Gost autor

BRAVAR JE BIO BOLJI!

Filip Mladenović RSS / 22.05.2020. u 00:59

PORUKA TRANZICIJE
PORUKA TRANZICIJE
Ovih dana, povodom četrdesetogodišnjice smrti Josipa Broza Tita, raspravljalo se o tome šta nam je donela "komunistička diktatura". Zapravo, rasprave tu i nije bilo, pošto "narativ" nije bio pluralistički nego monistički - svi su se manje-više slagali u manje ili više negativnim ocenama. Ovo je, međutim, zgodna prilika i da se osvrne na ono što nam je donelo 30 godina demokratije, jer toliko je približno proteklo od uvođenja političkog pluralizma i prvih (posle Drugog svetskog rata) višestranačkih izbora. Pa i, zašto da ne, da se uporede ta dva razdoblja: tri decenije diktature sa isto toliko godina demokratije.

STOPAMA RASTA: Da počnemo od koliko-toliko egzaktnog - ekonomije. Od 1990. do 2020. (čak i da benevolentno izostavimo ovu poslednju, očigledno lošu) Srbija je ostvarila prosečan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda od oko jedan odsto. Praktično - stagnirala je. Sa druge strane, od 1945. do 1975. BDP je prosečno godišnje rastao oko šest odsto. Ako se uzme u obzir samo poslednjih 20 godina, prosečan rast privrede Srbije iznosio je oko tri odsto; ako uzmemo razdoblje od 1950. do 1970. onda je rast iznosio 7-7,5 odsto. Zaključak je očigledan, komentar je suvišan.

Ova razlika u "stopama rasta" zapravo je posledice jedne druge činjenice. Prve decenije komunističke vladavine odlikuje ubrzana industrijalizacija; dok je glavna karakteristika privrednog razvoja nakon 1990. - dezindustrijalizacija.

Pri čemu Srbija dobija neke vrlo lukrativne privredne grane. Najpre, Beograd postaje centar jugoslovenske industrije motora, mašinske industrije, projektovanja (IMR, "21. Maj", Lola, Energoprojekt). Istovremeno, Šumadija postaje centar jugoslovenske automobilske industrije. To je izuzetno važno jer proizvodnja automobila zahteva razvoj i mnogih pratećih industrijskih grana, pa otud vrlo stimulativno deluje na ukupnu ekonomiju. Prvu fabriku automobila Slovenija dobija tek 12 godina kasnije, 1967. (Industrija motornih vozila IMV, Novo mesto - Reno), a Bosna i Hercegovina (TAS - Tvornica automobila Sarajevo proizvodi "golf" po licenci Folksvagena). Krajem sedamdesetih Srbija dobija još jednu fabriku automobila - IDA Kikinda, u saradnji s nemačkim Opelom, koji je tada bio u vlasništvu američkog Dženeral motorsa.
Sredinom pedesetih sa nastankom Elektronske industrije u Nišu istočna Srbija postaje centar razvoja proizvodnje koja predstavlja sam svetski tehnološki vrh. Ističemo ovde ove primere ne samo zbog njihovog uticaja na razvoj ekonomije nego i obrazovanja. Jer ubrzo, već 1960. godine u Nišu i Kragujevcu dolazi do otvaranja fakulteta - elektronskog, odnosno mašinskog. Najzaslužniji za to su utemeljivači EI odnosno CZ - njihovi direktori Vladimir Jasić i Prvoslav Raković.
Ogromne pare ulagane su i u industrijalizaciju Kosova, ali ćemo se ovde više zadržati na Vojvodini, gde je Novi Sad između 1950. i 1960. doživeo neviđeni investicioni bum. Izgrađeno je u kratkom roku čak dvadesetak fabrika koje su Srpsku Atinu od panonske varoši pretvorile u srednjeevropsku metropolu.

ZA PRVIH 30 GODINA KOMUNISTIČKE DIKTATURE ZABELEŽEN JE RAST OD ŠEST ODSTO; ZA PRVIH 30 GODINA NACIONALISTIČKE DEMOKRATIJE SRBIJA JE OSTVARILA PROSEČAN GODIŠNJI RAST OD JEDAN ODSTO

Čitav taj proces industrijalizacije odvijao se u tesnoj vezi sa zapadnim kompanijama od kojih su kupovane licence. To je značilo ne samo osavremenjavanje tehnike i tehnologije, kao i "kadrova", nego je razvijalo i spoljnu trgovinu. Glavna spoljnotrgovinska preduzeća; čuveni Genex i Inex, sa osnivačima Vladimirom Višnjićem i Aleksandrom Čizmićem, ostala da ne pominjemo, koncentrisana su u Beogradu. Gde je trgovina - tu su i finansije, tako da Srbija postaje sedište najvećih jugoslovenskih (posebno investicionih) banaka i osiguravajućih kuća, a Beograd finansijski centar zemlje.
Jedan od glavnih razloga "hrvatskog proljeća" krajem šezdesetih bila je upravo ta koncentracija najlukrativnijih ekonomskih poslova u Beogradu (jer su, recimo, i sve devize zarađene u narastajućem turizmu odlazile put prestonice).

MARKETING: Tada počinje i ubrzani razvoj još jedne delatnosti neraskidivo povezane sa ekonomskom konkurencijom - marketinga. Prema neprikosnovenom doajenu srpskih (i jugoslovenskih) tržišnih komunikacija Žozefu Lončaru, prva izložba jugoslovenske propagande održana je krajem 1964. u Domu sindikata (danas Kombank dvorana). Udruženje propagandista Srbije osnovano je 26. decembra 1960. Godinu dana posle pomenute izložbe, 1965, osnovan je Savez ekonomskih propagandista Jugoslavije. "Kada je 1968. u Opatiji osnovano Jugoslovensko udruženje za marketing, Tito je bio pokrovitelj, a njegov lični izaslanik bio je predsednik Saveznog izvršnog veća Mitja Ribičič", ispričao je jednom prilikom Lončar. Sredinom šezdesetih, kada je u drugim socijalističkim zemljama bila po jedna državna agencija, u Jugoslaviji ih je bilo 43.
Otvaranje privredne saradnje sa Zapadom na ekonomskom planu donela je neminovno otvaranje na kulturnom. I to, što je s obzirom na okolnosti bilo paradoksalno, najpre na polju masovne kulture. To jest - rok muzike. Prva gitarijada u Jugoslaviji održana je u Hali 1 Beogradskog sajma 1966. Manifestacija nije dočekana sa dobrodošlicom. Ali napadi nisu došli, što verovatno većina očekuje, pre svega iz partijskih organa nego od kulturologa i muzikologa, da im ne pominjemo i danas ugledna im imena. Protiv gitarijade bili su i nacionalni mejnstrim mediji, poput Politike, ali i opoziciona Književna reč. Praktično jedine novine koje su branile pravo mladih da se zabavljaju na svoj način bio je tržišno orijentisani nedeljnik Ekonomska politika.

U PRVE TRI DECENIJE DEMOKRATIJE U SRBIJI DVE TREĆINE VREMENA NA VLASTI SU, U RAZLIČITIM ARANŽMANIMA, ISTE POLITIČKE SNAGE: JEDNOM KAO SOCIJAL-NACIONALISTI, DRUGI PUT KAO NACIONAL-SOCIJALISTI

U drugu polovinu šezdesetih godina sežu i koreni velikih kulturnih manifestacija kojima se Beograd i Srbija i danas ponose. Bitef (Beogradski internacionalni teatarski festival) osnovan je 1967; dve godine kasnije nastaje Bemus (Beogradske muzičke svečanosti); u januaru 1971. kreće veliki filmski festival Fest, pod sloganom "Hrabri novi svet", a od 31. oktobra do 3. novembra iste godine prvi put se održava replika čuvenog njujorškog džez festivala pod nazivom Njuport u Beogradu, temelj današnjeg Beogradskog džez festivala.
Sve su to bile manifestacije koje su tadašnju (socijalističku) Jugoslaviju, ali pre svega Srbiju i Beograd povezivale sa svetom. I koje su Beograd činile jednim od svetskih kulturnih centara.

PAD: Naravno, sve to ne znači da tadašnja Jugoslavija nije imala krupnih mana. Goli otok će, ma koliko sam otpor Staljinu bio herojski čin sa dugogodišnjim blagotvornim dejstvom, ostati velika mrlja na njenom obrazu. Takođe, sudbine Milovana Đilasa, Mihajla Mihajlova i stotina, pa i hiljada drugih ljudi koji su zatvarani zbog političkih stavova ne smeju nikako biti izuzete iz tog bilansa. A bilo je i "misterioznih smrti", poput advokata Jovana Barovića, na primer.

Sa druge strane, ipak ne treba ispustiti iz vida ni da u to vreme demokratija krasi mali broj zemalja u svetu. Čak i u zapadnoj Evropi (o istočnom bloku da se i ne govori) tada egzistiraju profašistička Frankova Španija i Salazarova Portugalija, dok je u Grčkoj na vlasti vojna hunta.

Ako se vratimo na ekonomiju, jasno je da sistem socijalističkog samoupravljanja zasnovan na društvenoj svojini nije bio održiv, da su mnogi džinovi bili na staklenim nogama i da je privreda u celini bila vrlo neefikasna. Zbog toga je SFRJ neprekidno patila od visoke inflacije, a od sredine sedamdesetih te rupe počinju da se pokrivaju spoljnim zaduživanjem. Mada je, opet, istina i da je celokupni prethodni razvoj ostvaren bez velikih kredita. Spoljni dug Jugoslavije iznosio je sredinom sedamdesetih oko pet milijardi dolara, Srbije otprilike polovinu te sume (tako je bilo 1990), što odgovara današnjoj vrednosti od oko 15 milijardi dolara. Današnji dug Srbije (da čak ne računamo zaduživanje koje će uslediti zbog ekonomske krize izazvane epidemijom korone) od oko 27 milijardi dolara gotovo je dvostruko veći.

RAT NEMINOVNO RAĐA I RATNE PROFITERE. OD KOJIH SU NEKI U MEĐUVREMENU POSTALI I MEDIJSKI MAGNATI, PA DANAS, KRAJEM TREĆE DECENIJE DEMOKRATIJE U SRBIJI, SA SVOJIH PRVIH SREĆNIH RUŽIČASTIH TELEVIZIJA ŠIRE ISTO ONO KRVOLOČNO BESKRUPULOZNO POKVARENJAŠTVO

Povećanom zaduživanju, međutim, prethodio je događaj koji je po svoj prilici opredelio sudbinu južnoslovenske federacije. Reč je o obračunu s liberalnim snagama u partiji, zagovornicima suštinskih privrednih i društvenih reformi, koje su - i snage i reforme - početkom sedamdesetih oduvane s političke scene. Porazila ih je, neki bi rekli neprincipijelna, ali u biti ideološki-interesno povezana koalicija partijskih dogmata, nacionalista i novolevičara. Kao žrtve pali su ne samo Marko Nikezić i ekipa zbog "anarholiberalizma" nego i pomenuti Raković i Jasić zbog "tehno-menadžerstva". A uz njih i još više hiljada (između pet i deset, različite su procene) drugih privrednih i političkih, viših i nižih rukovodilaca. Čistka je, što bi se reklo, bila temeljna.

TRANZICIJA: Dakle, i pred Jugoslavijom, tj. Srbijom, kao i pred celom istočnom Evropom krajem osamdesetih stajalo je doba tranzicije. Pad Berlinskog zida označio je start, ali je Srbija krenula u smeru suprotnom od ostalih trkača. U stvari, moglo bi se reći da brzi razvoj Srbije/Jugoslavije nije bio ništa posebno, ona je samo pratila (i to, kad se uporedi sa drugim zemljama, ne sasvim uspešno) ono što se dešavalo u razvijenom svetu. Početkom devedesetih, međutim, ona se razminula sa svetom. Umesto u izgradnju demokratije, ona je njene prve rudimentarne oblike, poput političkog pluralizma, iskoristila kao paravan za promociju i realizaciju nacionalnog, tačnije nacionalističkog programa. Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica bila je granica koju je Šešelj samo glasno izgovarao, ali koju je srpski intelektualni i politički krem manje ili više otvoreno zagovarao.

Pola veka ranije, 1945, Srbija je stajala rame uz rame s najdemokratskijim zemljama. Imala je, posle raskida sa Staljinom 1948, njihovu snažnu podršku, pa i divljenje; početkom devedesetih, kao i na njihovom kraju, ona je iz tog sveta bila izopštena i uživala je jedino prezrenje. Konačno, svojevrsna osveta istorije da je je Srbija nastradala od mača kojeg se prva latila: uvela je ekonomske sankcije Sloveniji, da bi onda ceo svet uveo sankcije Srbiji.

Borbu za velike nacionalne ciljeve prate veliki troškovi koje neko mora da plati. Devedesetih su to bila srpska preduzeća i srpski građani. Privreda je materijalno razorena preko hiperinflacije. A građani preko piramidalnih štedionica, Jezde i Dafine. Na to su se samo nadovezale sankcije i bombardovanje 1999. Tako je iz 20. veka Srbija izašla sa desetkovanom privredom i osiromašenim stanovništvom. Bruto domaći proizvod bio je 2000. godine 25-30 odsto manji nego 1990, industrijska proizvodnja je prepolovljena. Prema računici Stojana Stamenkovića, (ne)formalna crveno-crna koalicija Miloševića i Šešelja nanela je Srbiji direktne i indirektne gubitke od oko 750 milijardi evra.

PROTIV BEOGRADSKE GITARIJADE 1964. BILI SU I NACIONALNI MEJNSTRIM MEDIJI, POPUT POLITIKE, ALI I OPOZICIONA KNJIŽEVNA REČ

Nisu, razume se, svi u toj katastrofi ostali kratkih rukava. Rat neminovno rađa i ratne profitere. Jedan mali sloj ljudi, njih nekoliko stotina, možda nekoliko hiljada izašli su iz nacionalne kataklizme kao bogataši. Od kojih su neki u međuvremenu postali i medijski magnati, pa danas, krajem treće decenije demokratije u Srbiji, sa svojih prvih srećnih ružičastih televizija šire isto ono krvoločno beskrupulozno pokvarenjaštvo.

ATENTAT: Na "prelomu vekova" život u Srbiji obeležila su politička ubistva. Prvo, pre rata sa "dojučerašnjim saveznicima", Slavka Ćuruvije, drugo, posle toga - Ivana Stambolića. Već je to bio krupan znak nacionalne "posuvraćenosti". Petooktobarska "revolucija" i dolazak na vlast Zorana Đinđića, pre svega, učinili su da se zaboravi na one znake. Zbilja, početak druge decenije demokratije doneo je promenu. I to radikalnu: Srbija se opet okrenula ka zapadu i modernizaciji. I u celini gledano: prvih desetak godina 21. veka predstavljalo je doba najpre prilično brzog ekonomskog razvoja, a onda i kakve-takve izgradnje institucija. Kada je reč o onom prvom, primer Industrije motora Rakovica, o kojoj je nedavno na stranicama Novog magazina bilo reči, prosto je paradigmatičan. Đinđićeva vlada je, pokušavajući da spase što se spasti može, dovela na čelo praktično ugašene kompanije čoveka koji je za kratko vreme napravio neverovatan uspeh i bio na najboljem putu da IMR vrati na staze stare slave. Ali Đinđić je ubijen, a Vlastimir Dedović, o kome je reč, smenjen. I IMR je definitivno propao.

Ovo treće političko ubistvo za svega četiri godine imalo je, pokazalo se, najdalekosežnije posledice. Nakon atentata na Zorana Đinđića, Vojislav Koštunica potpuno preuzima dizgine Srbije. Koliko je on lično bio umešan u sva zbivanja, nije ni bitno; uglavnom, to je vreme kada se postavljaju temelji kleptokratsko-patriotskog režima koji će aktuelna vlast do neslućenih granica usavršiti. Činjenica da su praktično sve od one 24 (navodno ili stvarno, svejedno) sporne privatizacije nastale za njegovog vakta o tome najbolje svedoči. Takođe, Koštunica izbacuje mantru o "pljačkaškoj privatizaciji" i prebrzoj liberalizaciji nakon 2000. - što će posle ući u masovnu upotrebu - iako upravo tih godina Srbija beleži najbrži rast (šest odsto za osam godina, do svetske ekonomske krize). Konačno, za njega je saradnja sa Evropskom unijom ubrzo postala "deveta rupa na svirali". Tako je praktično pripremio teren za povratak na vlast snaga poraženih 5. oktobra.

Malo je falilo da se to desi odmah po Koštuničinom povlačenju, već 2008, ali je Tadić ipak "pregrizao jezik" i napravio dil sa socijalistima. Posle naredne četiri godine, međutim, 2012, pretpetooktobarske snage ponovo dolaze na vlast u Srbiji. Doduše, ne kao crveno-crna nego u obrnutom redosledu boja, kao crno-crvena koalicija, sa Šešeljevim i Miloševićevim naslednicima Vučićem i Dačićem na čelu (plus julovski dvojac Vulin - Mitrović). Vučić je, preuzevši upravljanje zemljom posle nekoliko godina krize i niskog rasta, zapravo imao ogromnu šansu da ponovi rezultate iz dvehiljaditih. Umesto toga, sa prosečnim rastom od oko dva odsto godišnje, najnižim u celoj jugoistočnoj Evropi, on je doveo do daljeg zaostajanja Srbije. Istovremeno, demokratija je sve više slabila, pa se danas o Srbiji govori kao o zemlji sa "zarobljenom državom", u kojoj je "autokratija na pragu da postane diktatura".

Sve u svemu, u prve tri decenije demokratije u Srbiji dve trećine vremena (a možda i više) na vlasti su, u različitim aranžmanima, iste političke grupacije: jednom kao socijal-nacionalisti, drugi put kao nacional-socijalisti.

Josipa Broza su, kao što je poznato, uglavom pežorativno zvali bravar. Mada je to čovek, fakat, bio. Štaviše, i radio je krajem dvadesetih godina u nekadašnjem gigantu, danas nepostojećoj fabrici "Goša" u Smederevskoj Palanci. Milošević je pak bio pravnik, a Vučić čak "najbolji ikad". Kada se, međutim, uporede njihovi učinci na polju društvenog razvoja, zaključak je poražavajući. Po drugu dvojicu, razume se.

Jugoslavija je bila (relativno) uspešna jer je bila relativno liberalna. To jest, liberalnija od devet desetina tadašnjeg sveta. Sada je situacija obrnuta. Iako formalno demokratska, tačnije višepartijska, Srbija danas upravo u tom pogledu zaostaje za ogromnim brojem zemalja. Relativno gledano, manje je slobodna od Srbije pre pola veka. Iz toga bi se moglo izvući neko naravoučenije. Ali šta vredi kada je liberalizam danas u Srbiji neomiljen, kako na levici tako na desnici, kako u vlasti tako i u opoziciji.

Ono je bilo neodrživo, ovo je neizdrživo!

Mijat Lakićević

Atačmenti



Komentari (765)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 11:04 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Inače, imao je puno drugara koji su se bavili tim autoprevozničkim poslom.

Transport iz državnih preduzeća su radila državna transpotna preduzeća. Ili privatnici (stranci) svojim kamionima iz drugih država koje su angažovali privatnici-kupci iz tih istih država.

Nije mogao tvoj tast na tenderu, ili neko od autoprevoznika, da da najbolju ponudu i eliminiše strance iz lanca kao konkurenciju.

To što nije mogao povlači dalje autodelove, kamionsku nadogradnju, proizvodnju elemenata za nadogradnju, vulkanizere, proizvodnju vulkanizerskih mašina, pneumatika, mašinska obrada, nabavku guma van državnog monopola, druge autoprevoznike, ulepšavanje kamiona, veći broj kamiona, veći broj vozača i ceo taj broj ljudi više nije pod kontrolom Partije.

A oni postaju potencijalni problem po vlastodršce. Nezavisni a mogu da se organizuju.
gedza.73 gedza.73 11:05 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Ali, po stoti put - koliko god bila loša, ona država je bila funkcionalnija od ove sadašnje, a to i jeste tema ovog bloga.

A ova sadašnja je bolja od Severne Koreje što znači da nam je 100 eura prava mera.
gedza.73 gedza.73 11:05 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

upsi
pecaros pecaros 11:15 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

gedza.73
Ali, po stoti put - koliko god bila loša, ona država je bila funkcionalnija od ove sadašnje, a to i jeste tema ovog bloga.

A ova sadašnja je bolja od Severne Koreje što znači da nam je 100 eura prava mera.


Počinješ da kapiraš, utiči malo i na ostale.
hoochie coochie man hoochie coochie man 11:19 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

ali je shvatio da tako neće viđati decu nikad pa je to batalio

A nije se setio da kupi još kamiona, otvori firmu, zaposli vozače i da on bude kući i odatle vodi posao?

Ne verujem da se nije setio, nego je to bilo zabranjeno.

Kad pričamo o tazbini, i moji su šoferska porodica, čak mi i tašta ima C kategoriju.
Ženin deda još bio vozač, imao Pragu, kamion benzinac. Predratna pirodica koja se bavila izgradnjom puteva, imali valjke, klincepalce, sve to oduzeto, ali sve što su znali je da "teraju" nešto pa ostali u tom poslu.
Tako da prilično dobro znam kako je izgledao taj "biznis" u komunizmu.

Na nivou radnjice, da zaradiš parče hleba, može, ali dalje, e to se nije smelo.

Tako da primeri nekog privatnog posla, ma kako ih zaista bilo, iskrivljuju predstavu o komunizmu, to je bio sistem u kome privatan posao nije bio dobrodošao.
gedza.73 gedza.73 11:32 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Počinješ da kapiraš, utiči malo i na ostale.

Pokušavam. Ali vidiš da mi ni sa tobom ne ide najbolje. Ostali još misle da smo nekada bili među najboljim u svetu.
Mi smo po državnom uređenju (a i po većini ostalih stavki) pripadali tim istočnim diktaturama samo smo zbog tampon zone i izigravanje vojne krajine bili isplaćeni u kreditima i tolerisani dok naša govna ne izbacujemo preko plota iz obora u kom živimo.

Dovoljno je videti broj ljudi koji misle da je sistem 'Bravar je reko haug' bolji od smenjivosti vlasti pa da ih upitaš da ti objasne u čemu se oni razlikuju od cirkusanata koje za sendvič vodaju po Srbiji i šta su oni drugačiji od botova koji žele da jednog dana postanu vazduplohovi.

To je apsolutno isti mentalni sklop.
dragosevacsutra dragosevacsutra 12:24 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Ajd još ovaj put, taksisti, prevoz posmrtnih ostataka, privatni prevoznici sa kamionima ...


a autobusi rezervisani za slovence?

na srpskom trzistu, naravno.


dragosevacsutra dragosevacsutra 12:27 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Nađi mi privatnog autoprevoznika koji prevozi ljude po srbiji 1982. godine gde je prosečna visina prevoženih 183cm, 73% ima crne oči, zelene ne manje od 18% i da je drugo najčešće muško ime među njima Abayomi a žensko Slavica.


ne seri makso, kao sto nemoj da seres za nekakve privatne teniske terene na nekakvoj karaburmi.

rece mi jedan co'ek...


maksa83 maksa83 14:04 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

ne seri makso, kao sto nemoj da seres za nekakve privatne teniske terene na nekakvoj karaburmi.

Neznanac sa Interneta mi ne veruje!!!

pecaros pecaros 15:04 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

hoochie coochie man

Postojale su i diskoteke ali vidi šta o prvoj piše njen vlasnik


Normalno je da smo malo kasnili sa trendovima, ali je rokenrol bio za dlaku zabranjen u USA, svega desetak godina ranije, zbog toga što izaziva maloletničku delikvenciju.

Evo šta je o toj muzici govorio Frenk Sinatra:

Rock in' roll smells phony and false. It is sung, played, and written for the most part by cretinous goons and by means of its almost imbecilic retardation and sly, lewd in plain fact dirty lyrics .... it manages to be the martial music of every side-burned delinquent on the face of the earth."

dragosevacsutra dragosevacsutra 15:25 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

Neznanac sa Interneta mi ne veruje!!!


ne seri, makso
freehand freehand 15:34 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

dragosevacsutra
Neznanac sa Interneta mi ne veruje!!!


ne seri, makso

... kao što nemoj da sereš.


Zbog da jedeš govna, takoreći.
hoochie coochie man hoochie coochie man 15:43 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

malo kasnili sa trendovima,

Mali kasnili sa trendovima:)

Ej, za državu u kojoj brkata partizanka vedri i oblači, u kojoj dozvoljava da se igra samo gluvo glamočko, ti zoveš, malo kasni sa trendovima.

pecaros pecaros 17:53 24.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

hoochie coochie man

Ej, za državu u kojoj brkata partizanka vedri i oblači, u kojoj dozvoljava da se igra samo gluvo glamočko, ti zoveš, malo kasni sa trendovima.


Pa, sad... Te 1967. su već na sve strane bile gitarijade, a ja sam već odslušao prvi živi koncert jednog zaista svetskog benda u SFRJ (The Searchers).

Osim toga, bolje brkovi nego kukuljice.

Organizations like the North Alabama White Citizens Council also took a serious stand against rock (n' roll music by trying to force it underground or at least make it harder to access.


docsumann docsumann 05:32 25.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

freehand
dragosevacsutra
Jeste i ono što si napisao o privatnom biznisu u SFRJ ne stoji.



stoji,

nadji mi jednog privatnog autoprevoznika u srbiji 1982. godine


Jel se važe Paja i Jare?


i Jare i Pare
freehand freehand 07:26 25.05.2020

Re: Da li ponekad pogledate Sloveniju, andjeli

docsumann
freehand
dragosevacsutra
Jeste i ono što si napisao o privatnom biznisu u SFRJ ne stoji.



stoji,

nadji mi jednog privatnog autoprevoznika u srbiji 1982. godine


Jel se važe Paja i Jare?


i Jare i Pare

Ali bravar je pio bolji.
maksa83 maksa83 23:23 22.05.2020

pomoć


Ja nisam shvatio, je l' bilo bolje za vreme Tita ili sada?
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:19 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83

Ja nisam shvatio, je l' bilo bolje za vreme Tita ili sada?


Pa ekonomske činjenice navedene u tekstu Mijata Lakićevića daju jasan i nesporan odgovor.

Medjutim, ovde na Balkanu činjenice su najspornije, za razliku od mitova, legendi i predrasuda!
rodni rodni 07:22 23.05.2020

Re: pomoć

Filip Mladenović
maksa83

Ja nisam shvatio, je l' bilo bolje za vreme Tita ili sada?


Pa ekonomske činjenice navedene u tekstu Mijata Lakićevića daju jasan i nesporan odgovor.

Medjutim, ovde na Balkanu činjenice su najspornije, za razliku od mitova, legendi i predrasuda!

Te ekonomske činjenice Mijat i ti možete da okačite mačku o rep.
Jer su to sve - samo ne činjenice.
Odnosno - to su činjenice istog ranga kao i današnje činjenice.
Gomila bulšitizama!
Jedina ekonomska činjenica, jedna od najuspešnijih u tadašnjem svetu, je bila - izvoz radne snage Švabama.
I zamisli, ja tada bio mali - i gledam neki 'drljavi' mercedes sa švapskim tablicama, a pored njega 'naš' fićo (naš - ali u kurcu, čak ni to nije bilo naše).
Ali tadašnji drugovi (slični tebi i tom Mijatu) su govorili - jebeš mercedesa, vidi našega fiću!
Međutim, ja sam i kao mali imao poprilični problem - jer sam više verovao svojim očima, nego Filipima i Mijatima.
Dakle, ovo što Mijat piše i ti podržavaš su bulšitizmi - mitovi, legende i predrasude za ljude inficirane komunjarizmom i ofucane krševe koji žale za mladošću.
maksa83 maksa83 09:32 23.05.2020

Re: pomoć


Ne razumem, je l' jeste bilo bolje ili nije bilo bolje?

Zašto niko neće da priča o tome?
apacherosepeacock apacherosepeacock 09:43 23.05.2020

Re: pomoć

Zašto niko neće da priča o tome?


Ajde Maxo mikrofon je tvoj, nemoj da bi vise opricao o sekiri i cepanju panjeva..
freehand freehand 10:04 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83

Ne razumem, je l' jeste bilo bolje ili nije bilo bolje?

Zašto niko neće da priča o tome?

Još se nisi oslobodio tih komunističkih navika da veruješ sopstvenim očima i ušima, i fantaziraš kako ti, kao, znaš kako je bilo tebi i ljudima oko tebe?
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:11 23.05.2020

Re: pomoć

Još se nisi oslobodio tih komunističkih navika da veruješ sopstvenim očima i ušima, i fantaziraš kako ti, kao, znaš kako je bilo tebi i ljudima oko tebe?




Pusti ti Maxu da kaze sta misli, ume on i bez tebe.. vidovita freeZorko i trece oko.
Milan Novković Milan Novković 11:01 23.05.2020

Re: pomoć

apacherosepeacock
...vidovita...

Meni "freedovita" lepše zvuči
freehand freehand 11:15 23.05.2020

Re: pomoć

Milan Novković
apacherosepeacock
...vidovita...

Meni "freedovita" lepše zvuči

Ne važi se. Nema pokušaja uvrede. Daj malo zlobe pa probaj ponovo.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:20 23.05.2020

Re: pomoć

Milan Novković
apacherosepeacock
...vidovita...

Meni "freedovita" lepše zvuči


Zvuci ko sirup protiv glista i pantljicara.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:39 23.05.2020

Re: pomoć

freehand
Milan Novković
apacherosepeacock
...vidovita...

Meni "freedovita" lepše zvuči

Ne važi se. Nema pokušaja uvrede. Daj malo zlobe pa probaj ponovo.


Majstore free, ko ce bolje na tu temu, uvreda + zloba, da ga posavetuje ako ne ti koji je vazda' na drugima praktikujes.
Milan Novković Milan Novković 11:53 23.05.2020

Re: pomoć


apacherosepeacock
freehand
Milan Novković
apacherosepeacock
...vidovita...

Meni "freedovita" lepše zvuči

Ne važi se. Nema pokušaja uvrede. Daj malo zlobe pa probaj ponovo.


Majstore free, ko ce bolje na tu temu, uvreda + zloba, da ga posavetuje ako ne ti koji je vazda' na drugima praktikujes.

Upr, pardon, meni se u funkcionalno nepismenom preletanju učinilo da se vi samo veselo zezate
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:10 23.05.2020

Re: pomoć

Upr, pardon, meni se u funkcionalno nepismenom preletanju učinilo da se vi samo veselo zezate


Na blogu nema zezanja.
nask nask 12:29 23.05.2020

Re: pomoć

Zašto niko neće da priča o tome?

Titi je bilo bolje, definitivno, kako mu je sada zavisi od nečijih religijskih opredelenja i verovanja. Meni je bilo bolje u smislu da me nije bolelo levo koleno, da sam mogao da ga zakucanm sa obe ruke iz mesta, da sam mogao ... Sada mi je bolje u smislu da mi nije gore.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:29 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83

Ne razumem, je l' jeste bilo bolje ili nije bilo bolje?

Zašto niko neće da priča o tome?

Kako kome.
Skoro svi su vozili kola iste marke, nosili odela iste marke, cipele sličnih marki, pili i jeli slično, pa sad zamisli kako je bilo onima koji su mogli da voze opela a ne keca, da puše original marlboro, a da se ne teše kako je sarajevski bolji, da piju kokakolu iz limenki i da je zgužvaju na kraju, a ne da prazne konzerve drže na stolu kao ukras, da nose original starke a ne borovo, njima je bilo super, posebno ako su moralni skotovi koji u uživaju u tome kad mogu ono što većina ne može.

Sad, kad na prvom ćošku možeš da kupiš sve što može i onaj u Berlinu, sad takvima nije dobro.

rodni rodni 17:45 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83

Ne razumem, je l' jeste bilo bolje ili nije bilo bolje?

Zašto niko neće da priča o tome?

Nije.
maksa83 maksa83 17:50 23.05.2020

Re: pomoć

Ajde Maxo mikrofon je tvoj, nemoj da bi vise opricao o sekiri i cepanju panjeva..

Za vreme Tita nije bilo ovakvih sekira kao što ova snajka i ja koristimo.



nask nask 18:22 23.05.2020

Re: pomoć

Skoro svi su vozili kola iste marke, nosili odela iste marke, cipele sličnih marki, pili i jeli slično

Ajde neki drugi, bolji primer, ono što si gore pobrojao i kako si napisao je netačno.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:13 23.05.2020

Re: pomoć

Ajde neki drugi, bolji primer, ono što si gore pobrojao i kako si napisao je netačno.


Pa ako si "svi" shvatio bukvalno onda da, netačno je, nisu baš svi volili fiće tristaće i kečeve, bilo je tu i lada, škoda, i po neki zapadnjak.
Ali velika većina jeste vozila zastavine automobile.

Za original marlboro, nije mogao da se kupi nigde osuim na frišopovima i da ti ga neko donese, nije bilo ni limenki, a na stoloivima su često držane kao ukras i u njih stavljane olovke.
Patike, sečam se Unfovog bloga o Tašmajdanu i klizanju, i tu se priča kako su se klizaljke vezale na borovo patike.
Zapamtio jer se veoma dobro seĆam tih patika i koliko se masovno nosile.
Strake, bogami retko.

Šta nije tačno?

I bilo onda bolje?

Sad se evo prisećamo da li je neko znao nekog, ili čuo za nekog, da se usudio ili čak uspeo da ima neku privatnu firmicu, danas toga na sve strane u hiljadama, i pitamo se kad je bilo bolje.
Onda sigurno.

Mora da je bilo bolje onda jer je, evo dokazano je, postojala negde neka privatna frimica.
nask nask 20:36 23.05.2020

Re: pomoć

Šta nije tačno?

Nije tačno da su orginalni marlboro i starke merilo kvalteta nečijeg života, ili života u nekom periodu, zemlji ili društvenom sistemu. Sem ekstremnih sranja kao Kampućija ili S. Koreja.

A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.
gedza.73 gedza.73 20:37 23.05.2020

Re: pomoć

HCM
Sad se evo prisećamo da li je neko znao nekog, ili čuo za nekog, da se usudio ili čak uspeo da ima neku privatnu firmicu

Уводни део Устава из 1974. године излаже 10 основних начела:
Социјалистичка самоуправна демократија: дефинише се као посебан облик диктатуре пролетаријата који се осигурава кроз забрану друштвено-економског и политичког организовања усмереног на успостављање капиталистичких односа.


Čudim me kako je Mijat Lakićeviće zaboravio da pomene jednu od možda najvećih tekovina samoupravnog socijalizma... sad nisam baš siguran kako se to zvalo... udruživanje privatnog novca sa državnim preduzećima osamdesetih. Imaš deset iljada marke, odeš u firmu i kupiš radno mesto. Posle direktor može o državnom trošku sa tvojim parama da jebe sekretaricu u njegovoj vikendici od državnog novca.
A svi radnici srećni.
maksa83 maksa83 20:39 23.05.2020

Re: pomoć

nask
A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Ovo je manje više sve što bih ja rekao na temu ovih moebijusova traka rasprava.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:40 23.05.2020

Re: pomoć

Nije tačno da su orginalni marlboro i starke merilo kvalteta nečijeg života,


Ma da, bolje je bilo kad nisi mogao da ih kupiš u svojoj zemlji nego sad kad možeš.
Šta će ti izbor kad su dobre Borovo patike i EI Niš televizori, a mogućnost izbora nije merilo života.
Da se to zabrani opet kad je tako?
Verujem da bi se obradovao, jer bi tako bilo bolje.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:41 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83
nask
A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Ovo je manje više sve što bih ja rekao na temu ovih moebijusova traka rasprava.


Pa što si onda pitao kad je bilo bolje? :)
nask nask 20:58 23.05.2020

Re: pomoć

moebijusova traka rasprava

Kod Mebijusovih traka stigne mali čovek na drugu stranu kad okrene jedan krug, ovde pravimo krugove u mestu tako da smo uvek na istoj strani. Da ne započinjem sada kad krenemo da sečemo po polovini, trećini itd. Fascinantna mi je ta Mebijusova traka i dan danas.
maksa83 maksa83 21:06 23.05.2020

Re: pomoć

Pa što si onda pitao kad je bilo bolje? :)

Zajebavam se. :)
nsarski nsarski 22:38 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Ajde Maxo mikrofon je tvoj, nemoj da bi vise opricao o sekiri i cepanju panjeva..

Za vreme Tita nije bilo ovakvih sekira kao što ova snajka i ja koristimo.





Ja imam istu ovakvu sekiru ali reskaliranu na 75% od ove na slici. I, naravno, ne cepam drva u štiklama.
nsarski nsarski 22:39 23.05.2020

Re: pomoć

Kod Mebijusovih traka stigne mali čovek na drugu stranu kad okrene jedan krug, ovde pravimo krugove u mestu tako da smo uvek na istoj strani.


Ali, kad okrene dva kruga onda opet dođe na istu stranu i mesto sa koga je krenuo. Miracle.
Milan Novković Milan Novković 23:01 23.05.2020

Re: pomoć

maksa83
nask
A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Ovo je manje više sve što bih ja rekao na temu ovih moebijusova traka rasprava.

Pitanje, iskreno, i tebi pošto si ozbiljan čovek.

Ja sam došao u UK 1987, Aug, i opao mi životni standard. Dobro, ovo mi je molo bombasto pošto sam iz cool firme tu, a nisu takve bile sve, došao u civil service ovde.

O stanju tamo od tada znam ono što čujem od vas kad vam dođem u goste, pa ovako na daljinu.

Šta je to što nije "skoro" crno-belo u poređenju ako odbacimo statističke outliers, oko njih neka "piče" dokoni, mislim na ogromnu većinu - ozbiljni ljudi sad preturaju po kontejnerima, prevelikom broju je em teško izaći u bioskop, a kamo li u kafanu, a i ponestaje bioskopa (ok, ubili videoi, internet, vlast maltretira narod, i lažima i opipljivije (ajd opet, ignoriši kabinet i top ekipu), gore po selima nemaju vioše keša skoro za osnovne stvari pa se sve više upuštaju u barter danas, ... nismo ni mi onomad bucali od keša, ali ga nije falilo za osnovne stvari, i moglo se uštedeti, muzika bila bolja onomad - ajd ovo nagađam, al kažite vi - gde je siva zona.

Priznajem da nemam pojma dokle je kvantitativno dobacio IT kao generator, gaming, ... šta li su sad industrije što zapošljavaju sličan broj ljudi kao onomad Kikinde, Trstenici, Rakovice, Loznice, Pupini, Niševi, lole i slično - da ne računam onomad nas boraniju iz prigrevice gde je 20% išlo u Sombor u fabrike ...

Daj neki kvanitativni osvrt kad je velika većina naroda u pitanju.
nask nask 23:48 23.05.2020

Re: pomoć

Miracle

Ili kad je u međuvremeni isečeš pa se više nikad ne vratiš na početnu tačku, završiš na drugoj traci koja čak nije Mebijusova.

maksa83 maksa83 00:08 24.05.2020

Re: pomoć

Pitanje, iskreno, i tebi pošto si ozbiljan čovek.

Nemoj od te premise da krećemo p-liz. :)

Daj neki kvanitativni osvrt kad je velika većina naroda u pitanju.

Iskreno, ne mogu da dam kvalitetan odgovor na to pitanje. Definitivno postoji "IT kasta" koja je prilično odvojena od srpske realnosti, i to su mahom krugovi u kojima se ja "krećem". Postoji nekoliko velikih firmi, nekoliko srednjih i gomila manjih firmi i ekipa, ali to je sve koncentrisano po većim i srednjim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Zrenjanin) a kad pogledam sad širu okolinu, recimo roditelje drugova moje dece, tu ima svačega - arhitekte koji rade konkurse privatno (nije lako), pa tip koji ima radnju za registrovanje kola i hrani od toga petočlanu porodicu, tu si neke firme za projektovanje koječega (grejanje recimo), a znam jednu simpa ekipu-firmicu koja projektuje trafo stanice (sjajan tip, ponekad skupi društvo kod njega u firmi i tu se mezi i pije i svira i peva, sa sve unapred definisanim programom, povremeno kao ti organizuje kafanjering ali u vinarijama, to je posebna priča).

Od čega i kako živi sav ostali svet, ne znam ... znam da Ovi ubrzano aktivno stvaraju milje u kome svako mora da zavisi od njih i njihove dobre volje, opstanak je bukvalno uslovljen lojalnošću SNS kartelu. U društvenom sektoru apsolutno vladaju, a već neko vreme počinju da potčinjavaju i privatni (što reče neko - "jedini razlog što imaš to što imaš je što se to nekom od njih još nije svidelo" ).

Moj je utisak da se ovde sa vrlo jasnom namerom pravi društvo koje će većinski biti držano u stanju "podnošljive bede", pošto se tako najlakše vlada. Društvo koje bi većinski ili u nekom ozbiljnom procentu imalo pristojan život koji ne zavisi od njih bi imalo ideje sasvim nekompatibilne sa njihovim o tome kako država treba da izgleda, i oni to jako dobro znaju. Pomisao na jaku srednju klasu koja bi mislila svojom glavom a ne njihovim tabloidima je njima podjednako užasna kao i ideja o nerežiranim TV duelima sa opozicijom.

Znam recimo da su mesta na jugu kao što su Vranje, Pirot, itd. putpuna katastrofa, da se ljudi koji su odande došli u Beograd, pa povremeno svrate tamo da obiđu svoje, vraćaju depresivni.

O Vučićevim subvencionisanim fabrikama je već sve ispričano. Država da pare "investitoru" (jebote, daješ pare - investitoru?!) što se ovde zove "subvencije", ovaj otvori fabriku, kad sprži te pare i tj. subvencije i postane neisplativo samo digne sidro + fabrike koje su ovde privatizovali frindž likovi iz regiona koji su na poternicama u svojim matičnim zemljama, to je tek horor.

Inače, raspisan je tender za idejni projekat autoputa Beograd - Zrenjanin - Novi Sad. Nije ga raspisala država Srbija nego privatna kineska kompanija Šandong, čime su zaobiđeni srpski propisi o javnim nabavkama pošto rupa u zakonu to omogućava ako se radi o međudržavnom ugovoru.

Zapravo ne treba da vidiš ništa osim ponašanja Države oko celog ovog korona sranja da shvatiš kolika je to (Država) postala sprdnja. Talac neuravnotežene beskrupulozne budale na vrhu kartela.

Edit: ne znam kako je kovid to promenio sa ovim kovid19 vraćanjem i mrdanjem tamo amo, ali masovno, masovno masovno odavde nestaju i zanatlije - postalo je teško naći majstora za bilo šta, vodoinstalatera, električara, sve otperjalo na neku bauštelu. O lekarima da ne pričamo, anesteziolozi su npr. veliki problem, oni su prvi otišli. Da sam lekar u tridesetim i četrdesetim ili čak i pedesetim , apsolutno ne bih sedeo ovde, ti ljudi rade težak zajeban odgovoran posao, biju se ko će da dežura i rade prekovremeno da bi sa svim tim dežurstvima nekako namakli 90K RSD, a vrhunski lekari.

Rumuni su inače ukapirali da će da ostanu bez lekara pa su im pre neku godinu suludo digli plate i nekako to zaustavili. Ne znam da li sam pominjao da su najinteligentniji balkanski narod... Ove ovde debile boli dupe, čak su i napravili državnu agenciju za izvoz zdravstvenih radnika. Idioti.

P.S. i Edit i idem da spavam. Još samo ovo:

apacherosepeacock apacherosepeacock 05:24 24.05.2020

Re: pomoć

nask

A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.




Vazi li ovo isto i kad krene na blogu prica o Vucicu i uveocima?


(i o opoziciji, DOSu, 'svi su isti' nemam za koga da glasam, 'cekam postenjacinu' da padne iz vasione pa cu onda da glasam i taj rad?)



apacherosepeacock apacherosepeacock 08:07 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Za vreme Tita nije bilo ovakvih sekira kao što ova snajka i ja koristimo.



Snajka bar zna kako se drzi šjekira, a ne ko neki.





rodni rodni 08:12 24.05.2020

Re: pomoć

nask
Šta nije tačno?

Nije tačno da su orginalni marlboro i starke merilo kvalteta nečijeg života, ili života u nekom periodu, zemlji ili društvenom sistemu. Sem ekstremnih sranja kao Kampućija ili S. Koreja.

A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Pa zašto ti tako pričaš?
Totalno besmisleno.
Nalaziti iskrice beloga u komunjarskom sistemu i time pravdati da nije baš kao u Severnoj Koreji?!
Jebote!
maksa83 maksa83 08:23 24.05.2020

Re: pomoć

Snajka bar zna kako se drzi šjekira, a ne ko neki.

Snajka koja bi probala da cepa drva u onolikim štiklama može lako da ostane bez delova nogu, a to bi u slučaju konkretne snajke bilo baš greota, pa se ja nadam da je ipak samo pozirala.
rodni rodni 08:27 24.05.2020

Re: pomoć

Milan Novković
maksa83
nask
A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Ovo je manje više sve što bih ja rekao na temu ovih moebijusova traka rasprava.

Pitanje, iskreno, i tebi pošto si ozbiljan čovek.
...

Skoro sam prestao da čitam posle ove rečenice.
Ostalo što si pobrojao Milane zaslužuje odgovor protupitanjem - gde su te Rakovice, Kikinde, Trstenici, IMT-jovi sada?
Ne čini ti se, makar ponekada, da bi odgovor mogao da bude - koliko je valjalo, toliko je i trajalo?
A valjalo je i trajalo je toliko zbog komunjarizma i svih njegovih dostignuća.
Da ti kažem za IMT - od njega ostala samo ulazna kapija.
A Ferguson se ipak održao.
A IMT koji ga je proizvodio licencno - nije.
U čemu je razlika?
U tehničkom delu nije.
A kada već pitaš za kvantitativni osvrt kada je velika većina naroda u pitanju - pa ništa lakše, samo pođeš od sebe.
Sve ti bilo super, radio u moćnoj firmi, firma imala kompjutere - i ti to sve ostaviš i odeš?
Kako to?
Da je taj sistem bio dobar (Maksa kaže da si mogao da imaš kamion i budeš frizer - a Frihend saslužuje) sada bi u Srbiji živelo par miliona ljudi više.
Ja, recimo, ne sumnjam u tebe da si doneo ispravnu odluku - znajući da nakaradni Titin (ili Titov) sistem ne može da izdrži još dugo.
Ili i ti misliš da je Titin period nastao kao posledica ovoga sada?
To bi me, zaista, začudilo.
apacherosepeacock apacherosepeacock 08:30 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Snajka bar zna kako se drzi šjekira, a ne ko neki.

Snajka koja bi probala da cepa drva u onolikim štiklama može lako da ostane bez delova nogu, a to bi u slučaju konkretne snajke bilo baš greota, pa se ja nadam da je ipak samo pozirala.




Ja koliko vidim snajka je junacki nacepala tu neke panjeve i to sve na stiklicE dok si ti nacepao malo ali svojih cevanica..

(sam si se namestio )
maksa83 maksa83 10:21 24.05.2020

Re: pomoć

Da je taj sistem bio dobar (Maksa kaže da si mogao da imaš kamion i budeš frizer - a Frihend saslužuje) sada bi u Srbiji živelo par miliona ljudi više.

Da raščistimo, to je bio moj odgovor na "Slovenci su smeli da budu privatnici Srbi nisu", a što je notorna budalaština.

INputiranje da sam ja time dokazivao da je SFRJ bila preduzetnički raj je bezobrazno jedenje govana.

solo solo 10:51 24.05.2020

Re: Milan Novković

Daj neki kvanitativni osvrt kad je velika većina naroda u pitanju.


Sirotinjska funkcionalnost.

Na duge staze metodologijom straha,štapa i šargarepe uz zagarantovane doze alkohola i antidepresiva začinjeno ,,kapitalističkim,,radnim vremenom (čitaj nema radnog vremena) i dugovima kreditnih linija.

Moglo je i kraće uz muzičku podlogu. Svakako znaš odgovor.Stiglo nam iz Londona.

solo solo 11:08 24.05.2020

Re: pomoć

Međutim, ja sam i kao mali imao poprilični problem - jer sam više verovao svojim očima, nego Filipima i Mijatima.



rodni rodni 13:28 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Da je taj sistem bio dobar (Maksa kaže da si mogao da imaš kamion i budeš frizer - a Frihend saslužuje) sada bi u Srbiji živelo par miliona ljudi više.

Da raščistimo, to je bio moj odgovor na "Slovenci su smeli da budu privatnici Srbi nisu", a što je notorna budalaština.

INputiranje da sam ja time dokazivao da je SFRJ bila preduzetnički raj je bezobrazno jedenje govana.


Ma!
Ne radi se ovde (toliko) o jedenju govana, a još manje o imputiranju.
Radi se o elementarnom - odnosno, navođenje koječega afirmativnog kako bi se nakaradni sistem pokazao kao 'ne toliko loš'.
Ne, taj sistem je bio ekstremno loš - jer je postojalo elementarno ograničenje za sve ljude.
A to je - ograničavanje slobode.
Društva u kojima postoji takvo ograničenje neminovno završavaju kao krepala SFRJot.
To ništa ne može da popravi, pa bio neko i privatni šofer ili privatni frizer.
Ni slobodna društva nisu idealna.
Ali su za redove veličina bolja od one nakarade zvane SFRJot.
Bilo, ne ponovilo se!
Rezultati toga su ovo što danas živimo.
Nije ovo nastalo samo od sebe - niotkuda.
Ako važi ono (od biologa) da sve živo potiče od živog.

freehand freehand 13:36 24.05.2020

Re: pomoć

Ne radi se ovde (toliko) o jedenju govana, a još manje o imputiranju.
Radi se o elementarnom - odnosno, navođenje koječega afirmativnog kako bi se nakaradni sistem pokazao kao 'ne toliko loš'.

Ne. Radi se o odgovorima na besomučno izmišljanje, laganje, muljanje, spinovanje i gaženje po istini i logici. Sad, tebi i tvojim istomišljenicima i kolegama po principijelnosti i istinoljubivosti cilj svakako može da opravda (sva) sredstva. Pa vam nije nikakav problem da izbrišete svako parče koje smeta poželjnoj slici. I još da komuniste optužite za retuširanje. Nekima je, nećeš verovati to ipak mali problem, al ništašto jedna dobra Obznana, Kerestinac i lepoglava ne bi mogli da doteraju u red.
maksa83 maksa83 15:30 24.05.2020

Re: pomoć

Ne radi se ovde (toliko) o jedenju govana, a još manje o imputiranju.

Radi se, radi se. Kada ovde neko kaže "u SFRJ si imao <bilošta>" krene apsolutno identična dreka svaki put - mazanja, izvrtanja, traktati, neistine, loše metafore, podmetanja, ljudi od slame, sva-ki je-be-ni put, is-to sranje i neizbežno but muh freedom! najčešće od strane učesnika kojima mimo toga liberalizam ne leži baš u srcu. Ako se pokaže da je ta zemlja koju je SFRJ zamenila bila tu i tamo onako mestimično i usrana, onda tek što bi rekao agresor govno upada u ventilator.

Ja se trudim da izbegavam vrednosne sudove, pogotovo opšteg tipa "bolje i gore", i angažujem se manje više isključivo kad vidim nešto za šta apsolutno znam da nije istina ( "u Srbiji nije bilo privatnika", " kmeee kmee Slovencima je bilo dozvoljeno da imaju privatnike a Srbima nije" ) što sve apsolutno nije tačno. Istina je doduše da mi verovatno mnogo toga promakne pošto preskačem najveći deo toga, zapne mi za oko nešto tek u citatu nekog ko je odgovorio nešto kratko.

98% odgovora koje sam video je otkrovenje da komunistička zemlja nije imala privatne korporacije. Zamis'i! Šokantno!

Inače, komunistička Kina ima privatne korporacije ali su te korporacije tako privatne da je recimo i Jack Ma (Alibaba, Žaomi koji vam prodaje ne-skroz-džank džidžice na struju) lično težak 40 milijardi USD - uzorni komunista i član KP Kine i dan danas, a još od osamdesetih, a kada neko proba da otkrije ko je vlasnik Huaweja mozak mu se sprži, mišn imposibl, isto i za ZTE (za koji se zapravo iza svega zna da je državni).

A da. Ta SFRJ se, sve takva kljakava, vremenom kretala ka više slobode. Ne munjevito i skokovito, ali se kretala. Da li to možeš mirne duše da kažeš za Srbiju 2020.?
rodni rodni 18:54 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Ne radi se ovde (toliko) o jedenju govana, a još manje o imputiranju.

Radi se, radi se. Kada ovde neko kaže "u SFRJ si imao " krene apsolutno identična dreka svaki put - mazanja, izvrtanja, traktati, neistine, loše metafore, podmetanja, ljudi od slame, sva-ki je-be-ni put, is-to sranje i neizbežno but muh freedom! najčešće od strane učesnika kojima mimo toga liberalizam ne leži baš u srcu. Ako se pokaže da je ta zemlja koju je SFRJ zamenila bila tu i tamo onako mestimično i usrana, onda tek što bi rekao agresor govno upada u ventilator.

Ja se trudim da izbegavam vrednosne sudove, pogotovo opšteg tipa "bolje i gore", i angažujem se manje više isključivo kad vidim nešto za šta apsolutno znam da nije istina ( "u Srbiji nije bilo privatnika", " kmeee kmee Slovencima je bilo dozvoljeno da imaju privatnike a Srbima nije" ) što sve apsolutno nije tačno. Istina je doduše da mi verovatno mnogo toga promakne pošto preskačem najveći deo toga, zapne mi za oko nešto tek u citatu nekog ko je odgovorio nešto kratko.

98% odgovora koje sam video je otkrovenje da komunistička zemlja nije imala privatne korporacije. Zamis'i! Šokantno!

Inače, komunistička Kina ima privatne korporacije ali su te korporacije tako privatne da je recimo i Jack Ma (Alibaba, Žaomi koji vam prodaje ne-skroz-džank džidžice na struju) lično težak 40 milijardi USD - uzorni komunista i član KP Kine i dan danas, a još od osamdesetih, a kada neko proba da otkrije ko je vlasnik Huaweja mozak mu se sprži, mišn imposibl, isto i za ZTE (za koji se zapravo iza svega zna da je državni).

A da. Ta SFRJ se, sve takva kljakava, vremenom kretala ka više slobode. Ne munjevito i skokovito, ali se kretala. Da li to možeš mirne duše da kažeš za Srbiju 2020.?

Kakve bi ti bulšitizme izvaljivao da se ne suzdržavaš - i da iznosiš (i) vrednosne sudove.
Što bi ti rekao - ne zajebavam se.
Pa gotovo sve što si u ovom bulšiterskom iskazu naveo su - vrednosni sudovi.
Ali ti se, eto, libiš da ih ne iznosiš.
No, ja ih iznosim.
Jer su sudovi bez vrednosti kerov kurac.
Jer se drljava SFRJot kretala ka boljem.
Jebote - pa ti ne slediš ni svoju logiku konzistentno.
Pa naravno da se kretala ka boljem kako je Faraon stizao svom kraju - i konačno krepao.
I kako je slabio uticaj kožnih šinjela.
A da - postoji jedno ograničenje za koje ti nisi kriv.
Jer si - bio mlad.
Pa onda ne znaš kako je propala Mašinska industrija NIš sa 18 hiljada zaposlenih, pa Prva Petoletka (eto, Milan je pominjao) sa, recimo preko 20 hiljada, pa IMT - pravio godišnje 40 hiljada fergusona - pa kako propalo kada je sve išlo na bolje.
Eeee, da - odem pre cca 8 godina sa jednim drugarem u IMT da kupi 10 traktora.
Najupečatljivije što mi je ostalo je plehnati tanjir sa ostacima bureka u kancelatriji jednog od direktora.
Kupili smo kitu, a ne traktore.
Da ti ne prepričavam taj razgovor - a o parama tek, da ne veruješ!
No, ti znaš kako je to bilo i da su ovi koji oponiraju (tebi) kerov kurac, a ne liberalni.
Jebote - šta uradi komunjarizam, čak i odloženo.
Čak da ništa komunjarizam u pokojnoj SFRJot nije uradio loše, tebalo bi ga zatrti što je oterao tolike ljude iz države.
No, što bi ti rekao - imali u Sloveniji i Srbiji privatne kamiondžije i frizere.
A Gedža koji malo bolje zna te stvari oko kamiona od tebe, zna da se u Murskoj Soboti masovno registrovao prevoznički zanat iz cele krepale SFRJot.
Pa zašto to kada je bilo svejedno?
Prema tome - fala bogu što je propala ta nakarada.
maksa83 maksa83 19:09 24.05.2020

Re: pomoć

Prema tome - fala bogu što je propala ta nakarada.

Nije to fala bogu, nego je fala bogu da si evo sad napravio mnogo bolju pa nemaš ni Faraona sa svitom, država ti funkcioniše k'o satić, fabrike i proizvodnja cvetaju, a ljudi se vraćaju u buljucima...
milisav68 milisav68 19:22 24.05.2020

Re: pomoć

A pričati priče generalizacijom i gde postoje samo bela i crna boja, bez prelaznih nijansi, je tek totalna besmislica.

Kad napraviš trijažu* ili Tito ili Staljin, onda je besmislena priča o nijansama.

Onda dobiješ priču kako je tata strog - ali pravedan.

A kad ne dobiješ redovne batine - eto nijanse.

Tu i tamo bude neki sladoled ili čokoladica - eto još jedne nijanse.

I dok se okreneš, prođe detinstvo, odrasteš i saznaš da je kuća pod hipotekom, porodica bankrotirala, jer je tata bio kockar i alkoholičar, i jedino što ti ostane su neke slike sa nekim cicama.

*tih trijaža je bilo više, i često su služile za uterivanje straha i stvaranje klimoglavaca.


rodni rodni 19:23 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Prema tome - fala bogu što je propala ta nakarada.

Nije to fala bogu, nego je fala bogu da si evo sad napravio mnogo bolju pa nemaš ni Faraona sa svitom, država ti funkcioniše k'o satić, fabrike i proizvodnja cvetaju, a ljudi se vraćaju u buljucima...

Pa da!
Makar si delimično zadržao 'logike' pa ne tvrdiš da je ono bilo zbog ovoga.
Eee pa - od onolike dobrote je ispalo taman ovo što je ispalo.
Šta bi tek ispalo da tada nije kretalo na bolje?!
Što se mene tiče, pravo da ti kažem, ja što sam napravio (do sada) - napravio.
maksa83 maksa83 19:31 24.05.2020

Re: pomoć

Šta bi tek ispalo da tada nije kretalo na bolje?!

Ne znam, ali ajde da sračunamo prvi izvod u 1982. i prvi izvod u 2020. Samo znak, ne treba vrednost.

Šta si dobio?
rodni rodni 19:42 24.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Šta bi tek ispalo da tada nije kretalo na bolje?!

Ne znam, ali ajde da sračunamo prvi izvod u 1982. i prvi izvod u 2020. Samo znak, ne treba vrednost.

Šta si dobio?

Oba puta minus!
No, čak i da je plus - ne bi mnogo menjalo. Takvo traženje izvoda je manjkavo i ništa ne dokazuje.
Faraon tek crko, a Titići posle Tita branili njegove tekovine do jaja.
Aaa, da - pa i dok je Faraon bio živ, mogle da se kupe farmerke u Trstu. Zar to nije bilo kul i do jaja!?
Šteta što si bio mali tada (šta šteta - bolje), pa nisi ništa shvatao.
No, što bi se reklo - umori ova nedelja, a moj red bio da usisavam.
Jebiga!
No, zato sam se borio.
Moram na spavanje!
I ja tebi želim sve najbolje!
dragosevacsutra dragosevacsutra 19:59 24.05.2020

Re: pomoć

"u Srbiji nije bilo privatnika", " kmeee kmee Slovencima je bilo dozvoljeno da imaju privatnike a Srbima nije" )


ne seri majmune (ovo majmune je za imputiranje).

ja nisam rekao da nije bilo dozvoljeno slovencima da imaju privatni biznis a srbima nije; vec samo da u srbiji nije bilo privatnih autobuskih prevoznika, a u sloveniji jeste, pa su tako i rabili srpsko trziste.

pored nisekspresa, naravno.

dragosevacsutra dragosevacsutra 20:04 24.05.2020

Re: pomoć

Nije to fala bogu, nego je fala bogu da si evo sad napravio mnogo bolju pa nemaš ni Faraona sa svitom, država ti funkcioniše k'o satić, fabrike i proizvodnja cvetaju, a ljudi se vraćaju u buljucima...


pa nemas - u sloveniji (pitaj onu americku kamilu sto je zapocela ovaj niz (da citiram andju), naravno tamo gde je i u sfrj bila moguca privatna inicijativa.

a samoupravni socijalizam sa faraonima koji zivis dan danas je rezervisan za srbiju.

naravno.

maksa83 maksa83 20:14 24.05.2020

Re: pomoć

pa nemas - u sloveniji (pitaj onu americku kamilu sto je zapocela ovaj niz (da citiram andju), naravno tamo gde je i u sfrj bila moguca privatna inicijativa.
a samoupravni socijalizam sa faraonima koji zivis dan danas je rezervisan za srbiju.


Dakle van Srbije su se osnivale privatne korporacije, a u Srbiji je vladao samoupravni socijalizam?

Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Bosna nisu imale kombinate, državne fabrike i sl.?

Pa kako ti nekome smeš da kažeš da sere...
dragosevacsutra dragosevacsutra 23:04 24.05.2020

Re: pomoć

Dakle van Srbije su se osnivale privatne korporacije, a u Srbiji je vladao samoupravni socijalizam?


dakle, privatnik je u sloveniji mogao da ima autobus; u srbiji nije.

p.s. vidim da po pesnickom talentu polako ali sigurno dostizes cera.
nikvet pn nikvet pn 09:56 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83

Ovi ubrzano aktivno stvaraju milje u kome svako mora da zavisi od njih i njihove dobre volje, opstanak je bukvalno uslovljen lojalnošću SNS kartelu. U društvenom sektoru apsolutno vladaju, a već neko vreme počinju da potčinjavaju i privatni (što reče neko - "jedini razlog što imaš to što imaš je što se to nekom od njih još nije svidelo" ).


Апсолутно тачно, али ништа ново, то смо већ имали у СФРЈ. Разлика је једино у титулару, уместо ЦК СКЈ власник свега биће олигархија латиноамеричког типа.

То је циљ, а ево и метода:

Moj je utisak da se ovde sa vrlo jasnom namerom pravi društvo koje će većinski biti držano u stanju "podnošljive bede", pošto se tako najlakše vlada. Društvo koje bi većinski ili u nekom ozbiljnom procentu imalo pristojan život koji ne zavisi od njih bi imalo ideje sasvim nekompatibilne sa njihovim o tome kako država treba da izgleda, i oni to jako dobro znaju. Pomisao na jaku srednju klasu koja bi mislila svojom glavom a ne njihovim tabloidima je njima podjednako užasna kao i ideja o nerežiranim TV duelima sa opozicijom.
nikvet pn nikvet pn 10:11 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Ta SFRJ se, sve takva kljakava, vremenom kretala ka više slobode. Ne munjevito i skokovito, ali se kretala.


Ово не стоји. Доказ? Крвави распад.
maksa83 maksa83 10:36 25.05.2020

Re: pomoć

nikvet pn
maksa83
Ta SFRJ se, sve takva kljakava, vremenom kretala ka više slobode. Ne munjevito i skokovito, ali se kretala.


Ово не стоји. Доказ? Крвави распад.

Ne slažem se da krvav raspad po nacionalnim šavovima dokazuje da se SFRJ vremenom nije kravila od dogmi, čak pre može da se kaže da je to kravljenje dovelo do tog rata kada je olabavilo pa prestalo uterivanje komunizma i brasvajedinsva silom.

Uzeću banalan primer, uzmeš tri tačke, npr. 1950., 1970 i 1981. Riblja Čorba te 1981. izbacuje Na Zapadu Ništa Novo album u kome figuriše čuveni stih "za ideale ginu budale", i to uzburkava duhove, konkretno SUBNOR izdaj saopštenja, aaa frka, aaa kako sme, aaa mi ginuli za ideale on kaže mi budale, zasedaju, donose saopštenja, itd. ali se sve nekako sleglo bez posledica. 1970. taj album ne bi bio izdat, a ni 1950 (da zanemarimo tehničke mogućnisti) a neko ko bi u javnost izbacio takav stih bi tad bio ako ne streljan onda zatvoren na duže vreme. Kad sam ja išao u srednju školu drugom polovinom osamdesetih profesore Marksizma već uveliko niko nije shvatao ozbiljno, dotle da su neke i zajebavali provokativnim pitanjima (bio svedok) za šta bi 20 godina ranije u najmanju ruku njihovi roditelji bili zvani na Razgovore, ovde nikom ništa, samo jedna ispizdela profesorka Marksizma.

I može tako dokle hoćeš, pre svega kroz puštanje upliva zapadne kulture i supkulture koja svakako nije bila u skladu sa tekovinama Revolucije i Svetlim Putem.

P.S. Desetak godina ranije izvesni M. (Miš) je duvaljkom napravljenom od cevke flomastera sa žvakanim papirom kao municijom urnisao Titovu sliku u učionici, dakle potpuno je ulepio (bio je vrlo precizan, nije tu bilo nekog ideološkog bunta, mada mu ćale jeste bio hard kor Staljinista, prosto je bila zgodna meta). To je bila neka recimo 1980, 81. Nismo hteli da kažemo ko je to uradio pa je ceo razred završio kod direktorke u kancelariji gde nam je malo kenjala i to je bilo to. Ne mogu da zamislim šta bi bilo 20 godina ranije.
maksa83 maksa83 11:15 25.05.2020

Re: pomoć

Апсолутно тачно, али ништа ново, то смо већ имали у СФРЈ. Разлика је једино у титулару, уместо ЦК СКЈ власник свега биће олигархија латиноамеричког типа.

Ja se ni sam tim ne slažem, tj. vremenom si od svima-loše dolazio do tačke da se formirala neka kao srednja klasa, kasnije pred smrt i neki biznisići (kafići, kafanice, frizeraji, picerije, pominjane fabričice u Pazovi), a čak su i te državne firme fabrikovale različite slojeve, ne, nije bilo isto biti čistačica i indžilir, dakle ako je ikad postojala neka uravnilovka ona je uveliko nestala, pogotovo ta čuvena fama da na sednici radničkog saveta čistačica odlučuje o tokovima razvoja i projektima, to stavljam pod #nijesedesilo tag. Firme jesu bile državne i svi poslovi su sledstveno bili vezani za državu i državne investicije, i istina nisi imao neki vertical mobility gde bi trudom i radom postao veliki gazda, ali kompetencija jeste bila na ceni.

To što ja pamtim su doduše kasnija vremena, a ovo ovde ovako i sada, ovakav kolaps vrednosti pravo da ti kažem ne pamtim, moguće da je to tako izgledalo posle rata i prvih godina, ali garantujem da je ta meritokratija funkcionisala drugačije, barem u sredini u kojoj sam odrastao.

Još jedna stvar je bitna za različite perspektive - selo vs grad, provincija vs metropola. Tu su stvari svakako bile drugačije ali to drugovi nema nikakve veze ni sa diktaturom ni sa komunizmom ni ideologijom, to je prosto tako svuda na svetu gde god odeš, kad god odeš.
rodni rodni 11:43 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Апсолутно тачно, али ништа ново, то смо већ имали у СФРЈ. Разлика је једино у титулару, уместо ЦК СКЈ власник свега биће олигархија латиноамеричког типа.

Ja se ni sam tim ne slažem, tj. vremenom si od svima-loše dolazio do tačke da se formirala neka kao srednja klasa, kasnije pred smrt i neki biznisići (kafići, kafanice, frizeraji, picerije, pominjane fabričice u Pazovi), a čak su i te državne firme fabrikovale različite slojeve, ne, nije bilo isto biti čistačica i indžilir, dakle ako je ikad postojala neka uravnilovka ona je uveliko nestala, pogotovo ta čuvena fama da na sednici radničkog saveta čistačica odlučuje o tokovima razvoja i projektima, to stavljam pod #nijesedesilo tag. Firme jesu bile državne i svi poslovi su sledstveno bili vezani za državu i državne investicije, i istina nisi imao neki vertical mobility gde bi trudom i radom postao veliki gazda, ali kompetencija jeste bila na ceni.

To što ja pamtim su doduše kasnija vremena, a ovo ovde ovako i sada, ovakav kolaps vrednosti pravo da ti kažem ne pamtim, moguće da je to tako izgledalo posle rata i prvih godina, ali garantujem da je ta meritokratija funkcionisala drugačije, barem u sredini u kojoj sam odrastao.

Još jedna stvar je bitna za različite perspektive - selo vs grad, provincija vs metropola. Tu su stvari svakako bile drugačije ali to drugovi nema nikakve veze ni sa diktaturom ni sa komunizmom ni ideologijom, to je prosto tako svuda na svetu gde god odeš, kad god odeš.

Joj!
Jebote!
maksa83 maksa83 11:46 25.05.2020

Re: pomoć

Joj!
Jebote!

Vadio si eksere?
Pokvarila su ti se kolica pa si besan?
Aaaa radostan si!
Terao si nešto?
Uplašio te neko? Neki čovek te uplašio?



rodni rodni 11:50 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Joj!
Jebote!

Vadio si eksere?
Pokvarila su ti se kolica pa si besan?
Aaaa radostan si!
Terao si nešto?
Uplašio te neko? Neki čovek te uplašio?




Ništa od pomenutoga!
Ako nisi ukapirao - pročitao sam tvoj komentar.
I glasno zajadikovao.
maksa83 maksa83 11:56 25.05.2020

Re: pomoć

I glasno zajadikovao.

Nema potrebe za tim sad kad je sve došlo na svoje mesto i srpski Srbin sam srpski brine o svojoj srpskoj državi.

gedza.73 gedza.73 12:03 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83
Ne slažem se da krvav raspad po nacionalnim šavovima dokazuje da se SFRJ vremenom nije kravila od dogmi

Ali upravo to nerešeno nacionalno pitanje sa nasleđem iz nekoliko ratova i sukoba razlikuje od tranzicije ostalih zemalja istočnog bloka. Pogledaj CK sednicu kad je došlo do raspada ko šta priča po nacionalnom ključu.

Ideološka privreda, partokratija, nacionalne frustracije, krize, spore promene, sociološki pritisak koji je oblikovao javno mnjenje, strani faktor su zajedno doveli do onoga što se desilo.

Zašto se mi i danas vrtimo u beskonačnim bezizlaznim spiralama? Zato što su izbori devedesetih rezultat decenijskog drilovanja pa je Milošević uspeo da uklopi antifašizam, nacionalizam, švedski standard, radničku klasu i komunističku tradiciju.
Cela decenija potrošena da bi većina videla kako ni to ne funkcioniše. Sledeći mesija je bila EU kao surogat SFRJ blagostanja i otplata svega onog što SPS nije ispunio devedesetih. Pa razočarenje. Sad imaš, upravo ovo o čemu NIkvet piše, nacionalni ponos, Vođu, 3000 dinara za gospodžu, lokalne feudalce...

Koliko vidim većina se slaže oko nekih bitnih delova, samo se gložimo koliki uticaj imaju repovi iz komunizma danas od bezbedonosnih službi, tajkuna poniklih iz komunističkog miljea a koliko prihvaćen mentalitet kod ljudi koji danas kažu 'jeste nekad bilo bolje od ovoga' (ne razdvajajući partijsko zakonodavstvo od slobode izbora), 'eto i USA i EU propadaju, samo što nisu' i 'meni Partija našla posao u 'Borbi' ili bot-part time posao.
hoochie coochie man hoochie coochie man 12:19 25.05.2020

Re: pomoć


Ne slažem se da krvav raspad po nacionalnim šavovima dokazuje da se SFRJ vremenom nije kravila od dogmi, čak pre može da se kaže da je to kravljenje dovelo do tog rata kada je olabavilo pa prestalo uterivanje komunizma i brasvajedinsva silom.

Ovo je tačno.
Zaista je nerealno reći da nije bilo više slobode osamdesetih nego šesdesetih.
Da jeste vidljivo je golim okom.
Ali to otkravljivanje nije bio jednoznačan proces, uz više slobode dolazilo ne, neminovno, i više problema za ceo konstrukt Jugoslavije.
Sa slobodom u ekonomskom smislu neminovno se javlja i potreba za političkom.

Maspok je dobar primer za to. U početku tog procesa njegovim inicijatorima, komunistima, iskrenim, nije na pamet padala misao o nekom velikom hrvatstvu, o rušenju Juvoslavije, ali su se odmah javile snage koje su krenule sa pričom o Stipici, o velikosrpskoj hegemoniji i slične.

U Srbiji su se na malo odškrinuta vrata slobode krenule pesme po kafanama o Sinđeliću, krenola sa se slavi srpska nova godina i sve to.

Tako da je popuštanje stega sa stanovišta pojedinca, a i nacija, bila dobra stvar, ali sa stanovišta opstanka Jugoslavije, katastrofalna.

To dosta jasno pokazuje koliko je ideja Jugoslavije pogrešna i tragična, taj konstrukt je moguć samo kao diktatura, i njegove posledice su, neminovno, potvrđeno, mržnja i rat.

Nadam se nikom nikad više neće na pamet pasti takva budalaština.
freehand freehand 13:47 25.05.2020

Re: pomoć


Ne slažem se da krvav raspad po nacionalnim šavovima dokazuje da se SFRJ vremenom nije kravila od dogmi, čak pre može da se kaže da je to kravljenje dovelo do tog rata kada je olabavilo pa prestalo uterivanje komunizma i brasvajedinsva silom.

Naravno da ne dokazuje. Dapače.
Krvav raspad nastupio je kad su popustile sve brane pred krvoločnim ubilačkim idejama šovinista i ideoloških vampira zagrljenih crnokošuljaša i masnobradih. Da ne bi bilo dileme - to su oni što su se posle dogovarali o kvotama poklanih i postreljanih, pa jošmalo kasnije slavili razne istorijske datume i rođendane po Sheveningenskim salama za proslave u okviru zatvorskog kompleksa, zajedno pevajući ustaške i četničke popevke i koračnice.
Da bismo danas slušali kako su zemlju (koja im je svima bila knedla u grlu) komunisti sjebali sprovodeći njihove ideje.
freehand freehand 14:06 25.05.2020

Re: pomoć

Апсолутно тачно, али ништа ново, то смо већ имали у СФРЈ. Разлика је једино у титулару, уместо ЦК СКЈ власник свега биће олигархија латиноамеричког типа.

Gledajući podatke od pre nekoliko dana vlasnik (skoro) svega u SAD je oligarhija severnoameričkog tipa. S tim što se to "skoro" opasno tanji. Jel to slično?
rodni rodni 15:07 25.05.2020

Re: pomoć

maksa83
I glasno zajadikovao.

Nema potrebe za tim sad kad je sve došlo na svoje mesto i srpski Srbin sam srpski brine o svojoj srpskoj državi.


I to što kažeš!
Doći će i to vreme.
Osim ako ove ne smatraš srpskim Srbima?
Meni su tanki.
Ja čekam neke Gedže, Hučije, Mariopane - možeš i ti, nije sporno.
Jer sam siguran u tebe - da ćeš vremenom nadoći.

gedza.73 gedza.73 16:39 25.05.2020

Re: pomoć

freehand
Da bismo danas slušali kako su zemlju (koja im je svima bila knedla u grlu) komunisti sjebali sprovodeći njihove ideje.

aj da vidimo činjenice sa kojima voliš da barataš.
Jedan od osnovnih ciljeva Komunističke partije Jugoslavije, od njenjog osnivanja, je nacionalno samooopredeljenje. Jedno od prvih proklamovanih pravaca delovanja je osuda velikosrpske buržoazije (i sila Antante) koja je, po KPJ, ugnjetavala narode u Makedoniji, Sloveniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Albaniji (čiji je narod razdvojen i ne živi u jednoj državi).

Da vidimo dalje. Ustav 1974.

О предлогу да се приступи промени Устава СФРЈ одлучује Савезно веће Скупштине СФРЈ.

koji četnik, ustaša, balija učestvuje u radu Saveznog veća koje donosi Ustav o pravu na samoopredeljenje do otcepljenja? Koji četnik učestvuje u MASPOK-u? Pravnik koji je rekao da se tim ustavom rastura država je osuđen na dve godine zatvora.

U radu kog to demokratskog parlamenta učestvuje bilo ko osim članova Komunističke partije?

Sve odluke o državnom uređenju i državnoj politici donose članovi jedne Partije pod diktatom uskog kruga rukovodioca te iste Partije koji su bili dovoljno poslušni da izbegnu progon jednog VOđe na kongresu jedne Partije



Pripadnici službi bezbednosti u SFRJ su članovi Komunističke partije, oficiri su članovi KPJ, političari su članovi KPJ, ratno rukovodstvo članovi KPJ, organizatori paravojnih formacija su članovi KPJ... pripadnici KPJ su u Srbiji razbijali antiratne demonstracije, komunisti u Srbiji su cinkarili ljude koji nisu hteli da učestvuju u građanskom ratu i onda Freehand napiše komentar


(s tim da mi je izjava lika sa snimka simpatična i benigna za razliku od tvoje relativizacije i prepravljanja činjenica)

solo solo 08:54 23.05.2020

dosta jebilo!




apacherosepeacock apacherosepeacock 09:34 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

Sta dosta, ajde jos malo..



solo solo 09:36 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

Sta dosta, ajde jos malo..


Dobro aj'd još malo


apacherosepeacock apacherosepeacock 09:48 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

Mario Mihaljević: Druže Tito, ljut sam na tebe ali volim te, kako nam fališ, jebote…
solo solo 09:58 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

apacherosepeacock



apacherosepeacock apacherosepeacock 10:06 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

Ih, te ponor, te pakao..

Sve lepe reci a neprijatelji zaskacu iz svake strofe od ranog jutra do sutra.
solo solo 10:10 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

Ih, te ponor, te pakao..

Sve lepe reci a neprijatelji zaskacu od ranog jutra do sutra.


Živi i pusti druge da žive - ništa lakše.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:13 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

solo
Ih, te ponor, te pakao..

Sve lepe reci a neprijatelji zaskacu od ranog jutra do sutra.


Živi i pusti druge da žive - ništa lakše.


E ako te ja ne pustam da zivis..
solo solo 11:00 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

E ako te ja ne pustam da zivis..


M'da ništa lično.
docsumann docsumann 12:30 23.05.2020

Re: dosta jebilo!

apacherosepeacock
Ih, te ponor, te pakao..

Sve lepe reci a neprijatelji zaskacu iz svake strofe od ranog jutra do sutra.


mi ližemo čelo
mi prdimo vrelo...
freehand freehand 11:04 23.05.2020

Malo razbibrige

... ili kako su Slonbveci i Hrvati sjebavali državu, otkud uopšte komunisti i kakvu su divnu državu komunisti razjebali:
NAJBAHATIJI TATIN SIN! Današnja deca političara i tajkuna su MALA DECA za ovog sina ČUVENOG SRPSKOG POLITIČARA!

KLIK ako si hrabar

Editić snikićpikić:

Posle mnogih „sitnijih” afera, 1921. godine došlo je i do afere koja je je nazvana Omnium Serbe. Radin ortak, Francuz markiz de Milo, ponudio je u ime francuskog konzorcijuma izgradnju fabrike oružja za Kraljevinu SHS.

Naravno, zastupnik je bio Rada Pašić, a uslovi jednostavno neverovatni. Država bi besplatno ustupila zemljište, prugom povezala fabriku, omogućila iskorišćavanje sirovina, oslobodila konzorcijum carine, dala mu monopol na snabdevanje vojske, uz prvu porudžbinu ravnu petogodišnjoj proizvodnji fabrike, plaćanje unapred, i zelenaške kamate i provizije. Uz još mnogo toga, uslovi kakvih se ne bi setili ni savremeni liberalni ekonomisti.

Javnost se digla, cele godine su trajali pokušaji da se stvar progura, da bi se na kraju Rada i Francuzi povukli, na nagovor Nikole Pašića, i to kad se doznalo da je Reparaciona komisija nudila čitavu fabriku oružja, koja je bila odbijena zbog ovog posla.
milisav68 milisav68 11:22 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

freehand
... ili kako su Slonbveci i Hrvati sjebavali državu, otkud uopšte komunisti i kakvu su divnu državu komunisti razjebali:
NAJBAHATIJI TATIN SIN! Današnja deca političara i tajkuna su MALA DECA za ovog sina ČUVENOG SRPSKOG POLITIČARA!

KLIK ako si hrabar

Otkad ti verujes Vucicevoj stampi?
vcucko vcucko 16:32 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

freehand
... ili kako su Slonbveci i Hrvati sjebavali državu, otkud uopšte komunisti i kakvu su divnu državu komunisti razjebali:
NAJBAHATIJI TATIN SIN! Današnja deca političara i tajkuna su MALA DECA za ovog sina ČUVENOG SRPSKOG POLITIČARA!

KLIK ako si hrabar

Editić snikićpikić:

Jedna digresija.

Posle rata nova vlast je uredno postreljala hiljade ljudi, đa krivih đa pravih, sigurno i jednih i drugih. Znači hiljade su procesuirane, opet đa uredno đa nakaradno, nebitno - procesuirani su pa dange.

Ovaj - prema zakonima USA, CCCP, Sijamske Kraljevine i Provincije Zanzibar pa svakako i FeNeRJota zreo za jedno četiri streljačka stroja, dva električna stolca i jedna nepodmazana vešala - ovaj je dakle proživeo u miru, slasti i masti dvadeset godina tog istog FeNeRJota.

Kako?!
gedza.73 gedza.73 20:29 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

Javnost se digla, cele godine su trajali pokušaji da se stvar progura, da bi se na kraju Rada i Francuzi povukli, na nagovor Nikole Pašića, i to kad se doznalo da je Reparaciona komisija nudila čitavu fabriku oružja, koja je bila odbijena zbog ovog posla.

Komunisti bi to, po običaju, po kratkom postupku ili na Goli otok. Šta ima koji palac javnost da se buni kad je doživotni Bravar naredio s kim mora da se ima posla.
vcucko vcucko 21:00 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

gedza.73
Javnost se digla, cele godine su trajali pokušaji da se stvar progura, da bi se na kraju Rada i Francuzi povukli, na nagovor Nikole Pašića, i to kad se doznalo da je Reparaciona komisija nudila čitavu fabriku oružja, koja je bila odbijena zbog ovog posla.

Komunisti bi to, po običaju, po kratkom postupku ili na Goli otok. Šta ima koji palac javnost da se buni kad je doživotni Bravar naredio s kim mora da se ima posla.

Osetio srodnu dušu, plus generacija, pa se smekšao?
gedza.73 gedza.73 21:16 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

Osetio srodnu dušu, plus generacija, pa se smekšao?

Bolja je priča kad su, najverovatnije po njegovoj naredbi, šurovali sa najvećim tajkunom predratne Jugoslavije i na smenu ga molili i ucenjivali da im bude i savetnik i predstavnik u ekonomskim odnosima sa Nemcima i Švajcarcima.

To je samo jedan mali delić koji se otkrio u neuništenim dosijeima.
freehand freehand 22:31 23.05.2020

Re: Malo razbibrige

Jedna digresija.

To je ok, kad je jedna. I kad se digne javnost, a dete voli slatko.
Znači, sjebaše nas pametne, preduzetne i poštene Hrvati i Slovenci. A te najpametnije, najpreduzetnije i najpoštenije sjebaše komunističke vlasti posle revolucije zato što ih nisu odmah streljale kao sve one pametne, preduzetne i poštene četnike, belogardejce i ustaše iz Harli-Cindap brigade.
Ok.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana