Ekonomija| Gost autor| IT| Nauka| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (2)

Predrag Brajovic RSS / 18.12.2019. u 18:19
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину преносим у два дела. Ово је његов други део, у чијим коментарима можете наставити расправе са оног првог. Претходни део НАЛАЗИ СЕ НА ОВОМ ЛИНКУ.
 
ПБ
 
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.

bO9WcT9h.jpg?1

 

Stilizovani prikaz bilansa sa dve računovodstvene situacije koje za banku znače kraj poslovanja i opisom kako do njih dolazi. Levi scenario se po pravilu nikada ne događa, jer šta je to nenaplativ kredit? Sliku izradio: miloseviclawyer.com

Samo trenutak... A kamata? Nju ne spominješ?

U ovom grmu leži zec, ali ne onako kako to misle pesnici. Nije Gospod Hristos izlomio tezge u hramu zbog kamate. Kamata je cena za koju je izdavač tih obećanja spreman da preuzme rizik da mu dužnik ne vrati obećano. Da, u trenutku stvaranja depozitnog novca (puštanja kredita) kamata nije stvorena. Zato je ukupan dug u ekonomiji uvek veći od ukupne količine novca u opticaju i sistem se ne može zatvoriti. Ali, zabluda koja kruži okolo je da je to razlog što ovakav sistem proizvodi novac (dug) eksponencijalno: da bi se, navodno, isplatili prethodni krediti koji vuku i kamatu sa sobom. Ne, to nije tačno. Zabluda dolazi od nerazumevanja mernih jedinica. Iznos kredita je kao koordinata (RSD), a kamata je brzina (RSD/god). To su različite veličine (stock vs flow of money). U teoriji, mogli bi se svi krediti (različitog tenora) isplatiti i sa jednim jedinim dinarom ako bi on dovoljnom brzinom menjao ruke. Problem leži u tome šta banka naknadno uradi sa primanjima od kamate, jer samo je iznos kredita potrebno ukloniti iz ekonomije, dobit od kamate ne. Nju bi banka trebalo u celosti da vrati u kruženje. Ali to ne radi, jer želi da obogaćuje svoje akcionare, a i regulativa (vrlo zgodna koincidencija) zahteva da uvećava svoj kapital. I to na našu žalost, na duže staze radi eksponencijalno. I niko to ne može da joj zabrani.

Dobro, pa na šta se to onda misli kada se spomene novac u zakonima?

Dinar je samo oznaka za jedinicu mere, kao kilogram ili sekund. Postoje dve različite tvari koje se mere tom istom jedinicom i obe su novac 2. vrste, tj. transferabilna obećanja, ali su različite tvari kao drvo i metal.
Rekli smo da je u monetarnoj ekonomiji svaka transakcija triangularna. Potrebna su dva ne-banka ekonomska aktera i banka. Akteri razmenjuju stavke na pasivi privatne banke, koje ona proizvodi jer samo ona ima računovodstvenu kategoriju depozita. A šta ako u ekonomiji postoji više od jedne banke? Tada mora postojati još jedan krug drugačijeg novca. U njemu su privatne banke ekonomski akteri, a nad-banka ili centralna banka je proizvođač obećanja. I taj novac je depozitni novac, tj. kružeće obećanje, ali je pasiva centralne banke, njena obaveza ka privatnim bankama. Zove se rezerva.
Dakle, u ekonomiji sa više banaka uvek postoji hijerarhija novca. Depozitni novac privatnih banaka je naša imovina, a njihova obaveza; depozitni novac centralne banke je privatnim bankama imovina, a centralnoj banci obaveza. Rezerve kruže samo u računovodstvenoj knjizi centralne banke, čiji klijenti mogu biti samo banke i državni trezor i ta tvar iako merena u dinarima, nema kupovnu moć. Ako vlada želi da obavi neku transakciju sa bilo kojim ne-banka akterom u ekonomiji prvo mora pretvoriti svoje trezorske rezerve u kreditni novac privatne banke. Vlada naloži centralnoj banci da prosledi rezerve trezora nekoj privatnoj banci sa daljom instrukcijom kom ne-banka akteru u ekonomiji sa računom u toj istoj banci, ona treba da poveća depozit u istom iznosu. Privatna banka osim što je izvor cirkulirajućih obećanja (kreditnog novca) i lice od poverenja za setlment (poravnanje) svih novčanih transakcija ne-banka aktera, takođe je i posrednik u kome se rezerve centralne banke pretvaraju u privatni kreditni novac i obrnuto (moneychanger ).
Kada god država spomene reč novac u zakonima implicitno se misli uvek i samo na rezerve ili njihov materijalni ekvivalent: keš i kovanice. To zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) uopšte nije novac koji koristi ostatak ekonomije izuzev banaka. Vlada to zna i opet nije gadljiva na privatni depozitni novac. Svaki put kada uplatiš porez, taj novac privremeno(!) nestaje iz ekonomije, jer se iz depozitnog novca privatne banke pretvori u rezerve na računu trezora kod centralne banke. Pojaviće se opet kada ga trezor prosledi nekoj državnoj ustanovi da ga potroši, opet kroz privatnu banku.
Evropska društva su imala vrlo gorka iskustva sa štampanjem novca od strane vlada. SAD upravo obrnuto. To društvo je cvetalo kad god je imalo državni novac, a ubija ga jedna centralna banka. Današnji novac je zato jedna čudna istorijska tvorevina potrebe, pohlepe i polupromišljenosti slobodnog tržišta, koji nastaje van suverena (dakle nije fiat, iako svi koristimo taj žargon) obostranim dobrovoljnim pristankom dužnika i privatne banke u procesu kreditiranja, a nestaje otplatom tog kredita. U krugu rezervi, izuzetno brzo struji zanemarljivo mala količina jednog novca bez kupovne moći i služi da se dve privatne banke poravnaju svaki put kada neki od depozita u njima preleće iz jedne u drugu. Rezerve su ono jedino do čega je jednoj privatnoj banci stalo. Te žetone ona ne može da proizvede ad infinitum, jer su žetoni centralne banke. I naravno stalo joj je, da joj vratiš dug, inače će doći po svoju funtu živog mesa (zato plaća licencu vladi). Samo, bez žetona centralne banke se može ostati preko noći, a gomila nenaplativih kredita na bilansu se mogu poturati pod tepih jako dugo. Sve dok neko ne vikne da je car go.
Svakoga ko ovo jednom razume, ne može a da ne zaboli stomak na sofizam da kriptovaluta ne može imati vrednost, jer nije potkrepljena državom.

Spomenuo si fiat. Šta uopšte znači ta reč?

Fiat lux (neka bude svetlo)! Neutoljiva glad svakog vladara da uzme prerogativ bogova i stvori ni iz čega nešto.
Ovaj fenomen je najbolje shvatiti na primeru. Dinar, funta, dolar... Sve su to nekada davno bile jedinice za merenje težine srebra ili zlata. Zamisli da imaš teg težine 100 dinara, terazije i prodaješ maline. Kupac se pojavi sa par grumenja zlata i želi maline u vrednosti od 100 dinara. Maline ćeš dati za onoliko grumenja koliko terazije pokažu da teže 100 dinara. Nevažno kog oblika je grumen i ima li na sebi neku facu, dokle god je bez primesa. Međutim, niotkuda, pojavi se ekipa do te mere nasilna i organizovana da skalira svoje nasilje do nivoa države. Odmah donese zakon da svaki grumen težine 1 dinar mora da bude u obliku novčića. Sa jedne strane mora biti otisnut lik glavonje, a sa druge da piše 1 dinar, tako da više nisu potrebne terazije da provere kako novčić zaista teži 1 dinar pri razmeni. Nakon izvesnog vremena lokalna ekipa nasilnika se zakači sa susjedima i treba im zlata za vojsku plaćenika. Ali zlato je oskudno, ne može da se napravi. Međutim glavonja ima ideju. Otisnuće rupu u sredini novčića ili će mu okrznuti krajeve ili će pomešati zlato i bakar, a ostaviti na njemu i dalje oznaku 1 dinar. To je fiat. Tačnije: fiat denarii! Rasparivanje jedinice mere od deklarisane vrednosti (face value). Glavonja je sebi stvorio kupovnu moć prividno ni iz čega. Za manje od jednog dinara zlata može da kupi robu i usluge u ekonomiji od jednog dinara. U stvari, ovo je samo iluzija. Surova istina je da je oteo po malo imovine od svih ostalih, jer jedna jedinica novca sada svakome vredi manje. Ovakva igra bez izuzetka uvek završi na nuli. Naglo i nasilno. Rimsko carstvo je udžbenički primer.
Termin fiat je danas žargon za svaki novac koji nije kriptovaluta što je u osnovi greška, jer izuzev kovanica, novac već dugo vremena nije fiat. Jedino što suveren i dalje pravi i prodaje centralnoj banci su kovanice. Ako ga izrada kovanice od 1 dinar košta 5 para, a centralna banka je kupi tako što trezoru uveća depozit rezervi za 1 dinar, suveren je ni iz čega stvorio 95 para (seigniorage). Kovanice su istorijski reziduum fiata. Suveren je sveo sebe na sramotni sitniš.

Hmm... Mora li zaista ovako? Sve ovo počinje da mi izgleda kao jedno veliko zamešateljstvo dvostrukog knjigovodstva?

Pravo u metu, dragi moj Sagredo. Pravo u metu. Venecija 1494. Alkoholizam, prejedanje, sifilis i pussy galore. Sa izuzetkom organske ishrane, nesečene robe i lajf-koučeva to je kudikamo opis finansijske metropole i danas. Armija perverzno bogatih snobova sa previše slobodnog vremena - humus za umetnost, nauku i startape. Knjiga je koštala kao skuplji laptop i bila omiljeni statusni simbol. Naročito ako je velika i debela poput Paćolijeve (Luca Pacioli) enciklopedije matematike. Hindu-Arapske cifre su još uvek bile sporne, jer: "Svaki dobri hrišćanin mora biti prezriv prema matematici" (Sv. Avgustin), a štamparska mašina tek nedavno unapređena da može otiskivati crteže. Dvostruko knjigovodstvo je samo 9. poglavlje tog renesansnog remek-dela fra Luke Paćolija iz koga je i Leonardo naučio perspektivu. U školi tom otkriću, pleksusu današnjeg sveta, ne pridaju ni blizu značaj koji mu pripada. Uči se da je njegova poenta korekcija greške, a dvostruko knjigovodstvo je u stvari izvorni blokčejn. Svako dobro koje menja vlasnika, ta transakcija, ostaje zabeležena na 2 mesta, jednom akteru na izlazu (pasivi), a drugome na njegovom ulazu (aktivi) na taj način povezujući celu ekonomiju u jedan tok i omogućavajući reviziju i arbitražu.
Bez tog mehanizma današnji novac i kapitalizam su nemogući. Možda najbolja definicija kapitalističke ekonomije je: "Money is nothing, that you get for something, before doing anything" (novac ni od čega, dobiješ samo kada založiš nešto, pre nego što kreneš praviti bilo šta). Ne zaboravi, makroekonomija su finansije, finansije računovodstvo, a računovodstvo pravo. Tamno srce sveta leži u definicijama računovodstvenih kategorija. Zabluda je misliti da je svet zao i beznadežan jer korporacije imaju samo jedan cilj - da uvećaju profit. Naprotiv to je racionalno ponašanje. Ali mi smo ti koji definišemo šta je profit! McDonalds je izuzetno profitabilan, zato što prebacuje dijabetes kao trošak na bilans društva. Monsato takođe, jer ekocid nije definisana računovodstvena kategorija troška, nego je "eksternalizacija". Sve je u zakonima.

Znači kao što neka firma ode u banku po kredit, tako i država dobije kredit od centralne banke?

Ne. Država je jedini klijent centralne banke koji je to sam sebi zabranio. Tačno, i za krug rezervi - depozitnog novca centralne banke, važi isto pravilo kao i kod depozitnog novca privatne banke. Centralna banka pogoni isti softver kao i privatna. Rezerva nastaje kada centralna banka pusti kredit. Njeni klijenti, privatne banke mogu dobiti kredit sa ili bez obezbeđenja. U tom krugu jako brzo kruži vrlo mala količina novca u poređenju sa novcem ostatka ekonomije. Ti krediti su obično vrlo kratkog tenora. Takođe još češći je slučaj da banke međusobno jedne drugima bilateralno pozajmljuju već postojeće rezerve (money markets). Upravo se u ovom reaktoru dogodila kriza 2008. Banke su trgovale sa egzotičnim finansijskim hartijama do te mere da su se jednog trenutka našle kao rogovi u vreći. Nikome nije bilo jasno ko je solventan, a ko više nije zbog ogromnih gubitaka na tim hartijama i međusobno pozajmljivanje rezervi je praktično stalo, a kao posledica toga i procesiranje svih transakcija. Od tada sistem rapidno gubi kontakt sa zdravim razumom, a centralne banke eksponencijalno kreiraju nove rezerve da bi vratile te leševe u solventno stanje. Nekada vrlo restriktivne po pitanju šta sme biti obezbeđenje kredita u činu kreiranja rezerve privatnoj banci, a danas primorane da ih kreiraju eksponencijalno, centralne banke uzimaju tragična obezbeđenja poput akcija Pepsija, Diznija, Fejsbuka, toksičnih finansijskih derivata (da ih sklone sa knjiga privatnih banaka) i trilione korporativnih obveznica sa negativnom kamatnom stopom. Ne zaboravi da rezerve nemaju kupovnu moć! Da bi centralna banka kupila nečiju akciju u tom procesu "kvantitativnog olakšavanja" (nad našom imovinom) ona mora naložiti privatnoj banci da za taj iznos uveća nečiji depozit i tako se kreira nov novac u našem krugu ekonomije van standardnog kanala kreiranja uzimanjem kredita od privatne banke. Posledica toga je razarajući jaz u bogatstvu koji danas postoji u svetu. Malo ko razume da mehanizam quantitative easing-a (QE) pretvara jednu benignu instituciju, do juče samo kliring kuću privatnih banaka u omnipotentnog aktera beskonačnog budžeta, bez mogućnosti bankrotstva, koji ide okolo po ekonomiji i kroz privatne banke stvara nekima(?) za 0% kamate, milijarde svežih depozita. Od 2008. imamo svako pravo da se upitamo: "Zašto ti da, a ja ne?".
U svakom slučaju, jedini klijent centralne banke koji ne može da se direktno zaduži je državni trezor. Suveren je samog sebe tako ograničio. Ako želi da potroši neki novac, na plate, vrtiće ili puteve, on mora da se dokopa već postojećeg depozitnog novca privatnih banaka jer je samo to novac sa kupovnom moći. I za to ima dva načina. Može da odštampa obveznicu. Kada nađe kupca, privatna banka tada smanji depozit kupcu za iznos vrednosti obveznice, a isti iznos rezervi prebaci trezoru na njegov depozit u centralnoj banci. Drugi način je da ubira porez. Tada banka umanji depozit onome ko porez plaća, a onda, kao u prethodnom slučaju, za isti iznos se uveća rezerva državnom trezoru u knjizi centralne banke. Kada trezor želi da potroši taj novac, centralna banka prosledi njegove rezerve i instrukciju privatnoj banci koja onda uveća depozit javne institucije kojoj se prosleđuje novac. I u jednom i u drugom slučaju nije bilo stvaranja novog novca, nego samo promena vlasništva već postojeće količine privatnog depozitnog novca u ekonomiji. To čini oporezivanje mehanizmom redistribucije vlasništva i u teoriji bi trebalo ići u korist manje bogatih. Polako ulazi u modu i treći način da suveren uzme kredit kod privatne banke kao bilo ko drugi od nas. Kao vrhunac poniženja suverena, ovo je i dalje retkost i dovodi do povećanja privatnog depozitnog novca u opticaju jer banka pušta nov kredit.
Ali, nezahvalno je tražiti opšte stavove u načinu finansiranja država. Na primer, Velika Britanija se dugo oslanjala na dozvoljeni minus kod svoje centralne banke. EU regulativa joj je to zabranila. Ona je poštovala taj zakon, dok joj je to odgovaralo, ali kada je 2008. udarila kriza, ona je opet uvela taj mehanizam ne obazirući se ni trenutka na zakon. UK sme, a Srbija ne sme. I? Šta ćeš sad?

Pa zašto Srbija ne dozvoli sebi dozvoljeni minus, kada je centralna banka ionako narodna?

Zaista neke centralne banke su privatne, neke nisu. Jedine centralne banke koje su važne su i privatne: FED, BoE, BoJ, ECB, SNB. Ali, još jedna uvrežena zabluda je da je upravo to ključni bag u sistemu. Nije. Većina profita centralne banke koji dolazi od držanja državnih dugovnih hartija, bez obzira na to ko joj je vlasnik, a država uvek ima udeo u upravljanju i postavljanju izvršnih funkcija, ionako biva vraćeno državi. U svetu se vodi jedna vrlo nepravedna utakmica između nacija, jer većina njih mora da živi od poreza, a upravo najmoćniji imaju trikove da to u nekoj meri izbegnu. Po pravilu, što je društvo moćnije to je teže naći liniju odvajanja trezora od centralne banke. To se zove monetarna suverenost i prerogativ je samo najmoćnijih društava. U suštini ne više od pet: SAD, Velika Britanija, Kina, Japan i Švajcarska. Naravno da sve države tu muvaju i ko zna kakva korisnička prava imaju u sistemu centralne banke, ne zaboravi da su to sve hijerarhijski procesi koji su inherentno koruptivni. Za razliku od Bitkoina, večito fluidni konvencionalni monetarni sistem ni jednog trenutka nije do kraja definisan.
Prerogativ monetarne suverenosti je daleko teže dobiti od teritorijalne. Za teritorijalnu ti trebaju moćna leđa i naoružane face na granici. Za monetarnu moraš da budeš potreban svetu. Samo tada se tvoj žeton koga pravi centralna banka traži. Tek sa tim dolaze trikovi dolaženja do novca van oporezivanja. Dozvoljeni minus britanskog trezora zaista znači da država ima udeo u kreiranju novca. Uveća sebi iznos rezervi, a onda ih prebaci na račun neke privatne banke i naloži joj da uveća depozit neke javne ustanove u njoj. I voilà, nov privatni kreditni novac je kreiran u ekonomiji bez puštanja kredita.

Dobro, ali zar nisi jednog trenutka tvrdio da je ovo bolji sistem od novca 1. vrste gde spada i Bitkoin?

Kružeća obećanja su neminovnost, ne mogu se iskoreniti. Društvo će uvek spontano iznedriti kreditni novac na manje ili više sofisticiran način čim oseti potrebu ili pretnju. Na zlatu se rat može samo izgubiti. Lako dostupan kredit omogućava da društvo raste kada i koliko ono želi. Ceo mehanizam, uključujući i tu osobinu da je vremenom izolovao vlade od čina kreiranja novca ima smisao koliko i vrlo pametna istorijska izolacija crkve. Ali, kao nekada državne fiat valute i ovaj privatni kreditni novac uporno iznova propada.
Bitkoin, bezdugovni novac, je čamac za spasavanje u tim kobnim vremenima. Sa njim rasparuješ svoju sudbinu od sudbine kreditnog novca u raspadu.
"Ne postoji način da se izbegne konačni kolaps izazvan kreditnom ekspanzijom. Alternativa je jedino da li će kriza doći brže usled dobrovoljnog odustanka od dalje ekspanzije kredita ili kasnije kao konačna katastrofa valute u kojoj je izražen". Sa ovom promisli fon Mizesa (Ludwig von Mises) iz "Teorije novca i kredita" treba da počne svaki kurs iz makroekonomije. Dinamika kreditnog novca, ne biva u konačnom ciklusu, nego prevodi sistem iz jedne fiksne tačke nezaduženosti u drugu totalne prezaduženosti nakon koga je neophodan reset u vidu deflatornog ("...dobrovoljni odustanak...") ili inflatornog ("...konačna katastrofa...") kraha.
Nesporna eksperimentalna činjenica, na podacima UK i SAD za poslednjih 120 godina je da ovaj sistem nema kočnice. On mahnito kreira novac (kredite), a onda naglo staje. Na duži period količina novca u opticaju raste eksponencijalno i njegova uloga čuvara vrednosti se raspada. Stotine kreditnih kriza u svetu samo od "privremene" vladine uredbe Ričarda Niksona, tj. ukidanja monetarne funkcije zlata 1971. i gubitak vrednosti rezervne svetske valute dolara za 92% od 1913. su činjenice. Još jedna nesporna eksperimentalna činjenica, na primeru SAD, je da ekonomija raste eksponencijalno od 1650. godine sa prosečnim rastom od 2.9%. Ključno pitanje je: da li monetarni sistem nameće eksponencijalni rast ekonomije ili je obrnuto, ekonomija nameće eksponencijalni rast kredita, tj. depozita u opticaju? Ako je tačno ovo prvo, onda je sistem disfunkcionalan i ne radi kako je zamišljen, jer umesto da servisira ekonomiju, ona servisira njega. Ako eksponencijalni rast ekonomije nije održiv, onda ovakav monetarni sistem uopšte nije moguć.
Centralna banka troši ogromnu energiju na privid kako je za volanom kreditne ekspanzije. Tu bajku zove "transmisioni mehanizam". Dajdžest ove dogme se može naći i u doktorskoj disertaciji Jorgovanke Tabaković (nije šala). Da si prišao jednom centralnom bankaru pre 1980. i rekao mu da se količina privatnog depozitnog novca u ekonomiji može kontrolisati kamatnom stopom na rezerve centralne banke koje ona kreira u procesu kreditiranja banaka, smejao bi ti se u lice. Danas ako mu tvrdiš da se to može postići regulacijom minimuma obaveznih rezervi, kao što se to radilo do 1980. opet će ti se smejati u lice. U stvari, istina je da je centralna banka, do QE-a, bila samo običan refinansijer, kliring kuća privatnih banaka. Jedino što centralna banka može je da utiče na cenu (kamatu) i količinu depozita koje ona stvara. Te rezerve ne samo da nisu u dodiru sa spoljnom ekonomijom nego ih ima mizerno malo u odnosu na kreditni novac privatnih banaka. Uspeh centralne banke u obuzdavanju količine kreditnog novca privatnih banaka u opticaju je jedna tužna nula kroz celu njihovu istoriju.
Privatne banke sa druge strane vrlo brižljivo iznutra gaje kulturu privida kako strašna centralna banka zadaje pravila igre. Regulativa kojoj se podređuju privatne banke u ograničavanju emisije depozita usvaja i nadgleda centralna banka, tačno, ali kao i u slučaju računovodstvenih standarda i ovo je međunarodni standard. Naravno, došao iz kuhinje nadnacionalne privatne institucije, registrovane kao banka i u vlasništvu najvećih privatnih banaka zvane BIS - arhitektonske alegorije Vavilonske kule, smeštene u miru švajcarskog gradića Bazela poznatog po najvećem broju bordela po glavi stanovnika. Srpski guverner tamo dolazi jednom u dva meseca na kratki poslovni ručak, a onda bude isprašen kući. Nakon ručka, pet najjačih privatnih računovodstvenih knjiga sveta se povlače na zatvoreni sastanak.
Autoregulativa se svodi na vrlo konvoluirani matematički postupak klasifikacije i stohastičke simulacije prepun magičnih cifara na presudnim mestima, da bi se emitovanje depozita (kreditiranje) ograničilo količinom kapitala banke. Njen sporedni efekat je upravljanje rizicima (od insolvencije i nelikvidnosti), važnija agenda je da sve privatne banke koriste iste kriterijume procene rizika kako bi se postigao efekat da se ceo sektor ekspandira i kontrahuje kao jedan. Zašto? Jer to privatnim bankama garantuje minimalno korišćenje rezervi centralne banke, žetona koje one ne mogu da proizvedu.
Dakle, ako banka želi da emituje više depozita (kredita) mora da poveća svoj kapital. A to može da uradi na sledeće načine:
- Dokapitalizacijom: emitovanjem još akcija, ovo smanjuje procenat vlasništva koje nosi jedna akcija, što ugrožava postojeće vlasnike (dilution).
- Smanji aktivu: proda nekretnine, opremu u vlasništvu ili podeli otkaze.
Napravi kratku pozajmicu od centralne banke (repo) samo za ovu potrebu (trik se zove window dressing i banke ga obavljaju na kraju računovodstvenog perioda da ulepšaju bilans)
- Emituje svoje korporativne obveznice za prodaju. Ova akcija uklanja novac iz ekonomije na određeno vreme trajanja obveznice.
- Ne potroši profit i ne isplati dividende. Ova akcija reklasifikacije profita na stavku retained earnings uklanja novac iz ekonomije na neodređeno vreme. Dakle, postoji vrlo važna razlika kada banka uveća kapital i kada bilo koji drugi ekonomski akter ne-banka uveća kapital. U slučaju banke to uklanja novac iz kruženja na neodređeno vreme, sve dok banka ne odluči da ga potroši na sebe. Ali što više kredita želi da emituje, to više novca mora tu da stoji nepotrošeno. Ovakva akcija obogaćuje postojeće akcionare.
Ne zaboravi, u idealnom slučaju trebalo bi da postoji samo jedan mehanizam za uklanjanje kreditnog novca iz kruženja: otplata (produktivnog) kredita. Svaki drugi je za sistem toksičan: štednja (koja ga uklanja na kratak period), kolaps banke koji briše ceo bilans i uvećavanje kapitala banke.
Veza eksponencijalnog rasta ekonomije i novca u opticaju nije jasna. Ali akcija povlačenja novca iz opticaja poreklom od dobiti od kamate na kapital banke je dokazano jedan faktor koji izaziva obaveznost rasta.

Recimo da monetarni sistem kreditnog novca zaista zahteva večni eksponencijalni rast da se ne raspadne. Zašto ne bi mogli večno tako da rastemo?

Jer postoje nepotkupljivi zakoni, oni od majke prirode. Jedan od njih, koji nam sreću kvari, je Štefan-Bolcmanov, a onaj najgori, zbog koga nikada nećemo postati bogovi je II zakon termodinamike. Kakvu god mašinu napravio, njen krajnji rezultat osim korisnog rada mora biti i nešto toplote. A naš svemirski brod koji nam daje život - Zemlja ima samo jedan način da oslobodi tu toplotu u okolni vakuum Svemira - zračenjem. Štefan-Bolcman nam onda govori, kolika mora biti njena temperatura, ako se mora osloboditi izvesne količine toplote. Danas oslobađamo oko 12TW toplote. Ako nastavimo da rastemo eksponencijalno istim tempom kao poslednjih 300 godina, oko 2400. godine prosečna temperatura na Zemlji mora biti 100 stepeni celzijusa. Slažeš se da je ovo apsurd?
Ova analiza nema nikakve veze sa efektom staklene bašte i problematikom klime i ugljen-dioksida, Štefan-Bolcman je do te mere kristalno jasan, da sa loncem poznatih dimenzija, nešto vode, termometrom i štopericom možeš izmeriti temperaturu na površini Sunca. I to je školski zadatak. Dakle, ako monetarni sistem zaista zahteva eksponencijalni rast ekonomije da bi postojao u ovoj formi, onda tvrdim sledeće: šta će biti sa dolarom 2020. ne znam. Ali ono što znam sa apsolutnom sigurnošću je da već 2150. njega ovakvog neće biti, jer je termodinamička nemogućnost.

Zašto onda države ne bi napravile svoje kriptovalute? Zar time ne bi i Bitkoin postao suvišan?

To je jedna stvar koju države sigurno neće nikad uraditi. Razmisli šta to znači za novčani poredak? Temelj monetarne ekonomije je da banka kreira novac u činu puštanja kredita. Ako centralna banka napravi kriptovalutu, vraćamo se u stanje fiat valute, tj. državnog novca i barter ekonomije, jer banke postaju samo medijatori, a depozitni novac centralne banke (sada rezerve) bi postale jedino sredstvo plaćanja sa kupovnom moći. Sa druge strane, Bitkoin ne bi ni osetio ovaj potez, jer njegov status najvećeg lanca otvorenog pristupa bez administratora ne bi bio izazvan jednom običnom zatvorenom bazom sa kontrolom pristupa i vladinim sisadminom. Svaki kripto maksimalista bi trebalo da priželjkuje ovako glup potez vlada. Tehnologija kriptovalute je istinski šah-mat vladajućoj ekonomskoj dogmi.

Po ovome onda ne vidim da imamo izbora? Ili imamo bezdugovni novac i sporu ekonomiju razmene sa teško izvodljivim kreditiranjem ili imamo sofisticiranu monetarnu ekonomiju koja mora imati banku za triangularnu transakciju i u njoj uvek nekog ko odlučuje kome i kada pustiti kredit, tj. stvoriti novac. I da igramo tu igru dok ne spržimo Zemlju?

Možda da se svi odreda izmenimo, počnemo da meditiramo i raširimo kosmičku duhovnost tako da svaki od nas poput anđela može da čini samo dobro? Onda je svejedno kakav monetarni sistem imamo.
Problem nije trivijalan, ali pre Gutenberga, dok su pisari bili centri kontrole pismenosti, mislili smo da je svet ravan i star 6000 godina, a žena nastala od muškog rebra. Nakon što smo oslobodili jezičku mrežu otkrili su nam se večni zakoni prirode zapisani jezikom matematike kojima je i Tvorac odlučio da se povinuje. Nekada smo decenijama plaćali harač da nam se zarobljeni kralj vrati iz zatočeništva. Kada nam je Gutenbergova mašina omogućila da postanemo programeri pisanog jezika - gramatike i pravopisa, shvatili smo da je kralj smrtan, samo je ustav besmrtan. Danas, centri kontrole kreiranja novca ulažu divovski trud u stvaranje privida da su izaslanici nevidljive ruke tržišta. Da bolje znaju kom mlekaru dati kredit od ostalih mlekara, kom poljoprivredniku od ostalih poljoprivrednika. Iza tog vela stoji samo lamentiranje nad finansijskim izveštajima kreditnih odbora koji da se sutra zamene bacanjem fer novčića, ekonomija ne bi osetila razliku. Sve što ti lažni proroci rade jeste da puštaju indulgencije svojim prisnima. Kako ekonomska nauka kaže: misalokacija kapitala.
Do 3. januara 2009. nismo imali izbora, jer smo transakcije mogli obavljati samo kroz njih. Izbor je duša Bitkoina. Sada imamo naše cevi za prenos vrednosti. A to što kroz njih teče nije ugroženo u kriznim vremenima kada obećanja počnu da se krše, jer nije opterećeno dugom i ima čvrstu garanciju oskudnosti. Kreditni novac neće otići, ali više nismo u nemilosti bankara. Sada jedni druge držimo u šakama. Čovečanstvo je sazrelo za novo vreme u kome se privatnost transakcije, pravo raspolaganja imovinom neometeno nacionalnim granicama i dobrovoljno oporezivanje vidi kao elementarno pravo.
Sledeći korak istorije će biti distribuirana (p2p) kriptografska mreža kreditnog novca, u kome odluka o puštanju kredita biva oslobođena od centara kotrole, bitkoin postaje rezerva, nenaplativ kredit jasno definisan, a otplata kredita dobrovoljna, motivisana teorijom igara implementiranom u antifragilnu logiku protokola. Možda će upravo ovakav sistem pokazati da je kreditni novac moguć bez obaveznosti rasta. Banke će uspeti tek na tren da podignu glavu i vide obris tog asteroida u naletu...

r3rsOibh.jpg

Portret fra Luke Paćolija, nepoznatog autora (sumnja se i na Da Vinčija). Fratar drži levu ruku na Euklidovim Elementima, desnom demonstrira jedan od dokaza. Dodekaedar, Jedno od 5 savršenih platonskih tela stoji na kopiji njegove ‘Summa de arithmetica, geometria. Proportioni et proportionalita'. Za anonimnog studenta se smatra de je niko drugi do Albreht DIrer. Telo koje visi do pola napunjeno vodom je simbol vojvodske palate Urbina. Na slici je i neobjašnjivo prisustvo jedne muve. 



Komentari (366)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 18:33 18.12.2019

Oh!

Evo ga i drugi dio, ali pitanje je momenta kad ćemo početi pričati o hrani.
mirelarado mirelarado 18:37 18.12.2019

Re: Oh!

aureus
Evo ga i drugi dio, ali pitanje je momenta kad ćemo početi pričati o hrani.


To je džentlmenski odnos prema ovdašnjim blogerkama. Manje smo sklone rizičnim finansijskim poduhvatima, a glad teže podnosimo.
alselone alselone 18:39 18.12.2019

Re: Oh!

Manje smo sklone rizičnim finansijskim poduhvatima, a glad teže podnosimo.


Žene su generalno manje sklonije rizičnim poslovima, što jeste sasvim OK. Recimo, muški vozači Ubera zarađuju više jer brže voze, često i preko dozvoljene brzine, što i nije OK.


a glad teže podnosimo.


Ja bih rekao da muškarci teže podnose glad. Bar je tako opšte uverenje po filmovima, knjigama, priči...
aureus aureus 18:47 18.12.2019

Re: Oh!

Na slici je i neobjašnjivo prisustvo jedne muve.

Nađi muvu na slici koju gledaš na telefonu.
denovo denovo 21:31 18.12.2019

Re: Momenat

Evo ga i drugi dio, ali pitanje je momenta kad ćemo početi pričati o hrani.




ps

Bitkoin je deflatoran, niko neće hteti da ga troši. Kako onda može biti novac?



mirelarado mirelarado 23:47 18.12.2019

Re: Oh!

Ja bih rekao da muškarci teže podnose glad. Bar je tako opšte uverenje po filmovima, knjigama, priči...


Muškarci se unervoze. :) Mislila sam na onu Peđinu dijetu zvanu gladovanje. Zavrtelo mi se u glavi već od čitanja, jer kad ne jedem ništa, padam u nesvest neminovno. Više puta provereno u praksi.
aureus aureus 00:27 19.12.2019

Re: Oh!

mirelarado

Zavrtelo mi se u glavi već od čitanja, jer kad ne jedem ništa, padam u nesvest neminovno. Više puta provereno u praksi.

Za sve je kriv hormon grelin.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:24 19.12.2019

Re: Oh!

alselone
Manje smo sklone rizičnim finansijskim poduhvatima, a glad teže podnosimo.


Žene su generalno manje sklonije rizičnim poslovima, što jeste sasvim OK. Recimo, muški vozači Ubera zarađuju više jer brže voze, često i preko dozvoljene brzine, što i nije OK.


a glad teže podnosimo.


Ja bih rekao da muškarci teže podnose glad. Bar je tako opšte uverenje po filmovima, knjigama, priči...


Ja misllim da je to zato što smo mi uglavnom više skloni kuknjavi (naročito ovi privilegovani beli muškarci, od njih većih sisica nema ).

Moja žena, na primer, nikad ne kuka, ali kad je gladna, i padne joj šećer, nedo bog da joj se neko zameri, oće da ujeda. Zato, za potrebe održavanja skladnih bračnih odnosa, uvek u kolima u vratima, ili u rancu, nosim power barove speciajno za nju, da joj dam da pregrize kad vidim da joj pada šećer...



alselone alselone 03:28 19.12.2019

Re: Oh!

Ja misllim da je to zato što smo mi uglavnom više skloni kuknjavi (naročito ovi privilegovani beli muškarci, od njih većih sisica nema ).

Moja žena, na primer, nikad ne kuka, ali kad je gladna, i padne joj šećer, nedo bog da joj se neko zameri, oće da ujeda. Zato, za potrebe održavanja skladnih bračnih odnosa, uvek u kolima u vratima, ili u rancu, nosim power barove speciajno za nju, da joj dam da pregrize kad vidim da joj pada šećer...


Moja žena je bila vegetarijanac kada smo počeli da se zabavljamo. I prvi put kada je došla kod mene skuvao sam pileću supu i napravio rinflajš. Taj miris detinjstva i bakine kuhinje je em preobratio u normalne, em je kupio evo do danas.

A moguće je i to da je samo bila izgladneli student.
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:08 19.12.2019

Re: Oh!

alselone
Ja misllim da je to zato što smo mi uglavnom više skloni kuknjavi (naročito ovi privilegovani beli muškarci, od njih većih sisica nema ).

Moja žena, na primer, nikad ne kuka, ali kad je gladna, i padne joj šećer, nedo bog da joj se neko zameri, oće da ujeda. Zato, za potrebe održavanja skladnih bračnih odnosa, uvek u kolima u vratima, ili u rancu, nosim power barove speciajno za nju, da joj dam da pregrize kad vidim da joj pada šećer...


Moja žena je bila vegetarijanac kada smo počeli da se zabavljamo. I prvi put kada je došla kod mene skuvao sam pileću supu i napravio rinflajš. Taj miris detinjstva i bakine kuhinje je em preobratio u normalne, em je kupio evo do danas.

A moguće je i to da je samo bila izgladneli student.


Izvnjavam se u tvoje i u svoje ime domaćinu što mu trolujemo ovako rano u životu bloga, probao sam da pročitam tekst, u koji je, vidi se, uložio dosta truda, ali ne vredi, glup sam, uopšte nisam u stanju da pratim izlaganje kolege backa. Ali me veseli pojava drugarice tadejus, koja je namćor i drkoš za primer, ali kvalitetan, mada ni nju ništa ne razumem, sem toga da je jako ljuta zbog sadržaja teksta kao da joj direktno trese kavez, i ovog da je investiranje u nekretnine valjda najbolje, i sam sam došao do tog saznanja intuitivno, mada me je moj finansijski savetnik uvek zasipao brojevima i grafikonima koji to demantuju kad sam ga pitao da li je bolje da od viška para prosto otplatim ostatak kredita za kuću ili da kupim poslovnu zgradu za moju firmu, ili pak uložim to u neke berzanske malverzacije koje je on uvek predlagao iz razumljivih razloga, ali je na kraju i on digao ruke od mene.

Sad, pošto i ja odvajam kintu deci za koledž, da ne moraju sa ovim malim crncima decom ubica i silovatelja da idu u koledže gde će ove da prime preko veze a moja deca će da zbog toga završe kao penhendleri , pitam se da li je to dobra investicija? Mislim, jeste dobra za decu, nego da li je dobra za mene?


alselone alselone 06:24 19.12.2019

Re: Oh!

Ali me veseli pojava drugarice tadejus, koja je namćor i drkoš za primer, ali kvalitetan, mada ni nju ništa ne razumem, sem toga da je jako ljuta zbog sadržaja teksta kao da joj direktno trese kavez, i ovog da je investiranje u nekretnine valjda najbolje, i sam sam došao do tog saznanja intuitivno, mada me je moj finansijski savetnik uvek zasipao brojevima i grafikonima koji to demantuju kad sam ga pitao da li je bolje da od viška para prosto otplatim ostatak kredita za kuću ili da kupim poslovnu zgradu za moju firmu, ili pak uložim to u neke berzanske malverzacije koje je on uvek predlagao iz razumljivih razloga, ali je na kraju i on digao ruke od mene.


Jesi video kako se naljutila na njih, toliko se naljutila da neće ni da im kaže zašto se naljutila nego čeka da sami shvate, malo se dozovu pameti pa će onda valjda zaslužiti valjanu kritiku.

"Not even wrong" logika. Tako i treba. Samo ti to ne razumeš jer si post-op transbeli muškarac.
docsumann docsumann 09:36 19.12.2019

Re: Oh!

alse, prekide nam sam se konverzacija kod Džo Rogana, na predhodnob bitkoin blogu...

mislim da samo ovaj lik sa London Real, intervjuiše ljude raznovrsnijih profila (a da imaju šta da kažu) od Džo Rogana

zajedničko obojici je da su imali emisje sa Dorian Jetsom (6x Mr.O) i sa Pitersonom, ali i iskustva sa DMT-jem



istrajan05 istrajan05 10:35 19.12.2019

Re: Oh!

mirelarado
Ja bih rekao da muškarci teže podnose glad. Bar je tako opšte uverenje po filmovima, knjigama, priči...


Muškarci se unervoze. :) Mislila sam na onu Peđinu dijetu zvanu gladovanje. Zavrtelo mi se u glavi već od čitanja, jer kad ne jedem ništa, padam u nesvest neminovno. Više puta provereno u praksi.

Od svega što je navedeno na prrethodnom blogu, meni se dopala Brajevićeva dijeta, tzv. gladovanje.
I oddmah sam počeo juče da je koristim.
I po hiljadu puta se pokazalo da se esencijalne stvari mogu sažeti (da ne otimam nekome kopirajt) u nekoliko reči - ponekada u jednoj.
Dakle, Brajoviću - alal vera!
Ono što se čudim samome sebi, kako je bilo moguće da takvu stvar zaboravim - tj. smetnem sa uma.
Usput --- negde devedesetih, sretnem jednog momčinu koji je ranije imao oko 110 kila, a potom, pri tom našem susretu, cca 80.
Pitam ga ja - pa kako ti je to uspelo.
Kaže on, nećeš verovati, ali potpuno trivijalno - samo ne jedeš. Sve ostalo ide samo od sebe - i kile odoše.
maksa83 maksa83 10:38 19.12.2019

Re: Oh!

Kaže on, nećeš verovati, ali potpuno trivijalno - samo ne jedeš. Sve ostalo ide samo od sebe - i kile odoše.

Sve je to davno sumirano u srpskim Zen koanima (vicevi o Lali):

- Lalo, zašto s' ti tak'i deb'o?
- Sumnjam na 'ranu...
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:32 19.12.2019

Re: Oh!

srdjan.pajic
namćor i drkoš


drkoš ti u gaćama

mene rastužuje činjenica da ovakva sraćka od teksta pokupi oduševljenja..
a dečko na prvi prigovor samo ima reći kako ne kaže on to nego je samo preveo..
a ubij me ako bi pomenuo da je preveo da niko nije prigovarao..
jbg
otišlo sve u peršun..
Mića Megatrend je bukvalno sve okrenuo u materinu.. sve može.. sve je ok.. nema više aršina nizašta nego udri..
meanwhile in Bulgaria
dečko Bugarin napravi čistač okeana.. jest istina sad ispalo da mu se valjda malo fauna tu isprječila na putu..
ali jbg dijete je razmišljalo o čišćenju okeana..
a Srbin samo ako ima neka trange frange da se uzme neka para.. daj..
mada dobro imaju i Bugari Ružu al Ruža brale zdimila 4 milijarde i zapalila (istina uvatiće je)..
a Srbin prevodi neke frindge tekstove pa onda pokazuje oko vatre ostaloj srpčadi..
e jebatiga
alselone alselone 14:49 19.12.2019

Re: Oh!

alse, prekide nam sam se konverzacija kod Džo Rogana, na predhodnob bitkoin blogu...


Mene to što čitam ne iznenađuje previše jer zaista mislim da možeš normalno živeti na vegetarijanskoj ishrani ako paziš šta jedeš. Sa druge strane, nekim ljudima to ne odgovara, pogotovo ako uzmemo u obzir to kako danas može da izgleda vegetarijanska ishrana i koje to namirnice mogu da se kupe oko nas a da ne posvetiš ceo dan tome.

Ako pogledaš evolutivno, rekao bih da je današnja moderna dijeta jako daleko od onoga na šta je naš organizam navikao i da se to sve jako brzo promenilo, mnogo brže od nas. I da su tu ugljeni hidrati najveći problem.

mislim da samo ovaj lik sa London Real, intervjuiše ljude raznovrsnijih profila (a da imaju šta da kažu) od Džo Rogana

Zanimljivo. Zaista je sjajan skup iskustava koje danas možeš naći na YT. Onaj "tvoj" lik što priča o iskustvima sa drogom mi sada iskaće u related pa sam pogledao još par njegovih klipova. Ludo, burazere. :)
docsumann docsumann 15:17 19.12.2019

Re: Oh!

Zanimljivo. Zaista je sjajan skup iskustava koje danas možeš naći na YT. Onaj "tvoj" lik što priča o iskustvima sa drogom mi sada iskaće u related pa sam pogledao još par njegovih klipova. Ludo, burazere. :)


i on je imao DMT iskustvo.

stvarno je inteligenta i elokventan. nema da mu zafali riječ dok priča kao navijen
ima dosta tako pametnih ljudi kojima je dropga sjebala život. ovaj se još i izvukao...za sada
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:35 19.12.2019

Re: Oh!

jer si post-op transbeli muškarac


Jel ovo opet nešto na račun mog, da prostiš, priusa?
Sad kad sam kupio nove zimske gume, one stare se izakale, i auto mi je kao terensko vozilo, smeo bih i na skijanje sa njim.
alselone alselone 15:42 19.12.2019

Re: Oh!

Jel ovo opet nešto na račun mog, da prostiš, priusa?
Sad kad sam kupio nove zimske I gume, one stare se izakale, i auto mi je kao terensko vozilo, smeo bih i na skijanje sa njim.




E, da mi oće neki Denver ponovo upasti u raspored, pa da vidim i to čudo. Šalim se. Svi hvale Tojotu, toliko da čak razmišljam da mi to bude sledećo auto. Evo samo ovde na blogu, Milanče, ti, tvoj drug Bene, i još poneko koga sam možda zaboravio.

Kako ide skijaška sezona? Ovde u CA se mnogi pakuju pa pale za vikend. To samo ovde može, ujutru na surfovanje, istog dana poslepodne na skijanje.

Nego, je l' slavite danas? Napola vam impičovalo Tramponju. Doduše, neće biti dalje ništa, ali to nije razlog za manjak slavlja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:42 19.12.2019

Re: Oh!

mene rastužuje činjenica da ovakva sraćka od teksta pokupi oduševljenja..
a dečko na prvi prigovor samo ima reći kako ne kaže on to nego je samo preveo..
a ubij me ako bi pomenuo da je preveo da niko nije prigovarao..
jbg
otišlo sve u peršun..


Ništa nije kao što je nekoć bilo... A kad bi ti htela da sedneš, presaviješ tastaturu i napišeš kontratekst za nas sa jeftinijim ulaznicama, možda se posle ne bismo ložili na sve i svašta (ne kažem da je tekst svašta, već sam rekao da nisam bio u stanju da ga ispratim). Ali shvatio sam tvoju poruku: bez jedno tri godine najtežeg mogućeg studiranja ekonomije, finansija i tajni bankarstva, nema šanse da mi, deplorables, išta shvatimo. Zato sam i ja digao ruke i predao se lakim zadovoljstvima, prihvatio ovaj trol koji je počeo drug alselone.

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:52 19.12.2019

Re: Oh!

E, da mi oće neki Denver ponovo upasti u raspored, pa da vidim i to čudo. Šalim se. Svi hvale Tojotu, toliko da čak razmišljam da mi to bude sledećo auto. Evo samo ovde na blogu, Milanče, ti, tvoj drug Bene, i još poneko koga sam možda zaboravio.


Dobro, Milanče i Bene više vole ove tojotine gas guzzlere i penis enlardžere, dok ja volim ova manja kola, za seksualne manijake.

Skijaška sezona je u punom jeku, baš sam bio u subotu sa ćerom ovde u Eldori, rade sve žičare, mada ne i još sve staze, ali jedno 90% je otvoreno. Posle smo i ringišpil overili, i ždrali janjetinu kod Nepalca.

A slavim, naravno, tiho i u svoja četiri zida, iako je sve to jalovo, ali sam se i smorio ovih nedelja, na radiju su prenosili samo ta saslušanja i vremnsku prognozu, ali mi je dalo priliku da čujem mnogo republikanaca i demokrata kako debatuju, a koje inače nikad nisam imao prilike da čujem. I onda sam se smorio još više, jebote, koji polupismeni debili vode ovu zemlju, naročito među republikancima koji su i izabrali i sad brane ovog našeg morona koga su evidentno uhvatili u zlodelu, kao da im ga je majka rodila.
alselone alselone 15:54 19.12.2019

Re: Oh!

Skijaška sezona je u punom jeku, baš sam bio u subotu sa ćerom ovde u Eldori, rade sve žičare, mada ne i još sve staze, ali jedno 90% je otvoreno. Posle smo i ringišpil overili, i ždrali janjetinu kod Nepalca.


Joj miline. Tako ću i ja uskoro. Samo nas dva momka na skijanjac, što znači višak skijanja, karnivorske dijete, video igrica i kupanja u bazenu a manjak spuštanja daske, menjanja gaća i verbalne socijalizacije.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:58 19.12.2019

Re: Oh!

a Srbin prevodi neke frindge tekstove pa onda pokazuje oko vatre ostaloj srpčadi..
e jebatiga




Stvarno volim ovaj tvoj smisao za humor, bez obzira što mislim da si... preoštra, da ne potežem opet nešto iz domena gaća.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:03 19.12.2019

Re: Oh!

alselone
Skijaška sezona je u punom jeku, baš sam bio u subotu sa ćerom ovde u Eldori, rade sve žičare, mada ne i još sve staze, ali jedno 90% je otvoreno. Posle smo i ringišpil overili, i ždrali janjetinu kod Nepalca.


Joj miline. Tako ću i ja uskoro. Samo nas dva momka na skijanjac, što znači višak skijanja, karnivorske dijete, video igrica i kupanja u bazenu a manjak spuštanja daske, menjanja gaća i verbalne socijalizacije.


Ja ne mogu još da se razmašem, ćera je tek prošle godine naučila da skija, pa smo za sada samo na zelenim stazama (ove godine ide na Level 2, ali to kreće u januaru). Ali zato kad odem usred nedelje, e, to je druga priča. Ali onda skijam sam, pa mi ni to ne paše, volim društvo, ili bar još jednog čoveka, da imamo da meljemo na žici, ili, ako ništa drugo, da prijavi tamo ski patroli da sam se skrljao negde u šumici da dođu da me vade.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:15 19.12.2019

Re: Oh!

A kad bi ti htela da sedneš, presaviješ tastaturu i napišeš kontratekst za nas sa jeftinijim ulaznicama, možda se posle ne bismo ložili na sve i svašta (ne kažem da je tekst svašta, već sam rekao da nisam bio u stanju da ga ispratim).

Радо ће угостити на свом налогу тај утук*.

УТУК -- стара српска реч за одговор у расправи
alselone alselone 16:23 19.12.2019

Re: Oh!

Ali onda skijam sam, pa mi ni to ne paše, volim društvo, ili bar još jednog čoveka, da imamo da meljemo na žici, ili, ako ništa drugo, da prijavi tamo ski patroli da sam se skrljao negde u šumici da dođu da me vade.


Ja obožavam da skijam sam. Meni je skijanje = sloboda = mir = manjak ljudi okolo.
istrajan05 istrajan05 16:31 19.12.2019

Re: Oh!

srdjan.pajic
alselone
Skijaška sezona je u punom jeku, baš sam bio u subotu sa ćerom ovde u Eldori, rade sve žičare, mada ne i još sve staze, ali jedno 90% je otvoreno. Posle smo i ringišpil overili, i ždrali janjetinu kod Nepalca.


Joj miline. Tako ću i ja uskoro. Samo nas dva momka na skijanjac, što znači višak skijanja, karnivorske dijete, video igrica i kupanja u bazenu a manjak spuštanja daske, menjanja gaća i verbalne socijalizacije.


Ja ne mogu još da se razmašem, ćera je tek prošle godine naučila da skija, pa smo za sada samo na zelenim stazama (ove godine ide na Level 2, ali to kreće u januaru). Ali zato kad odem usred nedelje, e, to je druga priča. Ali onda skijam sam, pa mi ni to ne paše, volim društvo, ili bar još jednog čoveka, da imamo da meljemo na žici, ili, ako ništa drugo, da prijavi tamo ski patroli da sam se skrljao negde u šumici da dođu da me vade.

Meni je žao što ne mogu da skijam - godinama - zbog levog kolena.
Sažaljevao sam ljude koji nikada nisu skijali kada su pričali kako je more (jebote!) bolje od skijanja.

floki floki 17:22 19.12.2019

Re: Oh!

alselone
Ali onda skijam sam, pa mi ni to ne paše, volim društvo, ili bar još jednog čoveka, da imamo da meljemo na žici, ili, ako ništa drugo, da prijavi tamo ski patroli da sam se skrljao negde u šumici da dođu da me vade.


Ja obožavam da skijam sam. Meni je skijanje = sloboda = mir = manjak ljudi okolo.


ја добар део дана скијам са ћером, она је већ велика, 11.5 година и не треба јој школа скијања, него пичи као права, ни не могу да је стигнем, поготово кад ми је прошле године збрисала са писте па кроз шумицу око дрвећа...

углавном сад више пажње обраћамо на стил, оно, стабилни горњи део тела, скије увек паралелно, карвинг...

за то време је мали у школи, то код аустријанаца буде 2 сата пре подне и 2 сата поподне
мада и њега узмемо некад, па онда се лагано спуштамо по плавим и делимично црвеним пистама...

углавном од суботе 10так дана србија, па назад овамо да препакујемо ствари, па онај фрихендов монтафон ове године, и тамо већ има снега довољно
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:56 19.12.2019

Re: Oh!

Za sve je kriv hormon grelin.

Хормон ghrelin није квантификатор глади, већ напросто биоритам, механизам који те подсећа да једеш. Ево како он ради: научио си да једеш око 13-14 часова, рецимо, и он ће да нешто пре тог доба да се јави у крви. Како год било, јео ти или не, његова концентрација у крви после сат-два има да опадне, и осећај глади ће ишчезнути. Тог ефекта смо сви свесни: заборавио си или ниси стигао да ручаш, и схватиш да је после неког времена осећај глади ишчезао. До вечере, коју организам очекује.

Шта се догађа када прескочиш доручак, па ручак, па вечеру, па опет тако и следећи дан и следећи дан... Па, ништа се не догоди страшно. Организам препозна ситауцију, и каже:

-- Ево нас у проблему, драги мој а вероватно и сви остали из племена-чопора су у сличном q-рцу, већ трећи дан нисмо ухватили никакву животињу да поједемо, нема ни бобица ни смокви, ничега нема, ни мамута, ни неког неандерталца, нема сврхе да те ја грелином подсећам на глад и да те упућујем да правиш масне залихе, нема могућности за то, а ми смо у ова два дана а и вероватно пуно брже, потрошили сав шећер из јетре, крви, мишића, и нема брзовозне енергије више, сада ти ја склањам грелин, хормон глади, јер ћеш ти да пређеш на споровозну енергију, ону на коју те је грелин упућивао да је складиштиш, дакле масти, и не, не бој се, увек у теби има залиха бар за 60 и више дана да не једеш, ваљда до тада налети неки мамут, а ја ћу те припремити за то, за тог мамута -- убацићу ти хормоне, допинговаћу те, да будеш чио и бодар да ухватиш мамута, изоштрићу ти ум, фокусираћу те, а у међувремену реорганизоваћу твоје ћелије, прерадити протеине, покупити све дефектне органеле и дисфункционалне делове у ћелијама, дакле склањам ти грелин и он се више неће јављати, да те омета, док не уловиш тог јебеног мамута...

И онда ми кренумо да ловимо мамута, јер по степама и шумама нема ресторана и објеката са брзом храном, па смо научени да прескачемо доручак-ручак-вечеру у дууугим периодима, ја знам да је један дебељуца нејео скоро 400 дана, под лекарским надзором.

И свима нам се организам тако понаша, нико се због недостатка енергије неће онесвестити од глади (осим у теретани, када имаш burst потрошње шећера из крви), то је психолошки а не физички феномен, да ти фали енергије, а не фали, ту је, не брини се.

Noli timere.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 18:09 19.12.2019

Re: Oh!

Predrag Brajovic

И свима нам се организам тако понаша, нико се због недостатка енергије неће онесвестити од глади (осим у теретани, када имаш burst потрошње шећера из крви), то је психолошки а не физички феномен, да ти, као, сада фали енергије, а не фали, ту је, не брини се.

Noli timere.


jeste osim ako imaš issues sa insuline resistance a ko što ja imam pa sam u trudnoćama fasovala ljekarski nadzor šećera u krvi pa i vidjela da mi šećer pada na 3 ako ne jedem..
to je istina bilo u trudnoći kad hormoni poremete lučenje insulina ali vjerovatno nas ima mnogo koji imamo taj latentni dijabetes a ne znamo (ja eto znam jer su me poćerivati na ta testiranja a to opet jer sam običavala rađati goleme bebe)..
za takve ljude gladovanje može biti opasno
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:10 19.12.2019

Re: Oh!

Ja obožavam da skijam sam. Meni je skijanje = sloboda = mir = manjak ljudi okolo.


Ja volim sa mojom gospođom da skijam (sad zvučim kao čarli, znam), dobro, ona je snowborder, ali smo tu negde, zapravo je ona malo bolja od mene na toj dasci. Mi obično krenemo zajedno, ali se brzo raziđemo, pošto i ja volim sad da radim na stilu, kako kaže floki, pa mi treba više vremena, i posle se ponovo sretnemo dole na liftu, tako da da, i ja ustvari skijam sam, jedino posle imam društvo na liftu. Mada i kad nema nje, raspričam se sa nesrećnikom koji sedi do mene, iako ne poznajem čoveka, šta ću, takav sam . Ali me malko peče savest da idem da skijam kad mi se oće, a ona, jadna, može samo vikendom ili praznikom, a sad i sa dvoje dece neko uvek mora da ostane kod kuće da čuva ovu manju. Eto, da su tu babe i dede, pa da oni pripaze dete dok se mi skijamo, ali nisu, šta ćeš, ne može i jare i pare.

Ovde je ustvari najzgodnije što možeš da odeš na skindžu radnim danom ujutro, iskijaš se do ručka, i posle si na poslu ostatak dana. To je ovde životni stil. Mada sam obično dosta umoran i posle pola dana skijanja, pa mi se na poslu samo priviđaju jastuci...







newimprovedtadejus newimprovedtadejus 18:14 19.12.2019

Re: Oh!

srdjan.pajic
Eto, da su tu babe i dede, pa da oni pripaze dete dok se mi skijamo, ali nisu, šta ćeš, ne može i jare i pare.


poćerajte i to malo na skije što prije, moj ti je savjet..
mi smo se sa najstarijim natezali godinama dok nije proskijao jer smo počeli kad je imao pet..
najmanjeg smo lijepo posadli od druge godine i nisi morao ništa dva put da mu kažeš..
ove godine po prvi put ćemo moći i zajedno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:27 19.12.2019

Re: Oh!

poćerajte i to malo na skije što prije, moj ti je savjet..
mi smo se sa najstarijim natezali godinama dok nije proskijao jer smo počeli kad je imao pet..
najmanjeg smo lijepo posadli od druge godine i nisi morao ništa dva put da mu kažeš..
ove godine po prvi put ćemo moći i zajedno

Што волим ову топлу, породичну атмосферу на блогу, па то ти је...
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:36 19.12.2019

Re: Oh!

newimprovedtadejus
srdjan.pajic
Eto, da su tu babe i dede, pa da oni pripaze dete dok se mi skijamo, ali nisu, šta ćeš, ne može i jare i pare.


poćerajte i to malo na skije što prije, moj ti je savjet..
mi smo se sa najstarijim natezali godinama dok nije proskijao jer smo počeli kad je imao pet..
najmanjeg smo lijepo posadli od druge godine i nisi morao ništa dva put da mu kažeš..
ove godine po prvi put ćemo moći i zajedno


E, bravo! Bismo mi i ovu malu, nego imaju limit da dete mora da ume da koristi nošu, to jest klozet, neće da joj menjaju pelene tamo usred časa skijanja. A mala je tek napunila 2 godine, pa ne ume, ali dogodine bi već mogla. Ova starija je počela sa 6 godina, i prvo je bila jako oduševljena, onda joj je oduševljenje splaslo pre prvog odlaska u planinu, da bi joj se vratilo sa prvim časom na snegu. Ja sam, nažalost samouk skijaš, ne naročito dobar, i ne umem da objasnim, zato smo to prepustili profesionalcima.
aureus aureus 19:55 19.12.2019

Re: Oh!

Predrag Brajovic
Za sve je kriv hormon grelin.

Хормон ghrelin није квантификатор глади, већ напросто биоритам, механизам који те подсећа да једеш. Ево како он ради: научио си да једеш око 13-14 часова, рецимо, и он ће да нешто пре тог доба да се јави у крви. Како год било, јео ти или не, његова концентрација у крви после сат-два има да опадне, и осећај глади ће ишчезнути. Тог ефекта смо сви свесни: заборавио си или ниси стигао да ручаш, и схватиш да је после неког времена осећај глади ишчезао. До вечере, коју организам очекује.

Шта се догађа када прескочиш доручак, па ручак, па вечеру, па опет тако и следећи дан и следећи дан... Па, ништа се не догоди страшно. Организам препозна ситауцију, и каже:

-- Ево нас у проблему, драги мој а вероватно и сви остали из племена-чопора су у сличном q-рцу, већ трећи дан нисмо ухватили никакву животињу да поједемо, нема ни бобица ни смокви, ничега нема, ни мамута, ни неког неандерталца, нема сврхе да те ја грелином подсећам на глад и да те упућујем да правиш масне залихе, нема могућности за то, а ми смо у ова два дана а и вероватно пуно брже, потрошили сав шећер из јетре, крви, мишића, и нема брзовозне енергије више, сада ти ја склањам грелин, хормон глади, јер ћеш ти да пређеш на споровозну енергију, ону на коју те је грелин упућивао да је складиштиш, дакле масти, и не, не бој се, увек у теби има залиха бар за 60 и више дана да не једеш, ваљда до тада налети неки мамут, а ја ћу те припремити за то, за тог мамута -- убацићу ти хормоне, допинговаћу те, да будеш чио и бодар да ухватиш мамута, изоштрићу ти ум, фокусираћу те, а у међувремену реорганизоваћу твоје ћелије, прерадити протеине, покупити све дефектне органеле и дисфункционалне делове у ћелијама, дакле склањам ти грелин и он се више неће јављати, да те омета, док не уловиш тог јебеног мамута...

И онда ми кренумо да ловимо мамута, јер по степама и шумама нема ресторана и објеката са брзом храном, па смо научени да прескачемо доручак-ручак-вечеру у дууугим периодима, ја знам да један дебељуца нејео скоро 400 дана, под лекарским надзором.

И свима нам се организам тако понаша, нико се због недостатка енергије неће онесвестити од глади (осим у теретани, када имаш burst потрошње шећера из крви), то је психолошки а не физички феномен, да ти, као, сада фали енергије, а не фали, ту је, не брини се.

Noli timere.

S obzirom da si nekad gladan više, nekad manje, moguće je da to ima veze sa količinom grelina (koji je, ovo će možda nekome biti interesantno, izdvojen tek 1994) u krvi.

Ako si preskočio ručak glad će da umine i vjerovatno će se javiti još par puta do večere (zaista sve zavisi kako si naučio).

Bitno je naglasiti da nećeš nužno biti sve gladniji i gladniji ako ne jedeš nego će ti glad dolaziti i odlaziti u talasima (što sve ima veze sa lučenjem grelina) ali jednom kad naučiš da tolerišeš glad (što je lakše nego što mnogi pretpostavljaju), recimo tako što počneš praktikovati intermitent fasting, osjećaj gladi se javlja sve rjeđe, manje je intenzivan i lakše se podnosi. Na kraju preskakanje bilo kog obroka ne bude nikakav big deal, što bi rekli u Kraljevu.
Da li se to u nekom konkretnom slučaju dešava zato što se luči manje grelina ili se luči isto kao ranije samo si sad na njega rezistentniji, mislim da nije lako reći jer je teško u realnom vremenu pratiti šta se dešava sa nekim hormonima.

Inače, kad sam spomenuo grelin, htio sam reći: "gladna si zbog hormona, ne zbog toga što ti u tom trenutku ćelije skapavaju od nedostatka energije".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:05 19.12.2019

Re: Oh!

Bitno je naglasiti da nećeš nužno biti sve gladniji i gladniji ako ne jedeš nego će ti glad dolaziti i odlaziti u talasima (što sve ima veze sa lučenjem grelina) ali jednom kad naučiš da tolerišeš glad (što je lakše nego što mnogi pretpostavljaju), recimo tako što počneš praktikovati intermitent fasting, osjećaj gladi se javlja sve rjeđe, manje je intenzivan i lakše se podnosi. Na kraju preskakanje bilo kog obroka ne bude nikakav big deal, što bi rekli u Kraljevu.

Нема глади.
Глад нестане.
Нема никаквог херојског отпора глади, јер ње нема.
Можда те некад заголица, али то је сасвим спорадично.
Da li se to u nekom konkretnom slučaju dešava zato što se luči manje grelina ili se luči isto kao ranije samo si sad na njega rezistentniji, mislim da nije lako reći jer je teško u realnom vremenu pratiti šta se dešava sa nekim hormonima.

Престане да се лучи.
Организам каже --- дај да не зајебавамо сиротог човека.
Мерено је.

Не знам одакле ти ови ставови?

Да поновим: Dr Jason Fung.
Гуглајте по њему.

Ovde je opisano moje iskustvo: https://twitter.com/PredragBrajovic/status/1160592352186118146?s=20
aureus aureus 20:16 19.12.2019

Re: Oh!

Да поновим: Dr Jason Fung.
Гуглајте по њему.

Znam za Funga, pregledao sam 10-20 YouTube videa, bio na njegovom sajtu, razmišljao o onome što sam čuo.
dbacko dbacko 20:24 19.12.2019

Re: Oh!


Predrag Brajovic


УТУК -- стара српска реч за одговор у расправи



Jedno pitanje za jezičke virtuoze. Tragam za adekvatnim srpskim prevodom dve reči: ledger i usury.

Ledger :

Čak i ako pitate računovođe oni se služe terminom "glavna knjiga" iako mi to ne deluje adekvatno u većini slučajeva. Ovo je u principu evidencija bilo koje vrste. Ne znam može li se iskopati ili iskonstruisati nešto od pre Vuka umesto evidencija?

Usury:

...je od WW2 zabranjena reč. Još samo prof Werner sme da je upotrebi. Pre toga je još od Sv. Tome Akvinskog bila glavni motiv političke ekonomije. Ona u engleskom jeziku ima snažno značenje. Para uši kao reč genocid. I treba. Reći samo zelenaštvo nije dovoljno. Neko žovijalno shvatanje zelenaštva je: "Kamata <N% je ok, ali >N% već nije". Usury je mnogo jače od toga. Kako kaže Zarlenga u "The Lost Science Of Money", usury je kada se zloupotrebi sama definicija novca. Prvo što pada na pamet je 1na1 prevod uzurpacija, ali kod nas to može biti bilo čega, dok se takva reč na engleskom čuva samo za kontekst zloupotrebe monetarnog sistema.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:38 19.12.2019

Re: Oh!

Уписник
Лихвар, зеленаш.
dbacko dbacko 20:42 19.12.2019

Re: Oh!

Predrag Brajovic
Уписник
Лихвар, зеленаш.



Lihva je odlična ideja.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 20:42 19.12.2019

Re: Oh!

newimprovedtadejus
srdjan.pajic
namćor i drkoš


drkoš ti u gaćama

mene rastužuje činjenica da ovakva sraćka od teksta pokupi oduševljenja..
a dečko na prvi prigovor samo ima reći kako ne kaže on to nego je samo preveo..
a ubij me ako bi pomenuo da je preveo da niko nije prigovarao..
jbg
otišlo sve u peršun..
Mića Megatrend je bukvalno sve okrenuo u materinu.. sve može.. sve je ok.. nema više aršina nizašta nego udri..
meanwhile in Bulgaria
dečko Bugarin napravi čistač okeana.. jest istina sad ispalo da mu se valjda malo fauna tu isprječila na putu..
ali jbg dijete je razmišljalo o čišćenju okeana..
a Srbin samo ako ima neka trange frange da se uzme neka para.. daj..
mada dobro imaju i Bugari Ružu al Ruža brale zdimila 4 milijarde i zapalila (istina uvatiće je)..
a Srbin prevodi neke frindge tekstove pa onda pokazuje oko vatre ostaloj srpčadi..
e jebatiga


e hebiga pile moje... "ovde (chitaj 'tamo daleko') se amaterski priprema da sviri..."
Prichao sam ovde o eroziji standarda, pa sam naljutio neke/sve. Ne ide.
Ko zna zashto je to dobro. Nek smo mi zivi i zdravi.
dragosevacsutra dragosevacsutra 21:12 19.12.2019

Re: Oh!

koga su evidentno uhvatili u zlodelu, kao da im ga je majka rodila.


u kakvom zlodelu su ga uhvatili?

nikvet pn nikvet pn 11:32 20.12.2019

Re: Oh!

Predrag Brajovic

Za sve je kriv hormon grelin.
...

Шта се догађа када прескочиш доручак, па ручак, па вечеру, па опет тако и следећи дан и следећи дан... Па, ништа се не догоди страшно. Организам препозна ситауцију


Лепо госн Брајо, мој наклон. Углавном тачно, тек мало да допуним.

За осећај глади примарни сензори су параметри крви (глукоза, липиди, протеини...) који пале лампице а грелин се ту надовезује као аларм. Ако нема уноса хране креће потрошња гликогена из јетре и мишића, па затим резерве масти из сала и најзад протеина из мишићног ткива. Тајминг је различит по врстама а богами и индивидуално; физиологија.

Хербивори, биљоједи преживари имају физиолошки ниво глукозе у крви упола мањи од карнивора и омнивора. То није 3-5-8% мање него читавих 50%; зашто? Отприлике зато што се хране неквалитетном храном која захтева много унутрашње обраде. Данашњи залогај ће се појавити у крви тек кроз пар дана или недеља - за разлику од наше модерне хране са високо обрађеним УХ који претрче у крв практично моментално. Детектован вишак организам паркира у гликогену резерву па потом у масти. Како се паркира исто тако се и испаркира. Управо то својство се користи за тов, за одржање или за скидање килаже, по жељи.

Све ствари су у основи једноставне осим ако се намерно закомпликују што је добар знак да ту неко лепо зарађује. Пример: банке, отуд публици напета пажња према алтернативи. Тадејушина неаргументована нервоза је симптоматична, подсећа на попиздитис ковача-поткивача кад су трактори изишкали коње.
cmix909 cmix909 14:57 20.12.2019

Re: Oh!

Predrag Brajovic
...Шта се догађа када прескочиш доручак, па ручак, па вечеру, па опет тако и следећи дан и следећи дан... Па, ништа се не догоди страшно. Организам препозна ситауцију, и каже:

-- ...увек у теби има залиха бар за 60 и више дана да не једеш...


U prvom delu ovog interesantnog bloga je Floki skrenuo paznju na dokumentarac o ruskim iskustvima (jos ga nisam gledao), koja su i tema knjige [i]Gladovanje radi zdravlja
Nikolajeva i Nilova (prevod iz 1977.), a gde nije pomenuta mogucnost javljanja glavobolje, usled koje sam oba svoja eksperimenta s neuzimanjem hrane prekinuo posle samo jednog i po dana. Drugog dana glad bi bila slabija i njeni povremeni impulsi nisu bili dugi. Povod ovim pokusajima (uprkos vrlo vitkoj liniji) manje je bila knjiga, a vise strajkovi gladju u Severnoj Irskoj, kada su neki zatvorenici umrli tek posle dva meseca.

Veoma je zanimljiva razlika u psiholoskim posledicama kod voljnog i prinudnog gladovanja -- za ovo drugo postoji obilje groznih ilustracija, ne samo u 'uspomenama' logorasa sirom Zemljinog sara. Pada mi na um i kako je Pavle Savic (sifrant pri vrhovnom stabu) pricao da je godinama posle rata spavao s kriskom hleba pod jastukom. Send me the pillow that you eat on...

docsumann docsumann 15:49 20.12.2019

Re: Oh!


dr zura je te ruske totalne dijete promovisao na blogu prije par godina
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:00 18.12.2019

Ijao, jao, jao

mene bukvalno mozak zaboli od ovolike količine besmislica..
htjela sam da provjerim ima li ijedne rečenice koju ne bi mogla osporiti ali mi bukvalno muka da čitam..
na stranu što je sve nakaradno pride je i tako intelektualno nepošteno..
kao eto ti braniš bitkoin od nekih tamo napada poput bitkoin nije državni i sve tako neke bedastoće..
a na prosta pitanja o prednostima ni mukajet..
volatilnost da ne pominjemo..
probleme postojećeg novca ditto..
pa to bukvalno vrijeđa inteligenciju..
brate baš da izvineš sraćka
ali ajde, ni prvi ni poslednji koji je pokušao pa promašio, na greškama se uči..
ono što je meni tu porazno jeste koliko smo mi kao društvo izgubili svaki orjentir u procjeni kvaliteta da i ovakve površne budalaštine prolaze uz pohvale i malteneoduševljavanja..
kao eeeeeeeej evo ga osto je i jedan pismen Srbin pod šljivom..
ja odbijam da povjerujem da je stvarno dotle došlo
jeste bilo bezveze i ono kad nikom i ničemu nismo vjerovali, niko nije bio dobar dok bog lično ne kaže da je dobar, sve je bilo osporavano..
al brate sad mi se čini da se oduševaljavamo bukvalno slabim prevodima uradaka cringe fringe ludaka..
ne znam
nije dobro
jeste to malo i globalni trend, ako može Tramp a što ne bi..
ali opet
Brajoviću brate slatki
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:04 18.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Brajoviću brate slatki

Слатки брат одговара на конкретне примедбе.
Кад их има.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:11 18.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Predrag Brajovic
Brajoviću brate slatki

Слатки брат одговара на конкретне примедбе.
Кад их има.


pa šta ćeš konkretnije od straw man-a i odbijanja da se da bilo kakav odgovor na bilo koje pitanje uz iznošenje gomile besmislica tipa kreditiranje je moguće samo uz rast (dal bješe eksponencijalni)..
jel ja sad treba da se rspravljam na temu dal kreditiranje može da funkcioniše i bez rasta? for real?
to se tebi čini kao teza dostojna rasprave?
tu bukvalno ima brat bratu par desetina što besmislica što tako nakaradnog tumačenja da ja nemam riječi..
kao da ti na recept o plećki neko da prigovor da slatko goji..
prosto besmislena papazjanija..
ma daj..
kako brate nisi primjetio
G.Cross G.Cross 20:40 18.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
Predrag Brajovic
Brajoviću brate slatki

Слатки брат одговара на конкретне примедбе.
Кад их има.


pa šta ćeš konkretnije od straw man-a i odbijanja da se da bilo kakav odgovor na bilo koje pitanje uz iznošenje gomile besmislica tipa kreditiranje je moguće samo uz rast (dal bješe eksponencijalni)..
jel ja sad treba da se rspravljam na temu dal kreditiranje može da funkcioniše i bez rasta? for real?
to se tebi čini kao teza dostojna rasprave?
tu bukvalno ima brat bratu par desetina što besmislica što tako nakaradnog tumačenja da ja nemam riječi..
kao da ti na recept o plećki neko da prigovor da slatko goji..
prosto besmislena papazjanija..
ma daj..
kako brate nisi primjetio


Jeste brate, sestro.

Bilo bi lepo da postoji nesto kao Bezgresno zacece ali oni što se klade na Mozartu makar ne prave nauku od toga.


Ili prave za sebe ali ih niko ne uzima za ozbiljno.

dbacko dbacko 11:06 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
mene bukvalno mozak zaboli od ovolike količine besmislica..
ko može Tramp a što ne bi..
ali opet
Brajoviću brate slatki



Ja uporno pokušavam sa vama da uđem u razgovor, vidim da ste iz nekog razloga lično uvređeni tekstom, ponavljate opšta mesta i ad hominem argumente, ali niste mi rekli jedno jedino mesto gde sam to pogrešio?

Vaš prethodni odgovor je bio do te mere neozbiljan, "ne postoji nikakav dugovni novac" da ja na to uopšte ne mogu da se nastavim.

Koje to osnove ne znam, molim vas recite mi, meni je interesu pre svega da ih naučim?

Svaki argument u tekstu je potkpreljen referencom. Protiv koje imate argument? Šta nisam razumeo?

Ovaj poslednji post je jedno pametovanje u prazno. Japajakanje.

a na prosta pitanja o prednostima ni mukajet..


Pa gde su ta pitanja, hajde dajte ih molim vas?

Ako vas mrzi da čitate nađite strpljenja onda barem za ovaj video, jednog vrhunskog advokata koji će vam svariti rad prof. Wernera u 20min:




I kako to mislite "volatilnost da ne pominjemo", nije valjda da očekujete da vam neko reši jednačinu zašto je kompleksni sistem volatilan? U nekoliko odgovora sam naveo da nije samo bitkoin volatilan. Pa imali ste oktobarsko pucanje repo marketa sa skokom od 400% repo stope u momentu, jer se insolventni leševi od globalnih banaka od 2008. ponašaju kao rogovi u vreći, malo po malo nisu u stanju da jedne druge kreditiraju sa 100% kolateraliziranosti na 24 do 72 sata.

Pitate me "šta fali FED upravljanju dolarom". NIŠTA. Kamo sreće da FED upravlja dolarom, jer iako je privatan, Trump (hvala Bogu pa imamo Trampa, gospođo) ima pravo da bira ljude koji ga vode. Upravo ovaj interbankarski sistem setlmenta (kako ga ga definiše Džefri Snajder "eurodollar system based on exchanging mutual liabilities" služi da se globalne banke otarase okova setlmenta kroz centralne banke, jer su one ipak nekako na dometu glasačkog tela. I ne hvatajte se za tastaturu prerano, "eurodolar" nije ono što vam piše na investopediji "depozit u dolarima banke koja nije u US jurisdikciji". I to nije još od kada je Milton Fridman postavio pitanje: "Šta je eurodolar?" high-profile bankarima 70ih. Kada je dobio taj školski odgovor, rekao je da je to norotna glupost. E taj sistem u kome je repo osnovna vrsta transakcije za njegovo funkcionisanje od 2007 zapinje. Zašto zapinje? Zbog volatilnosti! A otkuda volatilnost? Pa nema ko da je spreči. Funkcioniše van bilo koje pravne jurisdikcije.

Bitkoin vam je volatilan? Evo vam primer stabilnosti onda:

United States Overnight Repo Rate

Nijednog momenta nisam potcenjivao značaj tehnologije dugovnog novca, ali iako u teoriji ne bi trebao on uporno puca kao čuvar vrednosti. Imate li kontrargument da ne? Zar ne bio bilo pametno onda razmisliti o čuvanju vrednosti u nečem drugom? To što je nekretnina postala štedni račun nameće džinovske patnje i poremećaje u društvima.



Onaj savet za polaganje ispita za finansijskog savetnika vam je stvarno bio promašaj. Apsolutno nema nikakve veze sa temom. Da li vi to nasedate na takve statusne budalaštine ili zaista mislite da to vredi? CFA ispit je nešto kao kafić u koga više niko ne izlazi pa se sada iznajmljuje za proslavu rođendana. Jedna šema koja je odavno difundovala. A služila je samo toliko da se ekonomista ne osramoti ako je u društvu računovođa ili inženjera. Iz njega ne može da se nauči ni stohastička analiza ni numerička optimizacija, a ono malo što se pokupi verovatnoće i statistike je taman toliko da umišljena pametnica od sertifikovanog postane opasna po okolinu. Insajderi to zovu "dumb money". Znači šta nam ostaje od CFA? Da, ETIKA :)
maksa83 maksa83 11:15 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao


newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:22 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83



zlobniče
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:25 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

dbacko

...


znači dolaru fali što njime upravlja Tramp?
prenodst je dakle ako bismo imali novac kojim niko ne upravlja?
to smo imali
vijekovima, milijenijumima
nije radilo
navedi jedan problem dolara sada.. koji je?
jel previše ili premalo volatilan?
vrijedi previše ili premalo?
ljudi mu vjeruju previše ili premalo?
budućnost mu je previše neizvjesna ili ima premalo izvjenosti?
i onda mi kaži koji od tih problema bitkoin rješava..

eto ajde da krenemo odatle..
CFA što se tiče.. ma važi.. reformisaćemo sistem finansija bez da ga prvo razumijemo..
good luck..
maksa83 maksa83 11:27 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
maksa83



zlobniče

Evo, sad ćemo da stradamo mi nenaoružani civili.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:33 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
newimprovedtadejus
maksa83



zlobniče

Evo, sad ćemo da stradamo mi nenaoružani civili.


ma nećete..
nemam vremena a ni energije..
bila jutros na dječijem božićnom koncertu.. oprostićete al ne merem stvarno..
dbacko dbacko 12:06 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
dbacko

...


znači dolaru fali što njime upravlja Tramp?
prenodst je dakle ako bismo imali novac kojim niko ne upravlja?
to smo imali
vijekovima, milijenijumima
nije radilo
navedi jedan problem dolara sada.. koji je?
jel previše ili premalo volatilan?
vrijedi previše ili premalo?
ljudi mu vjeruju previše ili premalo?
budućnost mu je previše neizvjesna ili ima premalo izvjenosti?
i onda mi kaži koji od tih problema bitkoin rješava..

eto ajde da krenemo odatle..
CFA što se tiče.. ma važi.. reformisaćemo sistem finansija bez da ga prvo razumijemo..
good luck..


Gospođo imate očigledno toliki Tramp derangement sindrom da vam je moja fora prešlo preko glave nije je ni okrznula.


Dolar je dugovni novac. Jedinica mere nastaje dekretom države. Nekada je značila oznaku za težinu srebra određene čistoće, a danas smao naređenje države da se sve depozitne obligacije nastale u sektoru centrale i privatnih banaka moraju zamenjivati u odnosu 1:1. Kako to 1:1 može preko noći postati 1:0 (ovo mi liči na volatilnost, a vama?) bez obzira na naređenje pitajte Leman bradrse.

Dugovni novac nastaje u procesu kreditiranja koje vrši privatna ili centralna banka.

Bitkoin nije dugovni novac. Njegovo postojanje za sobom ne vuče ničiju obligaciju. Ovakav novac se zove još i commodity novac. Na vama je da odlučite da li je ta njegova osobina vredna vaše pažnje.

Čitajući vaše investicione savete niže, rekao bih da vam ga je sam Bog poslao da vam jednog dana spase to malo što će ostati da se spase.


CFA nije meste na kome možete razumeti "sistem finansija". To je samo ispit za investicionog savetnika.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:15 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

dbacko
newimprovedtadejus
dbacko

...


znači dolaru fali što njime upravlja Tramp?
prenodst je dakle ako bismo imali novac kojim niko ne upravlja?
to smo imali
vijekovima, milijenijumima
nije radilo
navedi jedan problem dolara sada.. koji je?
jel previše ili premalo volatilan?
vrijedi previše ili premalo?
ljudi mu vjeruju previše ili premalo?
budućnost mu je previše neizvjesna ili ima premalo izvjenosti?
i onda mi kaži koji od tih problema bitkoin rješava..

eto ajde da krenemo odatle..
CFA što se tiče.. ma važi.. reformisaćemo sistem finansija bez da ga prvo razumijemo..
good luck..


Gospođo imate očigledno toliki Tramp derangement sindrom da vam je moja fora prešlo preko glave nije je ni okrznula.


Dolar je dugovni novac. Jedinica mere nastaje dekretom države. Nekada je značila oznaku za težinu srebra određene čistoće, a danas smao naređenje države da se sve depozitne obligacije nastale u sektoru centrale i privatnih banaka moraju zamenjivati u odnosu 1:1. Kako to 1:1 može preko noći postati 1:0 (ovo mi liči na volatilnost, a vama?) bez obzira na naređenje pitajte Leman bradrse.

Dugovni novac nastaje u procesu kreditiranja koje vrši privatna ili centralna banka.

Bitkoin nije dugovni novac. Njegovo postojanje za sobom ne vuče ničiju obligaciju. Ovakav novac se zove još i commodity novac. Na vama je da odlučite da li je ta njegova osobina vredna vaše pažnje.

Čitajući vaše investicione savete niže, rekao bih da vam ga je sam Bog poslao da vam jednog dana spase to malo što će ostati da se spase.


CFA nije meste na kome možete razumeti "sistem finansija". To je samo ispit za investicionog savetnika.


gospođa ti u gaćama

ajde da vratimo na klikere..
pošto kanda ne ide drugačije..
kad ti sutra uspiješ da se uvališ nekome na platu i on ti tu platu isplati
- može to da uradi na osnovu ugovora u kom će pisati da ti duguje 1000 evra svaki mjesec a koje će ti isplatiti po tekućem kursu u dinarima
- može da ti obeće recimo 160.000 dinara
- možda bi mogao i recimo da ti obeća petinu bitkoina

Koja je prednost ako ti obeća petinu bitkoina?
Da li očekuješ da ti dok god radiš za njega isplaćuje istih tih petinu bitkoina? Ili je fer da se to nekako vrmenom mijenja? Kako je fer da se mijenja? Koji aršin ćeš koristiti da vidiš kako tvoja buduća primanja u bitkoina treba da se mijenjaju?
Kako bi se ti s tim poslodavcem dogovorio koliko treba da ti plaća?

Eto ajmo tako pa da vidimo šta bi tu moglo da krene po zlu
dbacko dbacko 12:15 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

jel ja sad treba da se rspravljam na temu dal kreditiranje može da funkcioniše i bez rasta? for real?


For real gospođo. For real.

Pokažite mi jedno mesto u istoriji gde pad ekonomske aktivnosti nije napravio frku u bankarskom sektoru? Razmišljate vrlo bukvalno i isključivo na prvu loptu. Svedimo se na zadnjih 200 godina i na periode mira: sve ekonomske krize su finansijske krize.

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:21 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

dbacko
jel ja sad treba da se rspravljam na temu dal kreditiranje može da funkcioniše i bez rasta? for real?


For real gospođo. For real.

Pokažite mi jedno mesto u istoriji gde pad ekonomske aktivnosti nije napravio frku u bankarskom sektoru? Razmišljate vrlo bukvalno i isključivo na prvu loptu. Svedimo se na zadnjih 200 godina i na periode mira: sve ekonomske krize su finansijske krize.



tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

upravo gledaš krizu izazvanu realnim faktorima..
od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..
pa nekad vraćali a nekad ne..
i ti sad došao da objasniš da je sistem pozajmljivanja neodrživ..
koči majstore.. koooooooooooči...
maksa83 maksa83 12:27 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

Statistički, nešto sa gaćama?

od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..

... gaće.

Sad mi pade na pamet (Pleki, ako si još u fazonu da sponzorišeš), ako bi mogao da se napravi neki blokčejn-gaće-šering startap, dakle kao Uber samo za gaće. Fale ti čiste gaće, ali sve radnje su zatvorene, i imaš neku službu koja donosi gaće gde god da si i odnosi prljave, garancija da se gaće u opticaju dele samo među najbližima obezbeđuje kroz blockchain.

Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...

dbacko dbacko 12:28 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Koja je prednost ako ti obeća petinu bitkoina?
Da li očekuješ da ti dok god radiš za njega isplaćuje istih tih petinu bitkoina? Ili je fer da se to nekako vrmenom mijenja? Kako je fer da se mijenja? Koji aršin ćeš koristiti da vidiš kako tvoja buduća primanja u bitkoina treba da se mijenjaju?
Kako bi se ti s tim poslodavcem dogovorio koliko treba da ti plaća?


Gospođo,

još jednom: to nije tema.

Nađite mi poslodavca koji će me platiti petinu koina mesečno i kome srpski pasoš ne izaziva gadljivu grimasu na faci i tamo sam do penzije.

Imam samo jedan uslov: da ne radim na Bazel okviru upravljanja rizicima.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:33 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

dbacko

Gospođo,

još jednom: to nije tema.

Nađite mi poslodavca koji će me platiti petinu koina mesečno i kome srpski pasoš ne izaziva gadljivu grimasu na faci i tamo sam do penzije.

Imam samo jedan uslov: da ne radim na Bazel okviru upravljanja rizicima.


e pa ne može nije to tema..
tema je bogami..
ako si uzeo da objašnjavaš kako dugovni novac (a zamjerim ti što nisi bio maštovitiji, što si se stiso).. e dakle ako bi ti da objašnjavaš kako je taj novac dugovni kvaran, sistem truo, kreditiranje nemoguće, sve otišlo dođavola i mora da se mijenja..
e pa daj onda da vidimo kakve tačno promjene si ti tu predvidio..
znači ti do penzije za petinu koina..
važi..
zvuči kao dosta solidan plan
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:35 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

Statistički, nešto sa gaćama?

od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..

... gaće.

Sad mi pade na pamet (Pleki, ako si još u fazonu da sponzorišeš), ako bi mogao da se napravi neki blokčejn-gaće-šering startap, dakle kao Uber samo za gaće. Fale ti čiste gaće, ali sve radnje su zatvorene, i imaš neku službu koja donosi gaće gde god da si i odnosi prljave, garancija da se gaće u opticaju dele samo među najbližima obezbeđuje kroz blockchain.

Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...



fakat si se dobro sjetio
rješavaš odmah i problem šta ako ti taj podvali neoprane gaće.. tačno ga uvatiš koji je i nane mu se nanine..
nema implozije, nema problema
istrajan05 istrajan05 13:07 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

Statistički, nešto sa gaćama?

od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..

... gaće.

Sad mi pade na pamet (Pleki, ako si još u fazonu da sponzorišeš), ako bi mogao da se napravi neki blokčejn-gaće-šering startap, dakle kao Uber samo za gaće. Fale ti čiste gaće, ali sve radnje su zatvorene, i imaš neku službu koja donosi gaće gde god da si i odnosi prljave, garancija da se gaće u opticaju dele samo među najbližima obezbeđuje kroz blockchain.

Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...


Strašno!
Zajebavaš se, a ovako ozbiljne stvari su u pitanju.
Dođe mi da postavim jedan recept za kačamak - kako bi blog ispunio svoju svrhu.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:08 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

Statistički, nešto sa gaćama?

od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..

... gaće.

Sad mi pade na pamet (Pleki, ako si još u fazonu da sponzorišeš), ako bi mogao da se napravi neki blokčejn-gaće-šering startap, dakle kao Uber samo za gaće. Fale ti čiste gaće, ali sve radnje su zatvorene, i imaš neku službu koja donosi gaće gde god da si i odnosi prljave, garancija da se gaće u opticaju dele samo među najbližima obezbeđuje kroz blockchain.

Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...



Daj bar BMC (Business Model Canvas), ako nemaš ceo pitch deck. To ćeš posle sa biznis planom i financial forecast.
maksa83 maksa83 13:13 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Dođe mi da postavim jedan recept za kačamak - kako bi blog ispunio svoju svrhu.

Nemoj, već smo u ozbiljnoj transgresiji sa onim sirevima i kajmacima, na Brajovićevim blogovima se propagira gladovanje, ne jedenje, nismo banovani samo zbog njegove blagorodne i tolerantne prirode.
istrajan05 istrajan05 13:16 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
Dođe mi da postavim jedan recept za kačamak - kako bi blog ispunio svoju svrhu.

Nemoj, već smo u ozbiljnoj transgresiji sa onim sirevima i kajmacima, na Brajovićevim blogovima se propagira gladovanje, ne jedenje, nismo banovani samo zbog njegove blagorodne i tolerantne prirode.

Bogami, ja sam ozbiljno zahvalan Brajoviću na receptu za gladovanje na prethodnom blogu - tako da ću i kačamak da redukujem.
Već drugi dan kako upražnjavam taj recept.
Javiću koliko ću izdržati.
A znajući dosadašnjeg sebe - mogu izdržati, kao i koješta drugo, dugo.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 13:17 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

istrajan05

Bogami, ja sam ozbiljno zahvalan Brajoviću na receptu za gladovanje na prethodnom blogu - tako da ću i kačamak da redukujem.
Već drugi dan kako upražnjavam taj recept.
Javiću koliko ću izdržati.
A znajući dosadašnjeg sebe - mogu izdržati, kao i koješta drugo, dugo.


hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?
kako li joj je..
maksa83 maksa83 13:21 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?

Verovatno donosi i malo kasnije odnosi prazan tanjir, jer red mora da se zna!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:21 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
Dođe mi da postavim jedan recept za kačamak - kako bi blog ispunio svoju svrhu.

Nemoj, već smo u ozbiljnoj transgresiji sa onim sirevima i kajmacima, na Brajovićevim blogovima se propagira gladovanje, ne jedenje, nismo banovani samo zbog njegove blagorodne i tolerantne prirode.


Samo da kažem da se kajmak i kačamak odlično slažu.

A kao drugo, ne manje važno: hvala domaćinu na ne-banovanju zbog trolovanja.
cmix909 cmix909 13:50 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
...Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...

I slogan.
Ko kasni na nošu, upada u nišu -- novo u Beogradu, uskoro i Nišu.
istrajan05 istrajan05 14:07 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
istrajan05

Bogami, ja sam ozbiljno zahvalan Brajoviću na receptu za gladovanje na prethodnom blogu - tako da ću i kačamak da redukujem.
Već drugi dan kako upražnjavam taj recept.
Javiću koliko ću izdržati.
A znajući dosadašnjeg sebe - mogu izdržati, kao i koješta drugo, dugo.


hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?
kako li joj je..

Ma!
Nije joj lako sa mnom - posebno što je mašinski inženjer.
No, kačamak i proja su, uglavnom, na meniju vikendom.
Pošto jako volim da budu poplašeni i belim lukom - a ne mogu da se najedem beloga luka, radnim danima, i tako među ljude.
Istina, ne znam da li sam već negde pričao - pravo da vam kažem, ne znam čime sam ja to zaslužio tako dobru ženu.
Moj život ne bi imao niti dana smisla bez nje.
Jer je ona mnogo, mnogo bolja od mene.
aureus aureus 20:03 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

istrajan05

Nije joj lako sa mnom - posebno što je mašinski inženjer.

Istina, ne znam da li sam već negde pričao - pravo da vam kažem, ne znam čime sam ja to zaslužio tako dobru ženu.

Sto puta si to rek'o.
Novost je, za mene, da je mašinski inženjer, što je kul.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 20:57 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

i kome srpski pasoš ne izaziva gadljivu grimasu na faci i tamo sam do penzije.


Lupate gospodine dbacko, lupate. I kome vi pokazujete (i zashto) taj gadni Srpski pasosh, u vashem Svilajncu?
Meni pasosh traze samo na granichnim prelazima - i to ne uvek... A i kad ga vide, obichno (narochito u Aziji) odmah osmeh, odmah "Djokovic!" a jednom i "Piksi!"...
G dbacko, a da vi zadenete malo?
Zaneli ste se pa ste zabasali.
Ajde, ajde... dosta je.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 21:00 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

istrajan05
newimprovedtadejus
istrajan05

Bogami, ja sam ozbiljno zahvalan Brajoviću na receptu za gladovanje na prethodnom blogu - tako da ću i kačamak da redukujem.
Već drugi dan kako upražnjavam taj recept.
Javiću koliko ću izdržati.
A znajući dosadašnjeg sebe - mogu izdržati, kao i koješta drugo, dugo.


hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?
kako li joj je..

Ma!
Nije joj lako sa mnom - posebno što je mašinski inženjer.
No, kačamak i proja su, uglavnom, na meniju vikendom.
Pošto jako volim da budu poplašeni i belim lukom - a ne mogu da se najedem beloga luka, radnim danima, i tako među ljude.
Istina, ne znam da li sam već negde pričao - pravo da vam kažem, ne znam čime sam ja to zaslužio tako dobru ženu.
Moj život ne bi imao niti dana smisla bez nje.
Jer je ona mnogo, mnogo bolja od mene.


Ti sine mora da si neshto gadno zasro.
istrajan05 istrajan05 22:19 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

cane.srbljanovic
istrajan05
newimprovedtadejus
istrajan05

Bogami, ja sam ozbiljno zahvalan Brajoviću na receptu za gladovanje na prethodnom blogu - tako da ću i kačamak da redukujem.
Već drugi dan kako upražnjavam taj recept.
Javiću koliko ću izdržati.
A znajući dosadašnjeg sebe - mogu izdržati, kao i koješta drugo, dugo.


hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?
kako li joj je..

Ma!
Nije joj lako sa mnom - posebno što je mašinski inženjer.
No, kačamak i proja su, uglavnom, na meniju vikendom.
Pošto jako volim da budu poplašeni i belim lukom - a ne mogu da se najedem beloga luka, radnim danima, i tako među ljude.
Istina, ne znam da li sam već negde pričao - pravo da vam kažem, ne znam čime sam ja to zaslužio tako dobru ženu.
Moj život ne bi imao niti dana smisla bez nje.
Jer je ona mnogo, mnogo bolja od mene.


Ti sine mora da si neshto gadno zasro.

Sigurno, nema druge!
No, ne žalim se.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 22:43 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Dragan Pleskonjic
maksa83
Dođe mi da postavim jedan recept za kačamak - kako bi blog ispunio svoju svrhu.

Nemoj, već smo u ozbiljnoj transgresiji sa onim sirevima i kajmacima, na Brajovićevim blogovima se propagira gladovanje, ne jedenje, nismo banovani samo zbog njegove blagorodne i tolerantne prirode.


Samo da kažem da se kajmak i kačamak odlično slažu.

A kao drugo, ne manje važno: hvala domaćinu na ne-banovanju zbog trolovanja.


Kajmak i kachamak!?
Za ovo bih te banovao iz mesta, dozivotno. Da sam neka vlast.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 22:49 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Sigurno, nema druge!
No, ne žalim se.


Ma kapiram. Ali... Osete to one, nanjushe, sunce im intuitivno... Pa josh kad vide ovakav "memorandum", onda nachisto popizde (why do women like bad boys?).
Nego - I'd suggest a different approach, if I may: "Where's my sandwich woman? And why is the beer warm, damn it!?"

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:53 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

cane.srbljanovic
Kajmak i kachamak!?
Za ovo bih te banovao iz mesta, dozivotno. Da sam neka vlast.


Nemoj odmah tako oštro Cane. Daj priliku za popravni, recimo kačamak i varenika?
aureus aureus 23:17 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Dragan Pleskonjic
cane.srbljanovic
Kajmak i kachamak!?
Za ovo bih te banovao iz mesta, dozivotno. Da sam neka vlast.


Nemoj odmah tako oštro Cane. Daj priliku za popravni, recimo kačamak i varenika?

Na ovom blogu neki bi da gladuju a neki bi da krkaju.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 23:29 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Dragan Pleskonjic
cane.srbljanovic
Kajmak i kachamak!?
Za ovo bih te banovao iz mesta, dozivotno. Da sam neka vlast.


Nemoj odmah tako oštro Cane. Daj priliku za popravni, recimo kačamak i varenika?


Jao... Kachamak ide samo uz SLANINU i TVRD SIR (i KISELO mleko). Moze malo varenike (ali NIKAKO na kachamak)... Moze pola cashe, sa strane (umesto kiselog, ali not really)
[edit] ovchiji sir i ovchije ili kozje mleko.

Ja kad vidim da zaliju varenikom i dodaju secer, odmah se masham za lugera.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:32 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

cane.srbljanovic
Jao... Kachamak ide samo uz SLANINU i TVRD SIR (i KISELO mleko). Moze malo varenike (ali NIKAKO na kachamak)...

Ja kad vidim da zaliju varenikom i dodaju secer, odmah se masham za lugera.


A vidi ovu "sramotu":


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:38 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

aureus
Na ovom blogu neki bi da gladuju a neki bi da krkaju.


To je ta demokratija, radi ko šta 'oće. Urnisaće nas sve.
Atomski mrav Atomski mrav 23:39 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Na ovom blogu neki bi da gladuju a neki bi da krkaju.

Znači, u proseku, konzumira se neka normalna količina hrane.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 23:42 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Dragan Pleskonjic
cane.srbljanovic
Jao... Kachamak ide samo uz SLANINU i TVRD SIR (i KISELO mleko). Moze malo varenike (ali NIKAKO na kachamak)...

Ja kad vidim da zaliju varenikom i dodaju secer, odmah se masham za lugera.


A vidi ovu "sramotu":



Meni to izgleda kao burzujski hedonizam... Moze chvarci umesto slanine, moze... A moze i zajedno (kad se bash opustimo)... Ali ovo "lejerovanje" je chista pornografija.
BTW - zaboravio sam mlad luk i malo soli... sram me bilo. (I vino, CRNO!)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:57 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

cane.srbljanovic
Ja kad vidim da zaliju varenikom i dodaju secer, odmah se masham za lugera.


Dodaju šećer!? To je svetogrđe i trebalo bi zakonom zabraniti ili barem nekom vladinom uredbom.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 23:58 19.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

maksa83
hoćeš reći da ti žena već drugi dan sjedi dokona, nit kačamak da ti prinese, nit da ti ga poplaši slaninicom?

Verovatno donosi i malo kasnije odnosi prazan tanjir, jer red mora da se zna!


A kad odnesesh prazan tanjir, jel ga odma' i operesh?
aureus aureus 00:22 20.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

Atomski mrav
Na ovom blogu neki bi da gladuju a neki bi da krkaju.

Znači, u proseku, konzumira se neka normalna količina hrane.

U prosjeku - svi bi trebalo da budu zadovoljni, POD PRETPOSTAVKOM, nota bene, da hrane ima dovoljno za sve. Jer ako hrane ima dovoljno za sve - ovi što bi da gladuju neće pojesti ništa i biće zadovoljni, a ovi što bi da krkaju poješće i hranu koja pripada gladovateljima pa će biti zadovoljni.
Stvarno idealna situacija.
istrajan05 istrajan05 07:52 20.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

cane.srbljanovic
Dragan Pleskonjic
cane.srbljanovic
Kajmak i kachamak!?
Za ovo bih te banovao iz mesta, dozivotno. Da sam neka vlast.


Nemoj odmah tako oštro Cane. Daj priliku za popravni, recimo kačamak i varenika?


Jao... Kachamak ide samo uz SLANINU i TVRD SIR (i KISELO mleko). Moze malo varenike (ali NIKAKO na kachamak)... Moze pola cashe, sa strane (umesto kiselog, ali not really)
[edit] ovchiji sir i ovchije ili kozje mleko.

Ja kad vidim da zaliju varenikom i dodaju secer, odmah se masham za lugera.

LOL!
Gde si se lugera setio?
ephemeris ephemeris 08:03 20.12.2019

Re: Ijao, jao, jao

newimprovedtadejus
maksa83
tako je!!! povikaše seljaci a dalje znamo šta je bilo..

Statistički, nešto sa gaćama?

od kad je svijeta i vijeka ljudi su pozajmljivali jedni drugima piljke, perle i novce..

... gaće.

Sad mi pade na pamet (Pleki, ako si još u fazonu da sponzorišeš), ako bi mogao da se napravi neki blokčejn-gaće-šering startap, dakle kao Uber samo za gaće. Fale ti čiste gaće, ali sve radnje su zatvorene, i imaš neku službu koja donosi gaće gde god da si i odnosi prljave, garancija da se gaće u opticaju dele samo među najbližima obezbeđuje kroz blockchain.

Nisam baš sve razradio do detalja ali niša sigurno postoji...



fakat si se dobro sjetio
rješavaš odmah i problem šta ako ti taj podvali neoprane gaće.. tačno ga uvatiš koji je i nane mu se nanine..
nema implozije, nema problema


Stari vic (može da se primeni na ekonomiju):

U vojsci, komandir najavljuje jednu dobru i jednu lošu vest.

Dobra je : Sutra svi menjate gaće !

A loša : Međusobno !
Черевићан Черевићан 19:02 18.12.2019

алавости маам

Izbor je duša Bitkoina

од ......биткојн муљавине
одустати .........лако нећу ,
(зар олако да пропустим
maybe Срећу баш нудећу)
nicknaylor nicknaylor 19:36 18.12.2019

Pre nego...

sto procitam zanima me sta je suverenitet licnosti ? Cim odaberes da zivis u bilo kojoj vrsti zajednice, familija, brak, komsije (kuca/stan), gubis deo svog "suvereniteta" i pravis kompromise. Samo je neko robovanje slatko, neko manje slatko a neko svega mi i gorko.

Haug.
budjelar budjelar 20:57 18.12.2019

Handover

Pošto je moj pitanje ostalo neodgovoreno na prošlom blogu usled zaključavanja (osim jednog od makse), prenosim ga ovde.

E baš volim ovu tuču sa i bez argumenata što ispade na blogu.

Rekao bih da je stara knjiška ekonomska škola protiv mlade neopterećene.

Kad ste tako pametni i jedni i drugi, recite nama siromašnim laicima koliko je ko zaradio na berzi, trgujući akcijama ili na bitcoinima ili drugim investiranjima, ako iko išta značajno? Vidim razmećete se, pa zato pitam.

Ili recimo test: Imate slobodnih $10M za ulaganje. Gde da biste ih uložili od sledećih opcija:

1. Kupili bitcoine
2. Uložili u banku na kamatu
3. Dali brokerima da trguju na berzi
4. Uložili u neki novi startap
5. Nešto peto, šta i zašto?

Pretpostavljam da ćete reći da treba distribuirati portfolio. U tom slučaju nam recite i savetujte u kom procentu i u šta?

Ajde znalci. Da vidimo da li su prazne priče ili ima mesa i gronik slaninice.
G.Cross G.Cross 21:08 18.12.2019

Re: Handover

budjelar
Pošto je moj pitanje ostalo neodgovoreno na prošlom blogu usled zaključavanja (osim jednog od makse), prenosim ga ovde.

E baš volim ovu tuču sa i bez argumenata što ispade na blogu.

Rekao bih da je stara knjiška ekonomska škola protiv mlade neopterećene.

Kad ste tako pametni i jedni i drugi, recite nama siromašnim laicima koliko je ko zaradio na berzi, trgujući akcijama ili na bitcoinima ili drugim investiranjima, ako iko išta značajno? Vidim razmećete se, pa zato pitam.

Ili recimo test: Imate slobodnih $10M za ulaganje. Gde da biste ih uložili od sledećih opcija:

1. Kupili bitcoine
2. Uložili u banku na kamatu
3. Dali brokerima da trguju na berzi
4. Uložili u neki novi startap
5. Nešto peto, šta i zašto?

Pretpostavljam da ćete reći da treba distribuirati portfolio. U tom slučaju nam recite i savetujte u kom procentu i u šta?

Ajde znalci. Da vidimo da li su prazne priče ili ima mesa i gronik slaninice.


Neko u prošlom blogu reče da Bitcoin treba posmatrati kao short term opportunity kupiti I prodati short term. Nikako kao long hold.
I to ima smisla.

Kao recimo konjske trke.

Ali praviti od toga istorijsku ekonomsku pricu kao game changer je u najmanju ruku intelektualno neposteno

Well, osim ako stvarno veruješ a onda je to drugi par čarapa.

Edit: I moram ovde da ponovim još jednom : Blockchain kao tehnologija ima super budućnost. Za Bitcoin da budem blag, nisam siguran.
mlatisa mlatisa 21:26 18.12.2019

Re: Handover

Pretpostavljam da ćete reći da treba distribuirati portfolio. U tom slučaju nam recite i savetujte u kom procentu i u šta?


Одговор није једнозначан него зависи од афинитета према ризику и "профиту". Оптимална крива је описана у Марковицевом моделу. За почетак може се бацити поглед овде ЛИНКЛИНКЛИНК
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 21:41 18.12.2019

Re: Handover

budjelar
stara knjiška ekonomska škola


e buđelar za ovo si zaslužio nešto tipa staro ti u gaćama al pošto sam za večeras izventilirala jal biću blaga..

maksa ti uopšte nije tako loše savjetovao, nekretnine su u dugom roku iznanađujuće dobra invescija..
kome se da da se probija kroz tehnikalije
The Rate of Return on Everything, 1870–2015
nisam baš sigurna koliko je reader friendly, ja sam tog Taylora odlušala na nekom skupu trošača tuđih para a čovjek je dobar prezenter..
elem, ukratko kaže da je posmatrno istorijski kuća najbolja investicija, odabacuje u prosjeku jedanak prinos kao akcija (a više od obveznica) ali uz upola manju volatilnost..
ja isto vjerujem u kućerine..
da se nismo ovde pridavili kupila bih bila prije dve godine kuću u Grčkoj (čitaj objasnila bih mužu da in on želi kuću u Grčkoj)..
mislim da je to i sada dobra investicija..
u Evropi Njemačka (od velikih zemalja, male nisam gledala).. nije loše naći neke još neoktrivene centre jer su i tamo veći urbani centri već malo i pregurali neki razuman odnos zarade i cijene..

drugo u šta mislim da sada valja uložiti su kineske akcije.. ove godine se na njima zaradilo skoro 20% i bolje je prošao (ako gledamo samo neke najpopularnije izbore ulaganja, dakle ne pojedinačne akcije nego veće indekse, bondove, kurseve, komoditije) samo ko je uložio u bund 30 godina..
sledeće godine bund teško da će tako da se pokaže, teško i drugi bondovi, akcije razvijenih skoro sigurno neće, ali Kinezi bi trebalo opet glatko da budu pobjednik..

that said..
ja se sa 10 miliona uopšte ne bih zajebavala na berzi..
a ne bi vala ni sa pola.. čemu..
nego neki mix akcija i bondova, valute za koje si vezan primanjima i planovima, ili čak neki pasivni fond.. i to samo razvijena tržišta..
logika je ta da masa kompanija listiranih na tim tržištima ima proporcionalan "exposure" prema zemljama u razvoju..
ti se i kad kupiš akciju HMVL-a (ako se tako zove onaj francuski behemot luksuzne mode) zapravo kladiš na Aziju..
ja svejedno uvijek spremno branim potencijale nerazvijene braće i pjevam im hvalospjeve ali svijet je i dalje naoštren jako u korist razvijenih..
valjda ko umije njemu dvije
ko rano rani..
a sad još se zahuktava i taj ESG koji praktično sprečava sve institucionalne investitore da ulažu u nerazijene..
e sad imaju i oni para.. neće to baš tako lako biti za zapad ali fakat klipove stalno smišljaju za sirotinjske točkove..
te tako
evro je ok da se drži štednja do daljnjeg.. ko drži pare u banci neka vidi da ne pređe garantovani limit u jednoj..
ko može da kupi kuću u Grčkoj nek požuri mada ni u BG nije loše..
a ko ima puno.. a pa nek plati profi savjet, šta je došao na blog da peca
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:51 18.12.2019

Re: Handover

тимална крива је описана у Марковицевом моделу.

Како би то неки рекли, Марковиц није баш тачан. То јест, та теoрија ја толико нетачна, да citiram te nekе, da je боље не користити је него je користити.

Но, ја заиста о томе знам николико, и осим што имам поверење у ауторитет који је изрекао став о фаличности Марковица, не бих умео да образлажем ту ствар.

Ипак, рекох, тек да скренем пажњу.
Као што бих скренуо пажњу онима који би да улажу у Грчке некретнине а година је 2006-2007, или онима који би да улажу у пропулзивне акције са Руске берзе тамо око 1905-1910, или онима који су улагали у Аргентину у њеном економском буму...

Ено, оде ми Либан у default.
Наравно када су приноси на државне оббезнице били 12,5%.

Everything is obvious once you know the answer.
zemljanin zemljanin 22:54 18.12.2019

Re: Handover

budjelar

ako vec imas 10M, cemu bilo kakvo investiranje ... uzivaj u zivotu ... kupi par cigli zlata ako bas bude neki haos jer to jedino mozes da sastruzes po potrebi
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:05 19.12.2019

Re: Handover

Ово су губици/отписи америчких банка и осигуравајућих кућа у кризи 2008.
Мислим да Citigroup још није истерао позитивну нулу, то јест да је од тада зарадио више него што је изгубио. Плус што су и 2017. били у губитку. Вероватно за 10-15 година од лома има да почну да зарађују. Мада, у међувремену већ зарађују. Они који тамо раде. Добијају и бонусе. Ако опет пукну, хоће ли да их врате?



Што се тиче волатилности, добро је док је на горе.


Мислим да треба куповати куће. Оне су трајније него најбоље светске компаније. И оне су волатилне, све више.


И да поновим: 99% криптовалута је пропало.
Биткоин није.
Баш као што у dot.com bubbleu нису пропали Амазон, Јаху и други.
bene_geserit bene_geserit 02:37 19.12.2019

Re: Handover

3. Dali brokerima da trguju na berzi

Nije mi najjasnija ova opcija, mislio sam da je prvi zakon ekonomije "u tuđoj ruci samo jedna stvar raste", tj. da ako već hoćeš da se baviš aktivnim investiranjem moraš to sam da radiš.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana