватио у овој презентацији, тако енкако и биткоин добије потврде своје аутентичности, од стране других учесника у мрежи.


Ovo je baš pesničko tumačenje, al nema veze lepo je :)
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 18:28 22.12.2019

ako biste još da čitate

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 18:47 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

newimprovedtadejus
nije nezanimljivo
Sorry, but cryptocurrency will likely make you uncomfortable in 2020


a spec za čarlija
Rotšildov unuk valja papirne kese za 150 dolara (kad ne obilazi sjeverni pol)..
I shit you not..
link
maksa83 maksa83 19:44 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

newimprovedtadejus
nije nezanimljivo
Sorry, but cryptocurrency will likely make you uncomfortable in 2020

Ne znam otkud im taj Libra touting kad je Libra dead in water što bi rekli, osnivači ih masovno napuštaju - MasterCard, Visa, eBay, Stripe itd. im rekli ZDRA'O, i neka su, ništa Fejsbukovo ne bih kupio u životu, to je takvo jedno zlo od firme reči nemam (imam, ali me mrzi da kucam). Plus nezavisni review tog njihovog Rust koda koji su natrućali kaže da nije baš overwhelming, da je otpr. kao naivno slikarstvo. Meni je zanimljivije to što je sad skoro otrkivena gomila novih FB profila sa onim lažnim generisanim fotkama nepostojećih ljudi, dakle pripreme za renaimenovanje Putinovog Namesnika za Severnoamerički Kontinent su u jeku.

Dodatno moram da te upozorim na taj MIT Technology Review (čiji je MIT samo vlasnik, uredništvo nema veze sa institucijom) da 'oće da bude clickbaity, uhvaćeni su ovde već par navrata u SENZACIONALNO! FOTO! VIDEO! a kad zagrebeš - tjorak, ili piše nešto sasvim drugo ili je senzacionalistčka interpretacija nečeg banalnog. Mimo toga, posle tri čitanja hoće pare, pa moraš da pališ drugi brauzer, ok važi. Imali su oni još napadaja na Bitcoin: Let's Destroy Bitcoin koji sad ne mogu opet da pročitam zato što bih morao da instaliram treći brauzer, pa paz da ne bih, ali znam da je bilo u fazonu "bolje da se sastave banke i firme da naprave taj neki kojn nego ovo", dakle verovatno naručeni Fejsbuk članak, mada ruku na srce nisam siguran da je Libra tad još postojala kao obznanjen koncept.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:56 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83

Ne znam otkud im taj Libra touting kad je Libra dead in water što bi rekli, osnivači ih masovno napuštaju - MasterCard, Visa, eBay, Stripe itd. im rekli ZDRA'O, i neka su


realno njima za digitalnu valutu nit osnivači (u smislu kapitala) nit platforma vize i masterkarda ne trebaju..
ja to više vidim kao podršku hajpu..
no nije mi to zanimljivo..
zanimljivo mi je da je to jedna vrlo lijepa ilustracija šta bi (vrlo vjerovatno) mogao znači novac u privatnom vlasništvu..
po meni je to daleko daleko veće zlo od novca u vlasništvu države..

a mit tr.. pa jeste vidan raskorak naslova i sadržaja.. stvar je svejedno često zanimljiva..

mali_macak mali_macak 20:11 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
newimprovedtadejus
nije nezanimljivo
Sorry, but cryptocurrency will likely make you uncomfortable in 2020

Ne znam otkud im taj Libra touting kad je Libra dead in water što bi rekli, osnivači ih masovno napuštaju - MasterCard, Visa, eBay, Stripe itd. im rekli ZDRA'O, i neka su, ništa Fejsbukovo ne bih kupio u životu, to je takvo jedno zlo od firme reči nemam (imam, ali me mrzi da kucam). Plus nezavisni review tog njihovog Rust koda koji su natrućali kaže da nije baš overwhelming, da je otpr. kao naivno slikarstvo. Meni je zanimljivije to što je sad skoro otrkivena gomila novih FB profila sa onim lažnim generisanim fotkama nepostojećih ljudi, dakle pripreme za renaimenovanje Putinovog Namesnika za Severnoamerički Kontinent su u jeku.

Dodatno moram da te upozorim na taj MIT Technology Review (čiji je MIT samo vlasnik, uredništvo nema veze sa institucijom) da 'oće da bude clickbaity, uhvaćeni su ovde već par navrata u SENZACIONALNO! FOTO! VIDEO! a kad zagrebeš - tjorak, ili piše nešto sasvim drugo ili je senzacionalistčka interpretacija nečeg banalnog. Mimo toga, posle tri čitanja hoće pare, pa moraš da pališ drugi brauzer, ok važi. Imali su oni još napadaja na Bitcoin: Let's Destroy Bitcoin koji sad ne mogu opet da pročitam zato što bih morao da instaliram treći brauzer, pa paz da ne bih, ali znam da je bilo u fazonu "bolje da se sastave banke i firme da naprave taj neki kojn nego ovo", dakle verovatno naručeni Fejsbuk članak, mada ruku na srce nisam siguran da je Libra tad još postojala kao obznanjen koncept.

Čekaj!
Ti si ovde 'udario' na dve veoma moćne 'institucije' - MIT i Fejsbuk?!
Pa stvarno - više ništa nije sveto.
maksa83 maksa83 20:12 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

realno njima za digitalnu valutu nit osnivači (u smislu kapitala) nit platforma vize i masterkarda ne trebaju..

Trebaju im ne samo kao "zastave i imena", nego kao neko ko se već mnogo godina bavi ozbiljnim prometanjem ozbiljnih para i ima i infrastrukturu i knowhow kako se stvari rade kada mrdaš tuđe pare levo desno, dočim se FB ekspertiza svodi na "prikazaću ti slike kučeta/mačeta/krempite/bureka, a ako mi crkne taj tebi blizu CDN nod prikazaću ti neke bajate slike i statuse od juče iz prvog keša koji dohvatim, je l' da da nije problem?" Naravno da nije problem, boli me dupe, ali jeste problem ako ćeš tako pametno da promećeš i pare.
maksa83 maksa83 20:14 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ti si ovde 'udario' na dve veoma moćne 'institucije' - MIT i Fejsbuk?!

Pa cela fora sa tim MIT Technology Review je što (osim vlasništva) sa MIT kao obrazovnom i naučnom insititucijom nema veze, ni uredništvo ni autori nemaju veze sa MIT-om, nego skockao pompezno ime i ti sad zbog imena očekuješ da to bude neka MIT nauka a ono zapravo tehnološki Informer. Bolji je onaj Computerophile jućub kanal što sam okačio, više ćeš da saznaš i naučiš odande.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 20:18 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
realno njima za digitalnu valutu nit osnivači (u smislu kapitala) nit platforma vize i masterkarda ne trebaju..

Trebaju im ne samo kao "zastave i imena", nego kao neko ko se već mnogo godina bavi ozbiljnim prometanjem ozbiljnih para i ima i infrastrukturu i knowhow kako se stvari rade kada mrdaš tuđe pare levo desno, dočim se FB ekspertiza svodi na "prikazaću ti slike kučeta/mačeta/krempite/bureka, a ako mi crkne taj tebi blizu CDN nod prikazaću ti neke bajate slike i statuse od juče iz prvog keša koji dohvatim, je l' da da nije problem?" Naravno da nije problem, boli me dupe, ali jeste problem ako ćeš tako pametno da promećeš i pare.


opet, realno to mogu i tako što će platiti ljude iz prometača para da im pokažu kako se to radi..
to jeste hoću reći da nećeš znati dal je stvar propala ili nije čak ni kad ti oni kažu da odustaju..
ali opet, meni je tu zanimljivo što se na tom plastičnom primjeru lijepo vidi šta to znači da monetarni sistem koji su ljudi pravili i poprvaljali vijekovima sad lijepo daš u ruke nekoj finoj mladoj gospodi punoj ideja i ambicija..
what could possibly go wrong..
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:19 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ne znam otkud im taj Libra touting kad je Libra dead in water što bi rekli, osnivači ih masovno napuštaju - MasterCard, Visa, eBay, Stripe itd. im rekli ZDRA'O, i neka su, ništa Fejsbukovo ne bih kupio u životu, to je takvo jedno zlo od firme reči nemam (imam, ali me mrzi da kucam).


E, primetio sam da ovi što žive pored vatre i love mamute po Tašmajdanskom parku najviše vole da kenjaju po Fejsbuku i guglu.
mali_macak mali_macak 20:21 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

newimprovedtadejus
maksa83
realno njima za digitalnu valutu nit osnivači (u smislu kapitala) nit platforma vize i masterkarda ne trebaju..

Trebaju im ne samo kao "zastave i imena", nego kao neko ko se već mnogo godina bavi ozbiljnim prometanjem ozbiljnih para i ima i infrastrukturu i knowhow kako se stvari rade kada mrdaš tuđe pare levo desno, dočim se FB ekspertiza svodi na "prikazaću ti slike kučeta/mačeta/krempite/bureka, a ako mi crkne taj tebi blizu CDN nod prikazaću ti neke bajate slike i statuse od juče iz prvog keša koji dohvatim, je l' da da nije problem?" Naravno da nije problem, boli me dupe, ali jeste problem ako ćeš tako pametno da promećeš i pare.


opet, realno to mogu i tako što će platiti ljude iz prometača para da im pokažu kako se to radi..
to jeste hoću reći da nećeš znati dal je stvar propala ili nije čak ni kad ti oni kažu da odustaju..
ali opet, meni je tu zanimljivo što se na tom plastičnom primjeru lijepo vidi šta to znači da monetarni sistem koji su ljudi pravili i poprvaljali vijekovima sad lijepo daš u ruke nekoj finoj mladoj gospodi punoj ideja i ambicija..
what could possibly go wrong..

Mladost i starost bi trebalo da koegzistiraju, a ne da budu sukobljeni.
mali_macak mali_macak 20:22 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

srdjan.pajic
Ne znam otkud im taj Libra touting kad je Libra dead in water što bi rekli, osnivači ih masovno napuštaju - MasterCard, Visa, eBay, Stripe itd. im rekli ZDRA'O, i neka su, ništa Fejsbukovo ne bih kupio u životu, to je takvo jedno zlo od firme reči nemam (imam, ali me mrzi da kucam).


E, primetio sam da ovi što žive pored vatre i love mamute po Tašmajdanskom parku najviše vole da kenjaju po Fejsbuku i guglu.

... i po blogovima.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 20:24 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

mali_macak

Mladost i starost bi trebalo da koegzistiraju, a ne da budu sukobljeni.


ispalo je bezveze, ja naravno ne mislim da mladima kao treba podmetati klipove u točkove.. pa imam djecu..
ne mislim ni da matore treba omaljivati..
više mi je asocijacija bila MZ kao momak koji obećava..
i what could possibly go wrong
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:25 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Pa cela fora sa tim MIT Technology Review je š


Da, zanimljivo da su to ovde na blogu mnogi potezali kao relevantan izvor informacija i analiza, mahom ovi skoncentrisani u kampu Da Crkne Zlobaba, ujedno i antivekseri i ravnozemljaši. Ali, šta ćeš, voli naš čovek to "MIT", dok suši kobasice od tiranosaursa pored vatre.
mali_macak mali_macak 20:27 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

srdjan.pajic
Pa cela fora sa tim MIT Technology Review je š


Da, zanimljivo da su to ovde na blogu mnogi potezali kao relevantan izvor informacija i analiza, mahom ovi skoncentrisani u kampu Da Crkne Zlobaba, ujedno i antivekseri i ravnozemljaši. Ali, šta ćeš, voli naš čovek to "MIT", dok suši kobasice od tiranosaursa pored vatre.

Pa zar MIT nije vrh?
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:28 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

mali_macak
srdjan.pajic
Pa cela fora sa tim MIT Technology Review je š


Da, zanimljivo da su to ovde na blogu mnogi potezali kao relevantan izvor informacija i analiza, mahom ovi skoncentrisani u kampu Da Crkne Zlobaba, ujedno i antivekseri i ravnozemljaši. Ali, šta ćeš, voli naš čovek to "MIT", dok suši kobasice od tiranosaursa pored vatre.

Pa zar MIT nije vrh?


Aman, čarli.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 20:30 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

srdjan.pajic
Pa cela fora sa tim MIT Technology Review je š


Da, zanimljivo da su to ovde na blogu mnogi potezali kao relevantan izvor informacija i analiza, mahom ovi skoncentrisani u kampu Da Crkne Zlobaba, ujedno i antivekseri i ravnozemljaši. Ali, šta ćeš, voli naš čovek to "MIT", dok suši kobasice od tiranosaursa pored vatre.


a prećeruješ.. pa oni baš djeluju pro demokrate, ako ima ikakve političke pozadine..
meni je tu zamjerka što naslov često bude u fazonu e saće ga objasnimo a tekstovi su hilajdu riječi give or take, što neće objanisti baš previše..
ali laži i izmišljanja, tendenciozna navijanja ja ne vidjeh
maksa83 maksa83 20:55 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

E, primetio sam da ovi što žive pored vatre i love mamute po Tašmajdanskom parku najviše vole da kenjaju po Fejsbuku i guglu.

Pozdravljam te oficijelnom himnom Liona:

G.Cross G.Cross 20:55 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Predrag Brajovic
Чини ми се да је ово исти MIT:

The owner of the New York Stock Exchange is now in the Bitcoin business: Intercontinental Exchange (ICE) has finally opened the doors to its digital asset marketplace, called Bakkt, offering Bitcoin futures contracts. Many view the launch, which has been delayed for nearly nine months, as a crucial step toward mainstream adoption of digital assets.[u][/u]


Znači bitkoin futures mogu da se trguju.
I to dokazuje šta?
Ovo je iz tvog teksta.

Bitcoin futures trading, which in the US is regulated by the Commodity Futures Trading Commission (CFTC), may be more attractive to traditional financial institutions than investing directly in the asset. Investors can use futures to bet that the price will fall, an approach that can be used as a hedge.


maksa83 maksa83 21:01 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate


Mogao je i do sad da se šortseluje bitkojn, ne treba ti NYSE za to.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:04 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Znači bitkoin futures mogu da se trguju.
I to dokazuje šta?

Да је биткоин у једној мeри већ прихваћен од традиционалних тржишта.
То, да ли ће да га shortuju, или шта већ -- уопште нијe од важности.
Важна јe формализација његовог положаја на највећој берзи света.

What is China’s digital currency plan?
The central bank has been quietly working on the project for five years
G.Cross G.Cross 21:22 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Predrag Brajovic
Znači bitkoin futures mogu da se trguju.
I to dokazuje šta?

Да је биткоин у једној мeри већ прихваћен од традиционалних тржишта.
То, да ли ће да га shortuju, или шта већ -- уопште нијe од важности.
Важна јe формализација његовог положаја на највећој берзи света.

What is China’s digital currency plan? The central bank has been quietly working on the project for five years



Jesil čuo za "proslicetvrtakizam". Meni izgleda bolje čak i od ravnozemljasa.

Naime oni veruju da je ceo Univerzum i sve ostalo nastao prošlog četvrtka.

Ako imaš sećanja od prošle srede i ta sećanja su usadjena u tebe prošlog cetvrtka kad je univerzum nastao.

Last Thursdayism (alternately Last Tuesdayism! or Last Wednesdayism) is the idea that the universe was created last Thursday, but with the physical appearance of being billions of years old. It's also a counter to the creationism theory. Under Last Thursdayism, books, fossils, light already on the way from distant stars, and literally everything (including your memories of the time before last Thursday) were all formed at the time of creation (last Thursday) in a state such that they appear much older.

Last Thursdayism functions both as a philosophical point on how our observations may not match with "reality" and a reductio ad absurdum of the young-Earth creationist idea of omphalism: if the world was created 6,000 years ago with the appearance of being made billions of years ago, what is there to stop us from claiming it was made Last Thursday?

The debate on whether Last Thursdayism is true has raged on ever since its inception last Thursday.



maksa83 maksa83 21:36 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Jesil čuo za "proslicetvrtakizam". Meni izgleda bolje čak i od ravnozemljasa.

Naime oni veruju da je ceo Univerzum i sve ostalo nastao prošlog četvrtka.

Ako imaš sećanja od prošle srede i ta sećanja su usadjena u tebe prošlog cetvrtka kad je univerzum nastao.

Čekaj stvarno ne razlikuješ nacionalnu digitalnu valutu i nadnacionalnu distribuiranu kriptovalutu?
G.Cross G.Cross 21:41 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Jesil čuo za "proslicetvrtakizam". Meni izgleda bolje čak i od ravnozemljasa.

Naime oni veruju da je ceo Univerzum i sve ostalo nastao prošlog četvrtka.

Ako imaš sećanja od prošle srede i ta sećanja su usadjena u tebe prošlog cetvrtka kad je univerzum nastao.

Čekaj stvarno ne razlikuješ nacionalnu digitalnu valutu i nadnacionalnu distribuiranu kriptovalutu?




Ja sam potpuno zbunjen jer je nedelja (i solsticij) pa ne znam jel je nedelja posle četvrtka kad je nastao svet ili pre četvrtka kad svet tek treba da nastane, a vi svi još ne postojite.


Sve u svemu kriptorealiti.
maksa83 maksa83 21:47 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ja sam potpuno zbunjen jer je nedelja (i solsticij) pa ne znam jel je nedelja posle četvrtka kad je nastao svet ili pre četvrtka kad svet tek treba da nastane, a vi svi još je postojite.

Shvatiću ovo kao "ne razlikujem".
G.Cross G.Cross 21:49 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Ja sam potpuno zbunjen jer je nedelja (i solsticij) pa ne znam jel je nedelja posle četvrtka kad je nastao svet ili pre četvrtka kad svet tek treba da nastane, a vi svi još je postojite.

Shvatiću ovo kao "ne razlikujem".


Odgovoricu ti u Petak. Ako ga bude.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:58 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
E, primetio sam da ovi što žive pored vatre i love mamute po Tašmajdanskom parku najviše vole da kenjaju po Fejsbuku i guglu.

Pozdravljam te oficijelnom himnom Liona:



Interesantno viđenje kriptovaluta:

maksa83 maksa83 22:00 22.12.2019

Re: ako biste još da čitate

srdjan.pajic
...

Ovo k'o senjačko-dedinjski!
vrabac_onaj vrabac_onaj 00:55 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

G.Cross



Jesil čuo za "proslicetvrtakizam".


Jel zna neko adresu, email, bilo šta od ove sekte?
Žarko bih želeo da se učlanim u nju, bez zezanja.

Dakle, ljudi pomagajte ako možete.

P.S.
Ne pitam za druga, pitam za sebe.
bene_geserit bene_geserit 01:44 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

newimprovedtadejus
srdjan.pajic
mahom ovi skoncentrisani u kampu Da Crkne Zlobaba, ujedno i antivekseri i ravnozemljaši.

a prećeruješ.. pa oni baš djeluju pro demokrate, ako ima ikakve političke pozadine..

Pajić voli da ovima sa druge strane političkog spektra dodeli etiketu glupi, zaostali i krezubi više nego "leba da jede".
I kad ima zgodan izgovor, a i kad nema kao sad.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:15 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
srdjan.pajic
...

Ovo k'o senjačko-dedinjski!


A jesi video kako je lepo objasnio ovaj deo o piramidalnoj šemi oko bitkoina. Sve je, bre, provalio.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:25 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

glupi, zaostali i krezubi


I užavaoci sintetičkih narkotika i opijata, ne znam kako bi inače glasali za Trampa. Mislim, šta ću kad je takva suprotna strana, moram da radim sa onim što mi je dato.

bene_geserit bene_geserit 07:26 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Jbte, koje droge uživaju onda ovi što su glasali za zlobabu?

Nego pusti to, reci mi kako vam ide (fake) impeachment?
mali_macak mali_macak 07:46 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

bene_geserit
Jbte, koje droge uživaju onda ovi što su glasali za zlobabu?

Nego pusti to, reci mi kako vam ide (fake) impeachment?

Vežbaju za Trumpov drugi mandat.
docsumann docsumann 08:09 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate


je l' su kriptovalute novac koji koriste kriptofašisti?
G.Cross G.Cross 10:40 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

vrabac_onaj
G.Cross



Jesil čuo za "proslicetvrtakizam".


Jel zna neko adresu, email, bilo šta od ove sekte?
Žarko bih želeo da se učlanim u nju, bez zezanja.

Dakle, ljudi pomagajte ako možete.

P.S.
Ne pitam za druga, pitam za sebe.


The Church of Last Thursday.
http://www.last-thursday.org

Dobro došao u istinu prijatelju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:59 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

bene_geserit
Jbte, koje droge uživaju onda ovi što su glasali za zlobabu?


Bahti čaj, i uglavnom marihuanu, pretpostavljam.

Nego pusti to, reci mi kako vam ide (fake) impeachment?


Što fejk? Raskupusali su trampa, i evo ga, impičd. Jedino što je dugo trajalo i bilo dosadno, dozla boga. Sad naravno da Senat neće to da prizna, nego će da peva "što je više kleveta i laži, Trampo nam je miliji i Draži", fali im samo Maja Gojković sa zvoncetom, ali dobro, od tih debila i polusveta sa kravatama se ne može više očekivati.

Nego, za koga ćeš ti da glasaš na sledećim izborima? Oće biti nekih joginskih letača ili bar namrštenih libertarijanaca na lageru, ili ćeš da ideš na pecanje?

bene_geserit bene_geserit 19:59 23.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Raskupusali su trampa, i evo ga, impičd

Pa ako je impičd, onda je Senat počeo suđenje? Koliko vidim Tramp i Senat se bave postavljanjem saveznih sudija sve u 16, a impičment postoji samo u medijima.
Jel si siguran da te fake mediji nisu slagali?

za koga ćeš ti da glasaš na sledećim izborima?

Za Trampa i GoP naravno, više se ne zajebavam.
A za koga ćeš ti da glasaš ovaj put?
Budi na oprezu, možda se i ta tvoja hipsterska država dozove svesti pa prebaci na crveno.

Nego razumem da neko ne voli Trampa (realno ko to može da voli), i da mu se ne sviđa desna politička opcija (opet realno ko može da voli ove woke budale sa druge strane, al dobro, komunjare su komunjare, mislim, i ovi iz GoPa su debili ali za red veličine manji), ali proglašavati Trampa za Putinovog papeta je u rangu sa ovim ravnozemljašima.
Ali dobro, ljudi u svašta poveruju ako nisu baš najpametniji.
srdjan.pajic srdjan.pajic 08:56 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Pa ako je impičd, onda je Senat počeo suđenje


Nema tu "ako", Tramp je sad zvanično impeached, kao i Bil Klinton onomad, i Džonson pre njega. To ne znači da je skinut sa pozicije, niti će biti skinut, zbog ovih magaraca u Senatu, pošto je impičment nešto slično optužnici. Sad je na Senatu da to istraži i utvrdi da li je ovaj radio to za šta je optužen, a jeste, dakle koristio je poziciju moći koju ima za sticanje lične dobiti, e, sad, kako će ovi u Senatu da pokažu da ipak nije, to ćemo da vidimo, verovatno će biti dosta zabavno.

E, ako ćeš ti da glasaš za Trampa, onda ću ja morati za Bajdena, pa nek ide život. Inače bih, od ovih preostalih, glasao za Elizabet, ili ovog komunjaru Bernija, ali oni verovatno neće biti kandidati, a i za Bernija se brinem da mi ne umre na pola kampanje. Tako da će ovo biti opet glasanje protiv nekoga, a ne za nekog, što je usud koji me prati od kad sam prvi put imao prilike da glasam, još u Srbiji. Ali dobro, da vidim Trampu leđa, sve će mi lakše pasti. A za Kolorado se ne sekiram preterano, nema šanse da kukuljičari ovde preuzmu vlas.





Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:18 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ali dobro, da vidim Trampu leđa, sve će mi lakše pasti.

Не верујем.
А ја и још понеки мислимо да је добро по свет да он вам буде председник.
Извозите мање смрти.
maksa83 maksa83 09:38 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Извозите мање смрти.

Ovo je zapravo netačno.

Za vreme Obame je uvedena obaveza da se objavljuju podaci o civlinim žrtvama naleta dronova, Tramp je tu obavezu ukinuo, a broj naleta dronova (i civlinih žrtava) se drastično povećao.

Ta "Trunpo mirotovrac" fora koja se protura je jedna od većih budalaština.

maksa83 maksa83 10:29 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

A dolazi iz iste kuhinje iz koje i ovo:


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:45 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ta "Trunpo mirotovrac" fora koja se protura je jedna od većih budalaština.

Колико је ратова започео Трумпо?
maksa83 maksa83 12:02 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Колико је ратова започео Трумпо?

Manje od Buša tate i sina čiji ga GOP sad održava na vlasti.
docsumann docsumann 13:41 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate


koliko je ratova započeo Staljin?
maksa83 maksa83 13:48 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Predrag Brajovic
Ta "Trunpo mirotovrac" fora koja se protura je jedna od većih budalaština.

Колико је ратова започео Трумпо?

Koliko je nuklearnih sporazuma raskin'o?
alselone alselone 14:09 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

velika stvar koju je Tramp uradio je da je konačno jasno i glasno rekao - mi smo tu zbog nafte. Ne pravi ceo svet budalama više i ne hrani trolove pričajuči o nekakvih ljudskim pravima.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:17 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ne pravi ceo svet budalama više i ne hrani trolove pričajuči o nekakvih ljudskim pravima.

И не разноси слободу по свету.
А слобода је кабаста, па угрува друмове путујући.
maksa83 maksa83 16:28 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

velika stvar koju je Tramp uradio je da je konačno jasno i glasno rekao - mi smo tu zbog nafte. Ne pravi ceo svet budalama više i ne hrani trolove pričajuči o nekakvih ljudskim pravima.

I ceo svet rekao "A ZAAAAATO" i <pljas po čelu>.
alselone alselone 20:36 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

I ceo svet rekao "A ZAAAAATO" i <pljas po čelu>.


Pa u principu - da. U moru licemerja koje vlada međunarodnom politikom i koje se ludački povećalo od 9/11, nešto iskreno rečeno može samo da dovede do promene. Siguran sam da bi se licemerje pod zlobabom i ekipom nastavilo do nebeskih visina kroz još par oslobodilačkih ratova.
alselone alselone 20:41 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Manje od Buša tate i sina čiji ga GOP sad održava na vlasti.


Ovo mi nije jasno. Koje to tačno je započeo Tramp?

Buš matori - Persian Gulf War I
Buš debilni - Afgan War, Iraqi Invasion and Occupation, "War on Terror"

Da ne spominjemo nobelovca.

alselone alselone 20:45 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

А слобода је кабаста, па угрува друмове путујући.


I nikad nije usmerena protiv naroda nego protiv diktatora, ali nekako uvek narod najebe.
alselone alselone 20:47 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

No, Trump probably won’t start a war to distract from his difficulties.

Ovo je čudo za sve Američke predsednike od 1990. a možda i ranije.
maksa83 maksa83 20:55 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ovo mi nije jasno. Koje to tačno je započeo Tramp?

Buš matori - Persian Gulf War I
Buš debilni - Afgan War, Iraqi Invasion and Occupation, "War on Terror"

Oba Buša su iz iste ekipe koja trenutno NEDAMO TRUNPOA.
maksa83 maksa83 20:57 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

I nikad nije usmerena protiv naroda nego protiv diktatora, ali nekako uvek narod najebe.

Ruku na srce, najebali su i diktatori, nema Sadama, nema Gadafija, Norijege, itd. Da li je to sad bolje mesto bez njih? Ne bih rekao.
alselone alselone 20:57 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Oba Buša su iz iste ekipe koja trenutno NEDAMO TRUNPOA.


Pa dobro. Ti politički savezi su počesto degutantni.

Bilo je i kod nas "nemešanje u tuču vrabaca".
alselone alselone 20:59 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ruku na srce, najebali su i diktatori, nema Sadama, nema Gadafija, Norijege, itd. Da li je to sad bolje mesto bez njih? Ne bih rekao.


I to je namerno tako urađeno jer je države trebalo porobiti i opljačkati a ne uvesti slobodu kako se insistiralo po svim medijima pod US kontrolom širom sveta. Imali smo istu spiku i ovde.
maksa83 maksa83 21:06 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Pa dobro. Ti politički savezi su počesto degutantni.

Nisu to neki politički savezi koji danas vako sutra nako, nego partije i mašine koje stoje iza svojih kandidata. GOP onda, GOP sada.
alselone alselone 21:12 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Nisu to neki politički savezi koji danas vako sutra nako, nego partije i mašine koje stoje iza svojih kandidata. GOP onda, GOP sada.


Ahaaa, razumem šta hoćeš da kažeš, pošto su GOPovci startovali ratove, a sada podržavaju Trampa koji je GOP, onda je Tramp isti kao i oni.

Primetio bih manju falinku u ovoj logici.
maksa83 maksa83 21:51 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Ahaaa, razumem šta hoćeš da kažeš, pošto su GOPovci startovali ratove, a sada podržavaju Trampa koji je GOP, onda je Tramp isti kao i oni.

Cela ta GOP ekipa koja je razjebala Bliski Istok (Zalivski Ratovi koje je počeo tata i nastavio sin) je sad tvrdo iza njega. To su, što bi se reklo - podaci.
mali_macak mali_macak 21:56 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Ahaaa, razumem šta hoćeš da kažeš, pošto su GOPovci startovali ratove, a sada podržavaju Trampa koji je GOP, onda je Tramp isti kao i oni.

Cela ta GOP ekipa koja je razjebala Bliski Istok (Zalivski Ratovi koje je počeo tata i nastavio sin) je sad tvrdo iza njega. To su, što bi se reklo - podaci.

Nisi ti to nešto najbolje proračunao!
Enivej, glavno da smo se Kilari rešili.
maksa83 maksa83 22:00 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Nisi ti to nešto najbolje proračunao!

Tradicionalno je bespredmetno da očekujem neku konkretnu korekciju, ali nada umire poslednja, pa ću ipak da pitam - šta u ovome nije tačno:

Cela ta GOP ekipa koja je razjebala Bliski Istok (Zalivski Ratovi koje je počeo tata i nastavio sin) je sad tvrdo iza njega. To su, što bi se reklo - podaci.


(Ne brini, ne očekujem da ćeš stvarno da odgovoriš.)
mali_macak mali_macak 22:19 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Nisi ti to nešto najbolje proračunao!

Tradicionalno je bespredmetno da očekujem neku konkretnu korekciju, ali nada umire poslednja, pa ću ipak da pitam - šta u ovome nije tačno:

Cela ta GOP ekipa koja je razjebala Bliski Istok (Zalivski Ratovi koje je počeo tata i nastavio sin) je sad tvrdo iza njega. To su, što bi se reklo - podaci.


(Ne brini, ne očekujem da ćeš stvarno da odgovoriš.)

Istina, Trumpo ima taj hendikep da zvuči oporo ljudima naviklim na umilno tepanje.
U to ime, oni srećnici koji su sa Trumpom na vlasti izbegli 'humanitarne misije', neka slave - i makar još jedan mandat.
Koji su to srećnici - pa bilo koji, zlobabina ekipa nije gadljiva.

M'da!
Enivej, glavno da smo se Kilari rešili.

maksa83 maksa83 22:23 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Istina, Trumpo ima taj hendikep da zvuči oporo ljudima naviklim na umilno tepanje.
U to ime, oni srećnici koji su sa Trumpom na vlasti izbegli 'humanitarne misije', neka slave - i makar još jedan mandat.

To nije baš odgovor na moje pitanje.

Inače, broj "humanitarnih misija" (isporuka eksploziva dronovima i prateće stradanje ništaneslutećih civila) se za Trunpoovog vakta povećao, samo se izveštavanje o njima smanjilo.

Slobodno zanemari ovu informaciju ako ti ne odgovara.
mali_macak mali_macak 22:47 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Istina, Trumpo ima taj hendikep da zvuči oporo ljudima naviklim na umilno tepanje.
U to ime, oni srećnici koji su sa Trumpom na vlasti izbegli 'humanitarne misije', neka slave - i makar još jedan mandat.

To nije baš odgovor na moje pitanje.

Inače, broj "humanitarnih misija" (isporuka eksploziva dronovima i prateće stradanje ništaneslutećih civila) se za Trunpoovog vakta povećao, samo se izveštavanje o njima smanjilo.

Slobodno zanemari ovu informaciju ako ti ne odgovara.

Fala ti na ovoj informaciji!
Ah, da - i ti veruješ da su Ameri bili na mesecu!
Misliš, mejnstrim mediji štede Trumponju pa neće da izveštavaju da mu ne smanje rejting?
Jebote!
Ah, da 2 - a i kako drugačije da bude kada ga je Putin doveo na vlast.
maksa83 maksa83 23:06 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Misliš, mejnstrim mediji štede Trumponju pa neće da izveštavaju da mu ne smanje rejting?

Ne, nego je Trunpo ukinuo obavezu vojsci da izveštava o civilnim žrtvama naleta dronova, a koju je uveo Obama.

To su sve proverive stvari.

I sad si već potrošio žetone za ozbiljnu raspravu.
alselone alselone 01:26 25.12.2019

Re: ako biste još da čitate

Cela ta GOP ekipa koja je razjebala Bliski Istok (Zalivski Ratovi koje je počeo tata i nastavio sin) je sad tvrdo iza njega. To su, što bi se reklo - podaci.


Pa ja i nisam rekao da nisu, nego sam samo potvrdio tvoju misao - kako su zbog toga isti. Ko da ih je on startov'o.

Ko i Nobelovac koji je dokosurio taj deo sveta počevši (nemoj ga zaboraviti) još par ratova (više od svih, ko Buševi zajedno) pa podržavši dobru staricu. Rekao bih da su i oni isti. Ili na primer seksualni manijak Predsednik koji je razjebao ovaj deo sveta pa podržao nobelovca, mora da su i oni onda isti. Ili da ne idem dalje ko je sve koga podržavao a ko je ratovao, pošto je to manje - više stalna praksa i konstanta u američkoj politici.
alselone alselone 01:29 25.12.2019

Re: ako biste još da čitate

.
mali_macak mali_macak 06:27 25.12.2019

Re: ako biste još da čitate

maksa83
Misliš, mejnstrim mediji štede Trumponju pa neće da izveštavaju da mu ne smanje rejting?

Ne, nego je Trunpo ukinuo obavezu vojsci da izveštava o civilnim žrtvama naleta dronova, a koju je uveo Obama.

To su sve proverive stvari.

I sad si već potrošio žetone za ozbiljnu raspravu.

Eeee, sada si me rastužio - jer ja uvek ozbiljno raspravljam.
No, što se tiče te proverivosti - ja sam tu poprilično oprezan.
Uglavnom ne verujem ni onome što vidim svojim očima, a kamoli napisanom - ako su stvari oko državnog ubijanja.
Neka nama Trumpa još jedan mandat - a posle ćemo da vidimo.
svarog svarog 14:21 23.12.2019

moja 2 btc

Da budem iskren ja u celom ovom pisanju nisam video neki argument u korist bitkoina kao novca. Sve se svodi na bitkoin kao imovinu, investiciju. Pri tome propoveda se kao digitalni pandan zlatu. Zlato je nekada bilo novac, ali odavno već nije i vraćanje na njega je regresija, nazadovanje.
Argument je da fiat novac uzrokuje krize. Krize su neminovne i postojale su i u vreme zlata i bilo kog drugog novca. Austrijska teorija poslovnih ciklusa tvrdi da bumovi, a posle i bastovi nastaju zbog ekspanzivne monetarne politike i rasta kredita, ali nigde ne tvrdi da količina novca u opticaju treba da stagnira.
Pa zamisli da imaš konačnu količinu para i sa rastom proizvoda imaš stalnu deflaciju, padaju cene, padaju plate... Štednja ne postoji. Meni to više liči na konstantnu depresiju.
Drugo, bitkoin kao sredstvo razmene. Zamisli odeš na trafiku i pitaš koliko koštaju cigarete. Koji odgovor dobiješ? 0,0000012 btc?
Šta kad nestane struje?
Drugo, neko je gore pitao koliki je promet bitkoinom? Dakle, ne koliki je promet kupoporodaje bitkoina, već koliko transakcija se obavi ovom "valutom" dnevno? Postoji 10 godina, koliko poverenje trgovaca je stekao?
I kako bi izgledalo to uvođenje btc umesto dolara? Jel bi neko otkupljivao moje dolare za btc? Ko kad nema nikog iza btc?
I tako.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:34 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Drugo, neko je gore pitao koliki je promet bitkoinom? Dakle, ne koliki je promet kupoporodaje bitkoina, već koliko transakcija se obavi ovom "valutom" dnevno? Postoji 10 godina, koliko poverenje trgovaca je stekao?

Blockchain Charts
maksa83 maksa83 17:44 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Predrag Brajovic
Drugo, neko je gore pitao koliki je promet bitkoinom? Dakle, ne koliki je promet kupoporodaje bitkoina, već koliko transakcija se obavi ovom "valutom" dnevno? Postoji 10 godina, koliko poverenje trgovaca je stekao?

Blockchain Charts

E ali nije to pitao, koliko se istrejduje bitkojna za markefuntedolare nego koliko se stvari dnevno (žvake, hrana za mačke, šrafovske robe, itd.) dnevno plati bitkojnom, a da nije ransomware (koji se plaća isključivo bitkojnom, pošto je vlasnik računa antrejsabl).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana