Ekonomija| Gost autor| IT| Nauka| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (2)

Predrag Brajovic RSS / 18.12.2019. u 18:19
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину преносим у два дела. Ово је његов други део, у чијим коментарима можете наставити расправе са оног првог. Претходни део НАЛАЗИ СЕ НА ОВОМ ЛИНКУ.
 
ПБ
 
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.

bO9WcT9h.jpg?1

 

Stilizovani prikaz bilansa sa dve računovodstvene situacije koje za banku znače kraj poslovanja i opisom kako do njih dolazi. Levi scenario se po pravilu nikada ne događa, jer šta je to nenaplativ kredit? Sliku izradio: miloseviclawyer.com

Samo trenutak... A kamata? Nju ne spominješ?

U ovom grmu leži zec, ali ne onako kako to misle pesnici. Nije Gospod Hristos izlomio tezge u hramu zbog kamate. Kamata je cena za koju je izdavač tih obećanja spreman da preuzme rizik da mu dužnik ne vrati obećano. Da, u trenutku stvaranja depozitnog novca (puštanja kredita) kamata nije stvorena. Zato je ukupan dug u ekonomiji uvek veći od ukupne količine novca u opticaju i sistem se ne može zatvoriti. Ali, zabluda koja kruži okolo je da je to razlog što ovakav sistem proizvodi novac (dug) eksponencijalno: da bi se, navodno, isplatili prethodni krediti koji vuku i kamatu sa sobom. Ne, to nije tačno. Zabluda dolazi od nerazumevanja mernih jedinica. Iznos kredita je kao koordinata (RSD), a kamata je brzina (RSD/god). To su različite veličine (stock vs flow of money). U teoriji, mogli bi se svi krediti (različitog tenora) isplatiti i sa jednim jedinim dinarom ako bi on dovoljnom brzinom menjao ruke. Problem leži u tome šta banka naknadno uradi sa primanjima od kamate, jer samo je iznos kredita potrebno ukloniti iz ekonomije, dobit od kamate ne. Nju bi banka trebalo u celosti da vrati u kruženje. Ali to ne radi, jer želi da obogaćuje svoje akcionare, a i regulativa (vrlo zgodna koincidencija) zahteva da uvećava svoj kapital. I to na našu žalost, na duže staze radi eksponencijalno. I niko to ne može da joj zabrani.

Dobro, pa na šta se to onda misli kada se spomene novac u zakonima?

Dinar je samo oznaka za jedinicu mere, kao kilogram ili sekund. Postoje dve različite tvari koje se mere tom istom jedinicom i obe su novac 2. vrste, tj. transferabilna obećanja, ali su različite tvari kao drvo i metal.
Rekli smo da je u monetarnoj ekonomiji svaka transakcija triangularna. Potrebna su dva ne-banka ekonomska aktera i banka. Akteri razmenjuju stavke na pasivi privatne banke, koje ona proizvodi jer samo ona ima računovodstvenu kategoriju depozita. A šta ako u ekonomiji postoji više od jedne banke? Tada mora postojati još jedan krug drugačijeg novca. U njemu su privatne banke ekonomski akteri, a nad-banka ili centralna banka je proizvođač obećanja. I taj novac je depozitni novac, tj. kružeće obećanje, ali je pasiva centralne banke, njena obaveza ka privatnim bankama. Zove se rezerva.
Dakle, u ekonomiji sa više banaka uvek postoji hijerarhija novca. Depozitni novac privatnih banaka je naša imovina, a njihova obaveza; depozitni novac centralne banke je privatnim bankama imovina, a centralnoj banci obaveza. Rezerve kruže samo u računovodstvenoj knjizi centralne banke, čiji klijenti mogu biti samo banke i državni trezor i ta tvar iako merena u dinarima, nema kupovnu moć. Ako vlada želi da obavi neku transakciju sa bilo kojim ne-banka akterom u ekonomiji prvo mora pretvoriti svoje trezorske rezerve u kreditni novac privatne banke. Vlada naloži centralnoj banci da prosledi rezerve trezora nekoj privatnoj banci sa daljom instrukcijom kom ne-banka akteru u ekonomiji sa računom u toj istoj banci, ona treba da poveća depozit u istom iznosu. Privatna banka osim što je izvor cirkulirajućih obećanja (kreditnog novca) i lice od poverenja za setlment (poravnanje) svih novčanih transakcija ne-banka aktera, takođe je i posrednik u kome se rezerve centralne banke pretvaraju u privatni kreditni novac i obrnuto (moneychanger ).
Kada god država spomene reč novac u zakonima implicitno se misli uvek i samo na rezerve ili njihov materijalni ekvivalent: keš i kovanice. To zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) uopšte nije novac koji koristi ostatak ekonomije izuzev banaka. Vlada to zna i opet nije gadljiva na privatni depozitni novac. Svaki put kada uplatiš porez, taj novac privremeno(!) nestaje iz ekonomije, jer se iz depozitnog novca privatne banke pretvori u rezerve na računu trezora kod centralne banke. Pojaviće se opet kada ga trezor prosledi nekoj državnoj ustanovi da ga potroši, opet kroz privatnu banku.
Evropska društva su imala vrlo gorka iskustva sa štampanjem novca od strane vlada. SAD upravo obrnuto. To društvo je cvetalo kad god je imalo državni novac, a ubija ga jedna centralna banka. Današnji novac je zato jedna čudna istorijska tvorevina potrebe, pohlepe i polupromišljenosti slobodnog tržišta, koji nastaje van suverena (dakle nije fiat, iako svi koristimo taj žargon) obostranim dobrovoljnim pristankom dužnika i privatne banke u procesu kreditiranja, a nestaje otplatom tog kredita. U krugu rezervi, izuzetno brzo struji zanemarljivo mala količina jednog novca bez kupovne moći i služi da se dve privatne banke poravnaju svaki put kada neki od depozita u njima preleće iz jedne u drugu. Rezerve su ono jedino do čega je jednoj privatnoj banci stalo. Te žetone ona ne može da proizvede ad infinitum, jer su žetoni centralne banke. I naravno stalo joj je, da joj vratiš dug, inače će doći po svoju funtu živog mesa (zato plaća licencu vladi). Samo, bez žetona centralne banke se može ostati preko noći, a gomila nenaplativih kredita na bilansu se mogu poturati pod tepih jako dugo. Sve dok neko ne vikne da je car go.
Svakoga ko ovo jednom razume, ne može a da ne zaboli stomak na sofizam da kriptovaluta ne može imati vrednost, jer nije potkrepljena državom.

Spomenuo si fiat. Šta uopšte znači ta reč?

Fiat lux (neka bude svetlo)! Neutoljiva glad svakog vladara da uzme prerogativ bogova i stvori ni iz čega nešto.
Ovaj fenomen je najbolje shvatiti na primeru. Dinar, funta, dolar... Sve su to nekada davno bile jedinice za merenje težine srebra ili zlata. Zamisli da imaš teg težine 100 dinara, terazije i prodaješ maline. Kupac se pojavi sa par grumenja zlata i želi maline u vrednosti od 100 dinara. Maline ćeš dati za onoliko grumenja koliko terazije pokažu da teže 100 dinara. Nevažno kog oblika je grumen i ima li na sebi neku facu, dokle god je bez primesa. Međutim, niotkuda, pojavi se ekipa do te mere nasilna i organizovana da skalira svoje nasilje do nivoa države. Odmah donese zakon da svaki grumen težine 1 dinar mora da bude u obliku novčića. Sa jedne strane mora biti otisnut lik glavonje, a sa druge da piše 1 dinar, tako da više nisu potrebne terazije da provere kako novčić zaista teži 1 dinar pri razmeni. Nakon izvesnog vremena lokalna ekipa nasilnika se zakači sa susjedima i treba im zlata za vojsku plaćenika. Ali zlato je oskudno, ne može da se napravi. Međutim glavonja ima ideju. Otisnuće rupu u sredini novčića ili će mu okrznuti krajeve ili će pomešati zlato i bakar, a ostaviti na njemu i dalje oznaku 1 dinar. To je fiat. Tačnije: fiat denarii! Rasparivanje jedinice mere od deklarisane vrednosti (face value). Glavonja je sebi stvorio kupovnu moć prividno ni iz čega. Za manje od jednog dinara zlata može da kupi robu i usluge u ekonomiji od jednog dinara. U stvari, ovo je samo iluzija. Surova istina je da je oteo po malo imovine od svih ostalih, jer jedna jedinica novca sada svakome vredi manje. Ovakva igra bez izuzetka uvek završi na nuli. Naglo i nasilno. Rimsko carstvo je udžbenički primer.
Termin fiat je danas žargon za svaki novac koji nije kriptovaluta što je u osnovi greška, jer izuzev kovanica, novac već dugo vremena nije fiat. Jedino što suveren i dalje pravi i prodaje centralnoj banci su kovanice. Ako ga izrada kovanice od 1 dinar košta 5 para, a centralna banka je kupi tako što trezoru uveća depozit rezervi za 1 dinar, suveren je ni iz čega stvorio 95 para (seigniorage). Kovanice su istorijski reziduum fiata. Suveren je sveo sebe na sramotni sitniš.

Hmm... Mora li zaista ovako? Sve ovo počinje da mi izgleda kao jedno veliko zamešateljstvo dvostrukog knjigovodstva?

Pravo u metu, dragi moj Sagredo. Pravo u metu. Venecija 1494. Alkoholizam, prejedanje, sifilis i pussy galore. Sa izuzetkom organske ishrane, nesečene robe i lajf-koučeva to je kudikamo opis finansijske metropole i danas. Armija perverzno bogatih snobova sa previše slobodnog vremena - humus za umetnost, nauku i startape. Knjiga je koštala kao skuplji laptop i bila omiljeni statusni simbol. Naročito ako je velika i debela poput Paćolijeve (Luca Pacioli) enciklopedije matematike. Hindu-Arapske cifre su još uvek bile sporne, jer: "Svaki dobri hrišćanin mora biti prezriv prema matematici" (Sv. Avgustin), a štamparska mašina tek nedavno unapređena da može otiskivati crteže. Dvostruko knjigovodstvo je samo 9. poglavlje tog renesansnog remek-dela fra Luke Paćolija iz koga je i Leonardo naučio perspektivu. U školi tom otkriću, pleksusu današnjeg sveta, ne pridaju ni blizu značaj koji mu pripada. Uči se da je njegova poenta korekcija greške, a dvostruko knjigovodstvo je u stvari izvorni blokčejn. Svako dobro koje menja vlasnika, ta transakcija, ostaje zabeležena na 2 mesta, jednom akteru na izlazu (pasivi), a drugome na njegovom ulazu (aktivi) na taj način povezujući celu ekonomiju u jedan tok i omogućavajući reviziju i arbitražu.
Bez tog mehanizma današnji novac i kapitalizam su nemogući. Možda najbolja definicija kapitalističke ekonomije je: "Money is nothing, that you get for something, before doing anything" (novac ni od čega, dobiješ samo kada založiš nešto, pre nego što kreneš praviti bilo šta). Ne zaboravi, makroekonomija su finansije, finansije računovodstvo, a računovodstvo pravo. Tamno srce sveta leži u definicijama računovodstvenih kategorija. Zabluda je misliti da je svet zao i beznadežan jer korporacije imaju samo jedan cilj - da uvećaju profit. Naprotiv to je racionalno ponašanje. Ali mi smo ti koji definišemo šta je profit! McDonalds je izuzetno profitabilan, zato što prebacuje dijabetes kao trošak na bilans društva. Monsato takođe, jer ekocid nije definisana računovodstvena kategorija troška, nego je "eksternalizacija". Sve je u zakonima.

Znači kao što neka firma ode u banku po kredit, tako i država dobije kredit od centralne banke?

Ne. Država je jedini klijent centralne banke koji je to sam sebi zabranio. Tačno, i za krug rezervi - depozitnog novca centralne banke, važi isto pravilo kao i kod depozitnog novca privatne banke. Centralna banka pogoni isti softver kao i privatna. Rezerva nastaje kada centralna banka pusti kredit. Njeni klijenti, privatne banke mogu dobiti kredit sa ili bez obezbeđenja. U tom krugu jako brzo kruži vrlo mala količina novca u poređenju sa novcem ostatka ekonomije. Ti krediti su obično vrlo kratkog tenora. Takođe još češći je slučaj da banke međusobno jedne drugima bilateralno pozajmljuju već postojeće rezerve (money markets). Upravo se u ovom reaktoru dogodila kriza 2008. Banke su trgovale sa egzotičnim finansijskim hartijama do te mere da su se jednog trenutka našle kao rogovi u vreći. Nikome nije bilo jasno ko je solventan, a ko više nije zbog ogromnih gubitaka na tim hartijama i međusobno pozajmljivanje rezervi je praktično stalo, a kao posledica toga i procesiranje svih transakcija. Od tada sistem rapidno gubi kontakt sa zdravim razumom, a centralne banke eksponencijalno kreiraju nove rezerve da bi vratile te leševe u solventno stanje. Nekada vrlo restriktivne po pitanju šta sme biti obezbeđenje kredita u činu kreiranja rezerve privatnoj banci, a danas primorane da ih kreiraju eksponencijalno, centralne banke uzimaju tragična obezbeđenja poput akcija Pepsija, Diznija, Fejsbuka, toksičnih finansijskih derivata (da ih sklone sa knjiga privatnih banaka) i trilione korporativnih obveznica sa negativnom kamatnom stopom. Ne zaboravi da rezerve nemaju kupovnu moć! Da bi centralna banka kupila nečiju akciju u tom procesu "kvantitativnog olakšavanja" (nad našom imovinom) ona mora naložiti privatnoj banci da za taj iznos uveća nečiji depozit i tako se kreira nov novac u našem krugu ekonomije van standardnog kanala kreiranja uzimanjem kredita od privatne banke. Posledica toga je razarajući jaz u bogatstvu koji danas postoji u svetu. Malo ko razume da mehanizam quantitative easing-a (QE) pretvara jednu benignu instituciju, do juče samo kliring kuću privatnih banaka u omnipotentnog aktera beskonačnog budžeta, bez mogućnosti bankrotstva, koji ide okolo po ekonomiji i kroz privatne banke stvara nekima(?) za 0% kamate, milijarde svežih depozita. Od 2008. imamo svako pravo da se upitamo: "Zašto ti da, a ja ne?".
U svakom slučaju, jedini klijent centralne banke koji ne može da se direktno zaduži je državni trezor. Suveren je samog sebe tako ograničio. Ako želi da potroši neki novac, na plate, vrtiće ili puteve, on mora da se dokopa već postojećeg depozitnog novca privatnih banaka jer je samo to novac sa kupovnom moći. I za to ima dva načina. Može da odštampa obveznicu. Kada nađe kupca, privatna banka tada smanji depozit kupcu za iznos vrednosti obveznice, a isti iznos rezervi prebaci trezoru na njegov depozit u centralnoj banci. Drugi način je da ubira porez. Tada banka umanji depozit onome ko porez plaća, a onda, kao u prethodnom slučaju, za isti iznos se uveća rezerva državnom trezoru u knjizi centralne banke. Kada trezor želi da potroši taj novac, centralna banka prosledi njegove rezerve i instrukciju privatnoj banci koja onda uveća depozit javne institucije kojoj se prosleđuje novac. I u jednom i u drugom slučaju nije bilo stvaranja novog novca, nego samo promena vlasništva već postojeće količine privatnog depozitnog novca u ekonomiji. To čini oporezivanje mehanizmom redistribucije vlasništva i u teoriji bi trebalo ići u korist manje bogatih. Polako ulazi u modu i treći način da suveren uzme kredit kod privatne banke kao bilo ko drugi od nas. Kao vrhunac poniženja suverena, ovo je i dalje retkost i dovodi do povećanja privatnog depozitnog novca u opticaju jer banka pušta nov kredit.
Ali, nezahvalno je tražiti opšte stavove u načinu finansiranja država. Na primer, Velika Britanija se dugo oslanjala na dozvoljeni minus kod svoje centralne banke. EU regulativa joj je to zabranila. Ona je poštovala taj zakon, dok joj je to odgovaralo, ali kada je 2008. udarila kriza, ona je opet uvela taj mehanizam ne obazirući se ni trenutka na zakon. UK sme, a Srbija ne sme. I? Šta ćeš sad?

Pa zašto Srbija ne dozvoli sebi dozvoljeni minus, kada je centralna banka ionako narodna?

Zaista neke centralne banke su privatne, neke nisu. Jedine centralne banke koje su važne su i privatne: FED, BoE, BoJ, ECB, SNB. Ali, još jedna uvrežena zabluda je da je upravo to ključni bag u sistemu. Nije. Većina profita centralne banke koji dolazi od držanja državnih dugovnih hartija, bez obzira na to ko joj je vlasnik, a država uvek ima udeo u upravljanju i postavljanju izvršnih funkcija, ionako biva vraćeno državi. U svetu se vodi jedna vrlo nepravedna utakmica između nacija, jer većina njih mora da živi od poreza, a upravo najmoćniji imaju trikove da to u nekoj meri izbegnu. Po pravilu, što je društvo moćnije to je teže naći liniju odvajanja trezora od centralne banke. To se zove monetarna suverenost i prerogativ je samo najmoćnijih društava. U suštini ne više od pet: SAD, Velika Britanija, Kina, Japan i Švajcarska. Naravno da sve države tu muvaju i ko zna kakva korisnička prava imaju u sistemu centralne banke, ne zaboravi da su to sve hijerarhijski procesi koji su inherentno koruptivni. Za razliku od Bitkoina, večito fluidni konvencionalni monetarni sistem ni jednog trenutka nije do kraja definisan.
Prerogativ monetarne suverenosti je daleko teže dobiti od teritorijalne. Za teritorijalnu ti trebaju moćna leđa i naoružane face na granici. Za monetarnu moraš da budeš potreban svetu. Samo tada se tvoj žeton koga pravi centralna banka traži. Tek sa tim dolaze trikovi dolaženja do novca van oporezivanja. Dozvoljeni minus britanskog trezora zaista znači da država ima udeo u kreiranju novca. Uveća sebi iznos rezervi, a onda ih prebaci na račun neke privatne banke i naloži joj da uveća depozit neke javne ustanove u njoj. I voilà, nov privatni kreditni novac je kreiran u ekonomiji bez puštanja kredita.

Dobro, ali zar nisi jednog trenutka tvrdio da je ovo bolji sistem od novca 1. vrste gde spada i Bitkoin?

Kružeća obećanja su neminovnost, ne mogu se iskoreniti. Društvo će uvek spontano iznedriti kreditni novac na manje ili više sofisticiran način čim oseti potrebu ili pretnju. Na zlatu se rat može samo izgubiti. Lako dostupan kredit omogućava da društvo raste kada i koliko ono želi. Ceo mehanizam, uključujući i tu osobinu da je vremenom izolovao vlade od čina kreiranja novca ima smisao koliko i vrlo pametna istorijska izolacija crkve. Ali, kao nekada državne fiat valute i ovaj privatni kreditni novac uporno iznova propada.
Bitkoin, bezdugovni novac, je čamac za spasavanje u tim kobnim vremenima. Sa njim rasparuješ svoju sudbinu od sudbine kreditnog novca u raspadu.
"Ne postoji način da se izbegne konačni kolaps izazvan kreditnom ekspanzijom. Alternativa je jedino da li će kriza doći brže usled dobrovoljnog odustanka od dalje ekspanzije kredita ili kasnije kao konačna katastrofa valute u kojoj je izražen". Sa ovom promisli fon Mizesa (Ludwig von Mises) iz "Teorije novca i kredita" treba da počne svaki kurs iz makroekonomije. Dinamika kreditnog novca, ne biva u konačnom ciklusu, nego prevodi sistem iz jedne fiksne tačke nezaduženosti u drugu totalne prezaduženosti nakon koga je neophodan reset u vidu deflatornog ("...dobrovoljni odustanak...") ili inflatornog ("...konačna katastrofa...") kraha.
Nesporna eksperimentalna činjenica, na podacima UK i SAD za poslednjih 120 godina je da ovaj sistem nema kočnice. On mahnito kreira novac (kredite), a onda naglo staje. Na duži period količina novca u opticaju raste eksponencijalno i njegova uloga čuvara vrednosti se raspada. Stotine kreditnih kriza u svetu samo od "privremene" vladine uredbe Ričarda Niksona, tj. ukidanja monetarne funkcije zlata 1971. i gubitak vrednosti rezervne svetske valute dolara za 92% od 1913. su činjenice. Još jedna nesporna eksperimentalna činjenica, na primeru SAD, je da ekonomija raste eksponencijalno od 1650. godine sa prosečnim rastom od 2.9%. Ključno pitanje je: da li monetarni sistem nameće eksponencijalni rast ekonomije ili je obrnuto, ekonomija nameće eksponencijalni rast kredita, tj. depozita u opticaju? Ako je tačno ovo prvo, onda je sistem disfunkcionalan i ne radi kako je zamišljen, jer umesto da servisira ekonomiju, ona servisira njega. Ako eksponencijalni rast ekonomije nije održiv, onda ovakav monetarni sistem uopšte nije moguć.
Centralna banka troši ogromnu energiju na privid kako je za volanom kreditne ekspanzije. Tu bajku zove "transmisioni mehanizam". Dajdžest ove dogme se može naći i u doktorskoj disertaciji Jorgovanke Tabaković (nije šala). Da si prišao jednom centralnom bankaru pre 1980. i rekao mu da se količina privatnog depozitnog novca u ekonomiji može kontrolisati kamatnom stopom na rezerve centralne banke koje ona kreira u procesu kreditiranja banaka, smejao bi ti se u lice. Danas ako mu tvrdiš da se to može postići regulacijom minimuma obaveznih rezervi, kao što se to radilo do 1980. opet će ti se smejati u lice. U stvari, istina je da je centralna banka, do QE-a, bila samo običan refinansijer, kliring kuća privatnih banaka. Jedino što centralna banka može je da utiče na cenu (kamatu) i količinu depozita koje ona stvara. Te rezerve ne samo da nisu u dodiru sa spoljnom ekonomijom nego ih ima mizerno malo u odnosu na kreditni novac privatnih banaka. Uspeh centralne banke u obuzdavanju količine kreditnog novca privatnih banaka u opticaju je jedna tužna nula kroz celu njihovu istoriju.
Privatne banke sa druge strane vrlo brižljivo iznutra gaje kulturu privida kako strašna centralna banka zadaje pravila igre. Regulativa kojoj se podređuju privatne banke u ograničavanju emisije depozita usvaja i nadgleda centralna banka, tačno, ali kao i u slučaju računovodstvenih standarda i ovo je međunarodni standard. Naravno, došao iz kuhinje nadnacionalne privatne institucije, registrovane kao banka i u vlasništvu najvećih privatnih banaka zvane BIS - arhitektonske alegorije Vavilonske kule, smeštene u miru švajcarskog gradića Bazela poznatog po najvećem broju bordela po glavi stanovnika. Srpski guverner tamo dolazi jednom u dva meseca na kratki poslovni ručak, a onda bude isprašen kući. Nakon ručka, pet najjačih privatnih računovodstvenih knjiga sveta se povlače na zatvoreni sastanak.
Autoregulativa se svodi na vrlo konvoluirani matematički postupak klasifikacije i stohastičke simulacije prepun magičnih cifara na presudnim mestima, da bi se emitovanje depozita (kreditiranje) ograničilo količinom kapitala banke. Njen sporedni efekat je upravljanje rizicima (od insolvencije i nelikvidnosti), važnija agenda je da sve privatne banke koriste iste kriterijume procene rizika kako bi se postigao efekat da se ceo sektor ekspandira i kontrahuje kao jedan. Zašto? Jer to privatnim bankama garantuje minimalno korišćenje rezervi centralne banke, žetona koje one ne mogu da proizvedu.
Dakle, ako banka želi da emituje više depozita (kredita) mora da poveća svoj kapital. A to može da uradi na sledeće načine:
- Dokapitalizacijom: emitovanjem još akcija, ovo smanjuje procenat vlasništva koje nosi jedna akcija, što ugrožava postojeće vlasnike (dilution).
- Smanji aktivu: proda nekretnine, opremu u vlasništvu ili podeli otkaze.
Napravi kratku pozajmicu od centralne banke (repo) samo za ovu potrebu (trik se zove window dressing i banke ga obavljaju na kraju računovodstvenog perioda da ulepšaju bilans)
- Emituje svoje korporativne obveznice za prodaju. Ova akcija uklanja novac iz ekonomije na određeno vreme trajanja obveznice.
- Ne potroši profit i ne isplati dividende. Ova akcija reklasifikacije profita na stavku retained earnings uklanja novac iz ekonomije na neodređeno vreme. Dakle, postoji vrlo važna razlika kada banka uveća kapital i kada bilo koji drugi ekonomski akter ne-banka uveća kapital. U slučaju banke to uklanja novac iz kruženja na neodređeno vreme, sve dok banka ne odluči da ga potroši na sebe. Ali što više kredita želi da emituje, to više novca mora tu da stoji nepotrošeno. Ovakva akcija obogaćuje postojeće akcionare.
Ne zaboravi, u idealnom slučaju trebalo bi da postoji samo jedan mehanizam za uklanjanje kreditnog novca iz kruženja: otplata (produktivnog) kredita. Svaki drugi je za sistem toksičan: štednja (koja ga uklanja na kratak period), kolaps banke koji briše ceo bilans i uvećavanje kapitala banke.
Veza eksponencijalnog rasta ekonomije i novca u opticaju nije jasna. Ali akcija povlačenja novca iz opticaja poreklom od dobiti od kamate na kapital banke je dokazano jedan faktor koji izaziva obaveznost rasta.

Recimo da monetarni sistem kreditnog novca zaista zahteva večni eksponencijalni rast da se ne raspadne. Zašto ne bi mogli večno tako da rastemo?

Jer postoje nepotkupljivi zakoni, oni od majke prirode. Jedan od njih, koji nam sreću kvari, je Štefan-Bolcmanov, a onaj najgori, zbog koga nikada nećemo postati bogovi je II zakon termodinamike. Kakvu god mašinu napravio, njen krajnji rezultat osim korisnog rada mora biti i nešto toplote. A naš svemirski brod koji nam daje život - Zemlja ima samo jedan način da oslobodi tu toplotu u okolni vakuum Svemira - zračenjem. Štefan-Bolcman nam onda govori, kolika mora biti njena temperatura, ako se mora osloboditi izvesne količine toplote. Danas oslobađamo oko 12TW toplote. Ako nastavimo da rastemo eksponencijalno istim tempom kao poslednjih 300 godina, oko 2400. godine prosečna temperatura na Zemlji mora biti 100 stepeni celzijusa. Slažeš se da je ovo apsurd?
Ova analiza nema nikakve veze sa efektom staklene bašte i problematikom klime i ugljen-dioksida, Štefan-Bolcman je do te mere kristalno jasan, da sa loncem poznatih dimenzija, nešto vode, termometrom i štopericom možeš izmeriti temperaturu na površini Sunca. I to je školski zadatak. Dakle, ako monetarni sistem zaista zahteva eksponencijalni rast ekonomije da bi postojao u ovoj formi, onda tvrdim sledeće: šta će biti sa dolarom 2020. ne znam. Ali ono što znam sa apsolutnom sigurnošću je da već 2150. njega ovakvog neće biti, jer je termodinamička nemogućnost.

Zašto onda države ne bi napravile svoje kriptovalute? Zar time ne bi i Bitkoin postao suvišan?

To je jedna stvar koju države sigurno neće nikad uraditi. Razmisli šta to znači za novčani poredak? Temelj monetarne ekonomije je da banka kreira novac u činu puštanja kredita. Ako centralna banka napravi kriptovalutu, vraćamo se u stanje fiat valute, tj. državnog novca i barter ekonomije, jer banke postaju samo medijatori, a depozitni novac centralne banke (sada rezerve) bi postale jedino sredstvo plaćanja sa kupovnom moći. Sa druge strane, Bitkoin ne bi ni osetio ovaj potez, jer njegov status najvećeg lanca otvorenog pristupa bez administratora ne bi bio izazvan jednom običnom zatvorenom bazom sa kontrolom pristupa i vladinim sisadminom. Svaki kripto maksimalista bi trebalo da priželjkuje ovako glup potez vlada. Tehnologija kriptovalute je istinski šah-mat vladajućoj ekonomskoj dogmi.

Po ovome onda ne vidim da imamo izbora? Ili imamo bezdugovni novac i sporu ekonomiju razmene sa teško izvodljivim kreditiranjem ili imamo sofisticiranu monetarnu ekonomiju koja mora imati banku za triangularnu transakciju i u njoj uvek nekog ko odlučuje kome i kada pustiti kredit, tj. stvoriti novac. I da igramo tu igru dok ne spržimo Zemlju?

Možda da se svi odreda izmenimo, počnemo da meditiramo i raširimo kosmičku duhovnost tako da svaki od nas poput anđela može da čini samo dobro? Onda je svejedno kakav monetarni sistem imamo.
Problem nije trivijalan, ali pre Gutenberga, dok su pisari bili centri kontrole pismenosti, mislili smo da je svet ravan i star 6000 godina, a žena nastala od muškog rebra. Nakon što smo oslobodili jezičku mrežu otkrili su nam se večni zakoni prirode zapisani jezikom matematike kojima je i Tvorac odlučio da se povinuje. Nekada smo decenijama plaćali harač da nam se zarobljeni kralj vrati iz zatočeništva. Kada nam je Gutenbergova mašina omogućila da postanemo programeri pisanog jezika - gramatike i pravopisa, shvatili smo da je kralj smrtan, samo je ustav besmrtan. Danas, centri kontrole kreiranja novca ulažu divovski trud u stvaranje privida da su izaslanici nevidljive ruke tržišta. Da bolje znaju kom mlekaru dati kredit od ostalih mlekara, kom poljoprivredniku od ostalih poljoprivrednika. Iza tog vela stoji samo lamentiranje nad finansijskim izveštajima kreditnih odbora koji da se sutra zamene bacanjem fer novčića, ekonomija ne bi osetila razliku. Sve što ti lažni proroci rade jeste da puštaju indulgencije svojim prisnima. Kako ekonomska nauka kaže: misalokacija kapitala.
Do 3. januara 2009. nismo imali izbora, jer smo transakcije mogli obavljati samo kroz njih. Izbor je duša Bitkoina. Sada imamo naše cevi za prenos vrednosti. A to što kroz njih teče nije ugroženo u kriznim vremenima kada obećanja počnu da se krše, jer nije opterećeno dugom i ima čvrstu garanciju oskudnosti. Kreditni novac neće otići, ali više nismo u nemilosti bankara. Sada jedni druge držimo u šakama. Čovečanstvo je sazrelo za novo vreme u kome se privatnost transakcije, pravo raspolaganja imovinom neometeno nacionalnim granicama i dobrovoljno oporezivanje vidi kao elementarno pravo.
Sledeći korak istorije će biti distribuirana (p2p) kriptografska mreža kreditnog novca, u kome odluka o puštanju kredita biva oslobođena od centara kotrole, bitkoin postaje rezerva, nenaplativ kredit jasno definisan, a otplata kredita dobrovoljna, motivisana teorijom igara implementiranom u antifragilnu logiku protokola. Možda će upravo ovakav sistem pokazati da je kreditni novac moguć bez obaveznosti rasta. Banke će uspeti tek na tren da podignu glavu i vide obris tog asteroida u naletu...

r3rsOibh.jpg

Portret fra Luke Paćolija, nepoznatog autora (sumnja se i na Da Vinčija). Fratar drži levu ruku na Euklidovim Elementima, desnom demonstrira jedan od dokaza. Dodekaedar, Jedno od 5 savršenih platonskih tela stoji na kopiji njegove ‘Summa de arithmetica, geometria. Proportioni et proportionalita'. Za anonimnog studenta se smatra de je niko drugi do Albreht DIrer. Telo koje visi do pola napunjeno vodom je simbol vojvodske palate Urbina. Na slici je i neobjašnjivo prisustvo jedne muve. 



Komentari (366)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

G.Cross G.Cross 19:01 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Predrag Brajovic
Drugo, neko je gore pitao koliki je promet bitkoinom? Dakle, ne koliki je promet kupoporodaje bitkoina, već koliko transakcija se obavi ovom "valutom" dnevno? Postoji 10 godina, koliko poverenje trgovaca je stekao?

Blockchain Charts

E ali nije to pitao, koliko se istrejduje bitkojna za markefuntedolare nego koliko se stvari dnevno (žvake, hrana za mačke, šrafovske robe, itd.) dnevno plati bitkojnom, a da nije ransomware (koji se plaća isključivo bitkojnom, pošto je vlasnik računa antrejsabl).


Cirkularni argument.

Bitkoin ima vrednost zato što je novac.
Bitkoin je novac zato što ima vrednost.


U mojoj knjizi bitkoin je virtuelni derivat.

I može se legalno trgovati sa njim ko god veruje da će da raste ili pada. I rasti će i padace. I neko će da zaradi i na rastu i na padu a sakeri će da izgube kao uvek u životu.

I to je to a ljudi koji su od prošlog četvrtka napravili religiju verovace i da je bitkoin bezgrešno zacet.






nikvet pn nikvet pn 19:38 23.12.2019

Re: moja 2 btc


Тачно ми дође да бацим неку кинту у биткоин, ћутим ка' курва и кулирам. Онда у (далекој) будућности кад будем оправдано одсутан отвара фамилија тестамент, види бтк-шифру и онда имамо два могућа исхода:

а - дрхтавим рукама отварају, очитавају, вриште од среће; мудар био матори
б - коверат згађено згужвају; на какве је све глупости бацао паре матора будала, ц-ц...
maksa83 maksa83 19:45 23.12.2019

Re: moja 2 btc

U mojoj knjizi bitkoin je virtuelni derivat.

Prvi put čujem za virtuelni derivat, a gledam razne hartije od vrednosti već više od 20 godina . Malo se bojim da pitam šta je to da ne bude opet "četvrtak petak šestak sedmak haha olala hihihi".

Bitkoin je vrlo realno platežno sredstvo, što će ti potvrditi svako ko je fasovao ransomware a nije imao bekap (koji glavu čuva, mada ja delim ljude na dve vrste - one koji imaju bekap i one koji misle da imaju bekap). Jedna ovdašnja banka koja se rimuje sa Friteza pre neku godinu nije radila 3 dana zbog toga, a jedan ovdašnji fakultet čiji profesor nije hteo da plati da skine neki rad za $20 nego naložio asistentkinji "da mu iskopa to negde na Internetu sigurno ima za džabe na nekom sajtu" pa ova zabasala gde ne treba i nabolo je sa nekim 0-day exploitom i iskriptovalo im 20 računara u mreži je morao da plati 1 btc tada (zahvaljujući lukavstvu i snalažljivosti admina, inače bi ih koštalo mnogo više), što je u tom trenutku bilo oko $700. Eh da, na tom računu na koji su morali da plate je u tom trenutku bilo bitcoina u vrednosti od oko 450K (četristo pedeset hiljada) USD. Ako niko nije dirao taj račun sada je to 4.5 miliona USD.

Izvan te tamne zone bitcoinom možeš da plaćeš i na ovim mestima
alselone alselone 19:51 23.12.2019

Re: moja 2 btc

one koji imaju bekap i one koji misle da imaju bekap

Pričali smo onomad o bekapima i samo da dodam da sam ih podigao na dodatni nivo. Dva major cloud provajdera + fizičii bekap na eksterni HDD + naravno laptop koji koristim.

Scenario u kom gubim sve podatke je treći svetski rat u kom se gasi internet i meni padne bomba na kuću u kojoj su u isto vreme i laptop i HDD.
maksa83 maksa83 19:55 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Scenario u kom gubim sve podatke je treći svetski rat u kom se gasi internet i meni padne bomba na kuću u kojoj su u isto vreme i laptop i HDD.

Realno, u tom scenariju i nije baš da razmišljaš mnogo o podacima. Doduše moja ex novosadska snaja (ex pošto su se posle razveli, brat se posle opet oženio i ima troje divne dece) kad je onomad bio zemljotres zgrabila samo kutiju sa slikama sa svadbe pre nego što je bosa istrčala iz stana.
G.Cross G.Cross 19:58 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
U mojoj knjizi bitkoin je virtuelni derivat.

Prvi put čujem za virtuelni derivat, a gledam razne hartije od vrednosti već više od 20 godina . Malo se bojim da pitam šta je to da ne bude opet "četvrtak petak šestak sedmak haha olala hihihi".

Bitkoin je vrlo realno platežno sredstvo, što će ti potvrditi svako ko je fasovao ransomware a nije imao bekap (koji glavu čuva, mada ja delim ljude na dve vrste - one koji imaju bekap i one koji misle da imaju bekap). Jedna ovdašnja banka koja se rimuje sa Friteza pre neku godinu nije radila 3 dana zbog toga, a jedan ovdašnji fakultet čiji profesor nije hteo da plati da skine neki rad za $20 nego naložio asistentkinji "da mu iskopa to negde na Internetu sigurno ima za džabe na nekom sajtu" pa ova zabasala gde ne treba i nabolo je sa nekim 0-day exploitom i iskriptovalo im 20 računara u mreži je morao da plati 1 btc tada (zahvaljujući lukavstvu i snalažljivosti admina, inače bi ih koštalo mnogo više), što je u tom trenutku bilo oko $700. Eh da, na tom računu na koji su morali da plate je u tom trenutku bilo bitcoina u vrednosti od oko 450K (četristo pedeset hiljada) USD. Ako niko nije dirao taj račun sada je to 4.5 miliona USD.

Izvan te tamne zone bitcoinom možeš da plaćeš i na ovim mestima


Jedna od osnovnih karakteristikama novca je da je univerzalbo prihvaćen a ne samo kao ransomware ili money laundering tool.

U isto vreme da odgovorim i nikvetu. Nemoj da te zbuni Forestova divna mama koja mu je ostavila akcije neke firme koja se bavila jabukama.

Ta firma se bavila jabukama, Bitkoin se ne bavi nicime osim što troši struju.

Doktor mi preporučio daoperisem kičmu i ugradim neke titanijumske srafove.

Ja kažem danas sinu, kad me spale uzmi pepeo nadji titanijumske srafove perni ih i prodaj na ebayu.
alselone alselone 20:00 23.12.2019

Re: moja 2 btc


Ja kažem danas sinu, kad me spale uzmi pepeo nadji titanijumske srafove perni ih i prodaj na ebayu.



Titanijumski šrafovi su zlatni zubi postmodernizma.
alselone alselone 20:04 23.12.2019

Re: moja 2 btc


Realno, u tom scenariju i nije baš da razmišljaš mnogo o podacima. Doduše moja ex novosadska snaja (ex pošto su se posle razveli, brat se posle opet oženio i ima troje divne dece) kad je onomad bio zemljotres zgrabila samo kutiju sa slikama sa svadbe pre nego što je bosa istrčala iz stana.


Čudno da joj je svadva toliko značili pošto se razvela.
Šalim se, nego sam hteo reći da je potpuno razumem.

Braja je onomad pisao o nekom uređaju kojim bi voleo da snima sve što radi pa da može da rekonstruiše ceo život. Ja ne bih to voleo, ali slike obožavam. Čak i telefone tako biram da imaju dobru kameru, pošto je pored emaila samo to što i koristim na mobu.

Tako nekad u toku godine kada mi se čini da mi život proleće pred očima i da ništa ne stižem, otvorim slike na telefonu pa se podsetim šta sam i šta smo sve radili te godine, pa mi bude lepo.

zilikaka zilikaka 20:10 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Ja kažem danas sinu, kad me spale uzmi pepeo nadji titanijumske srafove perni ih i prodaj na ebayu.

Ček, ček, ne ide to tako. Treba prvo proveriti kakav je taj titanijum na temperaturu, jerbo bi mu to bila neka vrsta termičke obrade.
Može da se desi da bitno promeni osobine i propo poso, takav nikom ne treba.

Nego, ne bih da otvaram poseban blog a svrbi me jezik, povodom ove eksplodirane benzinske stanice u Bosni.
Pojavljuju se razni mudroseri, novinari pišu, al se ne znam da svaka punpa i svaki rezervoar imaju ugrađen relativno prost sistem koji sprečava da se desi to što se desilo.
To što nisu odradili poso samo znači da je verovatno neko negledačke potpiso papire da je sve u redu, jer je to mnogo jeftinije nego da se smaraju i stvarno proveravaju - svima na štetu.

maksa83 maksa83 20:12 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Tako nekad u toku godine kada mi se čini da mi život proleće pred očima i da ništa ne stižem, otvorim slike na telefonu pa se podsetim šta sam i šta smo sve radili te godine, pa mi bude lepo.

E, ima ajfon jednu super foru po tom pitanju (očekujem sad da iskoči njih dvaes sa "TO ANDROID IMA OD VERZIJE ANDROID ČOKOLADNABANANA 8.143" ), naime ti slikaš slikaš slikaš on ćuti ćuti ćuti i u nekom trenutku nekom heuristikom shvati da je to bio neki doživljaj i bez da te išta pita napravi ti od toga filmić-retrospektivu sa sve muzikom, i kaže "e evo ono što ste bili <pa gde ste već bili>, i to možeš da izvezeš kao video, jako dobro ispadne.

G.Cross G.Cross 20:14 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Ček, ček, ne ide to tako. Treba prvo proveriti kakav je taj titanijum na temperaturu, jerbo bi mu to bila neka vrsta termičke obrade.


Dobro je da si mi rekla ionako se još mislim.


Moram da pitam da li je implant krematorijum-otporan.


maksa83 maksa83 20:15 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Jedna od osnovnih karakteristikama novca je da je univerzalbo prihvaćen a ne samo kao ransomware ili money laundering tool.

Ta stvar je trenutno beskrajno konvertibilnija i likvidnija i prima se na više mesta od nečega što zovemo RSD.
alselone alselone 20:17 23.12.2019

Re: moja 2 btc

E, ima ajfon jednu super foru po tom pitanju (očekujem sad da iskoči njih dvaes sa "TO ANDROID IMA OD VERZIJE ANDROID ČOKOLADNABANANA 8.143" ), naime ti slikaš slikaš slikaš on ćuti ćuti ćuti i u nekom trenutku nekom heuristikom shvati da je to bio neki doživljaj i bez da te išta pita napravi ti od toga filmić-retrospektivu sa sve muzikom, i kaže "e evo ono što ste bili <pa gde ste već bili>, i to možeš da izvezeš kao video, jako dobro ispadne.


Ja to isključio.

Imaju to i cloud storege-i, GDrive i OneDrive.
mali_macak mali_macak 20:19 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Jedna od osnovnih karakteristikama novca je da je univerzalbo prihvaćen a ne samo kao ransomware ili money laundering tool.

Ta stvar je trenutno beskrajno konvertibilnija i likvidnija i prima se na više mesta od nečega što zovemo RSD.

Pa?
G.Cross G.Cross 20:19 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Jedna od osnovnih karakteristikama novca je da je univerzalbo prihvaćen a ne samo kao ransomware ili money laundering tool.

Ta stvar je trenutno beskrajno konvertibilnija i likvidnija i prima se na više mesta od nečega što zovemo RSD.


Što samo govori koliko je RSD novac ne koliko je Bitcoin novac.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 20:20 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Jedna od osnovnih karakteristikama novca je da je univerzalbo prihvaćen a ne samo kao ransomware ili money laundering tool.

Ta stvar je trenutno beskrajno konvertibilnija i likvidnija i prima se na više mesta od nečega što zovemo RSD.


pa i ne baš..
država Srbija je dužna da obezbjedi da ti u svakom momentu možeš da zamjeniš taj dinar za evro, funtu, dolar a bogme i još nekih 20ak valuta..
e dočim niko nije dužan da ti bitkoin zamjeni za bilo šta..
to je recimo jedna od značajnijih razlika privatnog i državnog novca..
e sad ono jeste.. država Srbija je umjela da kaže da tih evara više nema.. nije ni to siguran posao..
al sad dal je sigurniji od bitkoina..
ja bih rekla da ipak jeste
maksa83 maksa83 20:21 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Pa?

Papaja.
alselone alselone 20:23 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Papaja.


Pa, pa, paranoja.
maksa83 maksa83 20:25 23.12.2019

Re: moja 2 btc

država Srbija je dužna da obezbjedi da ti u svakom momentu možeš da zamjeniš taj dinar za evro, funtu, dolar a bogme i još nekih 20ak valuta..
e dočim niko nije dužan da ti bitkoin zamjeni za bilo šta..

To bi bio zanimljiv eksperiment, otići u NBS i reći "dajte mi 200 rupija". Mislim, znam ja da je RSD Pravi Novac, ali je real life da će ti se u proizvoljnoj menjačnici u svetu grohotom nasmejati ako ih protušri kroz ono staklo.
e sad ono jeste.. država Srbija je umjela da kaže da tih evara više nema.. nije ni to siguran posao..
al sad dal je sigurniji od bitkoina..
ja bih rekla da ipak jeste

Jes jako sigurno, zato svi ovde računaju platu i cene u evrima a na svakih 150m imaš menjačnice koje rade punom parom a u koje stranci nikad nisu kročili.
alselone alselone 20:26 23.12.2019

Re: moja 2 btc

To bi bio zanimljiv eksperiment, otići u NBS i reći "dajte mi 200 rupija". Mislim, znam ja da je RSD Pravi Novac, ali je real life da će ti se u proizvoljnoj menjačnici u svetu grohotom nasmejati ako ih protušri kroz ono staklo.


Kad BTC bude jedini novac, neće imati potrebe da se menja.
G.Cross G.Cross 21:33 23.12.2019

Re: moja 2 btc

alselone
To bi bio zanimljiv eksperiment, otići u NBS i reći "dajte mi 200 rupija". Mislim, znam ja da je RSD Pravi Novac, ali je real life da će ti se u proizvoljnoj menjačnici u svetu grohotom nasmejati ako ih protušri kroz ono staklo.


Kad BTC bude jedini novac, neće imati potrebe da se menja.


Svet, odnosno čovečanstvo, rasipa ogromne nenadokbadive resurse zbog različitosti. Zamisli koliko bi bilo bolje da svi voze jednu marku električnog automobila, koliko bi to bilo jeftinije i efikasnije za sve. Da ne govorimo o tome da svi imamo isti telefon, televizor i zubni implant.

To bi bio vrlo efikasan svet.

Ozbiljno.

Ali fucking ego hoće osećaj različitosti i lažne slobode po bilo kojoj ceni.
docsumann docsumann 21:51 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Ali fucking ego hoće osećaj različitosti i lažne slobode po bilo kojoj ceni.


maksa83 maksa83 21:59 23.12.2019

Re: moja 2 btc

To bi bio vrlo efikasan svet.

A zamisli svet u kom te banka ne otkida za money transfer, konverzije iz qrtza u palatz i nazad and back again, uz proviziju za ovo, maržu za ono, tinny winy procenat za trt, naknadu za prtz i štampanje papira za zvrtz...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:06 23.12.2019

Re: moja 2 btc

A zamisli svet u kom te banka ne otkida za money transfer, konverzije iz qrtza u palatz i nazad and back again, uz proviziju za ovo, maržu za ono, tinny winy procenat za trt, naknadu za prtz i štampanje papira za zvrtz...



And Jesus went into the temple of God, and cast out all them that sold and bought in the temple, and overthrew the tables of the money changers, and the seats of them that sold doves, And said unto them, It is written, My house shall be called the house of prayer; but ye have made it a den of thieves.
zemljanin zemljanin 22:13 23.12.2019

Re: moja 2 btc

to je ta ideja kao i na berzi sa indeksima - buy and hold ... sto u praksi a i teoriji definitivno funkcionise ako kupis cim se rodis i prodas pre nego umres ...

u medjuvremnu radis i strpljivo kupujes kad god mozes ... poenta mi izmice ali eto tih 10 milki koje su spominjane tokom ove diskusije bi narasle debelo ...

sve u svemu trgovanje bitkoinom bi mogao da razumem, za moj ukus isuvise naporno ali ima ljudi kojima je i sklaping regularno zanimanje ...

i kao i na berzi verovatno 95-97% ako ne i veci procenat, gubi novce jureci za 'lakom lovom' ... za ~20g trgovanja prelezao sam sve decje bolesti trgovanja od skalpinga, mehanike, fundamentalne, tehnicke, automatizacije, AI itd. ... i kad se sve sabere i kada se prihvati da je to posao kao i svaki drugi, da ima dobrih dana i losih dana, kada trgujes jer znas da treba a ne jer se nadas - onda je to najbolji 'posao' na svetu.

i siguran sam da ima dosta ljudi sa berze koji bi trgovali bitkoinom da mu volatilnost nije toliko velika ... naravno sve dok to moze da se pretvori u neke USD ili EUR ... tako da BTC postaje samo eventualni predmet trgovine ali ne i cilj ...
G.Cross G.Cross 22:19 23.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
To bi bio vrlo efikasan svet.

A zamisli svet u kom te banka ne otkida za money transfer, konverzije iz qrtza u palatz i nazad and back again, uz proviziju za ovo, maržu za ono, tinny winy procenat za trt, naknadu za prtz i štampanje papira za zvrtz...


Ma opet moram da ponovim. Postoji element "clearing" koji rade banke uz pomoć centralne banke to jest transparentnost transakcija gde se obezbeđuje da svi ekonomski subjekti placaju VAT i Porez na profit.

Sad ako ti veruješ da VAT i Porez na Profit nisu dobre stvari prvo to treba rešiti i naći kako bez toga imati školski i zdravstveni sistem.

Banke su zelenasi ali imaju i posititvnu drustvenu funkciju.

Ubiti ih pre nego što shvatimo kako da održimo društvo bez njih je detinjasto i suicidno.

O čemu ti pričaš (provizije, ovo, ono), je bankarsko zlo koje je relativno lako uništiti ako postoji društveni koncensus.

Totalno uništiti transparentnost novčanih tokova je jednako boljsevickoj revoluciji. Hajde da uništimo ovo sad. Posle toga ćemo već da figuraut kako dalje.

A znamo kako se to završilo.

zemljanin zemljanin 22:30 23.12.2019

Re: moja 2 btc

In Vanuatu there are no taxes affecting individuals other than import duties (at varying rates)

edit:
In Vanuatu there are no taxes on profits, dividends or income; there is no capital gains tax, no withholding tax and no sales tax
G.Cross G.Cross 22:36 23.12.2019

Re: moja 2 btc

zemljanin
In Vanuatu there are no taxes affecting individuals other than import duties (at varying rates)



Saudijski građani nemaju income tax.

Finci imaju između 8.5% i 55% za primanja preko 1.000.000 eura.

Jel bi više voleo da si Saudijac ili Finac?
zemljanin zemljanin 22:37 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Jel bi više voleo da si Saudijac ili Finac?

nijedno, meni je super u Vanuatuu ...
G.Cross G.Cross 22:39 23.12.2019

Re: moja 2 btc

zemljanin
Jel bi više voleo da si Saudijac ili Finac?

nijedno, meni je super u Vanuatuu ...


Uživaj druže.

Meni super da nisam u KSA a bio sam.

EDIT: I koji će tebi Bitcoin?
zemljanin zemljanin 22:44 23.12.2019

Re: moja 2 btc

EDIT: I koji će tebi Bitcoin?

pa to i ja pitam vec par puta ... nego me odusevljava ta pojava B&H dok ne naraste a zivot prolazi ... a svi propagatori BTC inistiraju na tom modelu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:25 23.12.2019

Re: moja 2 btc

i kao i na berzi verovatno 95-97% ako ne i veci procenat, GUBI NOVCE

Сви губе, ако играју довољно дуго. :)
Ево је игра, као на берзи: бацамо новчић, и глава доноси принос 50%, а писмо 40% губитка, па онда та бацања кренемо да понављамо. (Берза на дужим временским одсецима, кад не пропадне, даје принос од 6-7%.) Дакле, на први поглед ово је повољна опклада и игра, добит је 10% фаворизована.

Како год било, ergodicity зајебе ствар: сви ће, кад тад, и под овим повољним условима, да пукну, и то баш све што имају. У овој игри богатство заједнице се агрегатно повећава, потом богатство се акумулира код неких појединаца, али... на крају сваки појединац у једном трену пукне.
О томе говори предавање Оле Петерса.
Кликните на слику.
zemljanin zemljanin 23:53 23.12.2019

Re: moja 2 btc

Сви губе :)

u toj igri sam prvih godina. 2x izgubio sve na racunu, nije bila velika svota ali svejedno, onda par godina sam se vrteo oko nule ... kad prelezis sve te decje bolesti, onda stvari krenu svojim tokom ... unazad 10ak godina ne bih nista menjao ... a krajem dec izbegavam neke ozbiljnije trgovine, pa kad mi se bas trguje onda idem na manje periode ... evo to je ~$2000 za par dana na Nasdaq futures... meni berza prosto lezi ali ne preporucujem i ne ubedjujem da je to za svakoga ...

maksa83 maksa83 00:00 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Koji ti je ovo softver? Thinkorswim?
zemljanin zemljanin 00:03 24.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Koji ti je ovo softver? Thinkorswim?

jeste

PS. TOS je dusu dao za opcije ali je fenomenalan i za sve druge varijacije trgovanja ... ako je bilo ko u tom 'poslu', velika preporuka

PS2: ne znam da li prihvataju Srbiju a mrzi me da trazim sad na sajtu koje sve naloge nude ... naravno imaju i demo mod za privikavanje/vezbu ... sve u svemu odlicna stanica
bene_geserit bene_geserit 00:58 24.12.2019

Re: moja 2 btc

ako ti veruješ da VAT i Porez na Profit nisu dobre stvari prvo to treba rešiti i naći kako bez toga imati školski i zdravstveni sistem.

VAT je flat taksa a u suštini regresivna pošto sirotinja mnogo veći procenat primanja potroši na kupovinu svega i svačega nego ovi bogatiji.
Sa plus strane pravi društvo manje potrošačkim.

U USA ne postoji, ne znam da li ima još neka razvijena zemlja gde VATa nema.
A pošto Amerikanci potroše ubedljivo najviše para na zdravstvo u svetu a školski sistem im je prilično dobar, jasno je da je moguće imati školski i zdravstveni sistem bez VATa.
G.Cross G.Cross 09:06 24.12.2019

Re: moja 2 btc

bene_geserit
ako ti veruješ da VAT i Porez na Profit nisu dobre stvari prvo to treba rešiti i naći kako bez toga imati školski i zdravstveni sistem.

VAT je flat taksa a u suštini regresivna pošto sirotinja mnogo veći procenat primanja potroši na kupovinu svega i svačega nego ovi bogatiji.
Sa plus strane pravi društvo manje potrošačkim.

U USA ne postoji, ne znam da li ima još neka razvijena zemlja gde VATa nema.
A pošto Amerikanci potroše ubedljivo najviše para na zdravstvo u svetu a školski sistem im je prilično dobar, jasno je da je moguće imati školski i zdravstveni sistem bez VATa.


Pa nagovori Trampa da ukine sales tax.

Sales tax is used to pay for state and local budget items like schools, roads and fire departments. Many areas rely on sales tax to fund their budgets, so they are very serious about collecting all the sales tax they are owed.



Sales Tax i VAT imaju različit način obračuna i plaćanja ali u suštini isti drugo pakovanje. :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:24 24.12.2019

Re: moja 2 btc

meni berza prosto lezi ali ne preporucujem i ne ubedjujem da je to za svakoga ...

Очито да ниси кликнуо на линк.
Но, добро, слабо ко кликће, него људи воле да причају своје приче, више него да комуницирају.
Тешко је комунцирати. Ја кажем -- ти нешто чујеш, па после ти кажеш -- а ја то нешто чујем.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 16:48 24.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
država Srbija je dužna da obezbjedi da ti u svakom momentu možeš da zamjeniš taj dinar za evro, funtu, dolar a bogme i još nekih 20ak valuta..
e dočim niko nije dužan da ti bitkoin zamjeni za bilo šta..

To bi bio zanimljiv eksperiment, otići u NBS i reći "dajte mi 200 rupija". Mislim, znam ja da je RSD Pravi Novac, ali je real life da će ti se u proizvoljnoj menjačnici u svetu grohotom nasmejati ako ih protušri kroz ono staklo.
e sad ono jeste.. država Srbija je umjela da kaže da tih evara više nema.. nije ni to siguran posao..
al sad dal je sigurniji od bitkoina..
ja bih rekla da ipak jeste

Jes jako sigurno, zato svi ovde računaju platu i cene u evrima a na svakih 150m imaš menjačnice koje rade punom parom a u koje stranci nikad nisu kročili.


pa i nije nešto zanimljiv.. NBS ti lijepo kaže koje valute mijenja, njih 25 otprilike, a i to samo ovlaštenim pravnim licima..
klink
rupi ne može
šta je tu zanimljivo..
pa to kako i zašto tih 25.. i kuda NBS ide s tim..
pa ovako to radi..
centralne banke između sebe imaju sporazume razmjene valute.. sve prema velikim bankama i MMF-u a veliki trgovinski partnerii između sebe..
dogovaraju se i svopovima, da jedna drugoj garantuju neki kurs u budućnosti.. ali to opet samo velike banke čije su valute dovoljno stabilne da takav dogovor nije previše rizičan..
sirotinja se dogovara sa MMFom ako mora.. pride je većina trgovine dogovorena u nemoj od par najjačih valuta pa ti je kao sirotinjskoj centralnoj banci potrebno samo da se dogovoriš sa MMFom ako moraš da ti zajmi dolar kad nemaš a ti ćeš da vratiš kad ga zaradiš izvozom..
problem je samo ako ti kao država bankrotiraš..
o tome si čitao kod Varufakisa..
rijetko se dešava..
tako da kad država kaže da će ti zamjeniti taj dinar za evro to zaista najčešće tako i biva jer iza države stoji još i MMF i međunarodni sistem centralnih banaka da to obežanje podrže..

a što je to važno..
zato što znači da taj neki budući fejsbukom ili čiji god novac mora da obezbjedi isti takvu podršku da ti znaš da uvijek možeš da računaš da kad hoćeš da izađeš iz te njegove libre to i možeš

a zašto da izlaziš..
evo o tome ću malo niže
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 16:52 24.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
To bi bio vrlo efikasan svet.

A zamisli svet u kom te banka ne otkida za money transfer, konverzije iz qrtza u palatz i nazad and back again, uz proviziju za ovo, maržu za ono, tinny winy procenat za trt, naknadu za prtz i štampanje papira za zvrtz...


fakat..
ali ne mora digitalno..
te provizije to je čista kartelizacija..
banke se dogovore sa centralnom bankom da ne može svako da se bavi bankarenjem.. a onda među sobom za usluge bankarenja deru kožu sa leđa..
ali mijenja se i to..

te tako sad imaš revolut
Ruska braća
nema provizije za konverziju.. upravo su ulećeli tu gdje kažeš i plivaju nekako ali nešto ne držim dah ni nad njihovom budućnošću jer ako to krene krenuće i konkurencija..
zasad znam da radi..
čak i neke ničim izazvane mame znaju za njih..
ali ni banke nisu glupe..
mi sada (ja i muž dijelimo račun) plaćamo nula provizije na sve.. apsolutno sve nam je besplatno i još nam plaćaju i keš bekove na vazda nekih stvari..
a sve to jer konkurencija..

sve što ti treba je konkurencija
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 16:56 24.12.2019

Re: moja 2 btc

bene_geserit
ako ti veruješ da VAT i Porez na Profit nisu dobre stvari prvo to treba rešiti i naći kako bez toga imati školski i zdravstveni sistem.

VAT je flat taksa a u suštini regresivna pošto sirotinja mnogo veći procenat primanja potroši na kupovinu svega i svačega nego ovi bogatiji.
Sa plus strane pravi društvo manje potrošačkim.

U USA ne postoji, ne znam da li ima još neka razvijena zemlja gde VATa nema.
A pošto Amerikanci potroše ubedljivo najviše para na zdravstvo u svetu a školski sistem im je prilično dobar, jasno je da je moguće imati školski i zdravstveni sistem bez VATa.


VAT je efikasniji za suzbijanje utaje
zato je i uveden
ali nisam to tela..
ključni opredjelitelj da li je stvar novac ili nije je pitanje dal možeš njime da platiš porez..
to je ujedno i razlog zašto iz nenovca prije ili kasnije moraš da izađeš
kad nešto država prihvati kao način plaćanja onda je to novac
do tada ti treba counterparty da to tvoje razmjeni za novac a taj drugih nedržavni counterparty nikad neće morati da to i uradi
samo država mora
i samo si državi ti dužan da platiš uvijek..
tako da novac je novac samo ako plaća porez
maksa83 maksa83 17:22 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Kapiram. Hvala na svim ovim objašnjenjima.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:25 24.12.2019

Re: moja 2 btc

newimprovedtadejus

ključni opredjelitelj da li je stvar novac ili nije je pitanje dal možeš njime da platiš porez..
to je ujedno i razlog zašto iz nenovca prije ili kasnije moraš da izađeš
kad nešto država prihvati kao način plaćanja onda je to novac
do tada ti treba counterparty da to tvoje razmjeni za novac a taj drugih nedržavni counterparty nikad neće morati da to i uradi
samo država mora
i samo si državi ti dužan da platiš uvijek..
tako da novac je novac samo ako plaća porez


U jednoj raspravi o kriptovalutama, upravo sam "potegao" ovaj argument: Bitcoin (ili druga kriptovaluta) će biti pravi novac u nekoj državi onog trenutka kada država reši da ga primi kada plaćaš porez. Nekako su me popreko gledali, pa pomislih: Šta to, ekonomski laik, rekoh. Možda sam u zabludi. Sad verujem da možda i nisam.
Hvala tadejus.
G.Cross G.Cross 19:57 24.12.2019

Re: moja 2 btc

newimprovedtadejus
bene_geserit
ako ti veruješ da VAT i Porez na Profit nisu dobre stvari prvo to treba rešiti i naći kako bez toga imati školski i zdravstveni sistem.

VAT je flat taksa a u suštini regresivna pošto sirotinja mnogo veći procenat primanja potroši na kupovinu svega i svačega nego ovi bogatiji.
Sa plus strane pravi društvo manje potrošačkim.

U USA ne postoji, ne znam da li ima još neka razvijena zemlja gde VATa nema.
A pošto Amerikanci potroše ubedljivo najviše para na zdravstvo u svetu a školski sistem im je prilično dobar, jasno je da je moguće imati školski i zdravstveni sistem bez VATa.


VAT je efikasniji za suzbijanje utaje
zato je i uveden
ali nisam to tela..
ključni opredjelitelj da li je stvar novac ili nije je pitanje dal možeš njime da platiš porez..
to je ujedno i razlog zašto iz nenovca prije ili kasnije moraš da izađeš
kad nešto država prihvati kao način plaćanja onda je to novac
do tada ti treba counterparty da to tvoje razmjeni za novac a taj drugih nedržavni counterparty nikad neće morati da to i uradi
samo država mora
i samo si državi ti dužan da platiš uvijek..
tako da novac je novac samo ako plaća porez



Tako da za one koji nece da placaju porez ostaje Bitcoin i ostali iz iste fele.


QED

Ali koliko sam ja shvatio autora porezi su zlo i jedna od velikih pluseva Bitcoina je da niko ne zna koga placas i ko tebe placa i dakle ne moras da placas zle poreze.



G.Cross G.Cross 20:08 24.12.2019

Re: moja 2 btc

te tako sad imaš revolut


Siri se kao sumski pozar.

I sta ako je ruski ?

Ko da svi nemaju sve licne podatke o svima vec :)
maksa83 maksa83 20:17 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Tako da za one koji nece da placaju porez ostaje Bitcoin i ostali iz iste fele.

Za one koji neće da plaćaju poreze već postoje tax heavens. Al' za to ne možeš da budeš malecki lopov koji bi da štrpne od države neku siću, moraš da budeš sirijs madafakin pljačkaš.

Neplaćanje poreza je privilegija bogatih.
maksa83 maksa83 20:18 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Siri se kao sumski pozar.

I sta ako je ruski ?



How Revolut are leading the way with cryptocurrencies.

mali_macak mali_macak 20:33 24.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Tako da za one koji nece da placaju porez ostaje Bitcoin i ostali iz iste fele.

Za one koji neće da plaćaju poreze već postoje tax heavens. Al' za to ne možeš da budeš malecki lopov koji bi da štrpne od države neku siću, moraš da budeš sirijs madafakin pljačkaš.

Neplaćanje poreza je privilegija bogatih.

... a bogat se postaje neplaćanjem?
G.Cross G.Cross 20:50 24.12.2019

Re: moja 2 btc

maksa83
Tako da za one koji nece da placaju porez ostaje Bitcoin i ostali iz iste fele.

Za one koji neće da plaćaju poreze već postoje tax heavens. Al' za to ne možeš da budeš malecki lopov koji bi da štrpne od države neku siću, moraš da budeš sirijs madafakin pljačkaš.

Neplaćanje poreza je privilegija bogatih.


Što dokazuje da je Bitkoin budućnost?

Ah idem da spavam kod mene je badnje veće.
Ocu sa se probudim u ponoći i konačno uhvatim motherfucker Santu.

Peace friend. Time will show.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:58 24.12.2019

Re: moja 2 btc

G.Cross
Ocu sa se probudim u ponoći i konačno uhvatim motherfucker Santu.


Google Santa Tracker
maksa83 maksa83 21:03 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Što dokazuje da je Bitkoin budućnost?

Ne božemeoprosti, nego baš to što sam napisao - da izbegavanje poreza neće biti Bitcoin tekovina, i da postoji uveliko, i da je privilegija bogatih.

Inače, ako u USA plaćaš zaposlenog bitcoinima moraš to da prijaviš IRS-u konvertovane u USD po kursu u trenutku uplate.
maksa83 maksa83 21:04 24.12.2019

Re: ako biste još da čitate

.
bene_geserit bene_geserit 21:06 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Pa nagovori Trampa da ukine sales tax.
Sales Tax i VAT imaju različit način obračuna i plaćanja ali u suštini isti drugo pakovanje. :)

Sales Tax je u USA na State nivou a ne na federalnom nivou, nema ni Tramp ni federalna vlast ingerencije što se toga tiče.
Neke US states nemaju Sale Tax, a maximalan je kod nas U Kaliforniji 7.25%.

Porediti to sa VATom nema mnogo smisla.
VAT je skriveni porez koji političari bez problema povećaju (po raznim EU državama je 20-25%) i slabo ko primeti. Kad povećaš Sales tax u nekoj USA državi veruj mi svi primete. Zato i imamo tako različite nivoe između USA sales taksi (koje su tipično 5%) i EU VATa.

To što nema VATa je verovatno najbolja stvar u USA ekonomskom sistemu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:32 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Ne božemeoprosti, nego baš to što sam napisao - da izbegavanje poreza neće biti Bitcoin tekovina, i da postoji uveliko, i da je privilegija bogatih.

Чуо сам за то, да склањаш профит некаквим банкарско-рачуноводственим опреацијама.
Где су највећи "порески рајеви"?


P.S.
Жао ми је што нико не гледа Оле Петерса којег сам окачио.
dbacko dbacko 23:58 24.12.2019

Re: moja 2 btc

Sve ono što sam do sada napisao gospođi Tadejus nije ni okrznulo glavu a njeno znanje monetarne materije sada je već jasno se svodi na rekla-kazala fraze iz štampe. Počev od neverovatne besmislice kako država garantuje kupovinu strane valute, do toga da je IBAN provajder Revolut banka, da mrtvorođenčetu Libri ne treba kartičar, njenoj vulgaris kritici zlatnog standarda, kako je novac državni , itd itd... Ona izbacuje toliko besmislica u jedinici vremena da je za jedan par ruku apsolutno nemoguć zadatak da tome stane na kraj. A materija je vrlo važna za objasniti i vrlo delikatna.

BTW, grad Zug u Švajcarskoj već godinama prihvata bitkoin za plaćanje poreskih obaveza.

Prvo i osnovno: novac koji kruži u sektoru nebanaka, tj. fizičkih i pravnih lica NIJE ono što država traži za porez i NIJE državni novac. Ako zanemarimo keš koji je po volumenu odavno izgubio značaj i postao nevažan, a i sve više kriminalizovan od strane banaka i pod velikim pritiskom da se i ovo malo privatnosti transaktovanja što je ostalo zabrani sa njim.

Ono što gospođa ne razume je osnovno računovodstvo. Državni novac je jedino i samo onaj koji se nalazi na pasivi bilansa centralne banke u kategoriji depozita (ako zanemarimo ezoterične reziduume prošlosti npr. par greenback fiata koji još uvek stoje na FEDovom bilansu i slično, nevažno). On može biti u formi keša - nažalost postao nevažan ili rezervi, a one NE kruže u našem krugu nebanaka. Postoji jedna rupica kroz koju rezerve mogu da procure i postanu novac koji kruži među nebankama, a to je ako ih potroši jedan i samo jedan klijent centralne banke koji nije banka a to je trezor. Međutim, uzurpatori monetarnog sistema su se potrudili da vremenom ekstremno ograniče način kako taj klijent dolazi do rezervi i država je sama sebi nametnula ograničenja. Osnovno je da ne može da obavi direktno deficitarno trošenje tako što centralna banka direktno kupi obveznicu i kreditira račun trezora (izuzetak Kanada možda jedina potpuno monetarno suverena zemlja, takođe izuzetak su velike ekonomije koje muvaju dozvoljeni minus trezoru kod centralne banke ali su to mali iznosi). Ali čak i tada, u momentu kada trezor potroši rezervu (državni! novac) on se transmutira prvo u privatni novac pa tek onda dođe na ciljano mesto. Naravno da postoji zaobilaznica sa kojom suveren, prodajom obveznice, ima kreaciju novih rezervi kao posledicu i da se time služe veliki, ali se to strogo inhibira kod malih ekonomija i svejedno zahteva prisustvo privatnih banaka u procesu (primarni dileri), ali je egzistencijalni mehanizam sa kojim približni monetarni suvereni obavljaju deficitarno trošenje nezavisno od poreza. Neću dalje divergirati.

Sve je vrlo lako nacrtati na stilizovanim bilansima, ali teško ovako u formi posta jer je potrebna preciznost. Nemoguće uz baražnu paljbu lupetanja.

Sveukupno količina tog državnog novca u razvijenoj ekonomiji čini manje od 4% ukupne količine novca u opticaju. Daleko najveći volumen novca u opticaju je privatni novac nastao u formi depozita u trenutku puštanja kredita u depozitarnoj instituciji (aka "banka" koja to može jer ima monopolsku licencu države za to. Dakle privatni bankar ne samo da ima moć da odredi količinu novca u opticaju, nego još i kome i za koju svrhu se taj novac kreira. U ove poslednje 2 dimenzije sistem je izgubio smisao i svoju socijalnu funkciju.

I nijednog trenutka nisam porekao značaj i potrebu za ovakvom vrstom dizajna novca koji omogućuje in-front-finance. On je ključan za kapitalizam, jer nastaje endogeno: sistem u kome je aksiom čin slobodnog trgovanja, i novac sam kreira u tom istom činu kada klijent nebanka i banka razmene finansijski instrument različitog tenora. On čini kapitalizam adaptivnim. Čini da je on jedini sistem u kome ograničenje rasta dolazi od potražnje, a ne ponude. Ali, ono što se mora imati u vidu je da novac mora da reši vrlo oprečan problem razmene. Razmena postoji u prostoru i vremenu, tj. trenutna i odložena kao i kratke distance ili duge distance. Dugovni novac ne može da reši problem razmene na velike distance, jer socijalno ne skalira. I to se vidi na nerešivim problemima sveta od kada je zlato nestalo kao inter-jurisdikcijski instrument za konačni setlment. Unutar grupe koja deli poverenje može da se napravi dobar bankarski (=monetarni) sistem, ali ta grupa ne može biti cela planeta.

Takođe sam u jednom postu napomenuo da nije svaka jurisdikcija implementirala dugovni novac na isti način. Pitanje izbora novca nije tako vulgarno kako ga Tadejus zamišlja. I UK i Nemačka imaju dugovni novac, ali ako u UK 5 banaka poseduje 80% svih depozita i kidaju samo velike kredite mahom za real estate i mešetarenja, a u Nemačkoj 1600 šparkasa koje su neprofitne, mahom opštinske i kreiraju novac većini malih i srednjih preduzeća TO ONDA NIJE ISTI SISTEM. Ne zaboravite, stepeni slobode u dizajnu su: koliko, kome i za koju svrhu. Dugovni novac služi za svrhu adaptivne, samo demand side ograničene produkcije, ne za stambenjake, kreditne kartice i overdrafte. Takođe, raspodela odlučivanja o dodeli kredita treba da bude što lokalizovanija, a ne u rukama jednog te istog skoring modela u 5 pravnih lica. Nemački sistem ide u korist građana i primer je koliko-toliko neuzurpiranog dugovnog novca. Zato je izložen napadu. Vrhovni plen ECBa.

Država na kraju dobije svoj novac za porez, ali opet tako što se privatni depozit alhemijski transmutira u rezervu centralne banke, kroz privatnu banku jer je to jedini bilans u ekonomiji na kome postoje obe vrste novca.

Šta država uopšte propisuje? To je upravo nedavno pitala centralna banka Švedske zakonodavca kada je poslala nazad parlamentu da definiše šta je to legal tender. Druga najstarija centralna banka na svetu! Do te mere je "jasno" šta država definiše. Ne zaboravite "finansije su veština prebacivanja rizika na drugog". Sistem se nije optimizovao da bude funkcionalan, nego da bude maksimalno obfuskovan i sakriven, da beži uvek korak ispred tumačenju i zakonodavcu.

Država propisuje 2 stvari:

1. Jedinicu mere. Kada kaže da je "zakonosko sredstvo plaćanja" RSD nije definisala ni najmanje šta je novac. Samo da se dužina meri u metrima. Ovo je odavno postala besmislica i reziduum je doba kada je novac imao metalnu osnovu pa je jedinica mere bila definicija težine i čistoće. Sada RSD ne znači ništa osim zahteva (i to je jedina FIAT komponenta u sistemu, što i nije pravi FIAT jer pravi FIAT znači da se novac kreira u momentu kada ga država potroši od čega ima senioražu. Za takav pravi FIAT nije potrebno dvostruko knjigovodstvo i više ne postoji nigde), dakle zahteva da se svaki novac koji kruži u ekonomiji (a država ničim ne propisuje šta je to) mora izraziti u toj jedinici mere (koja više nije ništa) i pri transformaciji iz jednog u drugi menjati u razmeri 1:1. Konkretno da se depozit na bilansu privatne banke od 100RSD uvek mora pretvoriti u 100RSD depozita na bilansu centralne banke. Ali sa obzirom da to nisu isti bilansi, to supstancijalno NIJE isti novac! I tu transformaciju može obaviti samo privatna banka.

2. Država je tvorevina nastala iz potrebe da se nađe arbitar u obligacijama koje su zapale u škripac, zato ona propisuje šta zahteva kao obeštećenje u sudskom sporu i to i SAMO to je značenje fraze legal tender ("pravno pomilovanje" to NIJE "zakonsko sredstvo plaćanja".

Bilo kako bilo ključno je razumeti da je razlog ovog zamešateljstva klinč koji postoji između privatnih interesa koji žele da uzurpiraju dizajn dugovnog novca i suverena koji neće da se odrekne svog prava da ga kreira. Već 3 veka, suveren je u defanzivi.

Žao mi je što ne mogu biti jasniji ali materija zahteva mnogo duži odgovor. Znao sam unapred da će rasprava dovesti dovde i odavno mi je želja da napišem jedan tekst samo na temu legasi monetarnog sistema dekretno-privatnog novca u kome živimo.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 07:33 25.12.2019

Re: moja 2 btc


dbacko
...


zaboravi dugovni novac, nema šanse da te iko iz struke shvati ozbiljno kad koristiš nepostojeći termin a nadjenuo si mu ime koje za struku ima vrlo konkretno značenje..
drugo, ne znam dal znaš za pojam adekvatnost kapitala..
ako znaš onda bi ti trebalo biti jasno da je sve što pričaš potpuno trivijalno..
da, komercijalne banke kreiraju kredite niizčega..
ne znam zašto ti se čini da je to neko neviđeno otkrovenje koje će zapanjiti svijet..
gdje god si to pročitao nemoj tamo više da čitaš..
centralna banka (kod nekih zemalja odvojena institucija za kontrolu banaka) propisuje adekvatnost kapitala..
to je udio kapitala u ukupnoj pasivi banke i ograničava koliko banke mogu da kreiraju kredita "niizčega"..
da ne davim kako se propisuje i kontroliše..
kad joj se ne svidi koliko tih kredita u sistemu ima poveća AK..
end of story..

drugi momenat koji ti se čini misterija a nije su bilansi banaka i centralne banke..
banke su dužne da podnose izvještaje centralnoj banci, to i čine, njihovi bilansi se saberu i predstavljaju kao konsolidovani bilans banaka..
centralna banka ima svoj bilans, i njega takođe možeš naći za većinu zemalja (po Africi vjerovatno ne) a za Srbiju je ovde

nema tu mnogo misterije i prosto na krivom si tragu sa ovim ako bi tu da tražiš razloge zašto bi bilo sjajno da bitcoin sutra postane univerzalno i ne daj bože jedino sredstvo plaćanja..

koliko tačno je to problem vidio bi ako bi malo čitao na temu poslovnih ciklusa, kako nastaju i šta su osnovni razlozi..
prije ili kasnije shvatio bi da to uopšte nisu ni finansijska kriza a ni realni faktori nego uvijek i svuda neizvjenost (guglaj uncetrainty i sentiment)..
prosto na krivom si tragu
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 07:42 25.12.2019

Re: moja 2 btc

bene_geserit
Pa nagovori Trampa da ukine sales tax.
Sales Tax i VAT imaju različit način obračuna i plaćanja ali u suštini isti drugo pakovanje. :)

Sales Tax je u USA na State nivou a ne na federalnom nivou, nema ni Tramp ni federalna vlast ingerencije što se toga tiče.
Neke US states nemaju Sale Tax, a maximalan je kod nas U Kaliforniji 7.25%.

Porediti to sa VATom nema mnogo smisla.
VAT je skriveni porez koji političari bez problema povećaju (po raznim EU državama je 20-25%) i slabo ko primeti. Kad povećaš Sales tax u nekoj USA državi veruj mi svi primete. Zato i imamo tako različite nivoe između USA sales taksi (koje su tipično 5%) i EU VATa.

To što nema VATa je verovatno najbolja stvar u USA ekonomskom sistemu.


ma jok bre bene..
VAT je sales tax koji se naplaćuje u svim nivoima prometa..
razlog je taj što VAT radi tako da kaže prodavcu čarapa, ok plaćaš porez na cijenu čarape umanjen za porez koji je tvoj dobavljač platio na konac, mašinu i još recimo kartonče za pakovanje te tvoje čarape..
onda ovaj kaže dobavljaču kartončeta daj dokaz da si platio VAT jer ako ga ti ne platiš ja ću morati..
i time je država poresku inspekciju prebacila na privredu..
sales tax plaća se samo su finalnim fazama prometa, proizvođač kartončeta ga ne bi plaćao..
isn't it a nice idea?
i radi..
najviše curi kod izvoza jer je izvoz oslobođen poreza pa se tu nađe načina da se prevari država al u principu radi mnogo bolje od ST..
e kvaka..
ima uvijek kad radiš s državom..
države su u pravilu uvijek odrezivale stopu VAT-a tako da zagrabe malo više para kad pređu sa ST na VAT..
u principu po oko 1-2% BDP (malo li je)
ali poslije toga, poslije prve te otimičine, nema tu nikakve misterije..
vide ljudi koliki je VAT u Evorpi i ne boj se psuju uredno kad ga povećaju jer to odlično osjete na cijenama..
ali prosto ljudi su spremni da prihvate ono što tradiocionalno prihvataju..
u Evropi to su viši porezi..
ali taj viši porez plati u većini Evrope potpuno besplatno liječenje i školovanje (osnovno, srednje i visoko) i još gomilu drugih stvari..
dal je to dobro ili loše je već pitanje ideologije
bene_geserit bene_geserit 09:22 25.12.2019

Re: moja 2 btc

nije uopšte sporno šta je VAT i da je efikasan za naplatu, ne znam zbog čega sad to objašnjavaš ko detetu debilu ...

problem je onaj deo kada se vuče paralela između poreza od 5% (u USA) i onog od 23% (ili koliko je već u proseku u EU). Kod poreza od 5% efikasnost naplate nije problem jer je suvise nizak porez da bi se ljudima isplatilo da ga izbegavaju

a pogotovo kada se vuče paralela da je VAT od 23% neophodan za besplatno zdravstvo i školstvo i ne znam šta bi bila ta još gomila drugih stvari koja u USA ne postoji a po EU zemljama postoji
VAT je najregresivniji od svih poreza, i plaća ga najvećim delom sirotinja
VAT se ne plaća na raznorazna finansijska čuda (tu je ona komunjara Michael Hudson u pravu, ako ćemo da budemo realni)
Jel vidiš kako su ovi sadašnji komunjarski kandidati na ovim ovde izborima lepo obećali da će da bude besplatno i školstvo i zdravstvo a da će sve da finansiraju od poreza na bogataše, a VAT nigde nisu pominjali

a sad bez zezanja, VAT (pa još tako visok) kao i recimo visoki porezi na gorivo su udar na sirotinju
mene realno zabole koliki su ti porezi, em ne kupujem puno stvari, em prelazim male kilometraže kolima, mogu sebi da priuštim kuću blizu posla

u Evropi kapitalizam nije ništa blaži nego u USA, samo je iluzija malo bolja.
jeste imaš besplatno zdravtsvo, ali sve košta 50% više nego u USA
a iste prorodice koje su pre 500 godina bile najbogatije su i danas najbogatije
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 09:28 25.12.2019

Re: moja 2 btc

bene_geserit
nije uopšte sporno šta je VAT i da je efikasan za naplatu, ne znam zbog čega sad to objašnjavaš ko detetu debilu ...

problem je onaj deo kada se vuče paralela između poreza od 5% (u USA) i onog od 23% (ili koliko je već u proseku u EU). Kod poreza od 5% efikasnost naplate nije problem jer je suvise nizak porez da bi se ljudima isplatilo da ga izbegavaju

a pogotovo kada se vuče paralela da je VAT od 23% neophodan za besplatno zdravstvo i školstvo i ne znam šta bi bila ta još gomila drugih stvari koja u USA ne postoji a po EU zemljama postoji
VAT je najregresivniji od svih poreza, i plaća ga najvećim delom sirotinja
VAT se ne plaća na raznorazna finansijska čuda (tu je ona komunjara Michael Hudson u pravu, ako ćemo da budemo realni)


pa rekao si da je to skriveni porez i da nije uporediv sa ST
a nit je skriven nit je neuporediv, ista je stvar, samo naplaćena na nekoliko nivoa umjesto na jednom..
te stoga objašnjenje..
nit rekoh da je neophodan za finansiranje zdravstva
naravno da nije
ali se i na to troši..
nije da je u Evropi 23% i ode u thin air a u USA je 5% a finansira se iz zajedničke kase sve isto ko i u Evropi..
jel moramo sad stvarno potezati razlike budžetske potrošnje tu i ovde..
bene_geserit bene_geserit 09:42 25.12.2019

Re: moja 2 btc

pa rekao si da je to skriveni porez i da nije uporediv sa ST

pa nije uporediv jer je 5 puta manji
dobro skriven nije bilo baš tačno, ali meni uvek deluje skrivenije porez koji ti ne otmu direktno od zarade

a nisi ti rekla da je neophodan za finansiranje zdravstva, ali jesu drugi
maksa83 maksa83 23:53 24.12.2019

What to Salvage From the Wreckage of Libra

bene_geserit bene_geserit 05:53 25.12.2019

Re: What to Salvage From the Wreckage of Libra

Jel Slate beše ima istog vlasnika kao Washington Post?

Nego Makso, kako stoje stvari sa impičmentom, jel su ovi tvoji prelomili da li su ga impičovali ili nisu, jel hoće ponovo da ga (ne)impičuju, i hoće li konačno da pošalju te impičment papire u Senat da lepo možemo da gledamo nastavak cirkusa (i Hunter Badena kao prvog svedoka a tatu Badena kao drugog) ?
maksa83 maksa83 09:18 25.12.2019

Re: What to Salvage From the Wreckage of Libra

Nego Makso, kako stoje stvari sa impičmentom,

Odgovoriću ti ako ti meni odgovoriš na sledeće pitanje, ali budi ozbiljan, nemoj nešto da smandrljaš samo da me skineš s k.

Dakle - šta misliš, da li će Mandalorian da skine kacigu u 2. sezoni?

Ja živ nisam...

P.S.
Nad Dagobom živa vatra seva,
da vidimo kog Džedaja nema
bene_geserit bene_geserit 09:24 25.12.2019

Re: What to Salvage From the Wreckage of Libra

šta misliš, da li će Mandalorian da skine kacigu u 2. sezoni?

nema šansi, to bi, kako god okreneš, bio antiklimaks
nego mene više zanima, kako bilo šta vidi kroz one male proreze na kacigi?
i moram da priznam da sa svakom novom epizodom mi je serija sve dosadnija, a lepo je obećavala, šta ću kad volim vesterne, pa još svemirske
maksa83 maksa83 09:42 25.12.2019

Re: What to Salvage From the Wreckage of Libra

nema šansi, to bi, kako god okreneš, bio antiklimaks

Slažem se.
i moram da priznam da sa svakom novom epizodom mi je serija sve dosadnija, a lepo je obećavala, šta ću kad volim vesterne, pa još svemirske

Meni obrnuto, sa svakom sve bolja, mada sam krenuo sa sniženim očekivanjima (mislim - beba Yoda, iduqrz).

Ako voliš svemirske kaubojce iskopaj negde Firefly.
nikvet pn nikvet pn 09:56 25.12.2019

Re: What to Salvage From the Wreckage of Libra

Ako voliš svemirske kaubojce


Банкарела против галактичке криптовалуте



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana