Literatura| Obrazovanje| Život

Tražim pomilovanje

Jelica Greganović RSS / 06.06.2020. u 16:50

 

za-svakog-coveka-trazim-pomilovanje-sp.jpg

kad nepozvani pesmi na vrata

odnekud spolja bane,

a pesnik leži bespomoćan

u zemlji dublje od dva hvata

 

Najkraće rečeno, članovi Komisije su, iz gimnazijske lektire izbacili zbirku pesama, Desanke Maksimović, »Tražim pomilovanje«. Komisija je jednoglasno zaključila »da se vanvremenost Desanke Maksimović ne uklapa u poetičke okvire epohe«. Skraćeno rečeno, zaključili su da se vanvremenost ne uklapa u ovo vreme. To se, inače, na latinskom zove contradictio in adiecto, i označava suprotnost u pridanome. U ovom slučaju to je tvrdnja koja sama sebi protivreči, jer ako su Desankine pesme, kako kažu,  »vanvremenske«, onda odgovaraju svim vremenima, odnosno epohama. Posebno je zanimljivo smatranje Komisije da učenici četvrtog razreda gimnazije, kojima je ova zbirka do sada bila lektira, neće umeti da je vrednuju i umanjivaće njen značaj, zbog čega je predloženo da se prebaci u prvi razred gimnazije »kao odjek književne epohe srednjeg veka«. Dakle, mladji će, za razliku od starijih, umeti da je pročitaju i vrednuju.

 

Tražim pomilovanje

za takozvane pesničke grehe

kad ih na arhangelske stave vage

licemeri na okupu

 

Priznajem da je »Tražim pomilovanje« meni najdraža zbirka pesama, iako Desanka Maksimović nije moj omiljeni pesnik, ali to zaista nije jedini, niti najvažniji razlog zbog kog stajem u njenu odbranu od svih koji misle da su je »poetički okviri epohe« pregazili. Od godine kada smo se ta zbirka i ja rodile, 1964. godine, nije postojala epoha u koju bi se te pesme bolje uklapale, no što je to sadašnjica i poslednjih desetak godina pre nje. Za početak su se prvo pojavili Stefani, svako drugo muško dete u Srbiji je ponelo to ime, nekada davno rezervisano samo za članove dinastije, za one krunom ovenčane. Za njima su stigli Dragutini, Milutini, Vukani, Nemanje,  Save i Dušani, budeći zatrpani ponos na sjaj srednjevekovne srpske države.

 

Za stare podvige i slave stare,

za one čiji je zavičaj

na obalama prošlosti osto,

za njihovo gorko sećanja zadovoljstvo,

za one koji ugašena sunca brane,

koji se sećaju snegova od lane,

tražim pomilovanje.

 

Naravno da to nije bilo slučajno, vraćanjem državnosti Srbiji se ista okrenula više svojoj no jugoslovenskoj, koja je do tada učena u školama. A u okviru te istorije je poseban akcenat dat upravo srednjem veku, tadašnjoj državi, njenim poznatim i manje poznatim vladarima, i to ne samo u školskim udžbenicima, već i svim oblicima medija, uz objavljivanje knjiga o pomenutim vladarima, kao i snimanje filmova posvećenim tom dobu, naravno uz manastire, crkve, običaje, recepte, zakone i zakonike. Da ne pominjem da se vratio Savindan, od kog u vreme mog školovanja, ni S nije postojalo, a kamoli školska slava, recitovanja i pevanja princu Rastku. Čije ime je, inače, takodje postalo jako popularno, u obe njegove pojavnosti, svetovnoj i crkvenoj. Tada je počela epoha koja još uvek traje, epoha do tada sakrivanih korena, epoha kojoj je ukinuta zbirka pesama upravo i mahom peva.

 

Ja znam ko sam

po zvonu

što sa zadužbina nemanjićkih peva,

po jasnosti njegova glasa,

po tome što me od Studenice do Mileševa

pradedovi gledaju s ikonostasa

 

U toj epohi, koja je u trajanju, posebna pažnja je posvećena Dušanovom zakoniku, u onoj meri u kojoj to moja generacija nije učila, i da nije bilo Mog Oca, koji je pružao otpor učenju istorije u dnevno političke svrhe, i onog »što od pouzdane istorije ima samo svinjsku glavu«, ne bih ni ja dovoljno o njemu znala. Iako me epoha mog školovanja nije na to obavezivala, Moj Otac je imao jedno drnjavo, skoro raspalo i pitaj boga koliko staro izdanje tog zakonika, koje sam, sa njim, imala da pročitam i analiziram. Za razliku od dece ove epohe, koja o njemu uče u školama, a mogu i da ga nadju u celom spektru izdanja, zaključno sa onim luksuznim, zlatotiskanim, za koje bi se čovek zakleo da su rukopisana na Vaznesenje Gospodnje, 1349. godine u Skoplju.

 

Po milosti božjoj

i blagoslovu svetitelja iz Rasa,

ja, car Srba, Grka i Arbanasa,

zemljama koje od oceva nasledih

i mačem osvojih,

koje povezah krvnim sudovima

svojih vojnika,

dajem zakonik,

i neka nema drugih zakonika

osim mojih.

 

Ovo su bili stihovi kojima nije odoleo ni Moj Otac, koji je Desanku Maksimović smatrao režimskom pesnikinjom, a mora se priznati da joj tadašnji režim nije bio jedini koji je podržala. Podržala je i njegov nastavak, koji ni po čemu dobrom nije zapamćen. Ali, zbirka »Tražim pomilovanje« je razoružala i Mog Oca, jer levičarstvo u njoj zastupljeno je bilo do te mere humanističko da niko ni reč protiv ne bi mogao da kaže. Ni za suštinu, ni za poruku, ni za neponovljivu lepotu njene poetike.

 

Tražim pomilovanje

Za pesme...

...kad hajkači na stare slave

ledenome podvrgnu biču

pesnikove stihove nedopevane.

 

Tu negde se čita i nerazumevanje onih koji tvrde da pesme ove zbirke nisu za ovu epohu, jer samo na prvi pogled su u njoj pesme koje se najčešće vide kao diskusija sa surovim Dušanovim zakonikom i molba da se pomiluju svi oni prema kojima nije imao milosti. Zbirka pesama »Tražim pomilovanje« je napisana i posvećena drugačijima, u njoj se ne radi samo o sebrima, meropasima i vlasteli, u njoj su mesta našli svi za koje nijedno vreme, nijedna epoha nema razumevanja, s razlogom ili bez njega.

Pomilovanje za naivne,

 

Za one kojima se čini

da su jednaki

siromah i bogati,

slab i jaki

 

Pomilovanje za neshvaćene,

 

Za one koji ostaju strani

Rukama što ih drže u naručju

 

Pomilovanje za one koji carske drumove oru,

 

Za ljude i žene

u čijoj su mašti razmere sveta

pomerene

 

Pomilovanje za one koji jasno vide,

 

Za ljude koji nisu pravi,

jer jasno vide

 

Pomilovanje za laži izgovorene iz milosrdja,

 

Za one koji nemaju snage

zlome kazati da je zao

niti rdjavome da je rdjav

 

Pomilovanje za bogove,

 

Šta su nepravde boga Peruna...

prema nepravdi zemaljskih bogova

koja iz vedra neba bane

medju nezaštićene i medju male

 

Pomilovanje za ismevače,

 

One što za druge žive,

one što za druge ginu,

delo bez vrednosti,

delo gde vrednosti ima

 

Pomilovanje za one koji se spotiču preko praga,

 

Za bezazlene...

Za ljude večito maloletne...

Za utopiste...

Za tihe, za setne,

Za one sasvim drukčije od mene

i za one sa mnom istovetne

 

Pomilovanje za sve one koji su živeli i koji će tek stići i živeti, pomilovanje za vremena koja ne mogu da prodju i sve pesnike i pesme koji kroz vremena hodaju, ne obazirući se na njih. Pomilovanje sa sve one koji večito žive, zahvaljujući piscima i pesnicima. Jer kao što mi je jednom rekao pokojni, avangardni pesnik, Vujica Rešin Tucić: »Nije teško pisati, teško je čitati«. Pomilovanje za sve one koji ne umeju da čitaju, niti druge tome da nauče.

Razumevanje za one koje su nedovršenoću postale dovršene, i zaslužile večnost. I mesto u lektiri.

 

Za Jefimije,

za svete Tereze,

za svaku Safo

i Jovanku od Arka,

za sve zanete i nedovršene,

i za mene.



Komentari (243)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 07:47 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

Али ти верујем када кажеш да су те исте курве, ондашњи другосрбијанци

Dakle - nije bilo Švaba na Trošarini pa posledično ni kurvi, teško da je ruski mitraljez kosio od Albanije prema Slaviji (do koje teško da bi i mogao da dobaci), most na Dunavu sem što je bio jedini sa te strane nisu srušili Rusi (čak ga stariji sa ove strane i dalje zovu "ruskim". Ostalo je samo da su drugosrbijanci kurve i da su kurve drugosrbijanci.
Što bi kad se kao poruka i srž bude sledeći put pakovalo u omot trebalo učiniti malo pažljivije.

P.S. a i moja pretpostavka o nedićevcima, ljotićevcima i četnicima ne stoji - oni su već bili debelo na putu sa svojim saveznicima prema faterlandu.
vcucko vcucko 10:15 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

vrabac_onaj


Priča se da negde oko ATŠ-a, recimo ispod stadiona Sinđelića i Obilića leži gomila postreljanih nemačkih vojnika. Zarobljenici nisu postojali i nije bilo milosti.


Navodno ispod terena na Oblićevom. Hiljade.

Švabe se utvrdile tu negde blizu, Crvena Armija napadala. U neka doba Švabe izbacile belu zastavu i počeli pregovori o predaji. Sastali se pregovarači na brisanom prostoru, a neke pjane Švabe zapucaše i pobiše ruske pregovarače. Pregovori naravno obustavljeni, Rusi sačekali oklopnu podršku i udri. Nije bilo zarobljenika, nije bilo ni onog "da li mu je ostao poslednji metak u pušci", nije bilo milosti. Posle odnekle dovukli raspoloživu mehanizaciju i trpaj pod zemlju. Ako si gledao film "Crvena zemlja", pa kraj filma, otprilike isto.

To sam čuo od - blago rečeno - fetivog Beograđanina, ono generacijama unazad do ustanaka.
maksa83 maksa83 10:24 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

nije bilo ni onog "da li mu je ostao poslednji metak u pušci"

Kakav je to ratni običaj? Ne znam, pitam.

Je l' ako nema više nijedan metak u pušci onda je automatski zarobljenik a ne legitimna meta, ili šta?
vrabac_onaj vrabac_onaj 10:29 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

maksa83
nije bilo ni onog "da li mu je ostao poslednji metak u pušci"

Kakav je to ratni običaj? Ne znam, pitam.

Je l' ako nema više nijedan metak u pušci onda je automatski zarobljenik a ne legitimna meta, ili šta?


Obrnuto, ako nema metaka znači da je sve ispucao pa se tek onda predao
vcucko vcucko 10:58 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

vrabac_onaj
maksa83
nije bilo ni onog "da li mu je ostao poslednji metak u pušci"

Kakav je to ratni običaj? Ne znam, pitam.

Je l' ako nema više nijedan metak u pušci onda je automatski zarobljenik a ne legitimna meta, ili šta?


Obrnuto, ako nema metaka znači da je sve ispucao pa se tek onda predao

Da. Teoretski, tim poslednjim metkom ili je poštedeo jednog neprijatelja ili ga je sačuvao za sebe. Samim tim zaslužuje da živi. Onaj sa klot puškom nit' je koga poštedeo nit' je sačuvao poslednji za sebe, znači sleduje mu u potiljak. Prilično raširen običaj, pogotovo u vreme svetskih ratova (prvog!) i rovovskog ratovanja.

U vezi opisanog događaja, treba naglasiti da je Sovjetski Savez u to doba imao upravo neiscrpnu potrebu za radnom snagom, pogotovo u Sibiru. I da im nikako nije odgovaralo da sve pobiju, kamo li još da traže bagere i šta već i da usred bitke trpaju pod zemlju (a bilo je toliko da nije smelo da se čeka zbog zaraze, bukvalno). Nego je vojska toliko bila razjarena podmuklim ubistvom svojih komandira - pregovarača da nije htela da čuje za zarobljenike.

crossover crossover 14:29 08.06.2020

Re: Čitam na Tviteru drugosrbijansku škvadru

vcucko

Ako si gledao film "Crvena zemlja",


Кад је сниман тај филм у Краљеву, (у оно време кад је све било безбедно и кад је могло да се спава на клупама у парку, у земљи где царује другарство и где су куће од чоколаде, а прозори од мармеладе) направљен кастинг за глумце и статисте, и наравно као и у сваком тадашњем филму Бата и Смоки играју главне улоге, остали другови глумци исто глуме партизане, а локални сељаци глуме четнике тј. банду.

Отегло се снимање, сви се баве неким својим послом само сељаци блеје около беспослени. А сељаци ко сељаци, то само мисли на своје краве и њиве, немају стрпљења за филмски поступак и уметност као такву. Домунђавали се сељаци нешто и онда један од њих приђе режисеру, да прекрати ствар: „Је ли, газда, ’оћеш ти да нам даш униформе или да идемо кући по своје?”.
shmoo shmoo 13:46 08.06.2020

Мишн Акомплишд

shmoo shmoo 13:55 08.06.2020

Иначе,

на оној студентској онлајн петицији за враћање збирке Тражим помиловање Десанке Максимовић у програм књижевности у гимназијама и средњим школама (види коментар Шмусеног Смуа мало горе) скупило се за два дана скоро 50 000 потписа.

Не верујем да иједна политичка странка на предстојећим изборима у Србији може да рачуна на толики број сигурних гласова.



gedza.73 gedza.73 14:16 08.06.2020

Re: Иначе,

shmoo
скупило се за два дана скоро 50 000 потписа.

Не верујем да иједна политичка странка


Ja sam nekako ubeđen da od tih 50 000 tek koja hiljada pročitala ono što je bilo obavezno od Desanke Maksimović u srednjoj školi a da je još manje njih pročitalo nešto od ostalih 'izbačenih' dela.

Od dva cirkusa u sinoćnim političkim emisijama malo je čudno da se u jednom 'tipski' izjašnjavalo baš po pitanju Desanke Maksimović. Da nije cela priča neka namerna navlakuša ispod koje je bilo sakriveno nešto drugo?

shmoo shmoo 14:20 08.06.2020

Re: Иначе,

gedza.73

Ja sam nekako ubeđen da od tih 50 000 tek koja hiljada pročitala ono što je bilo obavezno od Desanke Maksimović u srednjoj školi a da je još manje njih pročitalo nešto od ostalih 'izbačenih' dela.



Како год...

50000 је 50000.

И то би отприлике било све што имам кас'ти по том питању.





vcucko vcucko 17:25 08.06.2020

Re: Иначе,

shmoo

Како год...

50000 је 50000.

И то би отприлике било све што имам кас'ти по том питању.

Naravno. Brena je Brena, ali dvaput je dvaput
rodni rodni 18:36 08.06.2020

Re: Иначе,

gedza.73
shmoo
скупило се за два дана скоро 50 000 потписа.

Не верујем да иједна политичка странка


Ja sam nekako ubeđen da od tih 50 000 tek koja hiljada pročitala ono što je bilo obavezno od Desanke Maksimović u srednjoj školi a da je još manje njih pročitalo nešto od ostalih 'izbačenih' dela.

Od dva cirkusa u sinoćnim političkim emisijama malo je čudno da se u jednom 'tipski' izjašnjavalo baš po pitanju Desanke Maksimović. Da nije cela priča neka namerna navlakuša ispod koje je bilo sakriveno nešto drugo?


Šta ima veze?
Ono što je jedino bitno je - da ljudi Desanku osećaju kao nešto istinski njihovo.

gedza.73 gedza.73 08:33 09.06.2020

Re: Иначе,

rodni
Šta ima veze?
Ono što je jedino bitno je - da ljudi Desanku osećaju kao nešto istinski njihovo.

Dobra stvar da građanski pokreti i akcije mogu nešto da promene, loša što smo paljevine i što stvari rešavamo na o-ruk pa čim splasnemo mi zaboravimo šta je bitno.

freehand freehand 20:05 08.06.2020

Još jedan odličan tekst

Pogled sa druge strane: Pomilovanje za zdrav razum: Desanka nacionale i masovna histerija
ALEKSANDAR STEVIĆ

Sve se na svetu menja osim Večernjih novosti. Njihova sposobnost za izazivanje masovne histerije (obično nacionalističke, ali ne samo takve) zaista je bez premca. Ovoga puta Novosti nisu, doduše, objavile sliku Uroša Predića kao ilustraciju savremenih stradanja napaćenog srpstva ali su uspele da ubede ogroman broj ljudi da se vandali iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja spremaju da iz školskog programa proteraju nikog drugog do Desanku Maksimović. U skladu sa svojom dugom gebelsovskom tradicijom, Novosti su, naravno, slagale već u naslovu: Desanka nije „izbačena“ iz školskog programa, već su neke njene pesme izbačene iz programa za više razrede gimnazije. U skladu sa istom tradicijom, Novosti su razgovarale samo sa onima koji se toj odluci protive a ne i sa onima koji su je doneli, pa smo ostali uskraćeni za razloge kojima se nadležna komisija vodila. Što je, razume se, i bio cilj. Pa niste valjda mislili da će se novinari Novosti odvažiti na opasno putovanje čak do ulice Draže Pavlovića u centru Beograda (gde je inače sedište Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja) ili da će ne daj bože okrenuti telefon ili poslati mejl ne bi li čuli drugu stranu i saznali o čemu je reč?

Elem, pošto su Novosti uradile ono što Novosti inače rade evo već trideset godina (a verovatno i duže), javnosti je ostavljeno da u odluku komisije o Desanki Maksimović projektuje sopstvene strahove i brige. Tako su nacionalisti u njoj videli još jedan napad globalističkih i „evrounijatskih“ elita na srpsku kulturu. Kritičari vlasti, videli su, pak, još jednu svinjariju partijskih aparatčika sa kupljenim diplomama, dok su oni koji se brinu zbog sveopšte vulgarizacije javnog prostora u promeni školskog programa videli još jedan primer odstupanja visoke kulture pred naletom kiča („jer kome treba Desanka u doba rijalitija?“).

I svi su, razume se, u krivu. Nacionalisti greše jer pesme Desanke Maksimović nisu zamenjene vijetnamskom ili kenijskom poezijom, već radovima vodećih srpskih pesnika iz istog perioda. Njena poezija, uključujući tu i „Krvavu bajku“, i dalje će se naširoko čitati u osnovnoj školi. Neprijatelji vlasti takođe greše, jer nema nikakvih naznaka da su ovu odluku doneli nekompetentni stranački kadrovi. Najzad, posebno je ironično što najviše greše oni koji u svemu ovome vide povlačenje ozbiljne književnosti pred vulgarnošću popularne kulture. Mnoge je, naime, pogodila tvrdnja komisije (tvrdnja koju su Novosti, naravno, izvukle iz konteksta), da se Desankina poezija „ne uklapa u poetički okvir epohe“. U toj rečenici prepoznali su eksplicitno priznanje prosvetnih vlasti da u našem vremenu nema mesta za ozbiljnu poeziju, te su stoga internet preplavili komentari u kojima je sarkastično sugerisano da će pesme Desanke Maksimović biti zamenjene pesmama aktuelnih starleta. Problem je, međutim, u tome što ovi branioci visoke kulture nisu pažljivo čitali: „poetički okvir epohe“ očigledno se ne odnosi na naše doba već na književnoistorijsku epohu kojoj pripadaju Desankine pesme. Drugim rečima, zaključeno je da problematična zbirka nije reprezentativna za najvažnije poetičke tendencije svog vremena i da bi je stoga trebalo zameniti nekim drugim sadržajem. Da li je baš tako, tema je za stručnu raspravu, ali je svakako reč o potpuno legitimnom argumentu.

Ako ste iz prethodnog pasusa zaključili da problem zapravo ne postoji, u pravu ste. Problem zaista ne postoji. Reč je o prostom sabiranju i oduzimanju. U školskoj lektiri ima mesta za ograničen broj književnih tekstova. Taj broj višestruko je manji od broja zaista značajnih dela, iz čega sledi da se neka značajna dela ne mogu naći u školskom programu. A kako se školski program po definiciji već sastoji od samih značajnih dela domaće i svetske književnosti, svaki put kada taj program menjate, vi morate izbaciti neko značajno delo. I svaki put bi se od toga mogao praviti skandal.

U vezi sa sastavljanjem školskog programa mogla bi se postaviti razna značajna pitanja – treba li lektira da se sastoji samo od vrhunskih književnih tekstova? Treba li udeo strane književnosti da bude veći nego što jeste? Da li nam je program isuviše evrocentričan? Da ne govorimo još i o tome kako se pristupa čitanju književnosti u nastavi. Sve su to pitanja koja su daleko zanimljivija i daleko značajnija od halabuke oko Desanke Maksimović. Izvesno je, međutim, da se ama baš svaki tekst koji se nalazi u školskom programu može zameniti nekim drugim a da to i dalje bude reprezentativan izbor velikih dela domaće i svetske književnosti: umesto Odiseje može Ilijada, umesto Eshilovog Okovanog Prometeja može neka Euripidova tragedija, umesto Svifta može Rable, umesto Hamleta može Kralj Lir, umesto Balzaka može Dikens, umesto Puškina može Vordsvort, a evo umesto Desanke može Ivan V. Lalić.

E sad, ako problem zapravo ne postoji, otkud onda masovna histerija? Rekao bih da se ovde susreću nekoliko različitih patologija našeg javnog diskursa. Jedna od tih patologija svakako se tiče onoga što se na engleskom naziva virtue signalling. Reč je o svojevrsnom napadnom zgražavanju koje mahom služi tome da se istakne moralna superiornost onoga ko se zgražava. Čitanje poezije zahteva vremena i energije (te je zato velika većina ljudi ne čita), ali zgražavanje nad tuđim prostaklukom ne košta ništa: čak i ukoliko niste pročitali knjigu još od srednje škole, možete ekspresno demonstrirati svoju posvećenost „pravim vrednostima“ i svoju superiornost nad gomilom, izdajničkom vlašću ili nekompetentnim birokratama, i sve to tako što ćete se javno zgroziti nad proterivanjem sirote Desanke iz školskog programa.

U Srbiji je, inače, takvo zgražavanje po pravilu vezano za odbranu digniteta visoke kulture, pa smo se tako smejali lokalnom političaru koji je tvrdio da je Betoven stvarao kada je on (političar, to jest) bio mali i crnogorskom ministru koji je pominjao Šekspirovu dramu Kralj Ilir (sic), i sve to uprkos činjenici da većina onih koji su se smejali ne znaju bog zna šta ni o Betovenu ni o Kralju Liru. U izvesnoj meri tu je reč o klasičnom mahanju (stvarnim ili prividnim) kulturnim kapitalom – ja znam ono što ovaj ne zna, ergo ja sam bolji od njega – ali bih rekao da je kod nas napadno zgražavanje vezano i za jedno posebno rigidno shvatanje kulturnog kanona kao svojevrsnog zabrana koji je potpuno izvan domašaja ideologije i društvenih promena: postoji izvestan broj vanvremenih „klasika“ i gotovo. Afera oko poezije Desanke Maksimović u dobroj meri se može objasniti pretpostavkom da su i književni kanon i školski program utvrđeni jednom za svagda i da svako pomeranje predstavlja pretnju kulturi samoj. Otuda ono ili-ili koje dominira javnim diskursom o ovom pitanju: ili Desanka Maksimović ili Tijana Ajfon.

Ako je nešto potrebno srpskom obrazovanju onda je to demontiranje ovog arhaičnog stava. Bez obzira na to što ne pripadam radikalnim kritičarima kanona i što zaista verujem da nije sva književnost ista, važno je učenicima približiti ideju da se kanon ipak nekako formira i da nije jednostavno pao s neba, već da je neko negde načinio izbor vođen nekakvim kriterijumima – estetičkim, kulturnim, ideološkim. Na primer, to što se kod nas do besvesti čita ruska književnost nije posledica bogom dane superiornosti „ruskih klasika“ (koji inače jesu divni i krasni), već naše specifične istorije i kulturnih afiniteta: ništa se ne bi izgubilo ni u pogledu intelektualne kompleksnosti ni u pogledu estetske vrednosti kada bi se umesto Tolstoja čitala Džordž Eliot, a umesto Čehova Ibzen ili Prust.

U stvari, upravo bi se slučaj Desanke Maksimović mogao iskoristiti za jedno zanimljivo izučavanje načina na koji se kanon formira. Jer mada Desanka nije ni beznačajna ni naivna pesnikinja, njen status u srpskoj kulturi u nesrazmeri je sa stvarnim dometima njene poezije. Kao što rekoh, ni beznačajna ni naivna, ali nije baš ni T.S. Eliot. Kult Desanke Maksimović svakako u nekoj meri ima veze sa pristupačnošću njene poezije i sa njenim javnim prisustvom: za čitav niz posleratnih generacija, Desanka je bila oličenje poezije i jedna od velikih književnih zvezda Jugoslavije. Ne želim da budem ciničan prema tom iskustvu koje i sam delim, ali pravo pitanje koje bi trebalo postaviti tiče se načina na koji je kult Desanke Maksimović kao svojevrsne majčinske figure podržavan od strane zvaničnih kulturnih institucija i potreba koje je taj kult zadovoljavao prvo u Jugoslaviji, a zatim i u Miloševićevoj Srbiji. Ustoličenje Desanke nacionale nije bilo ni naivno ni spontano, niti zasnovano na čisto književnim razlozima, i zato bi oni koji se danas užasavaju pred nepostojećim napadom na pesnikinju trebalo da budu svesni da uglavnom zapravo brane nostalgična sećanja na sopstveno školovanje i patriotska osećanja koja vezuju za neke delove njenog opusa.

Treba li, dakle, izbaciti Desanku Maksimović iz školskog programa? Ne treba, naravno, a niko to nije ni sugerisao, uprkos histeričnim ispadima koji sežu sve do predsednice Vlade. Doduše, bilo bi dobro da prestanemo da se pretvaramo da je „Krvava bajka“ vrhunac srpske poezije, koliko god da je potresna. I svakako bi bilo dobro kada bi učenici u višim razredima gimnazije bili izloženi nekoj kompleksnijoj poeziji od one koja je sadržana u zbirci Tražim pomilovanje. Reformisani program dobar je korak u tom smeru.

Problem sa Desankom, dakle, ne postoji. Ali postoji – i danas, kao i pre trideset godina – problem sa huškačkim novinarstvom, koje je ovog puta umesto na leđima Hrvata ili Bošnjaka mete iscrtalo na leđima zaposlenih u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. I, zato, dok se drugi zgražavaju nad svetom u kojem neće biti Desankine poezije, ja sanjam svet u kojem neće biti – Večernjih novosti.

Autor je doktorirao komparativnu književnost na Jejlu, a predavao je na Fiološkom fakultetu u Beogradu, Koledžu Hempšir u Masačusetsu (SAD) i Kraljevom koledžu u Kembridžu (Velika Britanija). Trenutno predaje englesku književnost na Univerzitetu u Kataru.

Peščanik.net, 08.06.2020
.
rodni rodni 20:13 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

Šta ovaj palamudi?
freehand freehand 20:17 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

rodni
Šta ovaj palamudi?

Ne sekiraj se, nije za tebe. To je samo za pismene i one koji čitaju i razmišljaju o književnosti a ne zaustave se kod nacionalnosti pisca.
st.jepan st.jepan 20:42 08.06.2020

Re: Još jedan

odličan tekst

Vrlo odličan.
rodni rodni 20:45 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

freehand
rodni
Šta ovaj palamudi?

Ne sekiraj se, nije za tebe. To je samo za pismene i one koji čitaju i razmišljaju o književnosti a ne zaustave se kod nacionalnosti pisca.

Jok!
Za tebe je!
I tebi slično pismene!
Jebote - kada se bilo koji drkadžija posere na nešto što narod doživljava kao svoje, nađe se sličan drkadžija koji kaže kako je, baš to, sam vrh mudrosti.
Takvih palamuđevina može da nasere i onaj bulšit generator - koliko hoćeš.
A sve ima istu potku - jer, eto, samo, nekoliko nas odabranih vidi bolje, više i jače.
Najobičniji bulšitizam!

Usput - a Desanka bi, kada već pominješ nacionalnost, trebalo da bude nešto, zbog svoje nacionalnosti, hendikepirana - ili šta?

rodni rodni 20:47 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

rodni
.

rodni rodni 20:48 08.06.2020

Re: Još jedan

st.jepan
odličan tekst

Vrlo odličan.

Najobičnij konjukturni preseravački bulšitizam.
Jebote - koliko neko treba da bude bulšiterski budalčina pa da toliko karaktera potroši da umanji Desanku!?
Strašno!
apacherosepeacock apacherosepeacock 20:53 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

I, zato, dok se drugi zgražavaju nad svetom u kojem neće biti Desankine poezije, ja sanjam svet u kojem neće biti – Večernjih novosti.




ALEKSANDAR STEVIĆ
Pogled sa druge strane: Pomilovanje za zdrav razum: Desanka nacionale i masovna histerija.

Odlican tekst! Douze points.
freehand freehand 20:54 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

Usput - a Desanka bi, kada već pominješ nacionalnost, trebalo da bude nešto, zbog svoje nacionalnosti, hendikepirana - ili šta?

Nije baš ni svako sa smanjenom mogućnošću razumevanja jednostavnih stvari klasifikovan kao hendikepiran, nisam stručan pa ne znam baš gde je tu ranica. Tako da si mi i ti tu nejasan, kamoli počivša pesnikinja.
shmoo shmoo 21:03 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

rodni
Šta ovaj palamudi?

Najobičnij konjukturni preseravački bulšitizam.
Jebote - koliko neko treba da bude bulšiterski budalčina pa da toliko karaktera potroši da umanji Desanku!?
Strašno!

Jebote - kada se bilo koji drkadžija posere na nešto što narod doživljava kao svoje, nađe se sličan drkadžija koji kaže kako je, baš to, sam vrh mudrosti.
Takvih palamuđevina može da nasere i onaj bulšit generator - koliko hoćeš.
A sve ima istu potku - jer, eto, samo, nekoliko nas odabranih vidi bolje, više i jače.
Najobičniji bulšitizam!



Немој тако грубо. Можда није човек крив. Ко зна с ким се он све дописује из Србије. А из Хонг Конга и Катара се баш и не види најбоље шта се то тачно догађа у Србији, него се само претпоставља на основу оног шта ти јављају.


А, чињеница је, велико је питање ко ти то јавља вести из Србије.


И онда се на основу онога што ти којекакви јављају тај пешчани часовник у којем је сав песак одавно исцурио бесомучно окреће наглавачке и постранце не би ли у њему опет почело још нешто да цури осим Времена.



Јер... Видиш... Ипак и сав тај космополитанизам има своје лимите када је Време у питању.



This book examines the limits of cosmopolitanism in contemporary literature. In a world in which engagement with strangers is no longer optional,
and in which the ubiquitous demands of globalization clash with resurgent
localist and nationalist sentiments, cosmopolitanism is no longer merely a
horizon-broadening aspiration but a compulsory order of things to which
we are all conscripted. Focusing on literary texts from such diverse locales
as England, Algeria, Sweden, former Yugoslavia, and the Sudan, the essays
in this collection interrogate the tensions and impasses in our prison house
of cosmopolitanism.














freehand freehand 21:12 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

shmoo
rodni
Šta ovaj palamudi?



Немој тако грубо. Можда није човек крив, ко зна с ким се дописује из Србије. А из Хонг Конга и Катара се баш и не види најбоље шта се то тачно догађа у Србији, него се само претпоставља на основу опног шта ти јављају.


А, рекох већ, велико је питање ко ти то јавља вести из Србије.


И онда се на осву онога што ти којекакви јављају тај пешчани часовник у којем је сав песак одавно исцурио бесомучно окреће наглавачке и постранце не би ли у њему опет почело још нешто да цури осим Времена.



Јер... Видиш... Ипак и тај космополитанизам има своје лимите када је Време у питању.



This book examines the limits of cosmopolitanism in contemporary literature. In a world in which engagement with strangers is no longer optional,
and in which the ubiquitous demands of globalization clash with resurgent
localist and nationalist sentiments, cosmopolitanism is no longer merely a
horizon-broadening aspiration but a compulsory order of things to which
we are all conscripted. Focusing on literary texts from such diverse locales
as England, Algeria, Sweden, former Yugoslavia, and the Sudan, the essays
in this collection interrogate the tensions and impasses in our prison house
of cosmopolitanism.




Ovako izgleda kad iz blogera govore predrasude. Jesi li ti pročitao taj tekst uopšte?
I šta ćemo ako autor iz pretpostavljene daljine stvari ipak sagledava jasnije i čistije, bez predrasuda i koprene nacional-političkog svrstavanja od tebe?
Možda njemu pogled ne zamagljuju sav taj Vermaht i sve te drugosrbijanske kurve sa buketima na Trošairni što isplivavaju iz porodičnih fantazmagorija?
shmoo shmoo 21:27 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

freehand

Jesi li ti pročitao taj tekst uopšte?



Исто онолико колико си ти прочитао наравоученије моје приче о курвама другосрбијанцима.

Мере реципроцитета.

То је данас у моди.

Нарочито на оваквим јавним скуповима као што су друштвене мреже попут ове на којој смо тренутно.

Па из блогера почну онда да проговарају предрасуде. Утемељене искључиво на разним идеологијама које одавно више не постоје, али се зарад сопствене удобности, а све више у ствари због "страха од буђења" (copyright by Цане Костић) одбија да се то призна и да се пробуди из тог меканог ушушканог сна и илузије да ће све то проћи само од себе док се слатко спава и, можда, сања.
freehand freehand 21:38 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

shmoo
freehand

Jesi li ti pročitao taj tekst uopšte?



Исто онолико колико си ти прочитао наравоученије моје приче о курвама другосрбијанцима.

Мере реципроцитета.

То је данас у моди.

Нарочито на оваквим јавним скуповима као што су друштвене мреже попут ове на којој смо тренутно.

Па из блогера почну онда да проговарају предрасуде. Утемељене искључиво на разним идеологијама које одавно више не постоје, али се зарад сопствене удобности, а све више у ствари због "страха од буђења" (copyright by Цане Костић) одбија да се то призна и да се пробуди из тог меканог ушушканог сна и илузије да ће све то проћи само од себе док се слатко спава и, можда, сања.

Znači - nije bilo kurvi, nije bilo mostova, što je ok varljive su priče čak i kad nisu izmišljene. A nisi ni čitao. E to nije ok.
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:44 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

Ali postoji – i danas, kao i pre trideset godina – problem sa huškačkim novinarstvom, koje je ovog puta umesto na leđima Hrvata ili Bošnjaka mete iscrtalo na leđima zaposlenih u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. I, zato, dok se drugi zgražavaju nad svetom u kojem neće biti Desankine poezije, ja sanjam svet u kojem neće biti – Večernjih novosti.


Sunce mu kalajisano, opet genocid u režiji Večernjih novosti!

Inače, tekst je manje više tačan.
Ne vidim šta je epohalno rekao da bi bio odličan ili "vrlo odličan". Liči na najobičniju novinarsku reprtažu sa lica mesta, iznošenje uglavnom tačnih informacija sa neminovnim ideološkim filovanjem ne bi li se uklopilo u "poetiku epohe".
shmoo shmoo 21:44 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

freehand



... И сања... Да, можда понешто и сања... Мада... Све више сумњам у то...

Изгледа да је то онај сан без снова. Знаш оно када кажу да су спавали к'о клада, ништа сањали нису, ништа чули, ништа видели и... Одједном... Буђење и непрепознавање света око себе.

Да... Зато и постоји тај страх од буђења. Код неких људи у Србији и међу Србима.

Срећом, таквих је све мање и мање.

Чини ми се да им се број рапидно смањује исто као и број блогера на Блогу Б92.


freehand freehand 21:51 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

shmoo
freehand



... И сања... Да, можда понешто и сања... Мада... Све више сумњам у то...

Изгледа да је то онај сан без снова. Знаш оно када кажу да су спавали к'о клада, ништа сањали нису, ништа чули, ништа видели и... Одједном... Буђење и непрепознавање света око себе.

Да... Зато и постоји тај страх од буђења. Код неких људи у Србији и међу Србима.

Срећом, таквих је све мање и мање.



To je opet nešto o onim nepostojećim kurvama (drugosrbijankama) na Trošarini što sa nepostojećim buketima u nepostojećim rukama sanjaju da se vraćaju mladi plavi tevtonci sa rajhsmarkama jer ne mogu da prihvate da u stvari nadiru Crvenoarmejci i partizani i da se Germani i njihova služinčad neće skoro vratiti?

Edit:
Чини ми се да им се број рапидно смањује исто као и број блогера на Блогу Б92.

Da, kao što raste broj tvojih rečenica u svakom prethodnom komentaru...
apacherosepeacock apacherosepeacock 21:53 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

vrabac_onaj

Ne vidim šta je epohalno rekao da bi bio odličan ili "vrlo odličan"
Liči na najobičniju novinarsku reprtažu sa lica mesta, iznošenje uglavnom tačnih informacija s


Verovatno zato sto u opstoj histeriji koju vidim ovim povodom zvuci kao glas razuma, plus skretanje paznje da svi barataju pogresnom informacijom koja im je u stampi plasirana, pa iz toga neminovno sledi pogresan zakljucak jos filovan nasom poznatom, vec vidjenom, potrebom da presavijemo odmah bez zadrske i presecemo (pa i glave) na panju..
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:10 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

skretanje paznje da svi barataju pogresnom informacijom pa iz toga neminovno sledi pogresan zakljucak jos filovan nasom poznatom, vec vidjenom, potrebom da presavijemo odmah bez zadrske i presecemo (pa i glave) na panju..


E a što baš našom?
Pa upravo ceo svet pada na tu foru povodom ovih nereda u Americi.
shmoo shmoo 22:11 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

freehand

Da, kao što raste broj tvojih rečenica u svakom prethodnom komentaru...



И то би отприлике било све што имам кас'ти по том питању.



(Баш да видимо да ли ће сада рапидно да порасте број блогера... Ако је то већ до броја мојих реченица у коментарима. )









apacherosepeacock apacherosepeacock 22:15 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

vrabac_onaj
skretanje paznje da svi barataju pogresnom informacijom pa iz toga neminovno sledi pogresan zakljucak jos filovan nasom poznatom, vec vidjenom, potrebom da presavijemo odmah bez zadrske i presecemo (pa i glave) na panju..


E a što baš našom?
Pa upravo ceo svet pada na tu foru povodom ovih nereda u Americi.


Pa zato stavila ja u italik, bre..
(nasa=ljudska)
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:17 08.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

apacherosepeacock
vrabac_onaj
skretanje paznje da svi barataju pogresnom informacijom pa iz toga neminovno sledi pogresan zakljucak jos filovan nasom poznatom, vec vidjenom, potrebom da presavijemo odmah bez zadrske i presecemo (pa i glave) na panju..


E a što baš našom?
Pa upravo ceo svet pada na tu foru povodom ovih nereda u Americi.


Pa zato stavila ja u italik, bre..



A dobro, nisam shvatio
rodni rodni 09:47 09.06.2020

Re: Još jedan odličan tekst

freehand
Usput - a Desanka bi, kada već pominješ nacionalnost, trebalo da bude nešto, zbog svoje nacionalnosti, hendikepirana - ili šta?

Nije baš ni svako sa smanjenom mogućnošću razumevanja jednostavnih stvari klasifikovan kao hendikepiran, nisam stručan pa ne znam baš gde je tu ranica. Tako da si mi i ti tu nejasan, kamoli počivša pesnikinja.

Ti nisi stručan za nešto!?
Nemoj da sereš!
angie01 angie01 10:12 09.06.2020

Re: Još jedan

st.jepan
odličan tekst

Vrlo odličan.


...s tim, sto autor ocigledno nije upoznat sa primerime tipa lepigromemoj u citankama, ni sa tim, kakva ekipa sedi u tim telima ministarstva, niti da prepravka programa nije napravljena po modelu koji on nudi, nije upoznat sa tehnologijom i kriterijumima odabira rukopisa koji mogu biti udzbenici, niti kako izgleda nastava u danasnjoj Srbiji,...kako recimo izgledaju pismeni radovi dece, kao posledica obrade nastavnih jedinica, gde je knjizevnost bazicna,...sto bi trebalo da bude neki krajnji rezultat i pokazatelj.

...svesti Desankine stihove na politicki kontekst- koji niko od nas skolovanih na "starom" programu nije ni bio svestan, jer nije ni na koji nacin uticao na nas i razumevanje onog sto je napisano, recimo u spornoj zbirci,...

...po odabiru svega sto je izbaceno, ocigledno nije problem samo Desanaka,...mozda bi jasnije bilo kada bi se videlo sta je ostavljeno, ili dodato...
shmoo shmoo 22:28 08.06.2020

Ништа више да не буде прећутано,

shmoo shmoo 23:43 08.06.2020

EDIT за Стјепана

Стјепане, имаш у овој линкованој радио емисији у делу 14-17:30 минута како је Осман госпара Џива Гундулића изостао из програма књижевности за гимназије иако је био на списку (на иницијативу пре свега са новосадског универзитета, тј. Филозофског у Неопланти, али и других), а онда је између одобрења Националног просветног савета и министровог потписа после чега иде објављивање у Проветном гласнику нестао са тог списка иако су га све претходне инстанце одобриле. Али се не зна ко то пре министровог потписа у Министарству то уради...

И тако онда за већину оних књижевних дела која си и ти и још неки овде поменули, а за која се мисли да су избачена из програма консензусом свих инстанци до Министарства где онда дође до скидања са списка и то вероватно самовољном одлуком неког НН службеника Министарства, неког канцеларијског сиротог малог хрчка у Министарству просвете. Неког "дип стејта" у Министарству који је службеник у истој канцеларији која год странка владала Србијом последњих деценија.

(Јаму Ивана Горана Ковачића сам, рецимо, последњи пут радио са генерацијом која је завршила 8. разред основне школе 2009. године. Избачена је из програма 2010. године. Сада су то момци и девојке од 25-26 година, зар не? И тако, да не набрајам даље...)





О лијепа, о драга, о слатка слободо,
дар у кôм сва блага вишњи нам Бог је дô,
узроче истини од наше све славе,
уресу једини од ове Дубраве,
сва сребра, сва злата, сви људcки животи
не могу бит плата твôј чистој љепоти!






Рекох ти већ... Мени Осман много недостаје.




Како онда клинцима уопште и објаснити Балкан и Европу 17. века без Гундулићевог и Самарџићевог Османа?






vcucko vcucko 06:22 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

shmoo

(Јаму Ивана Горана Ковачића сам, рецимо, последњи пут радио са генерацијом која је завршила 8. разред основне школе 2009. године. Избачена је из програма 2010. године. Сада су то момци и девојке од 25-26 година, зар не? И тако, да не набрајам даље...)

Da dolijem malo ulja na plamičak, valja se

Nije li malo nezgodno objasniti deci, zašto antifašisti koji su priklali Gorana sad imaju boračke penzije
freehand freehand 07:33 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko
shmoo

(Јаму Ивана Горана Ковачића сам, рецимо, последњи пут радио са генерацијом која је завршила 8. разред основне школе 2009. године. Избачена је из програма 2010. године. Сада су то момци и девојке од 25-26 година, зар не? И тако, да не набрајам даље...)

Da dolijem malo ulja na plamičak, valja se

Nije li malo nezgodno objasniti deci, zašto antifašisti koji su priklali Gorana sad imaju boračke penzije

A on - Hrvat?!
gedza.73 gedza.73 08:29 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

Da dolijem malo ulja na plamičak, valja se

Da li si ikada čuo za Nika Bartulovića osnivača i upravnika Splitskog pozorišta? Pomagao je Odboru za izbeglice od ustaša a bio i u nemačkom zarobljeništvu.
Crnjanski ga u jednom tekstu pominje uz Čehova i Strindberga. U logoru su ga zadržali i partizani (osuđen na pet godina robije tokom I svetskog rata, Nemci tokom II) nakon rata i to redom splitski, kninski pa zadarski. Streljali ga komunisti na putu ka Zagrebu. Nije KuK zbog jugoslovenstva, nisu Nemci zbog antifašizma nego partizani zbog antikomnizma.
Sa Andrićem i Čorovićem bio osnivač Književnog juga.

'Čuveni' Marko Ristić, bot državne ideologije, starleta u ministarstvu inostranih poslova i lice sa Plejboj duplerice u Komisiji za kulturne veze sa inostranstvom je napisao kako je Bartulović 'degenerirao u svoju krvavu četničku negaciju' dok se na drugom mestu za njega nalazi opis
B, je pisac bez nekog naročitog dara; politički se formirao u sjeni predratne nacionalističke omladine, djeleći njene misli i predodžbe o problemima državnog i kulturnog ujedinjenja jugoslovenskih naroda. Pridružio se onom krilu te omladine koja se, posle sloma Austro- Ugarske, kao reakcionarna, antidemokratska i naročito antikomunistička grupacija, stavila u službu dinastičke politike.

Streljan i bačen u jamu. 'ipak je on ćetnik' što bi rekla dama sa splitske rivijere.
Njegova knjiga bi ti se možda dopala. 'More u našoj književnosti'


Pisac Živojin Pavlović. Po naredbi 'odozgo' uhapšen živ u akciji koju je organizovao SLobodan Penezić Krcun tokom trajanja Užičke republike. Uvod u ideološku likvidaciju bila je ocena Milovana Đilasa koji je napisao da je Pavlovićeva knjiga 'zbirka kleveta protiv naše Partije, kominterne, sovjetske komunističke partije, Sovjetske vlade i druga Staljina'.
Surovom torturom koja je trajala nekoliko dana pokušali da mu iznude lažno priznanje Krcun, Stambolić, Ranković, Dedijer, Čolaković. Ruke su mu bile vezane žicom, streljali su ga komunisti i bacili u jamu u trenutku kad su njihove jedinice krenule da beže pred nemcima

Retko ko je još streljao svoje saborce zbog kritike strane vlade i stranog diktatora. A činjenice koje je izneo u svojoj knjizi su bile istinite i odnosile su se na cinkarenja u okviru KPJ koja su dovela do masovnih likvidacija jugoslovenskih predratnih komunista u Mokskvi .

Nakon rata Krcun, Penezić, Stambolić, Čolaković, Dedijer su objašnjavali deci šta je to antifašizam i patriotizam.
hoochie coochie man hoochie coochie man 09:20 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

Nije li malo nezgodno objasniti deci, zašto antifašisti koji su priklali Gorana sad imaju boračke penzije

Nije.
Jednostavno je objasniti.
Bio građanski rat, jedni hteli da otmu vlast, drugi im nisu dali, pobedili nažalost prvi, klali se i ubijali međusobno, kao i u svakom ratu, i eto.

Šta je tu teško?
hoochie coochie man hoochie coochie man 10:37 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,


kakva ekipa sedi u tim telima ministarstva

Da se to postrelja.
A ko će tamo da sedi da odlučuje Tanja Fajon i Nataša Kandić.

Nešto ne vidim da je neko pokazao, dokazao, šta fali tim ljudima, nego opleti po njima napamet, zato što rade tu i to.
Tipično agitpropovski.

Ovaj tekst je, iako peščanički, stvarno ok, ok bi bilo čitati i razumne argumente druge strane, ali ovo paušalno etiketiranje, ma oni su novokomponovana stoka, je klasično plitkoumno parolašenje.

Gledam juče raspravu ozbiljnih ljudi o tome,(N1) zagovornik strane da Desanku treba ostaviti to argumentuje sasvim razložno, a za ljude u toj komisiji kaže da su sasvim u redu, da razume njihove dileme, probleme, poziciju da svako rešenje može biti kritikovano, i veoma jasno one koji na taj način, diskreditacijom članova komisije, pokušavaju osporiti rešenje označava kao nekompetentne i nevažne.
Mislim da je čak rekao i da sumnja da su takvi čitali to što vatreno brane.

Jesam se malo zabrinuo, slažem se sa Peščanikom i N1, moram pripaziti ubuduće:)
st.jepan st.jepan 10:53 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана


shmoo
EDIT за Стјепана

Za Gundulića i Kovačića se naravno slažem - njihovim izbacivanjem, kao i izbacivanjem mnogo čega bitnog za formiranje korpusa zajedničkih refernci (npr. Albatros, Zona Zamfirova, Đački rastanak, Bakonja Fra Brne, Vođa, Ruke...), dodatno se (možda i ciljano) otežava komunikacija među podanicima, ali zašto si iznad tog komentara turio "za Stjepana"?
Okačio sam (bez ikakvog komentara) spisak izbačenog, a o temi ovog bloga nisam ni pisnuo.


apacherosepeacock apacherosepeacock 10:57 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Gledam juče raspravu ozbiljnih ljudi o tome,(N1) zagovornik strane da Desanku treba ostaviti to argumentuje sasvim razložno, a za ljude u toj komisiji kaže da su sasvim u redu, da razume njihove dileme, probleme, poziciju da svako rešenje može biti kritikovano, i veoma jasno one koji na taj način, diskreditacijom članova komisije, pokušavaju osporiti rešenje označava kao nekompetentne i nevažne.
Mislim da je čak rekao i da sumnja da su takvi čitali to što vatreno brane.



Ma naravno, treba biti dobrano udaren i verovati da se sva domaca i strana knjizevnost moze uglaviti u skolski program maternjeg jezika i knjizevnosti, bez selekcije, sa selekcijom koja ce svima biti odgovarajuca i zadovoljavajuca i to u 4.5 sata nedeljno (pa ako se i duplira broj casova opet ne moze ni pod razno), da je dobro ne menjati program vec ga ostaviti fiksnog za vjeki vjekova..

Stvarno svasta.
hoochie coochie man hoochie coochie man 11:02 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

i to u 4.5 sata nedeljno (pa ako se i duplira broj casova opet ne moze ni pod razno),

To je bilo rešenje koje je predlagao, značajno povećati broj časova, jer u ovako malom fondu neko neminovno mora biti izbacivan, i kad tad i Desanka mora biti sklonijena.
Mora i u većem, ali je makar prostor veći.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:05 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

hoochie coochie man
i to u 4.5 sata nedeljno (pa ako se i duplira broj casova opet ne moze ni pod razno),

To je bilo rešenje koje je predlagao, značajno povećati broj časova, jer u ovako malom fondu neko neminovno mora biti izbacivan, i kad tad i Desanka mora biti sklonijena.
Mora i u većem, ali je makar prostor veći.


Pa eto, barem da se peticije usredsrede na to, povecanje broja casova maternjeg a ne vriska i cika danas oko Desanke, sutra oko nekog drugog dok veci problem promice.
angie01 angie01 11:06 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Ma naravno, treba biti dobrano udaren i verovati da se sva domaca i strana knjizevnost moze uglaviti u skolski program maternjeg jezika i knjizevnosti, bez selekcije, sa selekcijom koja ce svima biti odgovarajuca i zadovoljavajuca i to u 4.5 sata nedeljno (pa ako se i duplira broj casova opet ne moze ni pod razno), da je dobro ne menjati program vec ga ostaviti fiksnog za vjeki vjekova..


samo sto nista od ovoga nije sustina problematike, al ajde,...ovde se svela rasprava apsolutno o bilo cemu, pa i o obrazovanju, izmedju dve strane podeljene iskopanim rovom, a kroz nisan politickih opcija.

lepo sam napisala- trebalo bi, znati sem toga ko sta, zasto i kako radi i krajnji rezultat tog delanja, zbog koga on uostalom i postoji.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:09 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

lepo sam napisala- trebalo bi, znati sem toga ko sta, zasto i kako radi i krajnji rezultat tog delanja, zbog koga on uostalom i postoji.


Pa vidim gore spisak ko radi a cini mi se iz citanja ovih godina sta god da urade zadovoljiti nece niti mogu sve.
vcucko vcucko 11:19 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

gedza.73



Sve što si napisao prihvatam kao činjenicu i amin.
Sramota.

Ali to ne opravdava krmka koji je zaklao Gorana.
Gorana, koji je u stihu ovekovečio stradanje Srba u NDH, klanje i bacanje u jame. I koji se tukao protiv tih istih ustaša. I završio poemu stihom "počivaj, druže, muke su ti osvećene!".

A krmak je nosio nekakvu kokardu i tukao se za nekakvu kraljevinu, valjda?

To što je Gorana zaklao krmak, a ne Draža lično, ne oslobađa odgovornosti Dražu. Baš kao što ni činjenica da Broz nije lično ubio ni Bartulovića ni hiljade drugih, ne oslobađa odgovornosti Broza.

To su neki osnovni postulati, koje ne rešava priča tipa "a-ha, zašto Srbi posle nisu išli da rade u Poljsku, nego u Nemačku, u-ta-ta". Nedobog da rešava, inače bi značilo da je dozvoljeno i poželjno klati, ako bi od toga nekad, ko zna kad, prispeli neki denjgi
vcucko vcucko 11:27 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

hoochie coochie man
Nije li malo nezgodno objasniti deci, zašto antifašisti koji su priklali Gorana sad imaju boračke penzije

Nije.
Jednostavno je objasniti.
Bio građanski rat, jedni hteli da otmu vlast, drugi im nisu dali, pobedili nažalost prvi, klali se i ubijali međusobno, kao i u svakom ratu, i eto.

Šta je tu teško?

Ništa nije teško.

Samo me buni ovo boldovano.
Ako nisu dali vlast, znači da su je držali? Kako su onda bili ustanici protiv Nemaca?! Koji su valjda bili vrhovna vlast.

U jbt, što nisam učio prava. U Amerike lojeri na ovakvim prostim rečenicama čuda čine, karijere i velike pare mlate...
hoochie coochie man hoochie coochie man 11:34 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

Samo me buni ovo boldovano.
Ako nisu dali vlast, znači da su je držali

Naravno da su je držali.
Držali je kralj i vlada, oni bili legitimna vojska legitimne vlasti, i borili se protiv okupatora i protiv protuva koje su koristile okupaciju da otmu vlast.


U jbt, što nisam učio prava. U Amerike lojeri na ovakvim prostim rečenicama čuda čine, karijere i velike pare mlate...

Ne bi se ti od toga leba najeo
angie01 angie01 12:05 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Pa vidim gore spisak ko radi a cini mi se iz citanja ovih godina sta god da urade zadovoljiti nece niti mogu sve.


vidis spisak nekih imena:),...sta god su uradili- rezultat je pokazao, da bas nemaju neki dobar koncept ni ideju,....dovoljno je da vidis ministra prosvete, sta radi i kako se ponasa i to ti je to.
rodni rodni 12:06 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

apacherosepeacock
hoochie coochie man
i to u 4.5 sata nedeljno (pa ako se i duplira broj casova opet ne moze ni pod razno),

To je bilo rešenje koje je predlagao, značajno povećati broj časova, jer u ovako malom fondu neko neminovno mora biti izbacivan, i kad tad i Desanka mora biti sklonijena.
Mora i u većem, ali je makar prostor veći.


Pa eto, barem da se peticije usredsrede na to, povecanje broja casova maternjeg a ne vriska i cika danas oko Desanke, sutra oko nekog drugog dok veci problem promice.


Desanku ne dirajte!
hoochie coochie man hoochie coochie man 12:32 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Desanku ne dirajte!

Dobro, neću, nego da te pitam nešto.

Vidi šta kaže Desa,
"Desanka u anketi Plavog vjesnika 1966: "Opet bih sanjala o bratstvu Južnih Slovena!"


To kad su je pitali šta bi sanjala da ponovo ima šesnaest godina.

A znam i neke koji kažu, svaku Jugoslaviju u mutnu Maricu.

Meni oni drugi bliži, a tebi? :)
freehand freehand 12:32 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

Samo me buni ovo boldovano.
Ako nisu dali vlast, znači da su je držali? Kako su onda bili ustanici protiv Nemaca?! Koji su valjda bili vrhovna vlast.

Lako je. Malo su klali, zajedno sa kolegama, pa su posle sa gazdama potpalili nach Westen. Neki stigli do Kočevskog roga, neki i dalje - do SAD, Argentine, Čiulea, Paragvaja, Australije

hoochie coochie man hoochie coochie man 12:49 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

freehand
Samo me buni ovo boldovano.
Ako nisu dali vlast, znači da su je držali? Kako su onda bili ustanici protiv Nemaca?! Koji su valjda bili vrhovna vlast.

Lako je. Malo su klali, zajedno sa kolegama, pa su posle sa gazdama potpalili nach Westen. Neki stigli do Kočevskog roga, neki i dalje - do SAD, Argentine, Čiulea, Paragvaja, Australije


E ovo se dešava kad protuve otmu vlast, odgaje svoje male protuvice koje seire nad streljanjima i pogonom.
Misle, i kažu, tako treba, i ja bih.
Al dobro, makar su se borili protiv takvih.
gedza.73 gedza.73 13:35 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko
Ali to ne opravdava krmka koji je zaklao Gorana.

Apsolutno ne opravdava.
A krmak je nosio nekakvu kokardu i tukao se za nekakvu kraljevinu, valjda?... To što je Gorana zaklao krmak, a ne Draža lično, ne oslobađa odgovornosti Dražu

Ne oslobađa komandne odgovornosti.
Baš kao što ni činjenica da Broz nije lično ubio ni Bartulovića ni hiljade drugih, ne oslobađa odgovornosti Broza.

Oslobađa. Jer je Tito ubice u svojim redovima nagrađivao i davao im rukovodeća mesta ubijajući čak i svoje koji su mu se suprostavljali ostavljajući poslušne. koji su nas proveli kroz devedesete (videti opet Miloševićev govor na Ušću o revoluciji, jugoslovenskim komunstima i jugoslovenksoj radničkoj klasi)

Sad imamo dva problema. Prvo je što Frijevo papagajsko ponavljanje 'ipak je on ćetnik' i tada vladalo da svi koji su antikomunisti i antitiotisti su neprijatelji države (poput Žanke Stokić) , reakcionari i sa njima se treba oštro obračunati dok poremećene ludake u svojim redovima su odstranjivali tek kad se pobune ili se izjasne drugačije nego zvanična NKVD - Agitrop doktrina.
Ovo si ti napisao u samo jednom blogu

vcucko
inače bi značilo da je dozvoljeno i poželjno klati, ako bi od toga nekad, ko zna kad, prispeli neki denjgi
Sovjetski Savez... je vojska toliko bila razjarena podmuklim ubistvom svojih komandira - pregovarača da nije htela da čuje za zarobljenike.

Izgleda kako neki mogu da kolju a neki ne.
. Onaj sa klot puškom nit' je koga poštedeo nit' je sačuvao poslednji za sebe, znači sleduje mu u potiljak. Prilično raširen običaj, pogotovo u vreme svetskih ratova (prvog!) i rovovskog ratovanja.

Obaj običaj nije bio raširen u srpskoj vojsci. Za razliku od hrvatskih i muslimnaskih vojnika u KuK vojsci posebno nad nenaoružanim civilima.

Hipotetički, ako pratim tvoj sled 'oko za oko, zub za zub' i Fihendovo 'sarađivali su sa okupatorom - šišaj, streljaj' možda je neki 'krmak' bio razjaren a i došlo mu sa zakašnjenjem da se sveti za familiju pobijenu od Hrvata u Mačvi. A možda je samo postupio u ratu ovako kako vi kažete.

Ni slučajno ne opravdavam ali ako toliko potencirate osvetu nad nerpijateljima, izdajnicima i saradnicima okupatora onda je sasvim logično da se zalažete za ubijanje zarobljenika vojske koja je uništavala tvoj narod.



shmoo shmoo 13:56 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

st.jepan

shmoo
EDIT за Стјепана

Za Gundulića i Kovačića se naravno slažem - njihovim izbacivanjem, kao i izbacivanjem mnogo čega bitnog za formiranje korpusa zajedničkih refernci (npr. Albatros, Zona Zamfirova, Đački rastanak, Bakonja Fra Brne, Vođa, Ruke...), dodatno se (možda i ciljano) otežava komunikacija među podanicima, ali zašto si iznad tog komentara turio "za Stjepana"?
Okačio sam (bez ikakvog komentara) spisak izbačenog, a o temi ovog bloga nisam ni pisnuo.






Баш због тог списка који си окачио.

Тражим помиловање је само једна у том низу... А ти си у тему блога убацио и тај списак, против чега ја немам ништа против, па сам се надовезао и хтео да ти линкујем ако до сада ниси чуо како то изгледа како се књижевна дела скидају из школских програма и ко то, у ствари, поред свих тих сттручних тела заправо на крају читаве приче доноси пресуду пре потписа министра који и не чита шта потписује.
shmoo shmoo 14:07 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

gedza.73

Da li si ikada čuo za Nika Bartulovića




А зашто су стрељали и југословенске националисте поред свих осталих националиста (српских, хрватских,...) из бивше и почивше Југославије?


Баш чудни неки свијетоназори. Некако револуционарни... Сасвим нови поглед на будућу Југославију из те 1945. Изгледа да су и мислили да ће та Југославија заиста кратко и трајати јербо држава (као и породица) ионако треба да одумре у том врлом новом свету. Па шта ће онда тој Југославији југословенски националисти, је л' те... Тако су их учили на тим њиховим НКВД курсевима на којима су добијали сертификате будућих револуционара.



Posle kapitulacije Italije, zbog veza sa izbegličkom vladom i antifašizma Bartulović je 29.III 1944. dopao u nemački zatvor u kome je ostao do oslobođenja Splita, 26. X 1944.godine. Opet, po treći put, ovog puta po oslobođenju Niko Bartulović je uhapšen, smešten u splitski zatvor, potom je prebačen u zatvor u Kninu, i početkom 1945. godine sproveden u zadarski zatvor. Ovaj put Bartulović se našao u zatvoru po nalogu oslobodilaca, „narodne vlasti“. Kada su ga iz zadarskog zatvora poveli u Zagreb gde je trebalo da mu se sudi, na putu od Obrovca prema Topuskom, pogubljen je je po odluci nekog anonimnog suda, bez presude, a motivi i kriterijumi, kao i onaj ko je to učinio, očito su ostali nepoznanica.


(линк)






Kuga

Niki Bartuloviću


Svejedno rodiš li sina ili kćer
u slavu pokolenja.
Ukus se menja, ukus se menja:
ne menja se čovek i ker.

I nama je dosadno, zar ne,
i Kosovo, i jauk, itd., sve?
Ta to je bila samo šala.
Treba već nešto novo,
ko bi još spominjo ovo,
krv i sram i rat.
Večna su samo tamnica i vešala,
njih će ti rado nuditi i brat.

Što ti je žao našeg pokolenja?
Zar to nije vesela maskarada:
danas je ukus car, a sutra barikada,
Hristos, pa Neron, pa Lenjin.
Ukus se menja, ukus se menja:
samo su hulje sve isti.
Hiljade godina vuku nas za nos,
pesnici, mesije, carevi i komunisti.

Šta ti je žao našeg pokolenja
ukus se menja, ukus se menja.
Svejedno rodiš li sina ili kćer:
večno su isti čovek i ker.



Miloš Crnjanski
(1893-1977)


(Написано двадесетих година прошлога века.)











П.С. -



'Čuveni' Marko Ristić,


(линк)


shmoo shmoo 14:29 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko
shmoo

(Јаму Ивана Горана Ковачића сам, рецимо, последњи пут радио са генерацијом која је завршила 8. разред основне школе 2009. године. Избачена је из програма 2010. године. Сада су то момци и девојке од 25-26 година, зар не? И тако, да не набрајам даље...)

Da dolijem malo ulja na plamičak, valja se

Nije li malo nezgodno objasniti deci, zašto antifašisti koji su priklali Gorana sad imaju boračke penzije





Срам те било! Са' ће те банују због овога!








А ја да и даље држим час, а?


shmoo shmoo 14:36 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

angie01
Pa vidim gore spisak ko radi a cini mi se iz citanja ovih godina sta god da urade zadovoljiti nece niti mogu sve.


vidis spisak nekih imena:),...sta god su uradili- rezultat je pokazao, da bas nemaju neki dobar koncept ni ideju,....dovoljno je da vidis ministra prosvete, sta radi i kako se ponasa i to ti je to.



И све претходне министре просвете у Србији. Овај данас је само логична последица свих претходних миннистара просвете у Србији.


Последњи министар просвете у Србији који је нешто ваљао и који се не само мешао у свој посао, него се и разумео у свој посао, био је Дача Ж. Марковић ( "Дачо царе, не дај паре!" ).


Ови сви остали после њега, за ових скоро три деценије, пропаст... Зато данас и јесмо ту где смо са образовањем.



KAKO UNIŠTITI OBRAZOVNI SISTEM U SEDAM KORAKA



(линк)
nsarski nsarski 14:43 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Последњи министар просвете у србији који је нешто ваљао и који се не сљамо мешао у свој посао, него се и разумео у свој посао, био је Дача Ж. Марковић ( "Дачо царе, не дај паре!" ).


Molim te, elaboriraj ovo.

Ja ga se sećam kao ugojenu svinju nišlijsku kod koga je doktorirala M. Marković, i koji se hvalio da je njegov najveći doprinos svetskoj kulturi posetnica sa slikom (da se po liku setiš na koga se odnosti). Rečju, partijski buzdovan bez premca. Cepanica. I on je "valjao"? Pa, kakvi su drugi onda bili? (Dobro, ovog današnjeg siledžiju ne računam - on je posebna bitanga.)
Ali, mislim se, ti bolje znaš.

P.S. Pošto je stanovao u mom komšiluku, desilo se jednog jutra da je išao na posao peške i negde kod Hrama prelazi ulicu van pešačkog prelaza. Ja, u kolima, naglo zakočim da ga propustim. Par sekundi kasnije sam pomislio: "Majku mu, kad bih imao neku terminalnu bolest, mirne duše bih dao gas i zgazio bubašvabu u slas'". U to vreme su se moja deca školovala u Beogradu i polovinu časova proveli na ulici, because štrajk.
hoochie coochie man hoochie coochie man 14:50 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Molim te, elaboriraj ovo.

Ja sam mislio (nadao se) da se zeza, al hajd da vidimo.
shmoo shmoo 15:01 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

nsarski

Molim te, elaboriraj ovo.

Ja ga se sećam kao ugojenu svinju nišlijsku kod koga je doktorirala M. Marković, i koji se hvalio da je njegov najveći doprinos svetskoj kulturi posetnica sa slikom (da se po liku setiš na koga se odnosti). Rečju, partijski buzdovan bez premca. Cepanica. I on je "valjao"? Pa, kakvi su drugi onda bili? (Dobro, ovog današnjeg siledžiju ne računam - on je posebna bitanga.)
Ali, računam, ti bolje znaš.




Дакле, корени наше данашње пропасти иду и даље у прошлост? И пре Тог Даче Цара?

Можда све до 1945?

Па сад ми је јасно зашто нам спаса нема.

А пропасти ипак нећемо.

Хвала ти на овом личном увиду у лик и дело Даче Цара. Озбиљно ти кажем, не зезам се. Ја сам тада био млад и зелен у српској просвети, па сам зато и стекао погрешну слику о том Дачи. Али опет...

Тврдим да је чак и такав какав је био, што ти сасвим тачно кажеш, опет био најбољи од свих својих наследника на том министарском месту све до данас.

И у томе је заправо сва наша трагедија.

Него, чек', чек'... Дакле, он министар просвете иде пешке и прелази улицу, а ти професор, просветни радник, у аутомобилу?

Па зар није то већ довољан доказ да је био бољи од свих својих наследника на том месту?
Али јесте била идеална прилика, у праву си.

Ови министри просвете после Даче Цара нису ни излазили из службених возила, па би онда просветним радницима био потребан тенк за тај чин.

А одакле нама, с нашим просветарским платама, паре за тенк, молићу лепо?
nsarski nsarski 15:06 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Него, чек', чек'... Дакле, он министар просвете иде пешке и прелази улицу, а ти професор у аутомобилу?


Ne znam kakvi su bili ministri prosvete u prethodnim vremenima, ono pre Miloševića. Dača je dobio položaj zato što je doktorirao drugaricu Miru (i bio totalni Rusofil-komunista), a ovaj današnji je dobio položaj jer je diplomirao malog od Vučića u svojoj školi za decu bogatih roditelja.

Mislim da je išao peške jer je bio lep dan, do Ministarstva 5 minuta laganog hoda, pa tako, steklo se. Inače je rabio službene automobile samo tako, kao i svi. (Posebno ako je bila neka roštiljijada u Nišu. Voleo krmak da jede.)
shmoo shmoo 15:12 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

nsarski
Него, чек', чек'... Дакле, он министар просвете иде пешке и прелази улицу, а ти професор у аутомобилу?


Ne znam kakvi su bili ministri prosvete u prethodnim vremenima, ono pre Miloševića. Dača je dobio položaj zato što je doktorirao drugaricu Miru (i bio totalni Rusofil-komunista), a ovaj današnji je dobio položaj jer je diplomirao malog od Vučića u svojoj školi za decu bogatih roditelja.

Mislim da je išao peške jer je bio lep dan, do Ministarstva 5 minuta laganog hoda, pa tako, steklo se. Inače je rabio službene automobile samo tako, kao i svi.





Знам, Шарски, знам... Све то знам. Него ја то онако... Рекреације ради... (ЛИНК)







shmoo shmoo 15:15 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

hoochie coochie man
Molim te, elaboriraj ovo.

Ja sam mislio (nadao se) da se zeza, al hajd da vidimo.



Шта си ти мислио?

Ако је то што си мислио исто као и оно што си мислио за Десанкино Тражим помиловање, онда боље да ниси ништа ни мислио.


Извини, да додам: ignore.

Ти мене, ја тебе и мирна Шумадија.
gedza.73 gedza.73 15:49 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,


Dača je dobio položaj zato što je doktorirao drugaricu Miru (i bio totalni Rusofil-komunista)

A bio je 'dobar' sa Božinom Jovanovićem, ocem Miće Megantrenda (priča se da je i njemu pomagao oko 'doktoriranja') feudalcem i vlasnikom Timočke krajine.
Danas
U knjizi „Sećanja na Zorana Đinđića“, koju je izdao Helsinški odbor, navodi se koliko je on kao mladić bio zaprepašćen otkrićem da su pojedini ugledni beogradski profesori doslovno prepisivali i pripisivali sebi delove radova manje poznatih nemačkih filozofa.

A ovde na blogu neki kažu kako nikad ovako nije bilo i da se tada pitala struka. izgleda da su tada na neki način pripadali toj 'struci'.

Pitanje originalnosti naučnog rada postalo je političko u slučaju Miloševićeve Mirjane Marković, čiji je mentor bio jedini ministar prosvete Srbije koji je ušao u đačku legendu – Danilo Ž. Marković. Upravo kao asistent kod Markovića, koga su đaci prozvali „carem“ zbog odnosa prema školskim štrajkovima, Mića Jovanović je počeo akademsku karijeru. Radeći na predmetu „Sociologija rada“ Jovanović je sa 25 godina objavio „Sociologiju samoupravljanja“.

nsarski
U to vreme su se moja deca školovala u Beogradu i polovinu časova proveli na ulici, because štrajk.


Ne samo štrajk nego nas, po nalogu, nastavnici izvedu na ulice, nekima podele transparente i parole pa nas sprovedu na miting da dajemo podršku Slobodanu Miloševiću

nsarski nsarski 16:29 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Ne samo štrajk nego nas, po nalogu, nastavnici izvedu na ulice, nekima podele transparente i parole pa nas sprovedu na miting da dajemo podršku Slobodanu Miloševiću


Ja sam tada uvideo da se nalazimo u beznadežnom sranju i preselim se preko bare. Tamo upišem decu u dobre škole, kupim kuću i posmatram razvoj događaja iz daljine.
Jeste kukavički, ali nisam hteo da meni, drugoj generaciji zajebanih, život uništi neo-titoizam na čelu sa partijskim gmazovima.
Vratio sam se kad je meni odgovaralo.
hoochie coochie man hoochie coochie man 16:40 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Шта си ти мислио?

Pa da je teško da iko iole normalan za najboljeg ministra kandiduje ni manje ni više nego ono, što se teško i čovekom može zvati, mislio sam da je šala u pitanju.

Al dobro, sad smo razjasnili, ozbiljan si kad kažeš da je Jul dao najboljeg ministra.

Ако је то што си мислио исто као и оно што си мислио за Десанкино Тражим помиловање, онда боље да ниси ништа ни мислио.

O tome nisam napisao ništa, o Desi, zaljubljeniku u Jugoslaviju, komunisti popriličnom, i Slobinom recenzentu jesam, a mogu i još ako poželiš.

Извини, да додам: ignore.

Ти мене, ја тебе и мирна

O tome da li ćeš ti mene, odlučuješ ti, da li ću ja tebe, odlučujem ja, tako da, džaba si ovo pisao.


vcucko vcucko 19:04 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

gedza.73

Baš kao što ni činjenica da Broz nije lično ubio ni Bartulovića ni hiljade drugih, ne oslobađa odgovornosti Broza.

Oslobađa.

Eto ti ga sad. Kako oslobađa?!
Čitam što si napisao, reč po reč, pa unakrst, pa pu-pu unatraške, ali ič ne razumem.

Vidi ovako. Sa moje tačke gledišta:

- Broz nije bio komunista ni komunistički lider; samo je iskoristio taj talas da dođe na vlast; pre svega radi lične promocije, slasti i masti; to je i otvoreno pokazao 1948.
- u Jugoslaviji pod npr. Mustafom Golubićem, Broz bi mogao da bude max. neko moodo u kuraben - diplomatiji, to bi mu bilo taman po meri.
- Broza dakle ne vidim kao komunistu, nego - obrati pažnju - kao poslednjeg austrijskog cara; tok i rezultati njegove vladavine to jasno pokazuju.
- kad je poslao hiljade VKV/KV/NKV radnika na arbajt u Njemaćku, kao da je rekao "majkuvambožjušvapsku, ovo je trebalo davno ućiniti, još ćetres'prve, da ste lijepo došli i pitali, neg ste došli pravit sranje, es war ja ein Schweinerei!".

I takav kakav je bio, na prostoru Ex-Yu u periodu 1941.-1945. bilo je najmanje nečasno, najmanje zlo, nositi njegovu kapu. Toliko.
zaharaga zaharaga 19:17 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko



Ali to ne opravdava krmka koji je zaklao Gorana.
Gorana, koji je u stihu ovekovečio stradanje Srba u NDH, klanje i bacanje u jame. I koji se tukao protiv tih istih ustaša. I završio poemu stihom "počivaj, druže, muke su ti osvećene!".

A krmak je nosio nekakvu kokardu i tukao se za nekakvu kraljevinu, valjda?

To što je Gorana zaklao krmak, a ne Draža lično, ne oslobađa odgovornosti Dražu.


Krmkova kokarda je bila u obliku slova U.

Dakle, to sto je Gorana zaklao krmak, a ne Papa licno, ne oslobadja odgovornosti Papu.
shmoo shmoo 19:22 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

hoochie coochie man

O tome da li ćeš ti mene, odlučuješ ti, da li ću ja tebe, odlučujem ja




Баш исто то ти и ја рекох.

Нашли смо се свако на свом месту обојица, таман тамо где треба, како треба и када треба.

Боље код Десе него код дубровачке књижевности или још горе код Вука, Доситеја и Светог Саве да се налазимо.
vcucko vcucko 19:27 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

zaharaga
vcucko



Ali to ne opravdava krmka koji je zaklao Gorana.
Gorana, koji je u stihu ovekovečio stradanje Srba u NDH, klanje i bacanje u jame. I koji se tukao protiv tih istih ustaša. I završio poemu stihom "počivaj, druže, muke su ti osvećene!".

A krmak je nosio nekakvu kokardu i tukao se za nekakvu kraljevinu, valjda?

To što je Gorana zaklao krmak, a ne Draža lično, ne oslobađa odgovornosti Dražu.


Krmkova kokarda je bila u obliku slova U.

Dakle, to sto je Gorana zaklao krmak, a ne Papa licno, ne oslobadja odgovornosti Papu.


Ovo su, bar meni, neki novi momenti.

13 июля 1943 года Иван Горан Ковачич погиб в бою с четниками, сборник стихов «Огни и розы» был опубликован уже после его смерти.

Kovačić was killed by Serbian Chetnik troops in an east-Bosnian village of Vrbica near Foča on 13 July 1943.

Већ средином јула 1943. године И. Г. Ковачића су у селу Врбница, близу Фоче, убили четници.

Koncem lipnja i početkom srpnja godine 1943. nalazio se u istočnobosanskome selu Vrbnici, gdje se bolestan sklonio, skrivajući se od četnika, koji su ga i ubili 12. srpnja u blizini Foče.

(sa raznih Wikipedia)
milisav68 milisav68 19:35 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

I takav kakav je bio, na prostoru Ex-Yu u periodu 1941.-1945. bilo je najmanje nečasno, najmanje zlo, nositi njegovu kapu. Toliko.

Uh!

Mudar je bio Šepo ledeni.

Elem, jedan detalj.Na početku ustanka je tražio da se na kape stavi zvezda petokraka, pa kad su se ustanici pobunili - rekao, nema veze - ne mora, samo budite uz (nas) mene, a posle ću vam jebem mater.

Što je i uradio, jer je napravljena fotošopirana istorija tog vremena, između ostalog i zahvaljujući Staljinovim krticama u SOE.

Sa druge strane, odlično je znao šta znači reč marketing, pa je doveo onog italijanskog fotografa, da pravi fotke za strane časopise.

Nego, to je neka druga priča - kukanje za prosutim mlekom (odnosno, alavim Karađorđevićima, pošto su 1918. skrenuli pogrešno kod Albukerkija).

Sve ostalo je samo posledica toga.
shmoo shmoo 19:43 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

gedza.73

Ne samo štrajk nego nas, po nalogu, nastavnici izvedu na ulice, nekima podele transparente i parole pa nas sprovedu na miting da dajemo podršku Slobodanu Miloševiću



Исте те сам ја после 5. октобра 2000. такође гледао, и још појачане новопридошле генерације иза њих, како их неки други изводе на улице, трпају транспаренте у руке и спроводе на митинге да руше тог истог Слободана Милошевића.

Лепо каже Црњански, "свеједно је родиш ли сина или кћер, вечно су исти човек и кер".

Тако да, Геџо, многе генерације прођоше кроз тај српски образовни систем за ових мојих 30 година наставниковања у њему. Много њих сам гледао и много тога сам се нагледао. Па самим тим и свашта памтим.

Оно што је константа у томе, јузерс енд абјузерс су вечито исти.

Баш ме занима ко ће данас, у школским годинама 2019/2020, 2020/2021, 2021/2022,... децу да изводи на улице, трпа им транспаренте у руке и води их на митинге подршке.

Али имам утисак да данас више никога и не могу да изведу јер више немају деца коме да дају подршку, па тако од та посла данас нема ништа.

Потрошило се то, не могу више ни јузерс и абјузерс стално да имају неке кредите.

Чак ни код деце.
shmoo shmoo 19:52 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

nsarski

Jeste kukavički,



Није кукавички.

Ти си само тада размишљао (не знам да ли и данас тако размишљаш) као и сви остали твоји сународници у којима је осећај за опште добро и заједничку корист закржљао јер га није нико неговао и заливао васпитањем и образовањем којим се, напротив, у Србији тај начин размишљања на жалост убија у самом зачетку деценијама.

Ерго, не можеш бити кукавица у заједници у којој сви појединци тако размишљају.

А да би нека биљка расла и развијала се, треба је заливати, како то каже Чонси Гардинер.

Зар ти коментари на овом Јеличином блогу не изгледају као још само један сасвим леп показатељ за то?

Протеклих дана сам упутио ПП исте садржине неким блогерима учесницима у овој расправи, некима по мом неком личном избору, а мислим да је сада дошао прави тренутак да ту ПП и обнародујем свим учесницима на овом Јеличином блогу:


А што је најсмешније од свега, никада у животу нисам био љубитељ Десанкине поезије (у књижевности нешто мора баш да ме много одушеви да бих се озбиљније заинтересовао; лингвистика је моја област; књижевност само пратећа појава у мом животу).

А ето дочеках да се борим за опстанак Десанке Максимовић у школским програмима зато што у свему томе није битно шта ја лично мислим, него шта је општа корист за заједницу.




vcucko vcucko 19:56 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

shmoo


А да би нека биљка расла и развијала се, треба је заливати, како то каже Чонси Гардинер.


alselone alselone 19:57 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Ja, u kolima, naglo zakočim da ga propustim. Par sekundi kasnije sam pomislio: "Majku mu, kad bih imao neku terminalnu bolest, mirne duše bih dao gas i zgazio bubašvabu u slas'". U to vreme su se moja deca školovala u Beogradu i polovinu časova proveli na ulici, because štrajk.


Balaševič ima onu priču kad je njegov berber kao brijao Radomana Božovića pa ga Đole pita:
- Šta, bio ti pod brijačom?
shmoo shmoo 20:10 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

vcucko
shmoo


А да би нека биљка расла и развијала се, треба је заливати, како то каже Чонси Гардинер.







Ево, ево, идем! Трчим! Све ногицама у... Је л' те...









Што бих ја био другачије васпитан и образован од свих својих сународника?




vcucko vcucko 20:18 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

shmoo


Ево, ево, идем! Трчим! Све ногицама у... Је л' те...


Bog da mu dušu prosti, a meni neka ne zameri, ne mislim ništa zlo.
Nego stvarno, kad videh ovog sa tvog snimka pomislih Miša Tumbas
zaharaga zaharaga 20:24 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана



vcucko


(sa raznih Wikipedia)




Aaaa, Vikipedija kaze. Pa mora da je tako.
shmoo shmoo 20:27 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

vcucko
shmoo


Ево, ево, идем! Трчим! Све ногицама у... Је л' те...


Bog da mu dušu prosti, a meni neka ne zameri, ne mislim ništa zlo.
Nego stvarno, kad videh ovog sa tvog snimka pomislih Miša Tumbas



Да, видео сам... За Тумбаса. Ето, оде још један од значајних репера могх детињства и младости у Бгд.

Последњи пут сам га видео прошле године после неке утакмице Чуке и Партизана на Брду. Није знао како да стигне до града, па сам га одвео до станице и стрпао у трамвај... Већ тада је био у доста лошем стању...

А први пут у животу сам га видео и упознао на некој утакмици БАСК на Царевој ћуприји када сам ја имао 11 година. И од тада ми је био неизоставни део београдске сценографије... Преко 40 година.
gedza.73 gedza.73 20:42 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko
Eto ti ga sad. Kako oslobađa?!

Prvo se samoproglasio za maršala pa su aplauzom 150-ak (tako ni najveći 'neprijatelj jugoslovenskih naroda i narodnosti diktator i velikosrpski šovinistički kralj' Aleksandar nije proglasio Jugoslaviju) poslanika to potvrdili istovremeno ukidajući ustavno uređenje da bi ga nakon rata proglasili doživotnim predsednikom bez demokratskih izbora u čijim je rukama bila sudska, zakonodavna i izvršna vlast. Njegova je maksima 'nećemo se držati zakona kao pijan plota' i uvođenje političko-moralne podobnosti u sve strukture vlasti što je dovelo da su poslušne ubice bile izuzete od odgovornosti. Eto tako oslobađa.

I takav kakav je bio, na prostoru Ex-Yu u periodu 1941.-1945. bilo je najmanje nečasno, najmanje zlo, nositi njegovu kapu.


Na prostoru Šumadije diksutabilno. Bilo je svačega. Dok je posle rata bilo nečasno nositi petokraku. Ako su četnici bili, ponekad sa pravom, osuđeni za zločine nad civilima, čuvenu Bulajićevu predstavu o gibanici komunisti nakon rata su ubijali bez reda i krali sve. Od tepsija za gibanicu preko kolevki do kuća. niko osuđen, postali elita. Devedesete su unutrašnji sukob komunista Jugoslavije. Na onim njihovim partijskim kongresima nije bilo ni jednog četnika.

u Jugoslaviji pod npr. Mustafom Golubićem

iako je Mustafa Golubović postao simpatičan lik zahvaljujući serijama stoji nepobitna istorijska činjenica. On je radio za Moskvu. nemaš razloga da me ubeđuješ kako je ruska medicina bolja od nemačke. Nismo se usrećili ni sa jednom.

A ujedno slučaj Mustafe Golubića pokazuje ustrojstvo komunista. Oni su se cinkarili (njega beše neki visoki partijski kolega predao Gestapu), ubijali među sobom, pravili smicalice... Logično je bilo da jednog dana njihovi redovi iznedre Slobodana Miloševića a ne Slobodana Jovanovića, Staneta Dolanca a ne Dragoljuba Jovanovića.

hoochie coochie man hoochie coochie man 21:13 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

njega beše neki visoki partijski kolega predao Gestapu

Tito.
Nemci su ga uhvatili u kući u kojoj se skrivao, dakle znali su gde je i ko je, a to nesumnjivo govori da ga je neko ocinkario.
Tvrdi se da je to uradio Tito.

Ali u pravu si, sve je to njihova međusobna stvar, ovaj hteo da rokne Titu, Tita njega druknuo Nemcima.

Sa neke moralne strane gledano, da, Mujaga jeste bio veći šmeker, džentlmen, to je verovatno otud što je jedno vreme nosio kokardu na čelu, bio četnik, a to oplemenjuje, zato je lično hteo da zgazi Titu, a ovaj *ičkica cinkaroška, cinkari.

Ali, ni sa Mujagom ne bi se sreće nagledali.
freehand freehand 21:41 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана


iako je Mustafa Golubović

vrabac_onaj vrabac_onaj 21:46 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

vcucko
bilo je najmanje nečasno, najmanje zlo, nositi njegovu kapu. Toliko.


Kapu crvenih ljotićevaca?
Daj bre Vcucko...
vcucko vcucko 21:57 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

gedza.73
vcucko
Eto ti ga sad. Kako oslobađa?!

Prvo se samoproglasio za maršala pa su aplauzom 150-ak (tako ni najveći 'neprijatelj jugoslovenskih naroda i narodnosti diktator i velikosrpski šovinistički kralj' Aleksandar nije proglasio Jugoslaviju) poslanika to potvrdili istovremeno ukidajući ustavno uređenje da bi ga nakon rata proglasili doživotnim predsednikom bez demokratskih izbora u čijim je rukama bila sudska, zakonodavna i izvršna vlast. Njegova je maksima 'nećemo se držati zakona kao pijan plota' i uvođenje političko-moralne podobnosti u sve strukture vlasti što je dovelo da su poslušne ubice bile izuzete od odgovornosti. Eto tako oslobađa.

I takav kakav je bio, na prostoru Ex-Yu u periodu 1941.-1945. bilo je najmanje nečasno, najmanje zlo, nositi njegovu kapu.


Na prostoru Šumadije diksutabilno. Bilo je svačega. Dok je posle rata bilo nečasno nositi petokraku. Ako su četnici bili, ponekad sa pravom, osuđeni za zločine nad civilima, čuvenu Bulajićevu predstavu o gibanici komunisti nakon rata su ubijali bez reda i krali sve. Od tepsija za gibanicu preko kolevki do kuća. niko osuđen, postali elita. Devedesete su unutrašnji sukob komunista Jugoslavije. Na onim njihovim partijskim kongresima nije bilo ni jednog četnika.

u Jugoslaviji pod npr. Mustafom Golubićem

iako je Mustafa Golubović postao simpatičan lik zahvaljujući serijama stoji nepobitna istorijska činjenica. On je radio za Moskvu. nemaš razloga da me ubeđuješ kako je ruska medicina bolja od nemačke. Nismo se usrećili ni sa jednom.

A ujedno slučaj Mustafe Golubića pokazuje ustrojstvo komunista. Oni su se cinkarili (njega beše neki visoki partijski kolega predao Gestapu), ubijali među sobom, pravili smicalice... Logično je bilo da jednog dana njihovi redovi iznedre Slobodana Miloševića a ne Slobodana Jovanovića, Staneta Dolanca a ne Dragoljuba Jovanovića.


Pa da, i kako ga to oslobađa odgovornosti?
(ako nisi primetio, upravo to si napisao, na šta sam ti ukazao)

O ovom drugom ima dobra crtica u "Knjizi o Milutinu". Kad je Milutin posle drugog rata zaglavio zatvora pa ruži seljake "eto vam sad ovi što su streljali za krušku, a naše ste mrzeli zbog ponekog praseta" (nije citat, ali tako nekako).
Jbg, ima nešto i u toj gibanici (ona mas' što se sliva niz bradu)

Mustafa nije radio za Moskvu, unižavaš ga. On je bio jedan od bitnijih tamo. Uostalom, Tolbuhin je '44. našao grob (jedna od ultimativnih Kobinih zapovesti) i otada počiva u zidinama Kremlja. To ne biva sa svakom šušom.
A njegov razvojni put od (pravog, izvornog) četnika i crnorukaša koji je četnikovao po Hercegovini sa Tankosićem i ostalima do tvrdog komuniste i Kobine desne ruke? Samo dokaz da se u sto godina ovde ništa promenilo nije, niti će. I da je to recimo jedini ispravan put za ispravnog čoveka. Za šta god drugo da se uhvatiš - da ne đubrim dalje, gadno je
nsarski nsarski 22:11 09.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

Balaševič ima onu priču kad je njegov berber kao brijao Radomana Božovića pa ga Đole pita:
- Šta, bio ti pod brijačom?


Pitaj ti svoju decu sledeću mozgalicu.

Na malom ostrvu živi berberin koji brije sve one koji se ne briju sami. Kako se onda brije berberin?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:12 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

On je bio jedan od bitnijih tamo

Bitniji ubica.
Stvarno za divljenje.
freehand freehand 22:31 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

razbijanje Jugoslavije na nacionalističke države.

gedza.73 gedza.73 22:48 09.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

freehand
razbijanje Jugoslavije na nacionalističke države.


Upravo su to hteli. Ne nacionalne nego nacionalističke. Jer da su bile nacionalne ne bi podržavali fašističke pokrete.
gedza.73 gedza.73 00:05 10.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

Smej se, smej, uvek se smej.

freehand
22.12.2010
ali, Karagaća, znaš li da se i drug Džugašvili sa istim tim drugom Adolfom, lizao i mirisao, da su malo i Poljsku podelili... A da je Kominterna, jelda, sa sve ovdašnjim svojim članovima to zdušno podržavala. A i šta bi drugo?
A i posle je malo maglovtio bilo to Narodno-oslobodilačka borba i Revolucija, a u isto vreme. Biće da je to malo bunilo ljude. Ta revolucionarna delatnost, inače protivzakonita u svim državama ' zbunjujuća rabota.
Do nekog si momenta mogao da budeš partizan a da ne budeš i revolucionar. E onda su došli komesari...
I tu naša ljubav prestaje.

freehand
23.12.2010
Karagaća, da te pitam ja nešto: prelazak preko Albanije, Krf i sve to zajedno... Kralj, vlada i vojska... Jel to bila izdaja?
Ne preteruj, bre sa tim tvojim generalizacijama. Uhvatio se Nedića, ali preskače partizanska streljanja, i '44, i '45 i '46; i izbore, i zabranu povrtka kralju, i ćorave kutije, i to što su komesari u prvih deset godina svoje vlasti postali buržuji u drugoj generaciji krupni kapitalisti, a u trećoj će biti i aristokrati. Pa su od točka istorije napravili klatno.
ali su kralj i vlada izdajnici...







rodni rodni 13:05 10.06.2020

Re: Ништа више да не буде прећутано,

hoochie coochie man
Desanku ne dirajte!

Dobro, neću, nego da te pitam nešto.

Vidi šta kaže Desa,
"Desanka u anketi Plavog vjesnika 1966: "Opet bih sanjala o bratstvu Južnih Slovena!"


To kad su je pitali šta bi sanjala da ponovo ima šesnaest godina.

A znam i neke koji kažu, svaku Jugoslaviju u mutnu Maricu.

Meni oni drugi bliži, a tebi? :)

Neka je sanjala šta je god htela.
zaharaga zaharaga 14:02 12.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

shmoo

...
Рекох ти већ... Мени Осман много недостаје.

...

Како онда клинцима уопште и објаснити Балкан и Европу 17. века без Гундулићевог и Самарџићевог Османа?








Ако знаш и ако има времена, молим, напиши где би се и да ли би се могао видети оригинал Османа. Рукопис, или макар неко издање из Дубровника од пре пада Дубровника.

Нешто ми је сумњив овај Осман, да га нису душебрижни пургери мало прерадили, па испада мало икавица мако (и)јекавица, а стихови од 4+4 осим неки од 8 како било, а неки од 9 а неки од 10 слогова, итд. И сумњам да је оригинал писан с овим квачастим С и Ц.

Иначе, и ја мислим да деци треба понудити да ишчитају Османа. Знам ја да многи неће, али они који хоће треба да добију прилику.


shmoo shmoo 07:42 13.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

zaharaga
shmoo

...
Рекох ти већ... Мени Осман много недостаје.

...

Како онда клинцима уопште и објаснити Балкан и Европу 17. века без Гундулићевог и Самарџићевог Османа?


Ако знаш и ако има времена, молим, напиши где би се и да ли би се могао видети оригинал Османа. Рукопис, или макар неко издање из Дубровника од пре пада Дубровника.

Нешто ми је сумњив овај Осман, да га нису душебрижни пургери мало прерадили, па испада мало икавица мако (и)јекавица, а стихови од 4+4 осим неки од 8 како било, а неки од 9 а неки од 10 слогова, итд. И сумњам да је оригинал писан с овим квачастим С и Ц.

Иначе, и ја мислим да деци треба понудити да ишчитају Османа. Знам ја да многи неће, али они који хоће треба да добију прилику.






Ви мислите на онај текст који иде у оном клипу који сам окачио са одломцима Османа?

Не. није то оригинални рукопис из прве пооловине 18. века. Не може ни да буде ако узмемо у обзир, на пример, да се пре Вук-Гај реформе глас "и" писао и штампао на 24 различита начина, глас "ј" на 18 начина, "ћ" као "cj, ch, cc, ci" и тако даље, па онда тако исто и са много тога другог још у оригиналним рукописима и штампаним издањима пре Гаја и 19. века (причамо о латиници).


Сигурно је у преписивању и штампању долазило до многих измена када су питању бележења појединих гласова (то поводом овог Вашег "И сумњам да је оригинал писан с овим квачастим С и Ц". Наравно да их није било у доба настанка Османа. )

А чак не знамо поуздано ни када је Осман настао. Мислило се 1621. (због једне погрешне забелешке у Цријевићевој заоставштини), али је касније установљено да је то грешка.


Crijevićeva godina mogla bi u svom začetku ipak biti rezultat krivog prepisivanja. Iako sada znamo da je on godinu 1621. preuzeo iz postojećih prijepisa Osmana, ostaje otvorenim pitanje odakle je ta godina ušla u rukopisnu predaju. Zbog sličnosti brojeva 1 i 7 moguće je zamisliti prepisivačku pogrešku prema kojoj bi godina 1627. bila pretvorena u godinu 1621.



И наравно да је у многобројним преписима и штампаним издањима долазило до промена. (Као на пример и у средњевековним рукописима због чега смо од старословенског језика добили 4 различите редакције тог првог књижевног језика свих Словена на основу тога на којој се територији налазио манастир у којем се рукопис преписивао, па се уносила у првобитне рукописе на старословенском језику обележја локалног словенског дијалекта.)

Но, слажемо се да све то не умањује вредност (универзалну) овог дела Ивана Гундулића и да њега с пуним правом треба и данас поштовати као део историје српске књижевности.


Ево, имате нешто о томе у првој књизи, свеске 1-2, Јужнословенског филолога из 1913. (ЛИНК)




А занимљив је и рад Ирене Братичевић и Ивана Лупића о приређивању за штампу Гундулићевог рукописа Османа које је урадио Лука Волантић 1797. (Књижница бискупијског сјеменишта, Дубровник)


Ево, на овој страни на Гуглети имате линк који ће Вас одвести до тог рада. ("o kritičkoj izdaji gundulićeva osmana" - ЛИНК) Па можете да га даунлоудјете.



И погледајте обавезно на 17. страни овог рада како је изгледала насловна страна Волантићевог рукописа Османа из 1797. - "Osman gospodina Giva Frana Gundulichja vlastelina dubrobackoga" - Џиво је Givo, Гундулића је Gundulichja, дубровачкога је dubrobackoga. То поводом оних квачица.

Али је Осман свакако писан штокавском ијекавштином врло сличном оној Вуковој, а не чакавштином или кајкавштином. Чекали су се Вук и Гај да тих 24, 18,... ∞ начина сведу на један начин писања и штампања.


Ето, то могу да Вам препоручим са интернета о овим питањима која сте поставили. Имам ја нешто и у хардкопи, али тога нема на интернету.

(На пример: Дубровачки портрети, Јорјо Тадић из 1948; Примери средње књижевности (дубровачко-далматинске и босанске), Светозар Матић, Издавачка књижарница Геце Кона, Београд, 1930; Ријеч књижевна стољећима (од Држића до Мажуранића), Др Рафо Богишић, Школска књига, Загреб, 1982, као и радове професорке Злате Бојовић и белешке са њених универзитетских предавања.)

Али не могу сада то да прекуцавам, не замерите.


rodni rodni 08:07 13.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

shmoo
zaharaga
shmoo

...
Рекох ти већ... Мени Осман много недостаје.

...

Како онда клинцима уопште и објаснити Балкан и Европу 17. века без Гундулићевог и Самарџићевог Османа?


Ако знаш и ако има времена, молим, напиши где би се и да ли би се могао видети оригинал Османа. Рукопис, или макар неко издање из Дубровника од пре пада Дубровника.

Нешто ми је сумњив овај Осман, да га нису душебрижни пургери мало прерадили, па испада мало икавица мако (и)јекавица, а стихови од 4+4 осим неки од 8 како било, а неки од 9 а неки од 10 слогова, итд. И сумњам да је оригинал писан с овим квачастим С и Ц.

Иначе, и ја мислим да деци треба понудити да ишчитају Османа. Знам ја да многи неће, али они који хоће треба да добију прилику.






Ви мислите на онај текст који иде у оном клипу који сам окачио са одломцима Османа?
...

Али не могу сада то да прекуцавам, не замерите.


Šmu - zašto se ti zaharagi obraćaš sa 'Vi'?!
shmoo shmoo 08:35 13.06.2020

Re: EDIT за Стјепана

rodni
shmoo
zaharaga
shmoo

...
Рекох ти већ... Мени Осман много недостаје.

...

Како онда клинцима уопште и објаснити Балкан и Европу 17. века без Гундулићевог и Самарџићевог Османа?


Ако знаш и ако има времена, молим, напиши где би се и да ли би се могао видети оригинал Османа. Рукопис, или макар неко издање из Дубровника од пре пада Дубровника.

Нешто ми је сумњив овај Осман, да га нису душебрижни пургери мало прерадили, па испада мало икавица мако (и)јекавица, а стихови од 4+4 осим неки од 8 како било, а неки од 9 а неки од 10 слогова, итд. И сумњам да је оригинал писан с овим квачастим С и Ц.

Иначе, и ја мислим да деци треба понудити да ишчитају Османа. Знам ја да многи неће, али они који хоће треба да добију прилику.






Ви мислите на онај текст који иде у оном клипу који сам окачио са одломцима Османа?
...

Али не могу сада то да прекуцавам, не замерите.


Šmu - zašto se ti zaharagi obraćaš sa 'Vi'?!



Не знам човека. Да бих прешао на "ти", обично чекам дозволу тог којем се обраћам.

А и тада још неко време будемо на "тви".

Споровозан сам и старомодан, шта ћу.
zaharaga zaharaga 08:43 09.06.2020

Za sada nereseno, ali igra se do pobede

Za sada Desanka ostaje. Ali trend je postavljen i sledice se bez otklona, a programi ce se skolski menjati i dogodine i svake godine. Izbacice se Desanka iz euroatlancke Svrbije, nemajte sumnje. Kupite, zato, Desankine zbirke dok ih jos ima.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana